2 FOTOŠTORIJA / UVODNIK

TRADICIJA SE NASTAVLJA...Fotografi je: Zlata Pravdica

3

RAZGOVOR S POVODOM:Mirjana Bobuš ......................................................... 4

TEMA BROJA:Tri naranče svetog Nikole ........................................ 6

GRADSKA VIJEST: Regulacija prometa ........................ 7

PREDSTAVLJAMO PREDSJEDNIKE POLITIČKIH STRANAKA ................................................................... 9

OŠ „KRALJEVICA” ...................................................... 10

VRTIĆ „OREPČIĆ” ...................................................... 13

NACIONALNI CENTAR TEHNIČKE KULTURE .......... 14

POVIJEST: Izgnanstvo u Kraljevici .............................. 15

PONOS KRALJEVICE:PLESNA SKUPINA DANCE QUEEN .......................... 16

SAMONIKLO BILJE IZ NAŠEG OKRUŽENJA ............ 18

ČITAONICA I KNJIŽNICA KRALJEVICA ..................... 20

STRANICA ZA DJECU ................................................ 21

DOM ZA DJECU „OŠTRO” ......................................... 23

UDRUGA UMIROVLJENIKA ....................................... 24

MAŠKARE:Bakarac, Križišće, Kraljevica i Šmrika ........................ 25

ZBOR „ZVIJEZDA DANICA” ....................................... 28

„FORTICA” .................................................................. 30

KK „KRALJEVICA” ...................................................... 31

REPORTAŽA: Obećana zemlja Kanada ..................... 32

„NOVI RITAM” ............................................................. 33

AROMATERAPIJA,CJENIK OGLASNOG PROSTORA ............................. 34

SERVISNE INFORMACIJE, MATIČNI URED ............. 35

FOTOGRAFIJA KRALJEVICE IZ ZRAKA ................... 36

SADRŽAJSADRŽAJSADRŽAJ

Travanj 2014. ▪ Br. 33

Poštovani sugrađani, čitatelji Frankopana,Dolaskom proljeća priroda se budi nakon hladnih,

burnih i kišovitih dana, imamo više sunca i ugodnih pro-ljetnih temperatura. Ova nas zima nije jako hladila, ali nam je donijela nekoliko jakih bura koje su nam napra-vile velike štete na području našega gra-da. Neke smo veće štete sanirali odmah, kao što je krov na Domu „Ivica Turina” u Šmriki, a neke se još uvijek saniraju kroz manje građevinske radove i popravke na javnoj rasvjeti. Ovih će dana, sve do lje-ta, biti popravaka i radova na javnim po-vršinama od plaža do šetnica i prolaza. Asfaltirat će se i neke ceste, odnosno, popravit će se najkritičnija oštećenja na našim prometnicama. Ove zime, često nam je u pomoć dolazio DVD Kraljevica, posebno prilikom saniranja srušenih sta-bala nakon nevremenske bure. Zahvaljujem DVD-u u ime svih nas jer su tih dana bili 24 sata na terenu, u pripravnosti.

Tijekom zime je Uprava Grada pripremala neko-liko važnih projekata. Najveći je projekt „Tri naranče sv. Nikole”, o čemu više možete čitati u ovom broju Frankopana. Želim naglasiti da sama kandidatura za novčana sredstva ne znači i sigurno dobivanje tih sred-stava, jer projekt prolazi kroz tri faze provjere i vred-novanja. Nadu budi činjenica da smo prošli prvu ste-penicu, tzv. tehničku provjeru, što nije nevažno, jer su prijavnice i dokumentacija vrlo složene, a procedura je komplicirana. Sve to budi nadu da ćemo proći i u slje-

deća dva kruga provjere. Držimo palčeve! Naime, re-alizacijom tog projekta mogli bismo računati sa 90‒95 posto bespovratnih novčanih sredstava. Takav način realizacije je jedino moguć jer Grad nije fi nancijski do-voljno sposoban da sam fi nancira tako veliki zahvat.

Pokrenute su i izmjene PPU Kraljevica tijekom kojih ćemo izvršiti usklađenje sa Županijskim planom i stvoriti planske temelje za razvoj Poslovne zone na pro-storu Brodogradilišta. Usvajanje promje-na Plana trebalo bi biti dovršeno u jesen ove godine. U njegovoj izradi nam fi nan-cijski i stručno pomaže Primorsko‒goran-ska županija i Ministarstvo graditeljstva. Sklopili smo ugovore za još neke važne projekte. S Ministarstvom kulture, koje će nam fi nancirati integralni projekt za revitalizaciju dvorca „Frankopan”, kako bismo i taj projekt mogli prijaviti na prvi

sljedeći natječaj Unije koji će biti raspisan. Također, uz pomoć Ministarstva gospodarstva izradit ćemo projekte energetske učinkovitosti fasade i krovišta Doma spor-ta te promjene energenata u Dječjem vrtiću „Orepčići”, kako bi nam energija bila jeftinija i kako bi je manje trošili. Trenutno su u pripremi aktivnosti oko „Kulturnog leta”. Trudit ćemo se da bude još raznovrsnije i zabav-nije nego prošle godine. Bilo je još puno toga što se događalo tijekom proteklih mjeseci. O nekim tema-ma ćete čitati u ovom, a o nekima u sljedećem broju Frankopana.

Do tada, u radnoj i pozitivnoj atmosferi, pozdrav od vaše gradonačelnice.

4 RAZGOVOR POVODOM

TRIBALO BI ZAKANTAT...(I NAKON 20 GODINA)

Mirjana Bobuš–Cuca ove godine broji dvadeset godina kantautorskog rada, kroz koji je na najljepši mogući način odala počast našem kraju — pjesmom. Tim povodom razgovarali smo s njom o njenim

počecima, planovima za proslavu obljetnice, ali i planovima za ovogodišnji MIK.

Mirjana, kada je započeo Vaš kantautorski rad?Ja sviram i pjevam otkad znam za sebe, ali trenutak od kojeg je započelo brojenje godina (kojih je sada već dvadeset) jest festival Melodije Istre i Kvarnera, popularno nazvan MIK, 1994. godine. Na tom MIK-u predstavila sam se pjesmom koja je i dan-danas jako slušana – Zami me sobun sakamo – u izvedbi Karin Kuljanić. Pjesmu sam poslala na natječaj na nagovor svojih prijatelja. Nakon toga je ‘95. došla Lanterna i tako je moja prisutnost na MIK-u postala tradicija.

A kada ste prvi puta zapjevali na MIK-u?Prvi put pjevala sam na MIK-u 2004. godine. Bila je to pjesma Tribalo bi zakantat, koju sam izvodila s Karin Kuljanić i klapom Krk. Osvojili smo prvo mje-sto. Od tada sam na svakom MIK-u osim posljednja dva. Uzela sam pauzu jer su mi se u tom periodu dogodile tri teške situacije pa su moja kreativnost i

inspiracija patile. Naime, počela sam koristiti jedan novi lijek, kojeg sam dosta teško podnosila radi mno-gih nuspojava. Potom mi je uginuo pas, koji je dugo godina uz mene. Naposlijetku je i moja kći Tanja otiš-la u Australiju, radi doktorata. U to vrijeme sudjelo-vala sam na ČAnson festu, sa pjesmom Ki upalil je svitlo, dakle, nisam skroz „nestala“, ali nisam bila u top-formi.

Koji su planovi za ovogodišnji MIK? Vraćate se u punom sjaju?

Da, ovogodišnji „povratnički“ MIK stvarno će biti povratak u punom sjaju. Osim što ću pjevati svoju pjesmu, sudjelovat ću i sa još dvi-je ili čak tri pjesme čiji sam ja au-tor teksta. Pjesma koju ću pjevati zove se Molitva za te. Ja sam au-tor teksta i glazbe, a pjesma je po-svećena mojoj kćeri Tanji. Ostale dvije pjesme uglazbili su Robert Grubišić i Andrej Baša.

Imate li planove za nekakav slavljenički koncert možda...?Imam. To će biti 18. svibnja u HKD-u u Rijeci. Bit će to pregled mojeg dvadesetogodišnjeg rada. Pjesmom ćemo proći kroz sve trenutke moje kantautorske kari-jere. Gosti su mi Karin Kuljanić,

Mario Lipovšek Battifi aca i mješoviti pjevački zbor „Štorija” iz Matulja. Imat ću pratnju vrsnih glazbeni-ka poput Roberta Grubišića, Damjana Grbca, Maria Šimunkovića te Tončija Grabušića. Prateći vokal bit će Helena Brajković. Ulaznice su već u prodaji pu-tem interneta, po cijeni od 50 kuna. Moram reći da je to dosta skup poduhvat, ali uz malu pomoć spon-

Piše: Morena Lekan ● Fotografi je: privatni album Mirjane Bobuš

5

Travanj 2014. ▪ Br. 33

zora uspjet ću sve realizirati na visokoj razini. Moram stoga, zahvaliti Gradu Kraljevica, Turističkoj zajedni-ci grada Kraljevice, Gradu Rijeci, GP Krku, Zvončici Kraljevica, Ljekarni Galler, ALU-FERU iz Bakra te PIK-u Rijeka na njihovoj pomoći.

Stiže nam ljeto; hoće li biti kakvih koncerata u okolnim mjestima? Kulturno leto, možda?Biti će, svakako. Osim MIK-a, koji počinje 17. lipnja i traje cijelih deset dana, imam u planu i neke dru-ge koncerte. Zasad je sigurno da 3. srpnja nastupam u Jurandvoru na Krku, u crkvi sv. Lucije. Tamo na-stupam sa mojim prijateljem glazbenikom Zoranom Papićem. Jako se veselim tome jer smo Papić i ja odlična glazbena kombinacija, naša suradnja urodila je već mnogim kvalitetnim glazbenim trenucima.Osim tog nastupa u Jurandvoru, Zoran Papić i ja nastupit ćemo i u Kraljevici 11. srpnja. Naime, tada je u „Frankopanu” otvaranje izložbe Bojana Cara pa ćemo glazbeno popratiti taj događaj.

Imate li kakve planove za izdavanje novog CD-a?Ne, zasad nemam. Iza mene su već četiri CD-a, 125 pjesama koje se stalno „vrte” po televiziji i ra-diopostajama, u kojima sam opjevala naš kraj, ali i Kraljevicu. Nastavljam pjevati, nastavljam pisati pje-sme, ali CD će još pričekati.

Vaša kći je u Australiji radi doktorata. To je zai-

sta daleko, doslovno „na drugom kraju svijeta“. Kako podnosite razdvojenost?Razdvojenost je teška. Ponekad je podnosim bolje, ponekad gore. Tanja je bila odličan student, dobila je i Rektorovu nagradu. Zbog svega toga je i uspjela dobiti stipendiju za doktorat. Ona se bavi seizmologi-jom, sada je u Canberri, na institutu ANU (Australian National University) gdje radi te pritom provodi istra-živanja za svoj doktorat. Zaista sam ponosna na nju. Nije bilo jednostavno poslati je tamo, to je i koštalo dosta novaca. Kad je došla tamo, morala je kupovati i krevet i posteljinu, posuđe, doslovno se morala „ku-ćit“. Sada je već lakše. Druži se sa ljudima iz cijelog svijeta pa je zato i probala razne kuhinje. Stalno ku-haju jedni drugima. I Tanja je naučila kuhati! Kuhala je prijateljima razne domaće specijalitete, između ostalog i sarmu, koja im se jako svidjela.

Dolazi li Tanja uskoro u posjet?Da, dolazi u kolovozu i jako sam sretna zbog toga. Uštedjela je za kartu koja je stvarno jako skupa i do-lazi mi na mjesec dana. Taman će se malo odmoriti, naći s prijateljima, ići na more...

Hvala Vam, Mirjana, na razgovoru. Uredništvo Frankopana želi Vam još puno godina uspješne karijere, ali i punu dvoranu HKD-a za slavljenički koncert!

6 GRADSKE VIJESTI

U ime tradicije po kojoj sveti Nikola u našim kra-jevima daruje djecu i potrebite narančama, projekt našeg novog trga nazvan je „Tri naranče sv. Nikole“. Ova bi se poveznica mogla nazvati simboličkom, a ona druga nam govori više o samom projektu.

U prosincu 2013. godine objavljen je poziv pri ministarstvu razvoja i EU fondova za dostavu projek-tnih prijedloga koji konkuriraju za dodjelu bespovrat-nih sredstava za poslovnu infrastrukturu, odnosno ra-zvoj i unaprjeđenje regionalne infrastrukture.

Za razliku od prethodnih poziva, na koje su se mogle prijaviti samo jedinice lokalne samouprave iz nerazvijenih krajeva, na ovaj se mogu prijaviti iz cijele Hrvatske te je tako i naš grad prepoznao priliku.

S obzirom da se u pozivu tražila izrađena pro-jektna dokumentacija i sve potrebne dozvole, Grad je imao pripremljenu dokumentaciju za trg i centar sv. Nikole, što i jest javna turistička infrastruktura. Studiju

izvodivosti i analizu troškova izradila je varaždinska razvojna agencija „Azra“d.o.o. koja je ujedno bila i stručni konzultant pri izradi prijave. Gradonačelnica Nada Turina Đurić i zaposlenici Grada založili su se maksimalno u pripremi dokumentacije za prijavu kako bi ona bila na najvišoj mogućoj razini.

TRI PARTNERA Kako bi cjelina bila potpuna, ovom je projek-

tu dodan i projekt Županijske lučke uprave Bakar‒Kraljevica, za uređenje središnje rive, koji također posjeduje sve potrebne dozvole za gradnju. Time je Županijska lučka uprava postala partner Gradu koja je i upravitelj prostora luke i nositelj projekta. KD „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. drugi je partner kao

nositelj izgradnje i zakonski vla-snik instalacija, a treći partner Turistička zajednica Grada Kra-ljevice kao krajnji i trajni nositelj aktivnosti u centru.

TRI FAZETri su faze predviđene pro-

jektom: izgradnja i preuređenje rive, izgradnja multifunkcionalnog prostora ispod proširenog pla-toa te stubišta sa dvije strane i, posljednja, uređenje samog trga koji bi zahvaćao jugozapadni dio Zrinskog trga od pošte prema štandaru, dio ulice Braće Radić od Uglice do crkve, stubište prema rivi i park uz njega te pješački put od Uglice do rive.

PRVA FAZA: Građevina društvene i ugostiteljske namjene, Centar „sv. Nikole“, površine 1015 m2, prote-zala bi se na tri etaže, smještena na kosini između

GRAD JE PRIJAVIO PROJEKT„TRI NARANČE SV. NIKOLE“, VRIJEDAN 37 MILIJUNA KUNA, U MINISTARSTVO

REGIONALNOG RAZVOJA I EVROPSKIH FONDOVA Piše: Mirjana Uremović

7

Travanj 2014. ▪ Br. 33

sadašnjeg štandara i rive. Krov bi ujedno bio dio trga, projektiran kao balkon s pogledom na more. U prizemlju je predviđen prostor ugostiteljske namjene, a na prvom i drugom katu multifunkcionalni centar, zamišljen kao središnje mjesto kako za stanovnike tako i za goste, opremljen interaktivnim ekranima, vir-tualnom knjižnicom, hologramskim vodičem..

U sklopu centra nalazila bi se i dvorana za razne namjene kao što su nastupi, konfe-rencije ili radionice. Tijekom trajanja izvedbe projekta u njoj bi se organizirale radionice o upravljanju projektima, marketingu, destina-cijskom menadžmentu, upravljanju turistič-kom ponudom te treninzi pružateljima ugosti-teljskih i turističkih usluga.

Sa strane prema Uglici projektirano je vanjsko gledalište te zid dvorane može služiti i kao platno za projekcije.

DRUGA FAZA: Uređenje operativne Obale kralja Tomislava i glavne rive na po-vršini od 1550m2. Županijska Lučka uprava izradila je projekt uređenja koji bi oplemenio izgled trenutno zapuštene rive. Omogućila bi se kvalitetnija usluga privezanim brodicama, te prostor ugodniji za boravak i zabavu sta-novništvu i gostima. Riva bi dobila značajno mjesto u životima ljudi kao što je to slučaj u svim mjestima i gradovima na moru.

TREĆA FAZA: TRG SV. NIKOLE pro-tezao bi se na 3997m2 jugozapadnog dijela Zrinskog trga od pošte prema štandaru, di-jelom ulice Braće Radić od Uglice do crkve, zatim na stubište i park prema rivi te pješački put od Uglice do rive. Prilikom uređenja izve-

la bi se i kompletna podzemna in-frastruktura na području trga. Kip sv. Nikole dobio bi pritom svoje trajno mjesto u parku smještenom pored stubišta koje vodi od crkve prema rivi.

Realizacijom ovog projekta bez sumnje bi se zadovoljile po-trebe lokalnog stanovništva te po-digla kvaliteta življenja u Kraljevici. Međutim, nimalo nije zanemariva slika i atraktivnost prostora i sadr-žaja gostima i turistima kojima bi to bio prvi susret sa našim gradom.

Konačni rezultati trebali bi biti poznati krajem ljeta. S obzirom na veliki broj primljenih projekata iz cijele Hrvatske, te unatoč pomno i

kvalitetno pripremljenoj dokumentaciji, rezultat je ne-izvjestan.

Ipak prva potvrda o zadovoljavanju administra-tivnih uvjeta nam je već stigla.

Donosimo presliku!

8

● Na 5. sjednici Gradskog vijeća dodijeljena su javna priznanja za 2013. godinu.♦ Počasnim građaninom grada Kraljevice

proglašen je Berislav Antić.♦ Nagrada za životno djelo dodijeljena je

Antonu Pravdici.♦ za stvaralački rad Juri Skorupu a za sport

Ribarsko športskom klubu „Jastog” Šmrika.● Donesena je odluka o riznici grada, porezima te izda-

vanju službenog glasila Grada.● Usvojen je proračun za 2014.g. te program održava-

nja komunalne infrastrukture.● Na 6. sjednici GV usvojen je program javnih potreba

za 2014.g.● Na 7. sjednici donesena je odluka o nerazvrstanim

cestama na području grada.● Na 8. sjednici je usvojena odluka o uređenju prometa

na području grada.

Donosimo vam skraćeni pregled najbitnijih izmjena. Ovom odlukom sljedeće ulice ili dijelovi ulica postaju JEDNOSMJERNE: U Kraljevici, dio ulice Palih boraca od raskrižja s uli-

com Rovina do raskrižja s ulicom Kalina, dio ulice Kovačnica od Strossmayerove ulice do ulice Uglica, dio ulice Mata Valjata od ulice Braće Radića do ulice Petra Preradovića, dio ulice Petra Preradovića od kbr. 16 do kbr. 1, dio ulice Ivana Jakovčića od kbr. 16 do 27.

U Šmriki, dio Školske ulice uz kbr 10 i 12, dio ulice Primorske od raskršća s cestom Križišće‒Crikvenica do raskršća s ulicom Gornje selo, dio ulice Umejčina od raskršća s ulicom Gornje selo do ceste Križišće‒Crikvenica.

ZABRANA PARKIRANJA U KRALJEVICI:Zrinski trg ‒ sjeveroistočni dio obostrano od kri-

žanja s Frankopanskom i Strossmayerovom ulicom do početka ulice Palih boraca, Zrinski trg ‒ jugoza-padni dio jednostrano od križanja Frankopanske i Strossmayerove do ulice Braće Radić, dio ulice Obala kralja Tomislava od bivšeg hotela „Zagreb” do ulaza u Brodogradilište Kraljevica.

Dozvolu zaustavljanja imaju dostavna vozila u trajanju od 30 min

PJEŠAČKE ZONE: Priobalna ulica u uvali Carovo do spoja s Turko-

vićevom ulicom, Obala kralja Tomislava od kbr. 2 do križanja s ulicom Rovina u gradskoj luci, ulica Faranski progon od gospodarskog ulaza u prodavao-nicu „Brodokomerc“ do ulice Filipa Pavešića, Šetalište Vladimira Nazora od kampa „Oštro” do kbr. 21, dio ulice Braće Radića od kbr1 do raskršća s ulicom Trg Zrinskih kod crkve, dio ulice Hrvatskih branitelja od stražnjeg ulaza u dvoranu do ulaza u školu, poprečni put ulice Kavranić‒Bakarački put.

Šmrika: priobalni put u naselju Neriz

IZ RADA GRADA...Piše: M. U.

Grad je kandidirao i dobio sredstva za sljedeće projekte:• revitalizacija dvorca „Frankopan nova Kraljevica“ kao integralnog razvojnog projekta

- potpisan je ugovor s Ministarstvom kulture o sufi nanciranju projektne dokumentacije‒studije izvodljivosti i cost be-nefi t analize, što je preduvjet za kandidiranje ovog projekta na natječaje za EU sredstva

- dokumentacija bi trebala biti načinjena do srpnja 2014. g. kako bi spremni dočekali nove natječaje za sredstva koja će biti namijenjena za ovakve projekte

• projekt energetski učinkovite fasade i krovište Doma sportova- Grad želi imati gotove projekte kako bi ih mogao kandidirati za realizaciju pri fondu za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost • projekt energetske učinkovitosti prostora dječjeg vrtića, a odnosi se na uvođenje jeftinijih i za okoliš prihvatljivijih energenata

- ovi su ugovori potpisani s Ministarstvom gospodarstva i sufi nanciraju se s 40 posto sredstava• u tijeku je izrada prostornog plana, odnosno izmjene i dopune koje se prvenstveno odnose na prostor brodogradilišta.

Ovaj projekt izrađuje Zavod za prostorno planiranje PGŽ, a sufi nancira Ministarstvo graditeljstva- očekuje se da će plan biti usvojen u jesen ove godine

• Kraljevica se ove godine uključila u sveobuhvatni projekt Hrvatskih voda za izgradnju kanalizacijskog sustava koji će biti fi nanciran sredstvima EU- Uključeni smo u izradu predinvesticijske studije aglomeracije Kraljevica, što je prvi korak u realizaciji ovog zahtjev-

nog i skupog projekta. Plan je Hrvatskih voda i Vodovoda i kanalizacije da se do 2020.g realizira veći dio projekata.

GRADSKE VIJESTI

9

Zovem se Nikola Rodin. Rođen sam 6. prosinca 1973. Živim u Kraljevici, oženjen sam i imam troje djece. Po zvanju sam diplomirani inženjer pomorskog prometa nautičkog smjera. Radim u uredu jednog re-nomiranog svjetskog brodara kao šef operative i lo-gistike.Predsjednik sam gradske organizacije Hrvatske de-mokratske zajednice i gradski vjećnik. Moj je anga-žman potaknut nezadovoljstvom i činjenicom da naš grad već duže vrijeme stagnira i gubi perspektivu. Ulaskom u Gradsko vijeće pružena mi je mogućnost predlaga-

- Rođen 30. rujna 1975.g. u Novoj Gradišci;- U svojstvu prognanika iz okupirane Zapadne Sla-

vonije 1991.g. dolazim živjeti u Šmriku kod rodbine;- U Rijeci završavam srednju Ekonomsku školu „dr.

Mije Mirkovića“ te Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci;- Od 2005.g. obnašam odgovorne rukovodeće funkcije

u različitim gospodarskim subjektima: izvršni direktor Rijekatank d.o.o., Komercijalni direktor Istragrafi ka d.d. Rovinj, (Adris grupa), direktor i vlasnik privatnog poduzeća Osojnica d.o.o. iz Šmrike, koje se bavi specijalnim čišćenjima i trenutno zapošljava 7 radnika, direk-tor državnog poduzeća Koksar d.o.o. iz Bakra;

- Od 2002.g. različitim intenzitetom aktivan u političkom i druš-tvenom životu grada Kraljevice, pa sam tako obnašao duž-nosti člana uprave te predsjednika NK Primorca iz Šmrike, dopredsjednika Mjesnog odbora Šmrika, člana Gradskog vijeća Grada Kraljevice, predsjednika Podružnice Hrvatske narodne stranke Kraljevice.

- U pogledu političkog života izvan grada Kraljevice mogu spomenuti da sam član Županijskog predsjedništva HNS-a PGŽ te član Središnjeg odbora HNS-a.

- Hobi, za koji imam jako malo vremena, nažalost, jest svira-nje gitare.

Jasno je da spadam u red žena koje su dugo mislile da im je zanimljiv posao inženjera prometa i anga-žman oko troje djece dovoljan za osjećaj zadovolj-stva. Djeca rastu, pa se uz želju pojavljuje i moguć-nost da se nešto učini i konkretno u lokalnoj zajed-nici.Počelo je sa školskim odborom i prilagodbom vo-znog reda Autotroleja kasnijem početku nastave. Problemi sa školskim igralištima još nisu ni danas riješeni. Zadnjih 20 godina sudjelujem u uspješnoj organizaciji Kraljevičke regate krstaša i uviđam što znači tim-ski rad i dobra organizacija, jer je naša regata postala element prepoznatljivosti Kraljevice. Kod mene je stalno prisutno nezadovoljstvo odnosom prema okolišu koji nas okružuje, divljim deponijima, napuštenim zgra-dama, lošim održavanjem javnih zelenih površina.U jednom sam času shvatila (radeći projekt koji je Grad Kraljevica naručio od fi rme u kojoj radim ‒ Institut IGH d.d. u Rijeci) da Šmriki stvarno trebaju nove prometnice i centar, da Kraljevici stvarno trebaju kolnici i pločnici bez rupa, a podrža-vam i ideju centra Kraljevice bez automobila otvaranjem nove

Travanj 2014. ▪ Br. 33

Zamolili smo predstavnike najzastupljenijih političkih stranaka u našem gradu da vam se predstave

prometnice sukladno novom prostornom planu.Kako djelovati u tom smjeru, ako ne uz angažman u politici, uz čiju se podršku postaje gradski vijećnik pa se informiranjem i pitanjem može utjecati na uv-jete u lokalnoj zajednici. Odabir SDP-a logičan je jer je lijeva orijentacija dio mene otkako sam shvatila da na iste događaje možemo gledati i ovako i ona-ko. Forum žena SDP-a na županijskoj razini pruža mi stalnu naobrazbu kroz zanimljive radionice iz društvenih tema, koje sam pomalo zaboravila sje-

deći uz računalo već 31 godinu staža. Sada sam predsjednica Kluba SDP-PGS u Gradu te zamjenica predsjednika. Volim rad u Odboru za urbanizam i promet u kojem sam također. Želim našu stranku učiniti privlačnom za nove članove.Završit ću onim što mi puno znači i što također želim podijeliti sa svima koji mi se žele pridružiti: ronim u KPA Adria Kraljevica, planinarim u PHPPD Medved. Svaki pogodan trenutak, kad ne uređujem okućnicu, u manjem društvu ili čak sama pješačim do Bakarca i Križišća ili do Neriza, jer naše pješačke staze nam pružaju mogućnosti koje nema svaka općina ili grad.

Višnja Gudac, predsjednica SDP-a Kraljevice

Željko Grujičić, predsjednik HNS-a Kraljevice

Nikola Rodin, predsjednik HDZ-a Kraljevice

- Iako po formalnoj izobrazbi pravnik, realno se sma-tram i imam iskustvo gospodarstvenika, kako me-nadžera tako i privatnog poduzetnika, te kao takav sam dubokog uvjerenja da je za svaku zajednicu, da li je riječ o jedinici lokalne samouprave, županiji ili državi, ključ razvoja i uspjeha u jakom gospodar-stvu. Dinamično i rastuće gospodarstvo usmjereno ka stvaranju nove vrijednosti, dakle proizvodnji, jest pretpostavka bez koje se ne može očekivati zado-

voljan i kreativan pojedinac član zajednice, odnosno pret-postavka bez koje nema uspjeha niti za zajednicu u kojoj živimo. Bez jakog gospodarstva teško je očekivati uspjeh i u onim područjima društvenog života koja smatramo druš-tvenom nadogradnjom ‒ dakle u sportu, kulturi, umjetnosti, znanosti i sl. Bez jakog gospodarstva teško je očekivati i za-htijevati visoke standarde u zdravstvu, socijali, mirovinskom sustavu itd. Sukladno svemu tome, smatram nužnim i zala-žem se za to da se u našem lijepom gradu što prije aktivi-raju upravo oni resursi, kako na kopnu tako i na moru, koji će omogućiti novo zapošljavanje, razvoj postojećih i dolazak novih gospodarskih subjekata, pri čemu osobito mislim na prostor brodogradilišta kao buduće poslovne zone.

nja, rasprave o prijedlozima te prihvaćanje onih čije će provođenje biti za dobrobit naše zajednice.Smatram da svaki pojedinac može dati svoj dopri-nos ako to zaista želi. Cilj mi je potaknuti naše čla-nove da se aktivnije uključe u rad stranke te da za-jedničkim radom utječemo na pozitivan razvoj gra-da. Do sada smo imali značajne izborne rezultate, ali u vremenima koja dolaze trebali bismo pokazati svoju novu snagu kako bismo bili u poziciji vratiti perspektivu gradu Kraljevici.

NOVO VRIJEME - NOVA SNAGA!

10 DOGAĐANJA

Krajem mjeseca studenog, u Osnovnoj školi „Vladimir Gortan“ u Rijeci promovirana je zbirka čakav-skih radova „Čakavčići pul Ronjgi 19“.

U zbirci se nalaze čakavski rado-vi 437 učenika i 75 voditelja iz četr-desetak škola.

Na tom 19. susretu „Čakavčići pul Ronjgi“ pročitani su svi nagra-đeni radovi, među kojima se nalaze i radovi učenika naše škole.

Učenica 3. razreda Bruna Peić osvojila je drugu nagradu za pje-

AKTIVNOSTI RAZREDNE NASTAVE OŠ KRALJEVICA

Piše: Sunčica Vučković

NONO PEPEMoj nono Peperibar je bil.Susedi govoreda nima ribeva Kvarneruku ni on ulovil.

Pred večer bi domapo me došali zajdno s manunva Črišnjevu na lignji šal.

Nikad ni njurgal, ni brontulalstrpljivo j′ čekalako će se ča ćapat.

Po leti smo na veslado Školja šlibarčicu armižali, okupali sei počinuli.

Va nonićevoj barkisačega j′ bilo:povrazi, mriž, osti...sačin se j′ lovilo.

Ja svoga nonićava srcu nosinna njegovi povrazi i mrižesad s tatun lovim.

Ela Perušić, VIII. razredVoditelj: Mirjana Domijan

OŠ Kraljevicanagrada Čakavčići pul Ronjgi

smu „Daž”. Voditeljica je Bojana Kružić.

Grupnu nagradu na temu „Pro-liće” osvojili su učenici 1. razre-da Područne škole Šmrika: Matija Čabrijan, Roko Ferenčić, Petar Crnarić, Ivan Buršić, Ena Anić, Jakov Burić, Marijeta Čandrlić, Ivan Čabrijan, Damjan Žurga i Paulo Sobol. Voditelj je Dejan Tijan.

U zbirci se nalazi još radova na-ših učenika koji su svojim čakav-skim stvaralaštvom pridonijeli tom pisanom bogatstvu.

Učenici OŠ Kraljevica su tijekom prosinca 2013. godine sudjelovali u više humanitarnih akcija. U akciji pomoći hrvatskim braniteljima koji žive u oskudnim ži-votnim uvjetima sakupljene su i poklonjene higijenske potrepštine i prehrambeni artikli. U akciji „Djeca dje-ci” prikupljene su igračke i školski pribor koji je poklo-njen Domu za djecu i mladež na Oštru. Smisao akcije „Djeca djeci” je međusobno razumijevanje i druženje djece.

HUMANITARNE AKCIJE

ČAKAVČIĆI PUL RONJGI

11

Travanj 2014. ▪ Br. 33

OŠ KRALJEVICA UKLJUČILA SEU ČETIRI VAŽNA PROJEKTA!

IGRA POLJA I OBLIKA

Piše: Sunčica Vučković

• Program „Ruksak (pun) kulture“, projekt je koji omo-gućava usvajanje i približavanje umjetnosti i kulture djeci i mladima koji žive u sredinama s ograničenom dostupnosti kulturnim i umjetničkim sadržajima.Projekt zajednički provode Ministarstvo kultu-re i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i spor-ta kao dopunsk i program potpore kur iku-lu u vrt ićima, osnovnim i srednj im školama. Predviđeno je tijekom godine organiziranje do 100 događanja u Republici Hrvatskoj, na kojima će se prezentirati jedan od (najviše) 40 kulturno-umjetnič-kih programa pripremljenih za potrebe projekta.

• Škola se javila na natječaj Pompidou grupe Vijeća Europe na natječaj za dodjelu Europske nagrade iz područja prevencije ovisnosti za 2014. godinu (EUROPEN Drug Prevention Prize 2014.) U izradu programa uključili su se ne samo učenici osnovne škole već i bivši učenici, odnosno srednjoškolci,i program je zamišljen po principima vršnjačke po-moći, a naziv mu je O TEBI OVISI. Sve aktivnosti u programu imaju cilj promovirati pozitivne stilove života. U kreiranju programa polazilo se od potreba mladih i njihovih interesa, a to su natjecanja, druže-

nja, upoznavanja drugih sredina i vršnjaka, uključi-vanja u umjetničke programe.

• Program cijeloživotnog učenja u sklopu Commeni-usa ‒ partneri smo u projektu We are all int he same ark čiji je koordinator i prijavitelj Osnovna škola Cumhuiyet iz grada Mucur, u Turskoj pokraji-ni Kirsehir. Projekt započinje u rujnu 2014., a zavr-šava u lipnju 2016. Učenici i učenice iz više osnov-nih škola i zemalja razmjenjivat će lokalne priče, le-gende, mitove, pjesme i slično na temu Noina arka, putem literarnog, likovnog i dramskog izražavanja, Bit će to prilika da se učenici škole upoznaju s dru-gim kulturama i tradicijama te da razviju toleranciju i multikulturalnost.

• Program edukacija za trenere u izradi školskog kurikula projekt je za koji je također aplicirano. Za sada je škola ušla u uži izbor i ako se uključi u taj projekt, troje učitelja će proći edukaciju, nakon koje će biti osposobljeni provoditi edukaciju za ostale učitelje Primorsko-goranske županije.

Svi projekti su u sklopu projekata obrazovanja i me-đunarodne suradnje učenika unutar Europske unije.

Na županijskom natjecanju za osnovne i srednje škole iz po-dručja vizualnih umjetnosti i di-zajna ‒ LIK, na temu „Igra polja i oblika“ učenica OŠ Kraljevica, Petra Šoda (6. razred) osvojila je 5. mjesto (mentor Elizabeta Prelovac).

Natjecanje je održano u ve-ljači, u OŠ – SE „Belvedere“. Ukupno je pristigao 251 rad iz 28 osnovnih škola iz Primorsko – -goranske županije.

Osim odabira 10 najuspješnijih u Primorsko-goranskoj županiji, dodijeljena su i priznanja zapa-ženim učenicima čiji su radovi također bili izloženi na izložbi. Iz naše škole dobile su ih dvije uče-nice, Morana Vlašić, 8. razred, i Nikoleta Kos, 6. razred.Petra Šoda, 6. razred

Morana Vlašić,8. razred

Nikoleta Kos,6. razred

12

Projekt Šterne va Kraljevici prije dvije godine pokre-nuli su, a u prosincu 2013. godine i realizirali sadašnji učenici 4.a i 4.b razreda OŠ Kraljevica sa svojim učite-ljicama Mirom Biondić, Bojanom Kružić i Doris Palfi , uz svesrdnu pomoć i potporu ravnatelja škole, profesora Zrinka Tijana.

Sve je započelo učenjem o prošlosti Kraljevice i ra-zvoju grada. Istaknule su učiteljice tada da je nedostatak žive vode u Kraljevici jedna od najvećih teškoća koje su bile prepreka razvoju grada još u 17. stoljeću.

Ispred Udruge u kulturi „Stol” pozvali smo gospođu Toić da nas poduči kako se koristila voda iz kalci i pe-ril s područja grada. Učenici su mnogo toga saznali, a neki su tada prvi put čuli za ŠTERNU. Trebalo je puno vremena i truda da svi učenici shvate što je šterna. Od kuda i kuda voda dolazi u nju. Kako šterna izgleda iznu-tra. Kako se koristi voda. Kolika je važnost da kućanstvo ima šternu, tj. vodu za svoje potrebe.

Učenici, roditelji i učiteljice krenuli su u istraživa-nje koliko Kraljevica ima šterni i gdje se one nalaze. Pronašli smo 109 šterni.

Fotografi rali ih, pisali o njima i crtali ih. U svemu tome sudjelovali su i ostali učenici i nastavnici. Hvala im na trudu i podršci.

Projekt smo realizirali. Prepoznali su njegovu vri-jednost u Gradu Kraljevici i u Turističkoj zajednici grada Kraljevice, stoga smo povodom Dana župe i grada, 5. prosinca, prigodnim programom predstavili učinjeno.

U sklopu projekta realizirana je i prodajna izložba fotografi ja, u suradnji s Foto Kurtijem.

Prihodom od prodanih fotografi ja kupljene su sluša-lice za učionicu informatike. Ostale fotografi je pohranje-

ŠTERNE VA KRALJEVICIPišu: Bojana Kružić, Mira Biondić i Doris Palfi

Gruja, lanac, sić, limeni pokrov i kameni grlić, Spod grlića jama,skopana, gurla va nju speljana voda se nutra sliva -pa se ćuti koda j' šterna živa.

Sad si pozabljena Oko tebe j' bršljanA dobra si bila kad smo vodu kalaliSebe i blago napajali.

„ ... danas još fanj kuć šternu imava njoj voda stojidobra nan je leh za auti prat ili za vrti polivatkad nan se da kalat...“

ne su dijelom u Gradskoj čitaonici, a dio je izložen na hodniku naše škole.

Još jednom zahvaljujemo svima, posebno ro-diteljima, koji su aktivno sudjelovali u radu.

Ljubav prema gradu i očuvanje povijesnih te-kovina Kraljevice, za buduće generacije, poticaj su za nastavak ovog i ovakvih projekata.

DOGAĐANJA

13

Travanj 2014. ▪ Br. 33

MAŠKARE U VRTIĆU

DR. BAKARČIĆ U POSJETU „OREPČIĆIMA”

Piše: Lidija Pravdica

Pišu: Maja Tićak, zdravstvena voditeljica i Dijana Šimunić Vrcan, odgojateljica

Dječji vrtić „Orepčići” niz godina su-rađuje sa stomatološkom ordinacijom dr. Ankice Bakarčić. Djeca tijekom cijele godi-ne usvajaju navike higijene usne šupljine, uče o prevenciji „grica i greca” kako vrtić-kim žargonom popularno zovemo karijes. Savladavanjem navika pravilnog pranja zubi, učeći o pravilnoj prehrani, voću i po-vrću koje nam pomaže u očuvanju zdrav-lja usne šupljine i zubi, dr. Bakarčić svojim radom i trudom upotpunjava našu brigu o prevenciji karijesa u predškolskoj dobi.

Na početku pedagoške godine posje-ćuje naš vrtić te kroz druženje s djecom pokušava približiti pojam stomatološke ordinacije i stoma-tologa te dobiti njihovo povjerenje da redovito posjećuju stomatologa. Jednom na godinu djeca vrtića pak posje-te stomatološku ordinaciju dr. Bakarčić, gdje obave pre-ventivni pregled, a roditelji dobiju povratnu informaciju o zdravstvenom stanju zubi svoga djeteta.

Velik broj djece tek sa 5 ili 6 godina (obično kad se pojave prvi pravi problemi - karijes ili ispadanje zubi) prvi

put posjećuje stomatologa, iako bi to tre-balo činiti već sa navršene dvije godine života, kako bi se stvarale pravilne navike kod djece. Važnost pregleda je u očuva-nju mlječnih zubi koji čuvaju mjesto traj-nim zubima. Nadamo se nastavku surad-nje i nadalje uz naše veliko zadovoljstvo.

Evo što su LOPTICE rekle o ovoj temi:Marko Nenadich: Zubarica nam poprav-lja lijepo zube. Tako s nekim spravicama popravlja zube da nam budu lijepi.

Sara Jelaš: Vadi nam zube ako treba i ako ne želimo da nam to rade mame ili tate.

Megi Gostić: Ima malo ogledalce koje stavi ispred zubi da ih bolje vidi.

Faruk Berbić: Zubarica nam popravlja zube ako nas bole.

Rebeka Sotošek: Zube peremo kada su nam prljavi, još ih premo ujutro, navečer i nakon što pojedemo.

I ove godine, nakon Sv. Tri kralja, započeli su za nas najljepši i najzabavniji dani u godini – maškare.

S ciljem njegovanja tradicija i običaja našeg kraja te želje za razvijanjem maštovitosti i samopouzdanja kod djece, bez puno pripreme, a s puno volje i veselja, prionuli smo na ostvarivanje razigranih „maškaranih” sadržaja.

Svakog petka djeca bi u vrtić donijela svoje kosti-me i „maškarani petak u vrtiću“ mogao je započeti. Bilo je tu raznih igara, izrade instrumenata, muzike, plesa, pa i maškarane šetnje gradom. Time potičemo ljubav prema našem kraju i čakavskom narječju, govoru našeg zavičaja.

Događanjem na događanje, iz petka u petak, doš-la nam je i dječja karnevalska povorka u Rijeci. Ove smo se godine predstavili maskom Štrumfovi, djeci dragim li-kovima iz crtića. Ponosno smo prošetali riječkim Korzom, predstavili štrumfete i štrumfove, otplesali zamišljene ple-sove pred pozornicama i predstavili radosnu maškaranu skupinu iz našeg grada Kraljevice. Po povratku u grad dočekali su nas Maškaroni Kraljevice, organizatori dječje redute,te smo i gradom prošetali kao vesela skupina vrti-ća.

Postala je tradicija da nas na mesopusni utorak po-sjete Maškaroni u vrtiću, a za svu djecu to je radosna pri-lika za druženje uz muziku i ples. Ali to nije kraj; na či-stu srijedu po tradiciji grada i mi maleni osuđujemo našeg mesopusta. Njega nam već nekoliko godina izrađuje nona gospođa Legac. Djeca s odgojiteljicama pišu šentencu, okrivljuju ga za sve nevolje koje su nam se dogodile u vr-tiću, doma… Nakon presude mesopusta ispisujemo iz na-šeg veselog vrtića.

14

„Modelarska liga” je ekipno natjecanje učenika u području modelarstva/maketarstva koje je Hrvatska zajednica tehničke kulture pokrenula s ciljem poticanja učenika za izvannastavno stjecanje i razvoj tehničkih znanja i vještina, motorike, kreativnosti, inovativnosti, timskog rada, izbor srednjih strukovnih i tehničkih škola i zanimanja te razvoj poduzetništva.

„Liga” se provodi već dvije godine na području gotovo cijele RH. U prvoj godini održano je 8 re-gionalnih te 1 državno natjecanje. U natjecanju je sudjelovalo goto-vo 350 učenika osnovnih škola, udruga ili posebnih odjela osnov-nih škola, od petog do sedmog razreda, iz cijele Hrvatske, pod vodstvom 60-ak mentora (učitelja tehničke kulture).

Državna razina natjecanja „Modelarske lige” odr-žana je od 18. do 19. svibnja 2013. u Nacionalnom cen-tru tehničke kulture u Kraljevici. Na završnom natjecanju sudjelovalo je 46 učenika i 21 mentor koji su osvojili naj-bolja mjesta na regionalnim natjecanjima. Najbolji uče-nici osvojili su vrijedne nagrade za svoje škole, a prvo-

MODELARSKA LIGA

TEHNIČKE RADIONICE ZA UČENIKE U NACIONALNOM CENTRU TEHNIČKE KULTURE

Piše: Biljana Trifunović, prof.

Piše: Biljana Trifunović, prof.

plasirane je HZTK nagradilo besplatnim sudjelovanjem u „Ljetnoj školi tehničkih aktivnosti”, koja se također odr-žava u Centru od 2008. godine.

Hrvatska zajednica tehničke kulture, u surad-nji s Gradom, potiče uključivanje učenika s područ-ja Kraljevice u „Modelarsku ligu”, organiziranjem be-

splatnih radionica modelarstva u Nacionalnom centru tehničke kulture. Radionice se održavaju ponedjeljkom od 16.00 do 18.30. Učenici koji pokažu dobre rezul-tate u radionicama dobit će pri-liku sudjelovati na „Modelarskoj ligi Primorsko-goranske žu-panije”, koja će se održati 11. travnja 2014. u Domu mladih u Rijeci. Nadamo se da će se mali Kraljevičani pokazati najboljim

modelarima Primorsko-goranske županije i izboriti na-stup na državnoj razini natjecanja, koja će se održati od 31. svibnja do 1. lipnja 2014. u Nacionalnom centru teh-ničke kulture u Kraljevici. Najbolju ekipu na državnoj ra-zini „Modelarske lige”, HZTK-e će nagraditi besplatnim sudjelovanjem u 7. ljetnoj školi tehničkih aktivnosti.

Hrvatska zajednica tehničke kulture i Grad Kraljevica pokrenuli su ciklus radionica modelarstva u Nacionalnom centru tehničke kul-ture u Kraljevici. U prvom ciklusu radionica sudjelovalo je 15 učeni-ka s područja Grada Kraljevice.

Radionice su namijenjene učenicima osnovnoškolskog uzra-sta (od 5. do 7. razreda). Učenici, pod vodstvom mentora, u 30 škol-skih sati, stječu znanja i vještine koje nije moguće steći tijekom formalnog obrazovanja. Polazeći modelarske radionice učenici kroz vježbe mje-renja, ocrtavanja i preciznog izrezivanja, fi nu i grubu obradu drva uče sastaviti i ukrasiti modelarsku tehničku tvorevinu uporabne vrijednosti. Učenicima je omogućen razvoj logičkog i kreativnog mišljenja, samostalnosti, kao i timskog rada, upotreba pribora i opreme koja ne postoji u njihovoj školi te praktično i kreativno rješava-

nje zadataka. Učenici izrađuju tehničke tvorevine na modernim modelarskim strojevima sigur-nim za rad, koji zamjenjuju kla-sični školski luk i pilu. Radionice modelarstva su izvrstan način kvalitetnog provođenja slobod-nog vremena, putem kojih dje-ca imaju priliku raditi na jačanju pozitivne slike o sebi, povećanju samopouzdanja i ostvarenju vla-stitih potencijala. Cilj radionica je

uključivanje djece s područja Grada u aktivnosti Centra te omogućavanje kvalitetne pripreme za nacionalna na-tjecanja kao što su „Natjecanje mladih tehničara RH” i „Modelarska liga”. Radionice se održavaju ponedjelj-kom od 16.00 do 18.30. Za sve informacije i upise u radionice modelarstva, slobodni ste kontaktirati vodite-ljicu Centra na biljana.trifunovic@hztk.hr ili potražite in-formacije na www.hztk.hr.

DOGAĐANJA

15

Travanj 2014. ▪ Br. 33

Kraljevica je grad kojemu ne manjka bogate po-vijesti. Teško se odlučiti što je više obilježilo naš grad, dva frankopanska kaštela ili nekoć najstarije brodo-gradilište na Jadranu. O bogatstvu kaštela „Nova Kraljevica” i njegovoj nemilosrdnoj pljački ispričano je već mnogo priča. Također, puno bi se priča mo-glo ispričati o sjaju, ali, nažalost, i propadanju brodo-gradilišta po kojemu je naš grad bio poznat i izvan Hrvatske. Međutim, Kraljevica krije još mnogo drugih, manje poznatih povijesnih priča. Uvjeren sam da mno-gi naši sugrađani ne znaju da je upravo Kraljevica bila mjesto izbjeglištva čitave jedne vlade.

Krajem Prvog svjetskog rata Kraljevica ulazi u sastav Kraljevine SHS, dok Rijeka postaje pravi me-đunarodni problem i poprište sukoba interesa velikih sila. Nakon okupacije raznih save-zničkih vojski te tragikomičnih avantura talijanskog pjesnika-vojnika D’Annunzija, odlukom Rapallskog ugovora između Kraljevine SHS i Kraljevine Italije, Rijeka 1920. godine postaje slobodna i neovisna država. Početkom sljedeće godine održavaju se izbori na kojima uvjerljivo pobjeđuje autonomaš Riccardo Zanella. Njegova je politika Rijeke kao slobodne države, sa snažnim gospodarskim osloncem na Jugoslaviju, uvelike smetala Italiji. Zanellina je vla-da tako potrajala tek nekoliko mjeseci. Već 3. ožujka 1922. talijanski vojnici napadaju Guvernerovu palaču te prisiljavaju Zanellu i njegovu vladu (Costituente) na ostavku, a potom i na bijeg. Parlament i vlada Slobodne države Rijeka, na čelu s njenim predsjed-nikom Riccardom Zanellom, prvotno brodom bježi u Pulu, a 24. ožujka stiže u mjesto svojeg izbjeglištva, u Kraljevicu.

U Kraljevici se, osim Zanelle, smjestilo 47 člano-va riječkog parlamenta, od kojih su 7 bili članovi vla-de. Mjesto njihovog kraljevičkog izgnanstva bio je naš poznati velebni hotel „Liburnija”. Iako su ovdje boravili bez svojih obitelji, broj riječkih izgnanika bio je puno veći. Naime, pod pritiskom talijanske vojske i novofor-miranih fašističkih skvadri, u Kraljevicu i Bakar već

1921. godine navodno bježi oko 4000 istaknutih riječ-kih autonomaša. Također, uz same je članove parla-menta i vlade u Kraljevici boravilo i nekoliko stotina ri-ječke Državne straže (La Guardia di Stato). Imajući na umu da je Kraljevica u to vrijeme brojila između 2000 i 2500 stanovnika, ova brojka se ipak čini pomalo ne-vjerojatnom.

Odobrenje ovom riječkom izgnanstvu je za-sigurno moralo doći od strane samog vrha tadaš-nje Kraljevine SHS, koja je tada bila i vlasnik hotela. Međutim, praktična pitanja oko smještaja i prehrane ovog silnog broja izgnanika morala su se rješavati s tadašnjim općinskim vlastima. Funkciju općinskog na-čelnika u to je vrijeme obavljao poznati publicist i novi-

nar Hanibal Caponi. Vrijedilo bi istražiti na koji je način i u kojoj mjeri Kraljevica uistinu mogla prehraniti tako veliki broj izgnanika.

Tijekom svojeg borav-ka u Kraljevici riječka vlada i dalje djeluje. Zanella i nje-govi autonomaši pišu mnoge manifeste i pokreću nekoliko novina, među ostalim Fiume i La Difesa (Obrana). Međutim kraljevički boravak Riccarda Zanelle nije bio lagodan i li-šen opasnosti. Rijeka je vr-vjela talijanskim karabinjeri-ma, vojnicima, ali i fašističkim

skvadrama, koji su svakodnevno provocirali pogranič-ne vojnike Kraljevine SHS te su nekoliko puta pokuša-li prijeći u Kraljevicu s namjerom Zanellinog ubojstva. Zadnji takav pokušaj zabilježen je u ljeto 1922. godine, no peteročlana grupica talijanskih fašista, među koji-ma i talijanski novinar Arnaldo Viola, biva uhićena i od-vedena u Zagreb. Nedugo nakon toga Zanella odlazi iz Kraljevice te preko Zagreba dolazi u Beograd, gdje će boraviti sljedećih desetak godina.

Početkom 1924. Kraljevina SHS i Kraljevina Ita-lija potpisuju mirovni ugovor te Rijeka konačno potpada pod Italiju. Imajući na umu da hotel „Liburnija” počinje djelovati kao bolnica od rujna 1924., izvjesno je da se većina izgnanih riječkih parlamentaraca vratila u Rijeku puno prije tog datuma. Time je završila jedna zanimlji-va, ali pomalo zaboravljena crtica iz povijesti Kraljevice.

IZGNANSTVO U KRALJEVICIPiše: Zvonimir Anić

Nekada davno u našem gradu

16

PONOS KRALJEVICEVođeni primjerom kampanje i dodjele nagrada udruge „Ponos Hrvatske”, odlučili smo u časopis Frankopan uvesti novu rubriku – Ponos Kraljevice! Namjera nam je pretežno starijem čitateljstvu

Frankopana ukazati na mnoštvo mladih i uspješnih ljudi koji su stavili Kraljevicu na svjetsku mapu i kojima se zaista ponosimo. Za prvo smo objavljivanje rubrike Ponos Kraljevice izabrali

intervjuirati sestre Mariju Videčak i Sandru Ložnik Videčak koje su svojim briljantnim radom digle ljestvicu za kulturu u gradu Kraljevici, a i šire!

Nedavno ste se vratile s državnog prvenstva u Osijeku kao državne prvakinje treći put zaredom! Recite nam kako je bilo.Osvojile smo 13 prvih mjesta, 2 druga mjesta, 4 treća mjesta, i specijalnu na-gradu natjecanja za najbolju formaciju i 12 kvalifi kacija za svjetsko prvenstvo! Strašno smo ponosne na naše plesači-ce, uvijek daju sve od sebe!

Kako ste uopće počele s plesom? Sjećate li se svojih prvih plesnih ko-raka?S: Ja mislim da sam oduvijek plesala! To je jednostav-no bilo jedino prirodno za mene.M: Ja sam počela s 3 godine, mislim da me je privu-kao ples jer je Sandra onda već dosta plesala. A kad sam imala 9 godina počela sam s natjecateljskim ple-sanjem. U svemu tome su nam roditelji bili ogromna podrška, što fi nancijska, što moralna, i uvijek su nas poticali da se bavimo onime što volimo.

A kako je onda krenula priča s plesnim klubom?S: Pa, kad smo se doselili u Kraljevicu iz Rijeke 2007. godine, već smo bile natjecateljske plesačice u raznim plesnim klubovima po Rijeci, ali ja sam krenula neoba-vezno plesati sa 6 cura u prostorijama DVD Kraljevice, što je nešto kasnije dovelo do toga da smo registrirale

udrugu i počele trenirati djecu. U tim početnim koracima jako su nam po-mogli naši klubovi iz kojih smo izašle, Flash Dance Unit i Porto Ri, koji su nam pružili puno informacija i potpore i s kojima dan-danas imamo jedno veliko prijateljstvo i međusobno poštovanje.

Što mislite o plesnoj sceni na našem području i u Hrvatskoj?M: Hrvatska defi nitivno nije plesna ze-mlja, ali iz godine u godinu se situacija poboljšava. U vrijeme kad smo mi kre-

tale s prvim natjecanjima s klubom, konkurencija nije bila ovako jaka i sve skupa nije bilo na levelu na kojem je danas. A, što se tiče lokalne scene, imamo tri kluba; Porto Ri, Fažana i Lana s kojima smo prijatelji i među-sobno se bodrimo. Nažalost, našli smo se u situacija-ma kada smo bili na svjetskim prvenstvima i bodrili su nas svi naši prijatelji stranci, a od naših bismo dobili samo pogled svisoka.

Znači, nemilosrdna je konkurencija unutar Hrvatske!M: Nama je drago da je konkurencija jaka i da Hrvatska ima uspješne klubove, ali jednostavno ne mi-slimo da je takvo ponašanje dobro za djecu. Mi svoju djecu podučavamo sportskom duhu i stvaranju prija-teljstava među klubovima jer znamo da svi živimo za isto – ples.

SESTRE VIDEČAK:„IZ KRALJEVICE SE NE MIČEMO!“

Piše: Matea Brala

Plesni klub Dance Queen iz Kraljevice osnovale su sestre Sandra Ložnik Videčak i Marija Videčak i u osam godina postojanja konstantno podizale kvalitetu rada, što je rezultiralo velikim brojem

nagrada, na državnoj, europskoj i svjetskoj razini. U studenom prošle godine od 11 koreografi ja klub je osvojio 2 prva mjesta, 2 druga mjesta i 3 treća mjesta na europskom prvenstvu u Novom Sadu. U svibnju prošle godine u Poreču osvojile su također pregršt nagrada na svjetskom prvenstvu World

Dance Master, kao i godinu ranije u Požegi. Aktualni su svjetski prvaci u showdance kategoriji.

DOGAĐANJA

17

Travanj 2014. ▪ Br. 33

Što mislite da je najvažnije, osim plesa koji podu-čavate?S: Organizacija! Defi nitivno organizacija. Naša djeca sva redom imaju odlične ocjene u školi i odrađuju sve svoje obaveze na vrijeme jer imamo pravilo da nema neopravdanih izostanaka. Neće se dogoditi situacija da netko ne dođe na trening jer nije naučio za ispit ili napisao zadaću jer su ta djeca kroz sve ove godine s nama naučila da je organizacija ključna za uspjeh.

Kakvu ste dosad podršku dobivale lokalno i od strane države?M: Nedavno je, točnije 4. veljače 2014., bilo prvi put da je netko službeno prepoznao naš rad i trud - bili smo pozvani na svečani prijem kod gradonačelnice grada Kraljevice. Od bivšeg smo gradonačelnika dobili na korištenje prostor u dvorcu „Frankopan”, na čemu smo vrlo zahvalne. U svijetu je ples na puno višem levelu nego kod nas, još uvijek smo vrlo zaostali u tom se-gmentu.

Baš zato jer je u Hrvatskoj ples još uvijek u povoji-ma, jeste li ikada imale planove ići negdje drugdje?S: Što se obrazovanja tiče, bilo je govora o tome. Kad sam se upisala na fakultet, u Hrvatskoj nije postojao smjer za plesne i gimnastičarske trenere, na kojem je trenutno Marija. Razmišljala sam studirati negdje izvan zemlje. Ali, ipak sam upisala Učiteljski fakultet u Rijeci kojeg trenutno i dovršavam. Nakon što riješim sve ob-veze na Učiteljskom, studirat ću i na Kineziološkom fakultetu jer mislimo da je jako bitno da obje imamo najbolje obrazovanje da svoje znanje prenosimo na svoju djecu.

Marija, kako stigneš studirati u Zagrebu i voditi plesni klub u Kraljevici?M: Studiram izvanredno na Kineziološkom fakultetu, kako je Sandra rekla, smjer plesni i gimnastičarski tre-ner, pa u praksi imam u jednom semestru odslušati samo 2 tjedna predavanja, nakon kojih je polaganje is-pita. Svima nama koji smo sportaši, profesionalni spor-taši i treneri profesori zaista izlaze ususret, tako da s time nemam problema.

Kako si ti, Sandra, uspjela u trudnoći voditi trenin-ge, sama trenirati i studirati?M: Tu ima jedna zanimljiva anegdota; bili smo na tre-ningu seniora i sve je bilo u redu, normalno je plesa-

la i izvodila skokove. Ali, kako je trening završio, re-kla je: „Okej, osjetim trudove, idemo rodit!“ (smijeh)S: Evo, da pokucam, imala sam super trudnoću i nor-malno sam trenirala cijelim trajanjem trudnoće. Da su mi dopustili da idem na natjecanja, išla bih! (smijeh)

Kako sestrinski odnos funkcionira u profesional-nom kontekstu?S: Iskreno, sestrinski se kačimo, plesno ne! M: Vrlo smo dobro organizirane što se tiče vođenja kluba, svaka ima svoja zaduženja i ne gledamo si pre-ko ramena. Iskre krenu frcati tijekom seniorskih trenin-ga, gdje smo jedna drugoj trenerice. Stoga, su jedine situacije u kojima se znamo posvađati one u kojima jedna drugoj moramo davati naredbe!

Što se trenutno događa u plesnom klubu Dance Queen, kakve nam to novosti nudite? M: Nedavno smo počele s jednom novom skupinom, zove se „Mame plešu“, i to je jedna rekreacijska skupi-na za žene koje trebaju ispušni ventil nakon napornog dana, a usput žele i ostati u formi. Ovim putem poziva-mo sve zainteresirane mame, cure, bake da se jave!S: Još jedna novost je i dodatak našem trenerskom timu ‒ Dorothea Dumančić, koja od nedavno vodi našu početničku grupu.

A kakvi su vam planovi za budućnost?S: Ja ne volim unaprijed govoriti o planovima, radije ću čekati da sve bude gotovo i onda se pohvaliti da sam nešto napravila.M: U svakom slučaju, mi ovo ne radimo zbog zarade, niti iz hobija, ovo je naš život i naša ljubav te kroz pre-nošenje svog znanja na svoju djecu stvaramo sve više dugoročnih planova. Stoga, planovi su da dovedemo naš plesni prostor na jedan viši nivo, a uz prostor koji imamo, želimo i posjedovati jedan, vlasnički potpuno naš, plesni studio. Sandra želi biti i fi tness instruktor, pa nije ni nemoguće da jednog dana u sklopu plesnog studija imamo i teretanu.

Je li u tim planovima i selidba plesnog kluba Dance Queen iz Kraljevice u neki veći grad, npr Rijeku?M: Nikako, Kraljevica će uvijek ostati baza plesnog kluba Dance Queen. Defi nitivno, razmišljamo o dodat-nim lokacijama prostora za treninge, jer širenje kluba je jedini logični slijed, ali iz Kraljevice se ne mičemo!

18

SAMONIKLO BILJE IZ NAŠEG OKRUŽENJAPRIMORSKI VRISAK

(planinski vrisak, vrijesak, osoguz)Satureja montana L.

Ovaj mediteranski polugrm raste na na-šem kršu, kamenitim mjestima izloženim suncu, a cvate od srpnja do listopada. Aromatični miris biljke potječe od eteričnog ulja čiji su glavni sastojci cimol i karvakrol. Osušeni listovi vriska se najčešće koriste kao začinsko bilje ili kao čaj. U pučkoj me-dicini primjenjuje se kod liječenja bolesti želuca i crijeva, kod lošeg apetita, nadu-tosti, bolesti pluća, protiv prehlade i gripe. Ima antibakterijsko i antivirusno djelova-nje, a koristi se i kod izraženog umora ili nervoze.

KANTARION(gospina trava, ivanjčica, zvonačac)

Hypericum perforatum L.Višegodišnja, raprostranjena biljka s izra-ženim žutim cvjetićima koji cvatu od svib-nja do rujna. Za njezino ljekovito svojstvo zna se još od davnina, a kantarionovo an-tidepresivno djelovanje poznavao je već i Paracelsus u srednjem vijeku. Djeluje antibakterijski, antivirusno i protugljivič-no, regenerira kožu i sluznicu te opušta i smiruje. Nadaleko poznato kantarionovo ulje bogato je hipericinom, taninima i fl avo-noidima koji djeluju protuupalno i pomažu kod opekotina i drugih oštećenja kože. Isto tako ovo je ulje fototoksično, što znači da se nakon njegovog nanošenja ne smije izlagati suncu. Osim u obliku ulja, kantari-onovi cvjetovi se mogu koristiti i za čaj od-nosno tinkturu.

PJEGAVI MEDIĆ(pjegava mrtva kopriva, prisadnica)

Lamium maculatum L.Ova vrsta koprive iznimno je rasprostra-njena po Sredozemlju, a cvate od ožujka do studenog. Mladi listovi ili cijele nadze-

mne biljke beru se u rano proljeće prije cvjetanja. Kao zdravo vitaminsko povrće, u prehrani se koristi najčešće kao varivo, može se staviti i u juhe ili se pak mogu napraviti ukusni popečci. Listovi pjegave mrtve koprive sadrže oko 20mg% karotina te od 50-100mg% vitamina C. U narodnoj medicini ova se vrsta koprive upotrebljava za liječenje poremećaja lučenja mokraće te kod kožnih bolesti.

ŠPAROGA (biljuš, vilina metla)Asparagus offi cinalis L.

Prema nekim istraživanjima, ovo široko rasprostranjeno samoniklo jestivo bilje naj-vjerojatnije potječe s Istoka, a kultivira se kao povrće u starom Rimu. U primorskim krajevima pronalazimo njezine srodne vrste: oštrolisnu ili sparožinu, morsku te tankolisnu šparogu. Njezini mladi izdanci beru se u proljeće, tokom ožujka i trav-nja. Najčešće se upotrebljavaju u kulinar-stvu. Šparoge sadrže više od 90% vode te oko 40mg% vitamina C i oko 1.5mg% karotina. U razmjerno malim količinama još se mogu naći asparagin, tirozin, vani-lin, koniferin, ponešto šećera i drugih tvari. Primjena šparoge u pučkoj medicini za lije-čenje bubrežnih bolesti poznata je još od srednjeg vijeka. Osim konzumacije mladih i sočnih izdanaka, manje je poznat poda-tak da su se ispržene šparogine sjemenke koristile i kao nadomjestak za kavu.

TETIVIKA (bodljikav slak, šljoka)Smilax aspera L.

Ovu mediteransku puzačicu često viđamo u neposrednoj blizini sparožine i bljušta pa se nerijetko mladi izdanci tih biljaka zajed-no beru i pripremaju. Jestivi su samo iz-danci i vršci mlade biljke koji tjeraju u pro-ljeće, ali se ponekad mogu naći i u jesen nakon obilnih kiša. Prepoznati kao zdravo

samoniklo jestivo bilje, izdanci tetivike pri-premaju se na sličan način kao i šparoga. U pučkoj medicini proljetni izdanci biljke koriste se za čišćenje organizma te povolj-no djeluju na jetru i probavne organe.

ŠMRIKA(smrič, crvena kleka, primorska kleka)

Juniperus oxycedrus L.Ovaj se naziv, osim na mjesto na području Kraljevice, odnosi i na trajni zimzeleni grm koji se u nekim slučajevima može pretvo-riti i u visoko drvo do 7m, s čvrstim grana-ma i oštro zašiljenim bodljikavim iglicama. Šmrika kao prepoznatljivo mediteransko bilje dobro podnosi posolicu te raste duž jadranske obale i kao sastavni dio makije dopire čak do 1500 m nadmorske visine. Iako njezini plodovi, crvene bobice, smola-stog i gorkastog okusa, nisu jestivi, u na-šim se krajevima od njih priređuje ljekovita rakija smrikovača. Bobice sadrže tvari koje djeluju protiv crijevnih parazita i pospješuju izlučivanje mokraće. Osim rakije proizvodi se i smričevo vino na način da se plodo-vi maceriraju u vodi dok smjesa sama ne provre.

KADULJA (žalfi ja, kuš, slavulja)Salvia offi cinalis L.

Poznata mediteranska biljka koja raste uz obalu, na kamenjaru i oskudnom tlu, cvate od svibnja do srpnja. Iznimno je važna za pošumljavanje tla i vezivanje krša te ima raznovrsnu primjenu, od kulinarstva, koz-metike do medicine. Stari su je Rimljani zvali svetom travom, a jedna srednjovje-kovna izreka kaže: „Cur moriatur homo salvia crescit in horto“ (Zašto da umre čo-vjek kojemu kadulja raste u vrtu). Kaduljini se listovi upotrebljavaju u svježem i osu-šenom stanju. Imaju snažno antiseptičko djelovanje, olakšavaju probavljanje masne hrane te potiču probavu. Kadulja se kori-sti i za ublažavanje menstrualnih tegoba te kod grlobolje i za ispiranje desni i usne

ŠMRIKA

provre.

KADULJA (žalfi ja, kuš, slavulja)

PRIRODA I ZDRAVLJE

19

Travanj 2014. ▪ Br. 33

SAMONIKLO BILJE IZ NAŠEG OKRUŽENJAšupljine. Iskorištava se i za dobivanje ete-ričnog ulja koje se nalazi u žlijezdama na površini listova i stabiljke. Sastojci su ove biljke: kalij, kalcij, natrij, cineol u eteričnom ulju, tanin i nešto gorkih tvari. Bere se ne-posredno prije cvatnje, u svibnju.

SMILJEHelichrysum italicum L.

Aromatična mediteranska biljka, raste na sunčanim kamenjarima te cvate od svib-nja do srpnja. Cvjetovi i listovi sadrže fl a-vonoide, gorke tvari i ftalide. S obzirom na povoljna terapeutska svojstva, raširena joj je primjena u kozmetici, aromaterapiji, medicini. Djeluje regenerativno, protuu-palno, antioksidativno te antikoagulantno. Tradicionalno se smilje upotrebljavalo za tretiranje astme, migrene, jetrenih tego-ba i kožnih oboljenja. Cvjetovi se beru u svibnju te se najčešće iskorištavaju u pro-izvodnji iznimno cijenjenog eteričnog ulja. Prema nekim narodnim predajama, žene su cvjetovima smilja, za koje se vjerovalo da skupljaju sunčevu toplinu, punile jastu-ke kojima bi se grijale u slučaju bure.

LOVOR (lovorika, lorber, javorika)Laurus nobilis L.

Rasprostranjen po Mediteranu, lovor raste pojedinačno ili u skupinama s ostalim zim-zelenim grmljem. Dopire do 400 m nad-morske visine. Još od antičkog vremena lovorove su grančice simbolizirale vječnu slavu, trijumf i čast. Njima su se ovjenča-vali pobjednici u ratovima, vojnici i poznati pjesnici. Osim kao reprezentativni simbol, povijesnu genezu lovora možemo pratiti i kroz primjenu u prehrani. Kao začinsko bi-lje ima jak, pomalo gorak, ali ugodan miris, te se u svježem ili osušenom izdanju, do-daje jelima od divljači, peradi odnosno ju-hama te umacima i marinadama. Koristi se i u proizvodnji eteričnog ulja. Listovi lovora sadrže 1-3% eteričnog ulja, čiji je glavni sastojak cineol, treslovina i nešto gorkih

Izvor:Grlić, Ljubiša (2005) Enciklopedija samoniklog

jestivog bilja. Ex Libris, RijekaFlora Croatica Database, http://hirc.botanic.hr/fcd/

Slike preuzete sahttp://commons.wikimedia.org/wiki/Main_Page

tvari. Ima primjenu i u kozmetici kao sa-stavni dio različitih melema. Koristi se i u ljekovite svrhe zbog svojih antibakterijskih, protuupalnih, antidijabetskih i protugljivič-nih svojstava.

RUŽMARIN(zimorad, ruzman, žmurod)

Rosmarinus offi cinalis L.Mediteranski grm široko rasprostranjen na našem primorju, uzgaja se (poput lovora) kao ukrasni grm, začinska biljka te u pro-izvodnji eteričnog ulja. Ružmarin je izu-zetno popularan još od davnina te se uz njega vežu mnogobrojni narodni običaji. Tako se, na primjer, kao simbol vjernosti još i danas koristi na svadbama, a poznat je i kao simbol mudrosti. Listovi ružmarina beru se u svibnju i lipnju te se koriste svje-ži ili osušeni.Osim kao začin mnobrojnim mesnim i po-vrtnim jelima, raširena je upotreba ružma-rina i u proizvodnji eteričnog ulja, odnosno u aromaterapiji. Eterično ulje ružmarina sadrži pinen, kamfen, cineol i druge sa-stojke. Najčešće se koristi kod ublažava-nja glavobolje, za poticanje cirkulacije i za opuštanje. O tome svjedoči i povijesna cr-tica koja kazuje kako su starogrčki učenici stavljali ružmarin na glavu tokom pripreme ispita jer se vjerovalo da stimulira i jača pamćenje. To su vjerovanje potvrdile mno-ge recentne znanstvene studije.

MATAR(šćulac, petrovac,omačalj, obalac)

Crithmum maritimum L.Ova malo poznata trajna biljka prisutna je na gotovo svakom kamenu duž cijele ja-dranske obale. Mesnati listovi ove samo-nikle halofi tne štitarke imaju izuzetno slan i aromatični okus. Njihova uporaba spo-minje se još u grčkoj mitologiji, a narodna predaja govori da su je pomorci koristili

kao sredstvo protiv skorbuta. U Engleskoj i Grčkoj listove matara jedu ukiseljene ili kao svježu salatu, a također se mogu je-sti i prokuhani. U našim krajevima ova se biljka rijetko koristi premda se, kao tzv. si-rotinjska šparoga, za vrijeme Drugog svjet-skog rata upotrebljavala kao jelo u više od 40% kućanstava. U svježim listovima ima oko 20mg% vitamina C i oko 2mg% karo-tina te zbog svog jakog mirisa nisu osobito ukusni. Taj miris potječe od eteričnog ulja biljke kojemu je glavni sastojak dilapiol, čija jačina može relativno ishlapiti suše-njem. Glavna vrijednost matara je njego-va rasprostranjenost, odnosno mogućnost da se nabere u većim količinama te koristi kao jelo u slučaju gladi i oskudice i tako olakša preživljavanje.

TRATINČICA(krasuljak, iskrica, bjelka)

Bellis perennis L.Obična tratinčica raste u svim dijelovima Lijepe Naše, a cvate skoro cijelu godinu, od ranog proljeća do zime. Mladi listovi tratinčice mogu se jesti sirovi ili prokuhani, u kombinaciji s ostalim povrćem, salatom od krumpira ili sa svježim sirom. Često je sastavni dio proljetnih kura za čišćenje krvi, a u Njemačkoj beru i tvrde zelene cvjetne pupoljke te ih mariniraju i koriste umjesto kapara. Otvoreni cvjetovi tratinči-ce jestivi su i sirovi te mogu poslužiti kao dekoracija različitim jelima. Osim u prehra-ni, poznata je i njena primjena u kozme-tici, gdje se najčešće u obliku čaja koristi za regeneriranje kože i vraćanje prirodne pigmentacije. U pučkoj se medicini spomi-nje i kao lijek protiv kašlja, astme i drugih plućnih bolesti.

Pripremila: Tamara Jeremić

20

Gradska knjižnica Kraljevica posjeduje 25.000 svezaka, specifi čnom logikom selektiranih i izloženih u određene odjele. Tako se u tom svojevrsnom bastionu znanja nalaze odjeli beletristike, hrvatske književnosti, odjel sa dječjim slikovnicama za najmlađe uzraste te posebno izdvojen fond za djecu nižih razreda osnovne škole, ali i za omladinski uzrast. Postoji i mjesto nji-hova susreta, mjesto gdje se sažimanje uzrasta pret-vara u smijeh – fond stripovske građe. Za ponešto ozbiljniji, dublji, preciziniji ili znatiželjniji pristup stvar-nosti te društvenim, kulturnim, povijesnim i sličnim fenomenima, istraživač/čitatelj može posegnuti u odjel izdvojenih fondova stručne građe: fi lozofi je, psihologi-je, religije, društevnih znanosti, matematike I prirodnih znanosti, primijenjene znanosti, medicine, tehnologije, umjetnosti, jezika, književne kritike, geografi je, po-vijesti, biografi je. Korisnici su najčešće dobro upozna-ti s fondom knjižnice, prate najave, a s obzirom na svoje želje i potrebe mogu participirati u bogaćenju knjižničkog fonda. Ukoliko se pak neki „knjiški moljac” izgubi među policama, tu je simpatična knjižničarka spremna pomoći pri izboru građe za čitanje, kako one za razonodu tako i pri traženju stručnijih naslova. Za sve zaljubljenike u knjige i one koji će to tek postati, iz-dvajamo neke trenutno najčitanije i najtraženije autore, čija su djela dostupna u gradskoj knjižnici Kraljevica: beletristika za odrasle – Jo Nesbo,Thomas Enger, Dan Brown, Ariana Franklin, Tess Gerritsen, Lars Kepler, Lee Child; ljubavni romani – Julie Garwood,

GRADSKA KNJIŽNICA KRALJEVICAPiše: T. J.

Kresley Cole, Brenda Joyce; povijesni romani – Jean Plaidy, Judith McNaught, Tatiana de Roosnay; moder-ni i odabrani klasici – Alice Munro, Khaled Hosseini, Haruki Murakami, Phillip Roth, Jonas Jonasson, Jan Guillou; domaći autori – Miro Gavran, Pavao Pavličić, Julijana Matanović, Renato Baretić, Miljenko Jergović, Ante Tomić, Hrvoje Šalković, Goran Tribuson, Daša Drndić, Slavenka Drakulić; beletristika za djecu – Anto Gardaš, Miro Gavran, Sanja Pilić, Sanja Polak, Mladen Kopjar, Enid Blyton, Joe Abercrombie, Sue Townsand, enciklopedije o dinosaurima, piratima, vila-ma, čarobnjacima, svemiru.

„Onome tko čita knjige kao što sluša prijatelja, knjige će mu se otvoriti i postat će njegove. Što pročita ostat će njegovo, razveseljavat će ga i tješiti, kao što to samo prijatelji znaju.“

Herman Hesse

SDP Kraljevica organizirao je humanitarnu akciju prodaje tulipana za zakladu Ana Rukavina

DOGAĐANJA

21

Travanj 2014. ▪ Br. 33

Djeco!Ovdje su vam čestitke koje možete pokloniti mamama za Majčin dan.

Potrebno ih je samo lijepo obojati i izrezati!

22

Ovu torbicu za cvijeće obojite kako želite, izrežite, savijte po crtama i spojite ljepilom.U nju možete staviti koji cvjetić i razveseliti mamu za Majčin dan!

BOJANKA

23

Travanj 2014. ▪ Br. 33

DVORANA ZA SENZORNU INTEGRACIJU

Dvorana za senzor-nu integraciju opremljena je različitim pokretnim i statičkim spravama kao i materijalima gdje dije-te samostalno bira aktiv-nosti. Prostor daje puno mogućnosti za izlaganje djeteta vestibularnim, pro-prioceptivnim, taktilnim i ostalim podražajima. Osnovni cilj je da dijete aktivno sudjeluje u smi-

slenim aktivnostima te da upoznaje i kroz terapijske postupke poboljša obradu senzornih utisaka tj. različi-tih podražaja kako bi ih svrhovito moglo upotrijebiti u svakodnevnom životu.

SNOEZELEN SOBASnoezelen soba je

prostorija za multisen-zornu stimulaciju koja predstavlja moderan pri-stup rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju, na način da se različitim efektima stimuliraju pri-marna osjetila, a suvre-menim se uređenjem u toplom i ugodnom pro-storu korisnicima Doma „Oštro” omogućuje opuštanje i relaksacija.

U snoezelen sobi osobe odabiru podražaje koji im pružaju najviše užitaka i reagiraju i odgovaraju pu-tem osjetila na vlastiti poseban način, oslobođen od pritisaka za obavljanje ili postignuće, oslobođen od kontrole i rutine i odvojen od medicinske dijagnoze i poznatih ograničenja.

DOM OŠTRO

PREDAVANJE O MENOPAUZI

Piše: M. U.

Zahvaljujući sredstvima prikupljenim u humanitarnim akcijama, koje su organizirali naši sugrađani u Kraljevici i gradu Rijeci (HU Riječki dečki), u Domu „Oštro” uređene su dvije nove prostorije:

dvorana za senzornu integraciju i snoezelen soba.

Ženska inicijativa HNS-a Kraljevice organizira-la je povodom Dana žena predavanje o menopa-uzi. Vrlo zanimljivo i kvalitetno predavanje održala je prim. mr. sc. ginekologije i opstetricije Jasna Gobić. U vrlo ugodnom ozračju predavanju se odazvao velik broj žena različite dobi koje su svojim aktivnim su-djelovanjem pokazale koliko su im ovakve inicijative važne.

Zadovoljni odazivom i re-akcijama u ženskoj inicijativi HNS-a najavljuju i u buduće ra-zne aktivnosti i zanimljiva pre-davanja.

Druženje su popratili sponzori „JGL“ d.o.o., „Medika“ d.o.o. i ljekarna „Smeraldo“ Kostrena sa prigodnim darovima.

24

Na redovnoj godišnjoj skupštini održanoj u prosin-cu 2013.g, nakon izvješća o radu u proteklom razdoblju te prihvaćanja programa rada za predstojeće razdoblje, predsjednik skupštine Milan Bauk pojasnio je novosti vezane uz zakonsku regulativu o udrugama.

Udruga umirovljenika Kraljevice morala se iz-dvojiti iz izborne jedinice Udruga umirovljenika Rijeka te u skladu sa zakonom osnovati samostalnu udrugu. Proces osnutka je u tijeku kao i izrada novog statuta.

Kako je udruga u sklopu Matice umirovljenika Primorsko-goranske županije, bit će potrebno izabrati članove u tijela matice za županijsku skupštinu te izvrš-ni odbor.

ZBOG IZMJENA U ZAKONU IZDVOJENA IZ UDRUGE UMIROVLJENIKA RIJEKA

Piše: Milan Bauk

Udruga umirovljenika

Također su u planu društvene i sportske aktivnosti (pikado, gađanje koša, nabacivanje kolutova, boćanje, hodanje, streljaštvo, kartanje, šah) za natjecanja umi-rovljenika na županijskom i državnom nivou.

Po završetku registracije nove udruge održat će se nova izborna skupština.

Molimo sve umirovljenike naše udruge da se oda-zovu novoj osnivačkoj skupštini kako bi se mogli iza-brati novi članovi za budući rad.

Obavijest o datumu skupštine biti će objavljena na oglasnoj ploči udruge u centru te na ulazu u prostorije udruge.

Udruzi umirovljenika Kraljevice gradonačel-nica Nada Turina Đurić uručila je jučer televizi-ju za njihov klub. U druženju sa članovima ove

TELEVIZIJA ZA UMIROVLJENIKEPiše: Mirjana Uremović

udruge poveo se razgovor o još nekim proble-mima koji ih tište. Također su svi prisutni izrazili zadovoljstvo poklonom koji će im zasigurno biti

od koristi u njihovom okupljanju, a usko-ro i u zajedničkom navijanju kad počne svjetsko nogometno prvenstvo. Uz gra-donačelnicu, umirov-ljenike je pozdravio i predsjednik Gradskog vijeća Aleksandar Kružić te su im obo-je zahvalili na dobroj međusobnoj surad-nji i obećali podršku. Ispred kluba umi-rovljenika poklon je primila i zahvalila se predsjednica Antonija Januzović.

DOGAĐANJA

25

PRVIH KVARAT LETA NA BAKARCU

MESOPUSTARI KRALJEVICE

Piše: Doriana Stefani

Piše: Romeo Špegar

Ko ča si već znate, Bakarcu se „dogodila” za-obilaznica. Istina da se kod nas ne događaju vele stvari, ali da ne bi ostali skroz odsičeni od svita do sezone kupanja, spametili smo se kako bar dičici ulipšat jednu nedilju za vrime maškar i nakon dugo vrimena organizirali Dičju redutu. Sami smo donesli za jist i pit i pokazali da ne triba puno za storit feštu.

Dom već dugo ni bil tako šar i vesel. Bilo je puno dice i z okolnih mesti a va gosti su nan došle i „Šmričke Mačkare” i „Mesopustari Kraljevice” z svojun muzikun. Kiša nan ni dala da prokampanamo po vani, ali ni pačila da se si do-bro natancamo i zabavimo.

Onda je došlo vrime i Rič-kog karnevala. A da se tradicija ne zatare, naši mladići i divoj-ke dali su si truda i napravili predivna ninđa alegorijska kola i maske. Znan da njin ni bilo lahko aš ni njih ni kiša šparala na Placi dok su delali. Ma, valjda ni slušala vrimensku prognozu pa je na Korzu bila pozabila pa-dat, i to celi dan.

Ki je rekal da pokla maškar mora bit kraj a poči-nje sezona gljiv? Za početak, sprid konobe „Portić”, kadi je inače saki vikend „živa muzika”, spravi-li su se gljivari i oni ki bi to oteli bit i napravili ga-stro-gljivarsko druženje povodon osnivanja Udruge. Edukacijsko predavanje je održal „majstor” za gljive

z Udruge „Ožujka” i moglo se puno naučit prije nego se gre va šumu, a i kad se već tamo najdete.

Našli su se i slikari ama-teri kako bi se na vrime pari-ćali za petu izložbu Petrovu i iznenadili vas z novimi sli-kami. Kako Petrova pada na nedilju, već moren reć da će se celi vikend neč lipoga i za-nimljivog događat.

Nemojte zamirit ča ni-san spominjala imena, aš ili bin nekoga pozabila ili ne bi stalo va Frankopan. Zato samo jedno velo hvala simi na idejami, trudu i pomoći. Mepar da još nismo za skroz zaobić.

Još jedna zima i još jedne maškare su za nami. Za mesopust smo se zagrijavali z akcijun „Vesela bućica – Mesopustari pomažu djeci“, kadi smo uz

nesebičnu pomoć građana Kraljevice prikupili znatna novčana sredstva za Dom za djecu i mladež „Oštro”, kićenjen narančice sprid marketa. Na Badnjak smo or-

Travanj 2014. ▪ Br. 33

26

MESOPUST NA KRIŽIŠĆU

Ovo leto mesopust nan je bil poprilično dug i pun sakakovih događanji. Najprvo smo šli na maškara-ni rally „Halubje – Liburnija” ki gre od Viškova, priko Kastva i Frlanije do Opatije. Tamo smo postigli fanj li-pih rezultati i zeli doma veli broj pehari. To nan je dalo vetar va leđa pa smo partili s organiziranjen dičjih re-dut i maškaranih tanci va domu kulture na Križišću. Nakon puno vrimena oživeli smo dom i obnovili tra-diciju maškaranih tanci. Saku subotu smo z muzikun obahajali celo mesto kako nan nalažu naši običaji i navada stara. Tri redute su bile jako dobro posjeće-ne, dica su bila zadovoljna jer su ih na sakoj reduti zabavljali klauni, dobili su krafne i čaj, a none, nonići i roditelji su uživali va bogatoj tombu-li. Nakon dice na red su došli stariji, ali i oni mlađi ki se vole maškarat, pa su tako dva petka za redon napu-nili Dom i lipo se zabavili uz dobru muziku i bogatu tombulu ku su nan omogućili sponzo-ri. Oni najsrićniji su dobili pršut, putovanje va Budvu i izlet va Gračišće na smotru vina. Nikako ne smimo pozabit da nas je na prvin maškaranin tancimi posjetil meštar Toni i kraljica Vedrana, za ku moramo reć da je rodon s Križišća.

I ovo leto smo hodeli na gostovanja, bili smo kod

naših prijatelji z Kraljevice, Šmrike, Triblja, Drivenika i Jadranova, kadi smo se lipo zabavili. Posjetili smo još Iva va Jadranovu, Besira na Svetom Kuzmu i našu Tomislavu va Bakru, ki su nas jako lipo dočeka-li. Šli smo na karneval va Crikvenicu, Balinjeradu va Opatiju i na maškarani rally „Pariz – Bakar”, kadi smo isto postigli dobre rezultate i zeli pehari. Z našin prija-teljimi mesopustarimi z Kraljevice šli smo na karnevali va Ljubljanu i Ig, kadi su nas lipo primili i predstavili.

Odazvali smo se kot i lani, na humanitarni pro-jekt „Nasmiješena lica Riječkog kar-nevala“ čigova sredstva su šla za pomoć Kuće uto-čišta Družbe se-stara milosrdnica „Sv. Vinka Pavlin-skog” v Riki.

Na Rički kar-neval smo šli z maskun „strašila“ ka su tribala oti-rat se ono ča ni dobro. Skupil nas se veli broj, del muzike del maš-

kar i lipo smo predstavili mesto. Najviše nan je bilo žal ča nan je ovo leto falelo dosta mladići na Križišću ki su se zbog dela i soldi razmileli po celomu svitu. Ponediljak i utorak smo obahajali mesto po staron običaju, da bi utorak večer važgali našeg mesopusta Nadalinića i uz muziku i tanci va domu završili z me-sopuston za ovo leto.

Piše: Davor Mavrinac, predsjednik udruge Maškare Dol-Križišće

ganizirali, pod istun tun narančicun, druženje za seko-liki puk, uz sardele, vino i pjesmu. Osan subot smo z našun povorkun, uz pjesmu i svirku, pozdravljali svoj grad, a navečer organizirali autobusni prevoz za sih ki vole maškare na tanci va Crikvenicu, Drivenik, Hreljin i Novi Vinodolski. Osim toga posjetili smo i Bakarac, Šmriku, Križišće, Jadranovo, Dramalj, Grižane, Selce, Bribir; gostovali na „Kanalu Ri” i „Pomorsken radiju”, svirali dici va Dječjen vrtiću „Orepčići”, Domu za djecu i mladež „Oštro”, Centru za rehabilitaciju „Fortica”, stari-jimi i nemoćnimi smeštenimi va obiteljsken domu, a već

tradicionalno smo bili i va susednoj Sloveniji, kadi smo posjetili karnevali va Ljubljani i Igu. Organizirali smo i jednu dičju redutu i maškarani tanci va našen Domu, ča nas posebno veseli. Na Ričken karnevalu nas je bilo skoro dvisto, a naša maska „Ćapaj cimu!“ je, kod i vavik, zorno prikazala situaciju va našen gradu; propast Škvera i nadu va bolje jutra i jahte ke ćemo va našen portu veživat. Potle šentence smo važgali „Adama” i šnjin poslali va dim se loše ča se va našoj Kraljevici va pasanen letu dogodilo. Pripreme za letnji karneval su počele!

DOGAĐANJA

27

MAČKARE VA ŠMRIKIPiše: Dino Jagić

...cirkus,Ni nan tribal on va opisu života, ali kad je već došalsnami na karneval je šal.Dok je veselja, tanca i pjesmene more nan nišaš krepat ma ne molatzijamo skupa i ako bog davidimo se drugog mesopusta!

Krajen pasanoga leta, stariji su prepustili vodstvo mačkar mlađimi. Prominilo se predsjedništvo i fanj mlađih se uključilo va rad Udruge. Iako malo kasnije nego inače, komać smo do-čekali da i mačkare startaju. Krenuli smo malo jačin tem-pun nego ča se prije hodilo. Ako bi ki vikend bilo manje obavez, onda bi va mačka-rami bili “samo” od petka do nedilje, a znal se je potrefi t i neki četvrtak. Iako smo bili pozvani na puno više me-sti nego ča smo šli, jednostavno ni bilo vrimena za se to. Gostovali smo na tanci va Križišću, Vrbniku, Triblju, Driveniku, Hreljinu, Crikvenici i Selci. Bili smo i na kar-nevalimi va Grižanami, Viškovu, Crikvenici, Lovranu i čak 2 put va Dramlju, a dičje redute va Kraljevici i Bakarcu. Čak nismo izostali ni z Balinjerade va Opatiji, kadi smo se spustili po Slatini z dvi ekipe. Sagdi smo gostovali ko muzika i mažuretkinje va velen broju, a bilo je tu i naših vjernih člani ki su se maškarali i obahajali tance i karnevale skupa s nami.

Nedilju 2. veljače bil je prvi pokušaj gostovanja na karnevalu va Dramlju. Daž je padal celo jutro, ma smo sedno zvali organizatore par put i pitali će bit kar-neval. Rekli su da će i mi smo bez obzira na vrime šli va velen broju. Došli smo va Dramalj i jedino su nas „Mesopustari Kraljevice” dočekali, pa smo skupa zapi-vali i zasvirali. Potle karnevala je tribalo poć va Bakarac na dičju redutu, ali kako je još dvi ure falelo do redu-te, zvali su nas da ča god zasviramo va prostorijami od „Mesopustari”. Došli smo va Kaštel i kroz priču i pje-smu, Valentino se sjetil da nan va Gradu već godina-mi govore kako imamo svoju prostoriju, ali va nju se ne more aš ni napravan ulaz.

Zasvirali smo, zapivali, pozdravili na Bakarcu i krenuli doma.

Drugi dan, već smo bili va Gradu i digli ljude na noge da vidimo ča ćemo z naše prostorije.

Sredu 5. veljače je odobreno, a petak smo već imeli prostoriju ka je zada Balkona va Domu va Šmriki.

Nevjerovatno je to kako smo va tako malo vrime-na dobili neč ča nan je toliko tribalo godinami.

Nakon 17 let postojanja Udruge, napokon i mi imamo svoje prostorije.

Veliko hvala gradonačelnici Nadi Turini Đurić ka vavik ima vrimena i volje poslušat nas i omogućit koliko

more se ča nan triba. Hvala i g. Vladimiru Dročiću na po-moći i brzini, kot i simi onimi va Gradu i mestu ki su nan pomogli va ten. Posebno hvala i Nikoli Turini, bez ko-ga morda dan danas ne bi bilo struje va prostoriji.

Dičju redutu va Šmriki smo storili nedilju 9. veljače. Vrime je bilo grdo, ali jušto kad su se dica skupila, kiša je fermala i uspeli smo na-pravit đir po mestu. Kasnije smo ugostili i neke grupe

z okolnih mesti, pa iako je bila nedilja, fešta je trajala dugo va noć.

Na Rički karneval smo šli ko cirkus. Malo drugače nego inače, va raznimi maskami, ali i va velen broju. Iako tek 101 po redu, ni nan bilo teško čekat. Dobro društvo i pjesma potrajalo je celi dan i noć.

Ovo leto smo prvi put počeli obajahat mesto na mesopustni pondiljak kako bi utorak dospeli mesopusta zapalit malo ranije, pa da i oni ki delaju i imaju školu drugi dan moru poslušat šentecnu i videt kraj zimskih mačkar.

Mesopusta smo osudili i mačkare za ovu zimu fi -nili.

Po leti nas čeka 9 karnevali, a prvi je već 26.. trav-nja va Budvi.

Pozivamo sih ki do sad nisu, da nan se pridruže va maškarami, bilo ko muzika, mažuretkinje ili maškare.

Isto tako, veliko hvala simi ki su na neki način pomogli i omogućili nan da napravimo to ča smo storili ovo leto! Posebno roditeljimi ki su pustili svoju dicu da gredu s nami na gostovanja va velen broju. Ni bilo lako, ali uz takovu podršku sih va Šmriki, i okolici, ne bi us-peli.

Živio pust!

Travanj 2014. ▪ Br. 33

28

Rovina 6, 51262 Kraljevica

O RADU DJEČJEG PJEVAČKOG ZBORA„ZVIJEZDA DANICA“

U okviru Hrvatskog glazbenog društva „Zvijezda Danica“, koje je osnovano daleke 1894. godine od kada neprekidno djeluje u području amaterskog kultur-no-umjetničkog stvaralaštva, 2003. godine osnovan je dječji pjevački zbor, koji se naziva „Mali zbor”. Njegov prvi voditelj bio je Ivica Frleta. Kasniji voditelji bili su Ana Debelić i Davor Burlović, a u listopadu 2009. rad „Malog zbora” preuzima voditeljica Ilgen Pavačić, prof.

Cilj osnivanja „Malog zbora” bio je da se ta prekosto-godišnja pjevačka tradicija „Zvijezde Danice” prenese na mladi naraštaj koji će kontinuiranim, struč-nim radom postati pravi ljubitelji pjeva-nja i nastaviti tu za-vidno dugu tradiciju amaterskog pjevanja u gradu Kraljevici. Osim toga, cilj osni-vanja „Malog zbora”, budući da je pjeva-nje pored slušanja zapravo najbogatija glazbena aktivnost čovjeka, jest obogaćivanje slobod-nog vremena talentirane i zainteresirane djece koja će kroz pjevanje razviti osjećaj za ritam, intonaciju, izražaj-nost u dinamici, razvoj glazbene memorije, za realizaci-ju glazbenih misli pokretom te razviti najvažniji osjećaj, a to je osjećaj za skupno i aktivno muziciranje, obliko-vanje ukusa djece te obogaćivanje njihove osobnosti estetskim i kulturnim vrijednostima.

PROMICANJE AUTOHTONE GLAZBE

O RADU DJEČJEG ZBORA,VODITELJICA ILGEN PAVAČIĆ, prof. ističe:„Mali zbor 'Zvijezda Danica'” broji 20 djevojčica u

dobi od 5 do 12 godina, a u svom repertoaru njegujemo popularnu dječju pjesmu dursko-molskog izričaja, ali

posebice i najčešće „istarskog netemperiranog izričaja“ jer nam je poseban cilj i njegovanje zavičajne tradicijske kulture i melosa. Taj ljestvični niz tijesnih intervala, te-meljem Stručnog elaborata melografa gospodina Ivana Pavačića sa otoka Krka, u listopadu 2009. godine uvr-šten je na prestižnu listu nematerijalne svjetske kultur-ne baštine UNESCO-a, pa nam je želja i uznastojimo da i mi u svojem muziciranju živimo i promičemo tu našu

jedinstvenu, autoh-tonu glazbu. Često na našim koncertima stoga izvodimo pje-sme za djecu Ivana Matetića Ronjgova, Josipa Kaplana i dru-gih. Imamo razvijenu suradnju s tetama i djecom iz Dječjeg vrtića „Orepčići”, te s plesačicama iz ple-snog kluba Dance Queen, s kojima os-mišljavamo zajedni-čke nastupe. Također nastupamo na svim važnim manifesta-cijama i kulturnim događanjima gra-

da Kraljevice (Dan grada, Božić u Kraljevici, proslava Majčinog dana, Kraljevačko kulturno leto, Petrova na Bakarcu), Rijeke, ali i šire.”

„Mali zbor” nastupio je na Hrvatskom dječjem fe-stivalu u Zagrebu 2010. godine, s pjesmom autorice teksta Mirjane Bobuš i autora glazbe Frana Frlete, te na Dječjem festivalu „Kukuriček“ u Đurđevcu 2012. godine, s pjesmom svoje voditeljice Ilgen Pavačić, a ove godine u studenom planira se ponovo nastup na Hrvatskom dječjem festivalu u Zagrebu s pjesmom „Kako je lijepo živjet na moru“, čiji tekst i glazbu ponovo potpisuje vo-diteljica zbora Ilgen Pavačić, prof.

Djelovanje zbora podržava i potiče grad Kraljevica, kao i roditelji koji svojom iznimnom suradnjom, savjeti-ma i prijedlozima doprinose kvaliteti rada i cjelokupnom dojmu njihovih izvedbi.

Piše: Tihana Welle

Dječji zbor "Zvijezda Danica"

DOGAĐANJA

29

Uz potporu Grada Kraljevice, u tjednu obilježavanja Dana grada Kraljevice i blagdana sv. Nikole, HGD „Zvijezda Danica” pod dirigentskom palicom maestre Helge Dukarić Dangubić, uz orguljsku pratnju Nevena Kraljića, orguljaša zagrebačke katedrale, održao je koncert posvećen orguljama.

U knjizi „Iz prošlosti Kraljevice od 1790. -1990.“, urednika msgn. Mije Likovića, zanimljiva je bilješka u zapisi-ma sestre Lujze Kozinović:

Godine 1863. Kraljevica dobiva orgulje, koje poklanja crkvi domaći sin Stjepan Tomac. Na jednom mjestu se kaže, da su stajale 1200, a na drugom 2000 forinti. Župnik Randić ih je nabavio u Beču. Narod se buni, ne prima orgu-lje, jer se boji, da će se uz orgulje jače početi razvijati moderna crkvena muzi-ka, a narodna tradicionalna nazadovati. Uza sva nastojanja župnika Randića, kojega su vrlo cijenili, i posredovanja senjskog biskupa, narod se nije smirio sve dokle god se konačno nijesu umije-šale civilne vlasti i silom uspostavile red u narodu.

U službenom Registru spomenika kulture RH, za zaštićeno kulturno pokretno dobro ‒ glazbeni instru-ment ‒ orgulje, navodi se:

„Orgulje sjevernog tipa sačuvane u župnoj crkvi sv. Nikole, rad su Josipa Erhatića, domaćeg gradite-lja iz Križevaca. Građene 1863. g., mehaničkog su si-stema s 1 manualom i akustički dobro proporcionirane u crkvenom prostoru. Kućište je komponirano od dva

bočna tornja i znatno nižeg srednjeg polja. Piramidalno oblikovane svirale bočnih tornjeva prati kaligrafski rez-barena ornamentalna zavjesa u okviru od stepenasto oblikovanih letvica. U srednjem polju zavjesa se spušta slobodno s obje strane. Kućište je prebojano sivo, a za-vjese su pozlaćene bronciranjem. Ponegdje se naziru raniji slojevi svjetlije polikromije“.

Prvi su orguljaši bili: učitelji Andrija Petranović, Sebald Cihlar i Šime Vudi, a poslije njih Ivan Jakovčić Hijacintov - osnivač „Zvijezde Danice“. Općina ga je o svom trošku poslala da izuči orguljanje, uz obvezu da se nakon toga vrati u Kraljevicu. Njega je naslijedio Ivan Jakovčić Antonov, dugogodišnji zborovođa „Zvijezde Danice“. Antonova je naslijedio također vrstan orguljaš Stanko Gudac Rokov.

90-tih godina oživljava orgulje i duhovnu glazbu maestro Ivica Frleta, sve do 2010. kada orguljanje na-stavlja Dalibor Vodička.

Na koncertu je na orguljama svirao naš gost, or-guljaš zagrebačke katedrale Neven Kraljić, koji je više od osamnaest godina bio orguljaš bazilike Majke Božje trsatske. Detalje o koncertu možete pronaći na našoj web-stranici: www.zvijezdadanica.hr.

Neven Kraljić i HGD "Zvijezda Danica"

KONCERT 150 GODINA ORGULJAU KRALJEVICI

Postanite dio zboraHGD „Zvijezda Danica“

HGD „Zvijezda Danica“ mješoviti je pjevački zbor koji ove godine slavi 120. obljetnicu osnutka, te za tu prigodu priprema nekoliko koncerata i sni-ma novi nosač zvuka s djelima Jakova i Pere Gotovca, a pod umjetničkim vodstvom dirigenti-ce zbora Helge Dukarić Dangubić. Pripremamo se i za natjecanje vokalnog i zborskog pjevanja na 20. Međunarodnom festivalu pjevačkih zbo-rova u Odessi, koje će se održati u rujnu ove godine. Pozivamo zainteresirane za pjevanje i druženje da postanu dio ovog najstarijeg pjevač-kog društva na našem području, da mu zajedno produžimo vijek postojanja. Probe se održavaju svakog ponedjeljka i četvrtka od 20 – 22 sata. Nemojte puno razmišljat, pridružite nam se!

Travanj 2014. ▪ Br. 33

30

Centar za rehabilitaciju „Fortica“ Kraljevica, usta-nova je koja godinama u našem gradu pruža usluge stalnog, tjednog i privremenog te cjelodnevnog i po-ludnevnog smještaja osoba s poteškoćama u razvoju.

Osnivač joj je Primorsko-goranska županija, a u nadležnosti je Ministarstva zdravstva i socijalne skr-bi. U Centru je zaposleno 34 stručna djelatnika koji o korisnicima brinu 24 sata na dan. Odnedavno imaju novu ravnateljicu soc.rad. Vesnu Đujić.

SAMOZATAJNA FORTICA UKLJUČUJE SE U AKTIVNOSTI GRADA

TRADICIONALNO HODOČAŠĆESV. NIKOLI

Piše: Mirjana Uremović ● Fotografi rao: Anton Ficko

Piše: Danijel Frka ● Fotografi rao: Danijel Frka

U timskom radu naglasak je na humanističkom pristupu u kojem se u potpunosti okreću svojim kori-snicima i njihovim potrebama. Primarni cilj je podiza-nje kvalitete življenja, zadržavanje i stjecanje novih znanja i iskustava, navika i vještina. Sve to postižu kvalitetnom zdravstvenom njegom i medicinskom ha-bilitacijom i rehabilitacijom.

U svrhu daljnjeg podizanja kvalitete, krajem 2013.g uređena je i nova kuhinja, koju je fi nancirao osnivač PGŽ, te Soft igralište fi nancirano donacijom Rotary Cluba Rijeke i Italije.

Kako djelovanje ove ustanove ne bi bilo samo samozatajno, radi se na povezivanju i sudjelovanju u aktivnostima lokalne zajednice. Tako su sudjelovali na sajmu rukotvorina s radovima korisnika Centra povo-dom Sv. Nikole, a u novoj kuhinji skuhali su 500 porci-ja graha za Mesopust.

Posebno su ponosni je nastavak dobre prakse usvojenja djece s poteškoćama u razvoju. Nedavno je usvojeno treće dijete iz Centra „Fortica” u obitelj dr-žavljana Velike Britanije.

Krajem godine već tradicionalno se u Kraljevici održava hodočašće sv. Nikoli pod morem.

Na 5. jubilarnom hodočašću učestvovala su 52 ronioca iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Prigoda je to za dostojnu zahvalu svecu zaštitniku pomoraca, ronilaca i svih onih koji žive od mora i koji svoj život povjerava-ju moru i njegovim ćudima.

U sklopu ove manifestacije KPA ADRIA proslavi-la je i 25 godina samostalnog postojanja i 38 godina sportskog ronjenja u Kraljevici, te je tom prigodom u Nacionalnom centru tehničke kulture održan prigodan program uz projekciju podvodnih snimaka više autora.

DOGAĐANJA

31

Travanj 2014. ▪ Br. 33

23. ožujka 2014. u Ilirskoj Bistrici (SLO), održan je završni turnir Istarsko-primorske lige u kojoj su sudjelo-vali naši mlađi kadeti, dječaci rođeni 2000. g. i mlađi. Na koncu su u jakoj konkurenciji osvojili 5. mjesto, budući da su na završnom turniru za poredak pobijedili KK Sežanu i KK Pazin. Liga se održava sada drugu godinu zaredom, turnirskim sistemom, tako da smo posjetili sve gradove klubova sudionika, dok su i oni bili naši gosti. Mlađi kadeti nižu uspjehe i u domaćem, županijskom prvenstvu, pod palicom trenera Ante Marušića. Izborili su ulazak u prvi ra-zred županijske košarke u svom uzrastu i razigravaju za mjesto u međužupanijskoj ligi. Igrači ekipe Marino Paštar i Fran Krstelj dobili su pozivnicu županijskog saveza za su-djelovanje na košarkaškom kampu u Delnicama.

Aktualni statusOd Istrsko Primorska LIGA

RAZVRSTILNE TEKME od 5.-7 mesta (KUTEŽEVO)KK KRALJEVICA : KK SEŽANA57:39 (9:4, 11:9, 15:13, 22:13) Strelci: KK Kraljevica: Marušić, Mitić, Živković 2, Cikojević 6, Paštar 6, Grbavac 6, Brletić 9, Krstelj 29. KK Sežana: Rejc 2, Konovac 3, Mahne 17, Bunc 2, Granič 2, Škrinjar 5, Tavčar 6, Čebulec, Funa, Ukmar J. 2, Ukmar L., Mugoša, Čebulec M.TEKMA ZA 5. MESTOKK PAZIN : KK KRALJEVICA 26:52 Strelci: KK Pazin: Erin 5, Baulo, Guštin 2, Hrulčič L. 4, Hrulčić M. 13, Ančič, Lunšić 2. KK Kraljevica: Marušić 6, Mitić 2, Živković, Cikojević 5, Paštar 6, Grbavac 10, Brletić 9, Krstelj 12.KONČNI VRSTNI RED1. KK KASTAV2. KK PIVKA3. KK FAŽANA4. KK PLAMA-PUR ILIRSKA BISTRICA5. KK KRALJEVICA6. KK GHIA STAFF PAZIN7. KK MESARIJA PRUNK SEŽANA8. KK IZOLA

MINI BASKETS obzirom da u najmlađoj kategoriji trenira 30-ak

djece, formirane su dvije mini basket-ekipe, djevojčice i

dječaci, naši „Mrkačići“, natjecanja kojih upravo počinju, svatko u svojoj grupi. Tijekom zimskih praznika organizi-rali smo izlet u Gorski Kotar, klizali se i kupali na baze-nu, dok je skijanje i sanjkanje izostalo jer snijega nije bilo. Odigrano je i nekoliko prijateljskih utakmica, a posljednja s KK Pazin.

SPORTSKA IGRAONICA U DJEČJEM VRTIĆUNaši treneri, pod nadzorom voditelja Ante Marušića,

redovito, na tjednoj bazi, održavaju i vode sportsku igrao-nicu u dječjem vrtiću u Kraljevici. S obzirom na velik broj djece, „treninzi“ se odvijaju u dvije grupe, u igraonici dječ-jeg vrtića. Kada vremenske prilike dopuste, organizirat će se i igre u „velikoj“ dvorani. Klub je nabavio i koševe nami-jenjene djeci vrtićke dobi, premda kroz igraonicu naglasak nije na samoj košarci već na koordinaciji i navike vježba-nja uopće. Mislimo da je potrebno spomenuti kako se cijeli program fi nancira iz vlastitih sredstava kluba, bez ikakve naknade i subvencija roditelja.

SENIORIU narednim danima slijedi nastavak, odnosno drugi

dio prvenstva NORD ADRIA LIGE, zajedno s ekipama iz Izole, Portoroža, Postojne, Kopra, Kastva, Poreča i Pa-zina. Formira se nova, mlada ekipa, bazirana na juniorima i izlaznom juniorskom godištu, te će nastavak Nord Adria lige poslužiti kao priprema i selekcija za nastupajuću A-2 ligu, kojoj se namjeravamo ponovno priključiti.

KOMBIU tijeku je nabavka kombi vozila, ponajprije vlastitim

sredstvima kluba, a potom i zahvaljujući sponzoru i neko-liko prijatelja kluba. Kombi ćete sigurno primijetiti budući da je karakteristično oslikan i predstavlja naš grad i naš klub. Smatramo da će realizacija ovog projekta biti veliki korak u razvoju kluba kojim će se znatno smanjiti troškove putovanja, a koji su do sada uvijek predstavljali značajan dio budžeta.

ALL STARNaš Davor Konjević bio je sudionik ovogodišnjeg

ALL STAR susreta između najboljih prvoligaških igra-ča Hrvatske, u utakmici između selekcija Sjevera i Juga. Davor inače nastupa za KK Križevci i nalazi se među naj-boljim strijelcima prve hrvatske lige. Zbog povrede je, naža-

lost, pauzirao oko mjesec dana, no sada se polako vratio treninzima. Davore čestitke!

Sve aktivnosti mogu se pratiti na facebook stranici Košarkaški klub Kraljevica.

KK KRALJEVICAPiše: Marino Nuić

Davor Konjević na „All Star” utakmici u Šibeniku

Ilirska Bistrica, završnica Istarsko primorske lige 2014

32

Teško je za objasniti da Canada nije baš tako savršena za život, kojim smo mi navikli živjeti.

Tako, vrativši se iz Canade, u kojoj sam boravila 3 mj., želim podijeliti svoje utiske i na neki način dočarati sve ono tako obećavajuće što „obećana zemlja” nudi, naravno, gle-dano iz moje perspektive.

Možda će se nekome baš to svidjeti i htjeti će što prije otići u zemlju gdje su grtalice svakodnevna pojava...

Mi, ljudi s Mediterana, u svijetu smo kvalitetna radna snaga i baš zato što nam naša zemlja ne omogućuje da za svoj rad budemo pristojno plaćeni, negdje vani u „bijelom svijetu”, toliko se trudimo i radimo kao mravi i sretni smo kad zaradimo za dostojan život.

Da je tome tako, dokazuje odlazak puno mladih ljudi, tr-buhom za kruhom, izvan granica naše zemlje.

Iz svog osobnog iskustva sagledala sam prednosti i ne-dostatke uvjeta života u Canadi, konkretnije Torontu. U gra-du i okolici (GTA) živi oko 5,5 milijuna stanovnika.

Toronto je svojstven po različitosti ljudi koji u njemu žive, spoj svih kultura čine ga multikulturalnim središtem Canade.

Defi nitivno ima boljih stvari nego što su kod nas, ali ima i dosta lošeg.

Svi mi znamo kako i na koji način čarobiramo živeći u Hrvatskoj, zato Vam želim približiti kako i na koji način žive Canađani, usporedite i prosudite sami....

Većina ljudi misli kako tamo „preko bare” teče med i mli-jeko, a ne, ne, tamo teče javorov sirup...

Evo nekoliko zabilješki viđenja stvarnosti o životu u Canadi: ima puno onoga „ALI“

♦ Vrlo visok standard, ali i puno beskućnika koji spavaju po-kriveni kartonima na -25C,

♦ Na pločnicima i šahtama klimatizacijskih sustava imaju besplatno grijanje, makar nešto, jer možda su nekada bili bogati, ali „Ko bi gori sad je doli...”.

♦ Posao nije problem pronaći, čak možeš raditi i 2-3 posla tjedno i biti plaćen svaka dva tjedna.

♦ Poslodavci izuzetno cijene tvoje znanje i vještine, ali ne i diplomu, na svakom poslu počinješ sa minimalno plaće-nom satnicom, 10,25$, što ti nije dostatno da preživiš mje-sec, znači isto kao i kod nas, svaka tri mjeseca možeš za-

tražiti povišicu, ali kad dođeš do nivoa gdje se poslodavcu više ne isplati da radiš za njega, zaposliti će nekog novog, pa opet na minimum, pa opet krene potraga za novim po-slom... „truli kapitalizam”...

♦ Većina stanovništva živi u iznajmljenim stanovima i kuća-ma, a oni koji imaju vlastite opterećeni su kreditima, i dr-žava ti daje sve pogodnosti da radiš još više, da trošiš još više i da plaćaš porez još više ‒ i tako u nedogled.

♦ Postoje dvije grupe ljudi, oni koji ne pitaju za cijenu ‒ to su baš Kanađani kojima je vrijeme novac, i druga grupa ljudi koji rade sve one poslove koji Kanađani ne žele raditi, oni kupuju jeftinije i žive jeftinije.

♦ Troškovi života su poprilični, a cijene su izražene bez po-reza, tek na blagajni ostaneš bez teksta. Možeš preživjeti i staviti nešto novaca sa strane ako nemaš velikih proh-tjeva, ako se godinama odričeš sitnih zadovoljstava, jer si kupovao samo no name hranu i odjeću, da bi dva mjeseca mogao uživati u blagodatima nekih turističkih destinacija,

kao što su plaže i čisto more.♦ Klimatski uvjeti su doslovno raznoliki kao i sam Toronto,

vremenske se prilike izmjenjuju iz sata u sat, čas sunce na – 24C, čas snijeg, vjetar izuzetno hladan, pa ledena kiša i niske temperature, proljeće započne tek u 6 mj., ljet-ne temperature se osjete samo u kolovozu.

♦ Svako stablo ima svoju vjevericu, a rakuni obično noću obilaze pola susjedstva.

♦ Alkoholna pića prodaju se samo u specijaliziranim dućani-ma i potpuno je nedostupno maloljetnicima, a još k tome i jako skupo. Mladima ispod osamnaest godina zabranjeno je u noćnim satima izlaziti u barove.

♦ Nevjerovatno je, ali gradske ceste nisu prenapučene auto-mobilima kao kod nas, svi voze prema ograničenju, kazne su previsoke i za Kanađane, isto tako i parking u centru grada, zato se najčešće koristi gradski prijevoz, koji je uvi-jek prepun ljudima bez obzira na učestalost reda vožnje. Ali autoputovi u cijeloj svojoj širini od 16 voznih traka, uvi-jek su prepuni.

♦ Velike su udaljenosti između kuće i posla, na put se izgubi i do sat i pol javnim gradskim prijevozom koliko god bio točan, redovit i učestao.

♦ Većina ljudi živi ekološki osviješteno, jedu samo organski

CANADA − ZA I PROTIVPiše: Sanja Jagić-Hviždalek

DOGAĐANJA

33

Travanj 2014. ▪ Br. 33

deklariranu zdravu hranu koja je trostruko skuplja nego obična, ali mogu potvrditi da je većina takve hrane zaista puna hormona i dodataka i nema normalan okus ni miris, na koji smo mi još uvijek navikli.

♦ Možeš iskazati svoju različitost stila odijevanja ili ponaša-nja, i na ulici te nitko ne primjećuje, vjerojatno zato što svi brinu samo o sebi. U principu su jako otuđeni, ne robu-ju trendovima, svatko iskazuje svoj stil ili nestil, pa je vrlo uobičajena pojava sresti nekog u podzemnoj željeznici u pidžami i papučama... ili japankama, kratkim hlačama i zimskoj jakni...

♦ Ta otuđenost sa slušalicama na ušima, šest mjeseci bez sunca na jako niskim temperaturama, naravno, izaziva te-ške depresije i zato svi piju D-vitamin.

♦ Društveni život je jako bogat, sa obiljem poznanstava, ali ne i prijatelja. Svi te pozivaju na svečanosti, proslave, ro-đendane, ali pod kraticom (BYO - bring your own), donesi sa sobom ono što ćeš pjesti i popiti. Kanađani se jedno-stavno ne znaju zabavljati, vrhunac su im karaoke party.

♦ Možeš se educirati u društvenim centrima najčešće za malo novaca, čak i besplatno.

♦ Sve knjižnice besplatne su za članove, sve je prilično do-stupno, ima puno kazališta, opera, kina galerija, muzeja, a postoje dani kad su posjete muzejima i galerijama be-splatne.

♦ Visoko obrazovanje se plaća, lako dobiješ stipendiju od koje možeš živjeti i studirati, ali tu stipendiju moraš vratiti nakon studija, tako da najčešće mladi ljudi rade i studiraju, za strance je izuzetno skupa školarina.

♦ Restorana ima na svakom koraku, eto razloga zašto Kanađanke ne kuhaju, a zastupljene su sve svjetske ku-

hinje, pa tko voli neka izvoli.. napojnica od 15% iznosa je obavezna.

♦ Svi jure sa galonima kave iz Starbucksa, sjedenje na tera-si nekog kafi ća i ispijanje kavice i pušenje nesvakidašnja je pojava, tek tada postaješ zamjećen.

Sve u svemu, možeš uspjeti ako imaš snage i volje tru-diti se da ispuniš svoj cilj i jednog dana nakon 5-7 godina, ispuniš uvjete i postaneš Kanađanin. Tada su ti šanse da zaista ostvariš život onakav kakvog želiš, do tada prolaziš i životariš kao i svaki stranac bilo gdje u svijetu.

Tko može platiti naše fešte, naš način druženja, naše maškare, naše plavo more, sunce, plaže, ispijanje kave na nekoj terasi, šetnju Korzom, naš mentalitet, a k tome i našu nezaposlenost, našu zaduženost... toga nema nigdje, samo ovdje kod nas na prekrasnom Mediteranu. Pa prosudite sami...

Najčešće fotografi rana kuća u svijetu

Već tri godine u našem gradu djeluje udruga „Novi ri-tam“ koja obrazuje mlade u sviranju instrumenata, gitare, klavira i bubnjeva. Na inicijativu Krunoslava Veršića, koji je mentor za bubnjeve, ova je udruga izašla iz Rijeke i poku-šala se približiti prigradskim mjestima. Na taj način stvo-rili su se uvjeti da izobrazba bude jeftinija za polaznike. Trenutno ima 20-ak polaznika podjednako raspoređenih na tri instrumenta. Mentor za klavir je Boris Mohorić, a za gitaru Damir Pandur. Svi mentori su profesionalni glazbe-nici što djeci jamči kvalitetnu obuku individualnog pristupa. Ostavljaju mogućnost i za neke druge instrumente ukoliko se pokaže zanimanje.

Cijena sata je 60 kn, što je vrlo prihvatljivo u odno-su na slične ponude u Rijeci. Do niske cijene došlo je zbog entuzijazma trojice mentora kojima je ponajprije stalo educirati djecu i pronositi glazbu. Prostor u dvorcu „Frankopan”, u kojem se probe održavaju jednom tjedno, Grad je ustupio besplatno te je time i sam pokazao volju i želju za ovakvim inicijativama.

S ciljem da se čim više mladih bavi glazbom te da u konačnici zaživi i jedan sastav u „Novom ritmu“ marljivo se

NOVI RITAMUDRUGA KOJA U KRALJEVICI OBRAZUJE MLADE GLAZBENIKE

Piše: Mirjana Uremovićvježba i svira, a svakog svibnja organiziraju i završni kon-cert. Od dosadašnjih polaznika već ih je troje zbog primje-ćenog talenta usmjereno u muzičku školu.

Svi potencijalni polaznici mogu se prijaviti na broj 091-2281-142.

Što im drugo poželjeti nego da i dalje uveseljavaju sebe, dvorac i naš grad koji je oduvijek volio glazbu!

34 SERVISNE INFORMACIJE

Stiglo nam je proljeće. Priroda je u zamahu buja-nja, šljive su procvale, a livade zasute maslačcima i tratinčicama.

Ono što nam je sada najpotrebnije jest dobro čišće-nje kako bismo se oslobodili nakupljenih toksina i bili spremni da primimo sve obilje koje nam proljeće pruža.

Kako bi bilo da ovog proljeća započnete s nekom tjelesnom aktivnošću, pijete više vode, hranite se s više voća i povrća i odlučite se za nešto što vam ispunjava i dušu i ti-jelo?

Između svih moguć-nosti koje postoje, možda odaberete čari eteričnih ulja. Svakako preporu-čam aromamasažu jer ćete njome dobiti dvo-struko djelovanje: masa-žom i eteričnim uljima. Masažom ćete fi zički potaknuti mišiće koji će zbog po-jačane cirkulacije ubrzati izmjenu tvari. Uz sve to ete-rična ulja će dodatno djelovati na otpuštanje toksina iz tijela.

Evo jedan recept za uklanjanje celulita koji muči velik broj pripadnica ženskog spola, ali ni muškarci nisu pošteđeni. U 50 ml kantarionovog ili sezamovog ulja stavite 5 kapi eteričnog ulja Geranija, 4 kapi Borovice, 3 kapi Grejpfruta i 4 kapi Čempresa. Namažite uljem zahvaćena područja celulitom i zamotajte nepropu-snom folijom. Taj dio tijela utoplite i pustite da djeluje najmanje pola sata. Time pospješujete efi kasniji ulazak

ulja u dublje slojeve kože a znojenjem se izvlači teku-ćina iz masnog tkiva. Nakon toga zahvaćeni dio dobro izmasirajte. Celulit nastaje kao posljedica nepravilnog načina ishrane, stresa, a može nastati i kao posljedi-ca hormonalnog poremećaja. Emocionalna pozadina pojave celulita neizražene su i nagomilane emocije na koje aromaterapija djeluje uravotežavajuće i har-

monizirajuće. Možete primijeniti i kupku kojom postižete relaksaciju or-ganizma i detoksikaciju. U kadu punu vode stavi-te žlicu meda u koju ste nakapali eterična ulja Ružmarina 5 kapi, čem-presa 8 kapi, Borovice 8 kapi i Cedra 5 kapi.

Zašto ne biste za proljetno čišćenje vaše kuće odabrali neko ete-rično ulje koje vam se

sviđa i jednostavno ga stavili u vodu za pranje poda ili stavili 15 kapi eteričnog ulja u vodu za ispiranje va-ših zavjesa i na taj način zamirisali cijelu kuću. Stavite nekoliko kapi lavande na svoje jastuke i sanjajte lije-pe snove. Eteričnim uljima možete dezodorirati unu-trašnjost automobila, a istoremeno će vam pomoći da ostanete koncentrirani i budni. Nakapajte na komadić drveta ili neku pamučnu lopticu eterično ulje limuna, ružmarina ili eukaliptusa.

Koristite uvijek 100%-tno čista eterična ulja i uživaj-te u mirisnim čarima koje nam je priroda tako veliko-dušno dala.

PROLJEĆE I ETERIČNA ULJAPiše: Gordana Waldvogel, aromaterapeut

Rezultati ankete!Iz ankete koju smo vam dali u prošlom broju saznali smo što vas zanima te pokušali udo-voljiti vašim željama. Tako smo u ovom broju objavili više tekstova na čakavskom jeziku, a uveli smo i stranicu na kojoj ćete čitati o povi-jesti Kraljevice. U nadi da ćete biti zadovoljni i u želji da vas i dalje osluškujemo, nudimo vam mail adresu za sve vaše komentare.e-mail: urednistvo.frankopan@gmail.com

Pozdrav iz uredništva!

Od sljedećeg broja Frankopana uvodimo oglasni prostor prema dolje navedenom

cjeniku.

Prijave možete slati na e-mail:uredništvo.frankopan@gmail.com

CJENIK OGLASNOG PROSTORA

A4 (cijela stranica) 500,00 kn

A5 (pola stranice) 250,00 kn

A6 (četvrtina stranice) 150,00 kn

A7 (osmina stranice) 100,00 kn

35

Impresum

FRANKOPAN ‒ GLASILO GRADA KRALJEVICEISSN 1131-8144

Br. 33 ♦ travanj 2014. g.

IZDAVAČ: GRAD KRALJEVICAZA IZDAVAČA: gradonačelnica Nada Turina ĐurićODGOVORNI UREDNIK: Nada Turina ĐurićGLAVNA UREDNICA: Mirjana UremovićAUTOR NASLOVNE FOTOGRAFIJE: Miljenko PlišićNAKLADA: 1900 primjerakaGRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: FUTURA d.o.o.

Važni telefonski brojeVi

GRAD KRALJEVICA .............................................. 282-450

DVD KRALJEVICA ................................................. 281-254

MATIČNI URED ....................................................... 281-336

POŠTA KRALJEVICA ............................................. 281-010

ORDINACIJA OPĆE PRAKSE ............................. 281-232

OŠ „KRALJEVICA” .................................................. 281-212

PEDIJATAR ................................................................ 281-242

DJEČJI VRTIĆ „OREPČIĆI” ................................ 281-211

STOMATOLOŠKA ORDINACIJA ...................... 281-302

DIMNJAČAR .................................................... 099-668-3542

LJEKARNA „GALER” ............................................ 281-414

POGREBNE USLUGE .................................. 091-485-7560

ŽUPNI URED KRALJEVICA ............................... 281-311

DEZINSEKCIJA I DERATIZACIJA „PESTIC” ... 281-163

ŽUPNI URED KRIŽIŠĆE ...................................... 286-292

KD AUTOTROLEJ .......................................... 060/151-151

FINA ............................................................................. 282-031

VODOVOD I KANALIZACIJA ........................... 211-906

ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK ...... 062/376-715

ELEKTROPRIMORJE RIJEKA ............................ 330-100

NARODNA KNJIŽNICA I ČITAONICA .......... 282-099

LUČKA KAPETANIJA ISPOST. KRALJEVICA ... 282-330

TURISTIČKA ZAJEDNICA .................................. 282-078

KOMUNALNI REDAR ........................................... 282-453

rođeni

♦ Oliver Perušić 4. VII. 2013., sin Ive i Maria♦ Franko Zubović 25. VII. 2013., sin Tamare i Zvonimira ♦ Eni Rešetar 13. X. 2013., kći Marine i Renata ♦ Anica Husli 20. XI. 2013., kći Andree i Hrvoja ♦ Emanuel Matijašević 26. XI. 2013., sin Fatime i Danijela ♦ Enea Čondić-Galiničić 8. XII. 2013., kći Eme i Maria ♦ Gea Močilac 20. XII. 2013., kći Tine i Maria♦ Marija Milošević 31. XII. 2013., kći Tamare i Maria♦ Ante Rubčić 14. I. 2014., sin Jelene i Milana ♦ Sara Dubić 21. I. 2014., kći Marije Samante i Sanjina ♦ Vito Crnković 14. II. 2014., sin Andreje i Bojana ♦ Ivan Polić 16. II. 2014., sin Mirele ♦ Doris Šušnjar 19. II. 2014., kći Sabine i Stjepana ♦ Jan Stančić 22. II. 2014., sin Ive i Stevana ♦ Marta Zgombić 25. II. 2014., kći Božene i Marka

Vjenčani

♦ Marijan Vuk i Anita Koša, 29. XI. 2013.♦ Mato Klarić i Anica Baković, 22. III. 2014.

Umrli

♦ Car Miljenko, 3. XI. 2013.♦ Klanfar Dušan, 4. XI. 2013.♦ Podvršan Hrvoje, 5. XII. 2013.♦ Medančić Bruno, 29. XII. 2013.♦ Peranić Mihovil Milivoj, 9. I. 2014.♦ Randić Vazmoslava, 19. I. 2014.♦ Jelušić Ružica, 23. I. 2014.♦ Štrbenc Stjepan, 22. I. 2014.♦ Pastuović Vinko, 27. I. 2014.♦ Lasić Dragica, 9. II. 2014.♦ Milešević Milorad, 16. II. 2014.♦ Šimić Igor, 15. II. 2014.♦ Matetić Danijel, 21. II. 2014.♦ Barac Anđelika, 27. II. 2014.♦ Krajančić Marija, 28. II. 2014.♦ Rasporić Elis, 15. III. 2014.♦ Blažina Danijel, 15. III. 2014.

Travanj 2014. ▪ Br. 33