filozofski život - core

Filozofski život

Natjecanje iz filozofije 2011.

Ovogodišnjenatjecanje iz filozofijenasvimrazinama(školskoj,međužupanijskoj,držav-noj) bilo je posvećeno velikom hrvatskomfilozofu i znanstveniku Ruđeru Boškoviću,prigodom 300 godina njegova rođenja. NatraguBoškovićevaučenjakojije,prijesvegafilozofskom spekulacijom jer nije postojaoznanstveniinstrumentarij,anticipiraonajutje-cajnijaznanstvenamišljenja20.stoljeća(kaošto suEinsteinovaOpća i Specijalna teorijarelativnosti,Heisenbergoveteorijeneodređe-nosti,Bohrovmodelatomakaodirektanpo-tomak Boškovićevamodela atoma), učenicisu promišljali filozofiju prirode, povezujućifilozofsku i znanstvenu perspektivu, ulazećiu,jošuvijek,nepoznatetajnematerije,teot-krivajući zakonitosti prirode, čemu su težilisviteoretičariiistraživači,aštojeBoškovićizrekao u svojoj Teoriji prirodne filozofije svedene na jedan jedini zakon sila koje posto-je u prirodi (1758,Beč).Idoksu,poriječimaLeona Ledermana, veliki istraživači poputNewtona,Galileia,Keplera,biliprihvaćeniislavljeniusvomevremenuzatoštosuzastu-palizamislikojejeznanstvenazajednicabilaspremnaprihvatiti,RuđerBoškovićsvojimjeučenjempredodrediobudućnost.Pretpostaviojedauatomskimrazmjerimanefunkcionirasila gravitacije, nego se sile privlačenja za-mjenjujuprivlačnim iodbojnimsilamakojesenaizmjeničnosmjenjujuovisnooudaljeno-sti;odrediojematerijukaosklopčesticakojenemajudimenzija,čemuusuvremenojfiziciodgovarapojamkvarka;odrediofizičkipro-storivrijemekaorelativnekategorije.Cjeline koje su učenici obrađivali na škol-skom, međužupanijskom i državnom natje-canju nosile su sljedeće naslove, popraćenezadanomliteraturom:

Školskonatjecanje3.veljače2011.:

Neprekidnina i beskonačnina1.1.AristotelobeskonačniniAristotel, Fizika (Zagreb: Liber, 1987), III.4–8,str.65–80.

1.2.AristoteloneprekidniniAristotel, Fizika (Zagreb: Liber, 1987), V.3–4,str.135–140;VI.1,str.147–149.1.3.LeibnizonačeluneprekinutostiGottfriedWilhelm Leibniz, »O načelu kon-tinuiteta«[1687],u:G.W.Leibniz, Izabranifilozofskispisi(Zagreb:Naprijed,1980),str.18–25.1.4.Boškovićprotivpostojanjaaktualnebe-skonačnineuprotežnosti[RogeriusJosephusBoscovich],Denaturaetusuinfinitorumetinfiniteparvorum[Onara-viiuporabibeskonačnihibeskonačnomalihkolikoća](Romae:Komarek,1741),str.6–7,n.11,fig.3.1.5.Boškovićevidokazizazakonneprekinu-tostiJosipRuđerBošković,Teorijaprirodnefilo-zofije (Zagreb:Liber, 1974), str. 13–28, nn.30–63,figg.3–9.Uz obveznu literaturu, testom je provjerenoznanjeizpovijestifilozofijeodnjezinihpoče-takadouključivohelenizma.

Međužupanijskonatjecanje3.ožujka2011.:

Prostor i vrijeme2.1.Newtonoprostoruivremenu»Scholium«, u: Isaac Newton, Philosophiaenaturalis principia mathematica [1687], thethird edition (1726) with variant readings,assembled and edited by Alexandre Koyréand I.BernardCohenwith theassistanceofAnneWhitman (Cambridge,Massachusetts:HarvardUniversityPress,1972),str.6–12.2.2.Boškovićoprostoruivremenu»Dopune«,u:JosipRuđerBošković,Teorijaprirodnefilozofije(Zagreb:Liber,1974),str.264–276.2.3.Kantoprostoruivremenu»Transcendentalna estetika«, u: ImmanuelKant,Kritikačistogauma(Zagreb:NakladnizavodMaticehrvatske,1984),str.33–43.2.4.EinsteinoprostoruivremenuAlbertEinstein,Mojateorija(Zagreb:Izvori,2000),str.24–40,§§.3–10.

brought to you by COREView metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

https://core.ac.uk/display/14441121?utm_source=pdf&utm_medium=banner&utm_campaign=pdf-decoration-v1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA122God.31(2011)Sv.2(465–484)

Filozofskiživot466

2.5.Hawkingoprostoruivremenu»Prostorivrijeme«,u:StephenW.Hawking,Kratkapovijestvremena(Zagreb:Izvori,1996),str.27–47.Uz obveznu literaturu, testom je obuhvaće-naiprovjeraznanjaizpovijestifilozofijedouključivoKanta.

Državnonatjecanje27.–29.ožujka2011.:

Tvar i sila3.1.Newtonočesticamaisilamaupriroditeonapretkuufilozofijiprirode»Quest. 31«, u: IsaacNewton, Opticks, ba-sedonthefourtheditionLondon,1730(NewYork:Dover,1952),str.375–406,nastr.375–376,388–390,394,400–405.3.2.BoškovićotočkamatvariizakonusilaJosipRuđerBošković,Teorijaprirodnefilo-zofije (Zagreb: Liber, 1974), str. 1–8, nn.1–16,figg.1–2.3.3.PrigovoriBoškovićevimtočkamatvariJosipRuđerBošković,Teorijaprirodnefilo-zofije (Zagreb:Liber, 1974), str. 59–76, nn.131–165.3.4.Kantovihosampoučakadinamike»Metafizička polazna načela dinamike«, u:ImmanuelKant,Metafizičkapolaznanačelaprirodneznanosti(Sarajevo:VeselinMasleša,1990),str.40–69.3.5.Hawkingoujedinjenjufizike»Ujedinjenjefizike«,u:StephenW.Hawking,Kratka povijest vremena: od velikog praskado crnih jama (Zagreb: Izvori, 1996), str.167–181.3.6.BarrowoBoškovićuiteorijisvega»RogerBoscovich«,u:JohnD.Barrow,Newtheoriesofeverything:thequestforultimateexplanation(Oxford:OxfordUniversityPress,2007),str.19–21.3.7.LedermanoBoškovićevimtočkamatvari»Dalmatinski prorok«, u: Leon Lederman iDick Teresi, Božja čestica (Zagreb: Izvori,2000),str.134–135.Uzobveznuliteraturu,provjerenojeiznanjeizpovijestifilozofijedouključivoHusserla.

Najupečatljivije je za30 sudionika (izRije-ke,Zagreba,Karlovca,Zaprešića,Varaždina,Čakovca,Krapine,Osijeka,Požege,Garešni-ce,Novske,Splita,Trogira,ŠibenikaiZadra)biloDržavnonatjecanjekojejeodržanouZa-druod27.–29.ožujka2011.Natjecanjejeprovedenoutridijela:1. pisanjetesta(kojiimaeliminacijskikarak-

ter) u kojem učenici pokazuju znanje izpovijesti filozofije i poznavanje tekstovaizodabraneliterature;

2. pisanjeesejakojempristupa50%plasira-nihučenika;

3. usmeniispitkojemsuovegodinepristupi-la4najboljanatjecatelja.

Nakon cjelokupne provjere, 1.mjesto osvo-jila je BarbaraŠodakoja jesudionikenatje-canja, njihove mentore i članove Državnogpovjerenstva oduševila preciznim i jasnimodgovorimanavrlozahtjevnapitanjakojasupostavljaliprof.dr.IvicaMartinović,doc.dr.HrvojeJurićiprof.KsenijaMatuš.Barbara Šoda je maturantica prirodoslov-no-matematičkog smjera Gimnazije AntunaVrančićauŠibeniku.Sudjelovalajenadržav-nomnatjecanjuizfizikeuprvom,iizmate-matikeu trećemrazredu,aovegodine ide inadržavnonatjecanjeizfizikeseksperimen-talnimradom.SudionicajeLjetneškolezna-nostiuVišnjanu(trigodinezaredom)čimejeosigurala jednomjesečniboravakuLondonunaImperialCollegeu,gdjejeradilanaprojek-tuizteorijskefizikepodnadzoromjednogodprijašnjihmentoraizVišnjana,dr.NicholasaHarrigana.Planirastudiratifiziku.Nedvojbe-nojepokazalakakose,uzposvećenostznan-stveno-istraživačkomradu,filozofijommoguupotpunitiznanstvenespoznajeistvoriticje-lovitijaslikasvijeta,čemujepridonijelainje-namentoricaprof.NivesTriva.Među najboljima bio jeVladoKopić iz III.Gimnazije u Osijeku (mentor prof. ŽeljkoRogina), 3.mjesto zauzeo jeKarlo Seitz, a4.DinkoŽdravac,obojica izGimnazijeLu-cijanaVranjaninauZagrebu,apodvodstvommentorice prof. Katarine Stupalo. 5. mjestoosvojila je Marija Damjanović iz Garešni-ce,uzmentoricuprof. JerkuPedisić.MarijaDamjanović je autoricanajboljeocijenjenogeseja.Ovi izuzetnimladi ljudi, natjecatelji naDr-žavnom natjecanju iz filozofije, pokazali suda se usprkosmladimgodinama i dnevnomnačinu mišljenja koje nije sklono filozofiji,mogu i znaju nositi s teškim stvarima, da unjimapostojiinteresiradostpronicanjaudu-bljedimenzijebitkaimišljenja,tedanisuza-dovoljnisamopovršnimznanjemikratkoroč-nimuspjesimakojeonopolučuje.Polihistoribard,čijeihjeučenjenadahnulo,zasigurnobi bio zadovoljan njihovim nastojanjima dakrenuputovimaznanostiifilozofije.Osim redovnog natjecanja, odvijalo se jošjedno, zaMeđunarodnu filozofskuolimpija-du(IPO).Pisanjemesejanastranomjezikunatemu»Granicemogajezikagranicesumogasvijeta« (L.Wittgenstein), zaOlimpijadu suseplasiraliLukaMikec izGimnazijeFranjePetrićaZadar(mentoricaprof.ZvjezdanaDu-natov),teponovno BarbaraŠoda izŠibenika(mentoricaprof.NivesTriva).OvoDržavnonatjecanjenije,ipak,samona-tjecanjeizfilozofijenegoiizlogike(kojeje


Filozofskiživot467

istarijeodnatjecanjaizfilozofije).Najboljerezultate u rješavanju vrlo zahtjevnog testaiz logike postigli su, podijelivši 1. mjesto, Marko Šarlija i Lovro Basioli iz GimnazijeFranje Petrića Zadar, kojima je mentor bioprof.SinišaMatić.Za3.mjestonagrađenje KristijanKilassaKvaternik,učenikV.gimna-zijeizZagreba(mentoricaprof.JadrankaPu-carJambrović), 4.je bioLukaMikec, učenikzadarske Gimnazije Franje Petrića (mentorprof.SinišaMatić),dokje5.mjestoosvojioOgnjen Stipetić, učenikV. gimnazije iz Za-greba, smentoricomprof. JadrankomPucarJambrović.Osim što je izvrstan logičar, prošlogodišnjipobjednik natjecanja iz logike (sjajan rezul-tat:100% točno riješeni tekst) iovogodišnjičetvrtiLukaMikec,napisaojenajboljiesejnastranomjezikuiplasiraosezaIPO.Čestitamo svim natjecateljima, i nadamo sedaćemožda,zgusnuto,njihovoznanjeiener-gijadovestidonekenove(prijekopotrebne)filozofijskeizmjenesvijeta.

Marija Lamot

14.Državnonatjecanjeizlogike

Natjecanjaizlogikezaučeniketrećihičetvrtihrazredagimnazijaidrugihsrednjihškolakojeusvomplanusadrženastavnipredmetlogike,uzajedničkojorganizacijiAgencijezaodgojiobrazovanje,HrvatskogfilozofskogdruštvaiMinistarstvaznanosti,obrazovanjaišporta,održavaju seod1998. godine, a od2001. usastavuzdruženognatjecanjaizlogikeifilo-zofije.Natjecatelji,većinomučeniciprirodo-slovno-matematičkihgimnazija,odmjeravajusvojeznanjeivještinerješavanjemuglavnomsloženijih zadataka iz područja tradicional-ne i suvremene logike prvoga reda, koje jegdjekad primjereno prošireno zanimljivim iizazovnimzadacimaizneformalne,modalne,temporalne,epistemičke, teviševrijednosnihlogika.Spomenutaprimjerenostseovdje te-melji na trostrukom obziru: obziru premagradivutijekomredovnogškolovanjaimen-torskog rada s natjecateljima, obziru premaintelektualnimmogućnostimamladihdarovi-tihrješavačai,napokon,obzirupremaznača-julogikekaoneizbježnogoruđafilozofijskihi uopće znanstvenih istraživanja. Sastavljačizadatakazadržavnanatjecanja(aizameđu-županijskanatjecanjado2009.godine),prof.dr.SrećkoKovačiprof.dr.BerislavŽarnić,ni u jednom trenutku ne zanemarujući spo-menuteobzire,uspjelisuznačajnopodignuti

intelektualnistatusnatjecanja,atimeiugledlogike.Ohrabrujućajeiujednozanimljivači-njenicadauzvidljivporasttežinezadatakanadržavnim natjecanjima iz logike, uspješnostnatjecatelja pri rješavanju nimalo ne opada(primjerice, 2002. David Tarandek, učenikgimnazije Čakovec, 2005. Luka Nimac i2010. LukaMikec, oboje učenici gimnazijeFranjePetrića izZadra,pobjedusuostvarilisosvojenih100%bodova).Ove je pak godine (27.–29. ožujka 2011.),uz ugodno domaćinstvo gimnazijeVladimi-raNazoraizZadra,biloposebnouzbudljivo,kako u borbi samih natjecatelja za pobjedutakoiu»nadmetanju«sastavljačairješavačaza pobjedu same logike nad natjecateljskimduhom.Pravosudjelovanja, temeljemuspje-ha na školskim i međužupanijskim natjeca-njima,ostvarilojeiiskoristilo46učenikaiz12gimnazijai9gradova(Daruvar,Krapina,Osijek,Rijeka,Sisak,Split,Varaždin,Zadar,Zagreb),aprvomjestosupodijeliliLovroBa-sioliiMarkoŠarlija,učenicigimnazijeFranjePetrića iz Zadra, osvojivši 150 od 165mo-gućih bodova, za njima s tri boda zaostatka(samojedanpodzadatakmanje)biojeKristi-janKilassaKvaternik,učenikV.gimnazijeizZagreba,apotomlanjskipobjednik, takođeručenikpobjedničkeškole,zadarskegimnazijeFranjePetrića,LukaMikec(141bod).Iako je svih osam zadataka, zbog svoje za-nimljivosti i korisnosti, vrijedno posebnestručnepozornosti,ovdjećemotupozornostusmjeriti 7. zadatku, koji zalazi unatjecate-ljima dostupno područje viševrijednosnihlogika.Zadataksmoodabralištozbogpouč-nosti što zbog neočekivano loše riješenosti:cjelovitosugariješilatektrinatjecatelja,odkojihpaknijedanpouspješnostinijezavršiougornjojpoloviniporetka.Autorzadatka jeBerislav Žarnić. Od natjecatelja se, u trimaprimjerima, tražilo prepoznavanje semantič-kih okolnosti koje zadovoljavaju uvjete tzv.Cookovog slijeda u četverovrijednosnoj lo-gici:

»RoyT.Cook je 2005. opisao četverovrijednosnusemantikuiskaznelogikeukojojvrednovanjesva-kojrečenicipridružujetočnojednuodsljedećihvri-jednosti:T(istinito),B(iistinitoineistinito),N(niistinitonineistinito),F(neistinito).NazovimoTiB‘vrijednostimakojesadržeistinu’,aTiN‘vrijed-nostimakojenesadrženeistinu’.Definirajmoslijedkao ispunjenje barem jednoga od dva uvjeta: bilouvjetanasljeđivanjasadržavanja istine,bilouvjetanasljeđivanjanesadržavanjaneistine:Definicija2(Cookovslijed).IzskupaiskazaΓse-mantičkislijediiskazpakkozasvakovrednovanjevrijedidapsadržiistinuakosviiskaziizΓsadržeistinuilizasvakovrednovanjevrijedidapnesadržineistinuakonijedaniskazizΓnesadržineistinu.«(S.Kovač,B.Žarnić,Državno natjecanje iz logike 2011.,str.8.)


Filozofskiživot468

Ostaje nam pokušati objasniti zašto je ovajzadatakbiotakoteškorješiv?Susretsnovimpojmomslijeda (Cookovslijed) rješavačimajepovećaopotrebuzapažljivošćupričitanjuključne definicije. Kroz razgovore s nekimrješavačimautvrđenojedatudefiniciju,vje-rojatnozbogzamora,nisučitalisdostatnompozornošću pa su pri čitanju definiciju po-jednostavljivali i time ograničili mogućnostrješavanja.Nekisudisjunkcijukoja jeusa-stavu »implicitnog definiensa« nepažnjomzamijenili za konjunkciju, a neki su to na-pravili s pogodbom. Osim toga, njihova jepozornost bila opterećena i četverostrukompodjelom istinitosnih vrijednosti, pri čemujejednaodnjih,vrijednost‘N’bilaodređenane kao »neistina«, na što su se u redovnomškolovanjunavikli,nego»ni istinanineisti-na«, čega sumorali pri rješavanju biti svje-snine ispuštajući izvidaupravonaučenu,apriličnosloženudefinicijuCookovogslijeda.Učetverovrijednosnoj logici takovrednova-nje T-N nije protuprimjer za slijed, kao štoje tou logicisudovakojusnažnopoznaju(iutolikopovećavajuvjerojatnostdaimpozor-nost bude ometena tim znanjem).No ključ-no objašnjenje činjenice da se ambicioznijii ukupnouspješniji natjecatelji nisu snašli utomzadatkuležimoždaunačeluekonomičneraspodjelevremenazarješavanje.Kadarješa-vačnanatjecanjuraspolažeograničenimvre-menomzarješavanjevećegbrojazadataka,aželi pritomdobiti što više bodova, prednostdaje zadacima koje brzo može razumjeti ikojidonosevišebodova(malotraže,mnogodaju).Slijedomtoga,Cookovjeslijedvelikavećina rješavača rješavala na kraju, umornaodvećnapravljenogposlaiuznemirenazbogoskudicevremenazaposaokojiimpredstoji.Tomožeobjasnitigreškepričitanjudefinicijekojeimseuokolnostimabeztakvihpritisakanebidogađale.Također,toukazujeinavažnostdobrepripre-mljenosti,čakusportskomsmislu,štomožebitidobraorijentacijamentorima:snatjecate-ljimavaljavježbatirazvojiodržavanjepune,najmanje90-minutnekoncentracijekolikoćeimtrebatinanatjecanju.Iakobi semoglopomisliti kako je loše rje-šavanje sedmog zadatka znak da je isti ne-primjeren,ovdjebismomogli tvrditiupravosuprotno, da je za natjecatelje najkorisniji.Baštoštojejedantakavzadatakostaoneri-ješen i najpripremljenijim rješavačima, kao»bodovno nepotrošen« i nakon natjecanjazaokupljaoimjepažnjupozivajućiihdane-klasičnu viševrijednosnu logiku sagledavajumirno, rasterećeni rješavačkih pritisaka kojinavodevoljuimišljenjenaobrađivanjepro-blematamanonolikokolikojepotrebnodasedođedopredviđenogrješenjatraženog,idaje

takodoživepotpunije,otvorenijeislobodnije,kaojednuživu,razvojnumogućnost.Pitanjapoput »postoji li za svako proizvoljno de-duktivnopravilosemantičkisustavkojibigamogaoopravdati«,»kolikominimalnologikamora sadržavati vrijednosti dabi sePriorov‘tonk’poveznikmogaouključivatiiisključi-vati prema njegovim pravilima«, spadaju uredistraživačkipoticajnihpitanjakojamladeznanstveneumovemogunapravi načinpo-taknutiiusmjeriti.Utomsmislubibilovrlopoželjnodasvakodržavnonatjecanjesadržibarem jedan dovoljno rješiv i dovoljno ne-riješen zadatak koji spada u rubna područjaučeničkogznanja,kakozaobogaćivanjepri-premabudućihnatjecatelja,takoizabuđenjenutarnjihpoticajakosobnomnapredovanjuulogicineovisnoonatjecateljskimambicijama(kojesu,iakonespornosnažne,zavećinuna-tjecateljaijedinepokretačicezatemeljitioz-biljanradnarazumijevanju,jasnoćiitočnostilogičkogpromišljanja,ipakdonekleiograni-čavajuće, davajući prednost (inženjerskim)vještinama rješavanja postavljenih zadatakanad(znanstvenimifilozofijskim)vještinamaistraživanjaiproblematizacije).Zakraj jednoopćenito zapažanje.Činjenicada se na državnomnatjecanju iz logike većduginizgodinasusreću,izmeđuostalih,inašinajboljimladimatematičari, fizičari i infor-matičari,kojimanivelikimeđunarodniuspje-sinisustrani,snažnodoprinosidragocjenomporastuugledalogike(patimeposrednoifi-lozofije)uvrijednosnojsvijestimladihznan-stvenika,tesvakakotrebapozdravitiinasveraspoloživenačinepodržatiautoretestovana-tjecanjaunjihovomnastojanjuda težinaza-datakabudeidaljeizazovnazanajprobranijemladeintelektualnemoćnikenašezemlje.

SinišaMatić

Simpozij 5. Mediteranski korijeni filozofije

24.i25.ožujkauSplitujeodržanmeđunarod-niznanstveniskupV. Mediteranski korijeni fi-lozofijeuorganizacijiHrvatskogfilozofskogdruštva i Odsjeka za filozofiju FilozofskogFakultetauSplitu.Ovejegodinetajskromnijubilejbiopovezansjednimmnogovažnijim– 300. obljetnicom rođenja najvećeg hrvat-skog znanstvenika i filozofaRuđeraBoško-vića,kojemujesimpozijbioposvećen.SkupjesvečanootvorenpozdravnimriječimaMi-slavaKukoča(predsjednikaOrganizacijskogodbora simpozija), Lina Veljaka (predsjed-


Filozofskiživot469

nika Hrvatskog filozofskog društva) i Mar-ka Trogrlića (dekana Filozofskog fakultetauSplitu).Svatrojicasuistaklazadovoljstvočinjenicomdasesimpozijucrtaoukalendarkulturnih događaja u Splitu, posebno nagla-sivšida jeovaj simpozijprvinasvijetu (ni-poštone i jedini!)posvećen300. rođendanuRuđeraBoškovića.Radni dio simpozija je otvoren zajedničkimizlaganjem Dragana Poljaka (Split), FranjeSokolića (Split) i Mirka Jakića (Split). Onisu istakli važnu ulogu Ruđera Boškovića uuvođenju pojmapolja u fiziku.Bošković jeu svojoj prirodnoj filozofiji ekstenzivnoko-ristiopojampolje sile,štonijebilouskladus Newtonovom idejom o gravitacijskoj silikojadjelujenadaljinu(bezmedija).Faradayjepak,proučavajućiTeoriju prirodne filozo-fije, postulirao postojanje fizičkog entitetakojidjelujeizmeđumagnetaivodičainazvaoga poljem.Maxwell je kasnije matematičkiuobličioteidejeinatajnačinposrednouveoBoškovićevpojampoljau fizikukaoneizo-stavan.TomislavPetković (Zagreb) seu svom izla-ganjuusredotočionaBoškovićevatomizam.Boškovićjeponudioprvuatomističkuteorijumaterije koja je bila i filozofski utemeljenai matematički dotjerana. Naglašavanje silekao temeljnog fizikalnog svojstva (dinamič-kakoncepcijamaterije)činiBoškovićaanti-cipatorom ontološkog temelja fizike koji suzastupali veliki fizičari dvadesetog stoljeća(Bohr,Heisenberg, Feynman) i na taj načinocemidejeoteoriji svega(TOE−Theory of Everything).ŽeljkoŠkuljević(Zenica)seosvrnuonaBoš-kovićevuetičkuteoriju.AnalizomBoškoviće-vogpismapubliciranoguBulićevom zbornikuAntoninaZaninovićaŠkuljevićpronalazitra-govemalizma(stavadazlousvijetuprevla-dava nad dobrom).Uzevši u obzir prirodnuasocijaciju takvog pristupa svijetu i indife-rentizma, Škuljević raspravlja o mogućemutjecajutihBoškovićevihidejanaBranislavaPetronijevića.Zaključakjedase,iakoPetro-nijevićzastupaslične tezekaoBošković,neradi o povijesnom utjecaju jer PetronijevićvjerojatnoniječitaotoBoškovićevopismo.AlenTafra(Pula)jeprikazaoBoškovićaputo-pisca,referiravšisenanjegovezapisesputapoistočnojEuropi.TakavtipzapisaTafrana-ziva»filozofskomgeografijom«ukojojpro-svjetitelji spoznaju zaostalog dijela Europepodređuju filozofskim vrijednostima Civili-zacije.Utemeljenauprirodoznanstvenojna-turalizaciji vremena, univerzalna ljestvicaevolucijskih sekvenci pritom podrazumijevadijakronijsku degradaciju Drugih, pojačava-jućitimenjihovurelativnugeografskumargi-

naliziranost.OputopiscuBoškovićujegovo-rioiDževadDrino(Zenica).OnjeanaliziraonastanakisudbinuBoškovićevadjelaDnev-nik jednog putovanja iz Carigrada u Poljsku(Giornale di un viaggio da Constantinopoli in Polonia). Putopis je izašao u prvom, nepot-punomizdanjuuŠvicarskoj (nafrancuskomjeziku),potomuLeipzigunanjemačkomje-ziku1779.,atek1784.natalijanskomjezikuu redakciji samog Boškovića, a posebno jezanimljivo to da je iz samogputopisa jasnovidljivoBoškovićevo domoljublje i poveza-nostsasvojomzemljomigradom.LucijanaArmanda (Split) jegovorilaozna-čaju i utjecaju članka »Bošković u kruguengleskih književnika« autora JosipaTorba-rine iz 1950. godine. JosipTorbarina je po-znat kao vrhunski proučavatelj i prevoditeljShakespearea,alijetopostaoteknakonštojeuEngleskojnapisaodisertacijuotalijanskimutjecajima na pjesnike Dubrovačke republi-ke.Takosu iTorbarina iBoškovićdjelovalipod utjecajem Mediterana i Dubrovnika, anaobojicu je snažanutjecaj imao i boravakuEngleskoj.IvanaTomićFerić(Split)jeprikazalautjecajRuđeraBoškovićanamisaoJulijaBajamon-tija (1744.−1800.), hrvatskog polihistora ienciklopedista.Bajamontijebioblizakrazinieuropske misli prosvijećenog osamnaestogstoljeća,štoseočitujeunjegovuudaljavanjuod skolastičke filozofije i pathosu bliskombaroknojtradicijiusmjerenogkapraktičnomumovanjuunamjeridanadruštvenomplanustvorisuvremenunaciju.Obrađujućiizvornugrađu,Armanda je donijela cjeloviti prikazBajamontijevih djela posvećenih Boškovićukoja potvrđuju stoljetnu kulturnu suradnjui povezanost hrvatskih kulturnih središta naovomdijeluMediterana.JevgenijPaščenko(Zagreb)jeusvomrefera-tuvaloriziraopojamliterarnekulturebarokakojoj pripadaju pisci izvan takozvane lijepeknjiževnosti.Kaoprimjeretakvihpisaca,Paš-čenkonavodi JurjaKrižanića iRuđeraBoš-kovićakoji su tipičnipredstavnicibaroknogsvjetonazora. Njihovo stvaralaštvo pripadakrugu literarne kulture baroka, a zbog nizaokolnosti koje sudeterminirale statusnjiho-venacionalnekultureonisustvarali idobilipriznanja izvansvojedomovine.Definiranjenjihove nacionalne pripadnosti je problema-tizirano od strane drugih krugova,međutimunacionalnoj sredini oni sukaopisci ostaliizvannacionalnihpovijestiiknjiževnosti.SeadAlić (Zagreb) je povezaonekaBoško-vićeva razmišljanja o promjenama do kojihdolazipromjenomrasporedaiodnosačestica,odnosnobrzinikretanja tihčestica (štovodisvojevrsnom determinističkom ustrojstvu) sa


Filozofskiživot470

suvremenim razmišljanjima unutar širokopostavljene grane filozofije medija gdje jeprisutan fenomen takozvanog tehnološkogdeterminizma (tehnodeterminizma). Alić jeistražionekesličnostiirazliketihdvajudeter-minizama,referirajućisepritomnaspecifičneBoškovićeveidejeodeterminizmu.Zlatko Juras (Podstrana) je svoje izlaganjeposvetioBoškovićevojanticipacijiEinsteino-veteorijerelativnosti.Boškovićjerazmatraoravnotežu cjeline svemira u formi krivuljesila navelikoj skali udaljenosti jer se kohe-zijskiintervalmožeponašatikaojednajedinatočkauskalimakrosvijeta;nasličanjenačinEinsteinnastojaouravnotežitijednadžbeopćeteorije relativnosti uvođenjem kozmološkekonstante. U Boškovićevoj analizi, mjere-nje prostora djeluje namjerenje vremena, aisamokretanjejeneinercijalno,kakokažeiEinsteinovateorija.PavoBarišić (Split) je tematiziraoFamu, tj.glasinu,pokušavšiodgovoritinavjekovnopi-tanje:jeliFamaglasnicaistineiliprivida?Uocrtu togapojma,odstarihGrka iRimljanapjesnički opisi i filozofske refleksije ukazu-ju na poseban način širenja i iskrivljavanja,kakoistinetakoiprivida.Pjesničkealegorijese dadu prispodobiti filozofskim iskazimaopojmovnim oprekama istine i privida, ali iznanjaimnijenja.Barišićjeuizlaganjuprika-zaoizatimprotumačiopjesničkeopiseFameu djelimaVergilija iOvidija, usporedivši ihzatim smetafizičkim prispodobama istine uParmenida i Platona. Na kraju izlaganja sekritički osvrnuo na suvremeno idoliziranjejavnogmnijenjaizobzoraoprekeizmeđugla-sineiprivida,sjednestrane,teistineibitka,sdrugestrane.Željko Kaluđerović (Novi Sad) je u svomreferatu razmatrao pojam dike kao središnjipojamEshiloveOrestije,izrazivšistavdajeutoj trilogijiprikazangotovocjelokupanevo-lutivni put helenskog razumijevanja pravde,doduše u rudimentarnoj formi. Pravilnost iritamteevolucijemogućejepratitiodpojav-ljivanja običajnosne pravde uAgamemnonui Pokajnicama, gdje se onamanifestira kaolex talionis,prekoEumenidagdjenavidjeloizlazi i drugačije shvaćanje pravde. Pravdase tu izričenakonsuđenjapredAreopagom;Eshilneoduzimaupotpunostibožanskulegi-timacijupravdi,alijeonaipakuspostavljenaglasanjem porotnika nakon iznošenja argu-menata što ukazuje na elemente zakonskogviđenjapravde.ZoranArsović(BanjaLuka)jeusvomizlaga-njupokazaoukojemsmislurođenjeprostorapolitičkoga predstavlja svojevrstan »uvod ufilozofiju«.Pritomsefokusiraonadvijebitneiesencijalnonerazlučivestvari:prvajeodnospolisnogcentriranja života i novogcentrira-

njagovora(izkojegističefilozofskidiskurs),adrugase tiče specifičneatmosferekojanesamodaindicirapolisneprilikevećihumno-gomeiprofilira.Arsovićsmatradasenatajnačin čuva materinstvo grčke racionalnosti,tj.onajprostorukojemseonasuvremenomčovjekuobraćauraskošiibogatstvurazlika.DafneVidanec(Zagreb)jedonijelazanimlji-vu usporednicu Aristotelova pojma Bogai osobnog identiteta u moralnih subjekata.Analizirajući sadržaj pojedinih dijelovaMe-tafizike,Vidanec smatrada jemogućeuoči-ti kako Aristotelove teologijske implikacijereflektiraju moralnu dimenziju egzistencijeljudskoga bitka.Tu se raspravumože shva-titi kao raspravu o razumijevanju moralnedimenzije osobnoga identiteta koji, budućidajevremenitipodložankontinuiranimpro-mjenama,posvojojprirodižudizatrajnošću,postojanošćuivječnošću.Tihomir Radić (Split) je iznio Aristotelovoshvaćanje gospodarstvene dvojstvenosti udržavi. Za razliku od etičke i političke vlas-ti,ekonomskajevlastznačajnopodložnasu-protstavljeniminteresimaiciljevima.KaoštoAristotel ističe, postoji bitna razlika izmeđuvođenjadomaćinstvaivještinestjecanjaimo-vine,kojenekibrzopletopoistovjećuju.Treti-rajućiproblemdvojstvenostiizaspektaopćegetičkogzahtjevadaradnoostvarivanjesvakogdobra treba služiti zadovoljavanju ljudskihpotreba nasuprot privatnom interesu gospo-darstvenika,RadićjeaktualiziraoAristotelo-voučenjeiukazaonanjegovuslojevitost.SinišaMatić(Zadar)jeusporedioAristotelo-voshvaćanjelogičkihoprjekasmodernim,anatemeljulogičkogšesterokutakojijedizaj-niransredinomdvadesetogstoljeća.Osloniv-šisenanovijapreispitivanjaizvornogAristo-telovashvaćanja,Matićjepreglednoprikazaologički odnos između kategoričkih sudova isudova o postojanju predmeta u opsegu su-bjekta.PritomjeistaknuokakoAristotel,su-protnouobičajenomvjerovanjunaslijeđenomiz logičke tradicije, odnosemeđu sudovimanije temeljio na pretpostavci o nepraznostisubjektazaopćesudove.Marin Beroš (Pula) je predstavio Zenonovu(mislisenaZenonastoika)idejuogradumu-draca.TajjekonceptizloženudjeluPoliteia,kratkomspisunastalompouzorunaPlatona,ukojemtajstoičkifilozofdajesvojeprijed-loge za idealnu društvenu zajednicu kojomvladaju mudrost i vrlina. Značaj Zenonovagradamudraca leži i u tome što u kasnijemstoičkomučenjuprerastaudoktrinukozmo-polisa–kozmičkoggradajedinstvabogovailjudi,presudnuzaoblikovanje idejekozmo-politizma.Davor Balić (Osijek) je održao izlaganje oizvorimaKotruljevićeve filozofije prirode u


Filozofskiživot471

De Navigatione(1464).Uzasebnimpoglav-ljimaspomenuteknjigeKotruljevićjeprimje-riceobradio:postanak,broj ivrstevjetrova,dugu,halo,munju,dvanaestznakovaZodija-ka,naziveisvojstvasedamplaneta,solsticijeiekvinocije.Dabipotkrijepiotestavove,Ko-truljevićsepozvaonavelikibrojrelevantnihizvora.Uneposredneizvore(kojihjedesetak)spadajuPtolemej,VergilijeiAlbertVelikidoksemeđuposrednimizvorimamogunaćiime-naAnaksimandar,Heraklit,Aristotel,Platon,TeofrastiSeneka.KrešimirČvrljak(Zagreb) je tematiziraohr-vatsku renesansnu recepciju i interpretacijuKatonskih distiha,anonimnezbirkeheksame-tarskihdistihasetičkimsadržajem,vjerojat-nonastaleutrećemstoljeću.MarkoMarulićizvorni distih premeće u kvartinu dvostrukorimovanih dvanaesteraca, čime svjesno ilinesvjesnoizlaziizkatonskihokvira.IvanPo-likarpSeveritan‘Barbula’Šibenčaninsepaku opširnoj europskoj literaturi oKatonskim distisima izdvajaatribucijomtogdjelaLuci-juAneju SenekiMlađem. Svojim odabiromjednogetičko-filozofskogsentencijarnogpo-etskogdjelcasantičkogMediterana,šibenskijehumanistnemjerljivoobogatiorenesansnufilozofskubaštinushrvatskogJadrana.Miroslav Artić (Zagreb) je analizom Petri-ćevihtekstovauNovoj sveopćoj filozofijiis-tražio mehanizme koji čovjeka vode premaizopačenomponašanju.TekstovisunastaliuokvirimaPetrićevenovesveopćeviziječovje-kakaoaktivnogiangažiranogstvaraoca,podpretpostavkom da za njega općenito možerećidasvojimradomusvijetusvakodnevnopotvrđujesvojukreativnusnagu.ArtićsmatradaPetrićevamotivirajućavizijačovjekakaoaktivnogstvaraocaidanasostaježivainspira-cijazautemeljenjeglobalnogethosa.MarkoKardum(Zagreb) jegovorioomedi-teranskimkorijenimaestetikeipoetikeFranePetrića.Prvenstvenojeistražiodoticajhrvat-skei talijanskerenesansekojiseprijesvegaočitovao u tadašnjoj književnosti, a istovre-meno je odražavao tada dominantni životninazor i sustavmišljenja.Kardumzaključujeda uloga Frane Petrića u čitanju talijanskeknjiževnosti,prvenstvenopetrarkizma,akas-nijeiprelijevanjeestetičko-retoričkihnačela(prijesvegaseradioplatoničkimineoplato-ničkimelementima)ukorpusudjelahrvatskeknjiževnostiodrenesansedobaroka,timepo-stajejošvažnijom.Drugi dan simpozija započeo je izlaganjem»Mimesis i apstraktna umjetnost« KatarineRukavine(Rijeka)ukojemujeizlagačicapo-kušalaanaliziratikakoodantikeprisutanpo-jammimesisakaoosnovnogasvojstvaumjet-nosti (bezobzirana različita shvaćanja togapojma) funkcionira u modernoj vizualnoj

umjetnosti, s naglaskomnanjezinudomenuapstrakcije.PritomesevodilatvrdnjomRo-selindKrausskakoupravou antimimetičkoji antinarativnoj strukturi rešetke apstraktnaumjetnostemblematskipokazujeradikalniod-makodtradicije,tj.onomodernoumoderni.Uizlaganjupodnaslovom»Odabranapitanjaestetike svjetla« Vani Roščić (Zadar) prijesvegajeiznijelaestetskeinteresesrednjovje-kovnoga čovjeka, njegovu sklonost premaboji i svjetlostikojasekasnijeartikuliralaufilozofskopromišljanje(proportio, integritasi claritas kao svojstva lijepoga). Pokazalaje kako je u estetici svjetla lijepodimenzijastvarnostikojapoputbitkajednostavnoizmi-česvakomobjektiviziranjutejenerazdvojnopovezanasdobromiistinom.LidijaPiskač(Beretinec)pokušalajeizlaga-njem »Simone Weil i dvije hrvatske inter-pretacijenjezinamišljenja«izgraditicjelovitipristupspomenutojautoricitekritičkivrjed-novati dvije različite interpretacije njezinamišljenjanahrvatskomegovornomepodruč-ju:onukojasejavilameđufilozofimamarksi-stičkogusmjerenjainaglasilanjezinetemeočistomateizmuifizičkomeradukaoduhov-nomesredištuživota,teonukojasejavilauvjerničkim krugovima i pokazala zanimanjezaautoričinotematiziranjevjereiBoga.Uizlaganju»Upoznavanjesebeuokruženjurelativizma«JosipMužić(Split)pošaojeodgesla »Upoznaj samoga sebe!«, kao sažetkagrčke mudrosti i kao nečega naizgled lakoprovedivog, a zapravo vrlo teškog zbog čo-vjekovesklonostibježanjuodsebe.Postaviojetezukakorelativizamkaovladajućisvjeto-nazornavodičovjekanazaključakda jene-potrebnoraditinaupoznavanjusamogasebeinudiuzamjenuusklađivanjesjavnimmni-jenjem. Zaključio je kako filozofija onemo-gućivanjem slobodnoga kritičkog mišljenjaostajebezsvogaishodištaismisla.IvanaKnežić(Zadar)izlaganjem»Mehanici-zaminominalizam–dvijestraneHobbesove‘metafizike’« ponajprije je htjela pokazatiu kojemu se smislu uopće može govoriti oHobbesovojmetafizici s obzirom na njegovizričit materijalistički i antimetafizički stav.Istaknulajenominalizamkaodrugu,implicit-nustranuHobbesovemetafizike tepokušalapokazatikakoposljedicetognominalizmanaspoznajnojraziničinenemogućimdokaziva-njedominantnogmaterijalističko-mehanicis-tičkogstavaunjegovojmetafizici.Izlaganjem pod naslovom »Prosvjetitelji ufizici: Epikur i Heisenberg« Spahija Kozlić(Zenica)istaknuojeiusporedioprosvjetitelj-skuuloguEpikuraustarogrčkoj filozofiji teonuHeisenbergauodnosunadeterminizamklasične fizike. Uvevši pojam deklinacije


Filozofskiživot472

atoma,tj.objektivneslučajnostikaoprincipasvake veze, Epikur je ustao protiv svakogateleološkog»izmišljanjauzroka«.Heisenbergsepaksvojimrelacijamaneodređenostikojegovoreoepikurovskojobjektivnojslučajnostisuprotstavionovovjekovnojtežnjizaustanov-ljavanjemjedinstvenogakarakterazakona.Marko Jakić (Split) u izlaganju »KorijeniRawlsova poimanja dobra kao etičke vrijed-nosti«nastojaojeutvrditieuropskeiposebicemediteranskekorijenepoimanjadobrakaopo-četneetičkevrijednostiukonstruktivizmuJoh-naRawlsa.UistraživanjusepoglavitooslonionaRawlsovodjeloA Theory of Justiceipoka-zaodaonosežedoAristotelovog (teleološkadefinicija dobra kao svrhovite djelatnosti) iKantovogpoimanjaopćihetičkihpostavki(hi-potetičkiikategoričkiimperativ).Zaključnojeistaknuoeuropskekontinentalnefilozofskeko-rijeneRawlsoveanalitičkefilozofijedruštva.U izlaganju naslovljenom »Eugenika: znan-stveno-ideološka mješavina« Tonći Kokić(Split) pokazao je kako struktura eugeničketeorijenasuprotpredteorijskoj idejipokazujedaeugenikaniječistapseudoznanstvenateo-rijanegomješavinaznanstvenih(slučajnemu-tacijeičvrstoilitvrdonasljeđivanje)iideološ-kihelemenata(razlikovanjeizmeđunadmoć-nihipodčinjenih).Metodološkomilogičkomanalizomfilozofijeznanostipokazaojedasuiznanstvenaiideološkapretpostavkaujedinje-neueugeničkojidejiipraksikaoideološko-svjetonazorskoj teoriji (unatoč znanstvenimelementima)kojaciljadruštvenojmoći.Izlaganjem»Igrakaovrataulaskaudruštve-nost« Ruža Kovačević (Trogir) osvrnula sena suvremena empirijska istraživanja teorijeumakojasefokusirajunarazvojteorijeumaodranedobiunastojanjudaobjasnekognitiv-nemehanizmekojistojeizaponašanjaljudi.Ti autori vide jezik i kolektivno djelovanjekaoključneelementerazvojateorijeljudsko-gauma,tj.onoštonašepoimanjementalno-stirazlikujeodmentalnostidrugihživotinja.Istaknula je kako ovakva istraživanjamogureći nešto o mehanizmima uključivanja te-orijeumau socijalnoponašanje, ali i samojnaraviisadržajuteorijeumaopćenito.GabrielaBašić(Split)uizlaganju»Sense-datateorijapercepcije«analiziralajetrinajpozna-tijaargumentauprilogsense-datateorijiper-cepcije, teorijipremakojoj izravnipredmetiopažanja nisu od uma nezavisni predmeti,nego predmeti čije postojanje u potpunostiovisio subjektovomumu, tj.sense-data.Tosuargumentizperceptualnerelativnosti,argu-mentizvremenskogarazmakateargumentizhalucinacije.Pokušalajepokazatidapomni-je razmatranje tih argumenata ne opravdavapristanakuzsense-datateorijuuonojmjeriukojojsetočestosmatraloopravdanim.

U izlaganju »Intencionalizam i/li disjunkti-vizam« Ljudevit Hanžek (Split) analiziraoje dvije trenutačno najpopularnije izravno-realističketeorijepercepcije,intencionalizam,premakojemu je iskustvodefiniranosvojimintencionalnim sadržajem, i disjunktivizam,koji esencijalnim svojstvom iskustva sma-traodnosiskustvapremanjegovupredmetu.Pokušaojepokazatikojeintuicijemotivirajuprihvaćanjeobiju teorija i naveoglavnepo-teškoćeskojimasesuočavaju(nejasanodnosintencionalnoga sadržaja iskustva i njegovafenomenalnogakarakterazaintencionalizamteuključivanjeuzročnogaelementazadisjun-ktivizam).DanielBučan(Zagreb)uizlaganju»Avicen-naiproblembitka(kakojeviđenuislamuiarapskomjeziku)«ustvrdiojekakojeAvicen-nino razumijevanje bitka određeno religij-skim(islamskim)kontekstomnjegovemisliiarapskimjezikomukojemujetamisaoostva-rena.Njegovaidejaobitkukojisepridružu-je bîti (bitak kao svojevrsni prigodak bîti) ineuzrokovanome nužnome bitku utemeljenajenabitnoreligijskomepoimanjudasubićausvijetukontingentna.Natuidejuupućujeiarapskijezikkojinemaglagolakojiznačibitipaseumjestoegzistencijalnogarabioatribu-tivniiskaz(bitakkao»nešto«štoseatribuirabîtibića).Uizlaganju»OdnosBožjeobjaveiumauIbnTufaylovomdjeluHayy b. Yaqzan«OrhanJa-šić (Sarajevo) analizirao je filozofski romanznamenitogamuslimanskogfilozofaIbnTu-fayla(Španjolska,13.stoljeće)kojijeuspore-diosistoimenimdjelomnapisanimodstraneperzijskoga filozofa Ibn Sinaa (Avicenne).Obradio je Ibn Tufaylovu filozofiju religijegdje je analizirao središnji problem odnosaBožje objave i ljudskoga uma te razmotrioutjecaj islamske, indijske, perzijske i grčkereligijsko-filozofijsketradicijenaroman.NakrajujeocrtaoiutjecajkojijeHayy b. Yaqzanizvršionasvjetskufilozofijuiknjiževnost.NusretIsanović(Zenica)uizlaganju»Medi-teranskamisaosuvremenogmarokanskogfi-lozofaM.‘Ābidaal-Jābirīja«reflektiraojeoglavnimtemamaspomenutogaautora:episte-mološkoj kritici i dekonstrukciji arapskoguma,intelektualnojinsuficijencijiarapskogsvi-jeta, odnosu tradicije i modernosti, etici di-jaloga i uvažavanjadrugoga itd. Istaknuo je‘Ābidal-Jābirījevokritičkopropitivanjeraci-onalizmasrednjovjekovnihmuslimanskihfi-lozofainjegovutežnjuzaoživljavanjemonemuslimanskeintelektualnetradicijeMagrebakoja je zasnovana na grčkoj filozofiji, prijesvegaAverroesovemediteranske filozofije.Uizlaganjunaslovljenom»Pravonaratkrozprizmu filozofskemisliMediterana i suvre-menih pravnih rješenja« ZlatanOmerspahić


Filozofskiživot473

(Zenica)tematiziraojepravonaratiupotre-buoružanesilekaodruštvenefenomenekojisuoduvijekbiliužarištuinteresamnogihzna-nostiteistaknuoda,unatočtomeštoihsuvre-menadostignućapravneznanostiipozitivnihpravnihpropisazabranjuju,tonijeuvijekbilotako.Upozorivšinačinjenicudasuprošlasto-ljećaobilovalaraznimfilozofskimipravnimteorijamadasenekavrstarataipakopravda,osvrnuosenateorijeM.Marulića,V.Paleti-na,F.Petrića,I.KantaiM.Schelera.Rok Svetlič (Koper) u izlaganju »Dva filo-zofskaputovanjaodMediteranapremaCen-tralnoj Europi« prikazao je sukob Hegela iHeideggera, dvaju autora koji interpretirajupodrijetlozapadnefilozofsketradicijekaopu-tovanjeodMediteranadoEurope,tj.razlikucikličkogilinearnogpoimanjapovijestikojase na kraju pokazuje ne odviše značajnomuslijeddinamičkograzvojametafizike.Uspo-rediojeitradicionalnueshatologijuiHeideg-gerovouvođenjedrugogpočetka teontološ-komanalizompokazaoda, unatočprividnojsličnosti,fenomenološkojfilozofijinedostajubrojnielementiključnizaeshatologiju.Izlaganjem»PretpovijestfilozofijenaSredo-zemlju:Štoznačepodudarnosti izmeđuPar-menidaizElejeiUddālakeĀruņiaiznarodaKurupancala?«MislavJežić (Zagreb)posta-vio je pitanje o značenju sadržajnih i jezič-nihpodudarnostiizmeđuučenjaoznanjuštosvako drugo znanje pretpostavlja UddālakeĀruņiaiParmenidoveprvefilozofijeukojojsesverađailibivaizprvogapočela,stimdasekozmologija i fiziologijauUddālakeraz-vijatrijadički,auParmenidadijadički.Istak-nuojedatopitanjemožebitivažnozarazu-mijevanjepovijestigrčkepaondaisvekolikemediteranskeodnosnoeuropskefilozofije.Uizlaganju»Izmeđuistokaizapada:moguć-nost(i)mediteranskogdijaloga«NebojšaVasić(Zenica)nastojaojedefiniratizajedničketoč-kemediteranskefilozofskemisliiistočnjačkefilozofijenatragupromišljanjamediteranskogmultikulturalizmaiutemeljenjaglobalnoget-hosa kao pretpostavke međucivilizacijskogodnosa.Istaknuojekakomogućnostdijalogaistokaizapadapotenciraidejufilozofskogsa-vršenstvaiteleološkogusmjerenjametafizič-kograzmišljanjakojesenemožereduciratinaplitkost pragmatičnemisli.Svojim je refera-tomnastojaopotaknutimetafizičkoosmišlja-vanjedijalogaistokaizapada.IvanBodrožić(Zagreb)uizlaganjunaslovlje-nom »DoprinosAleksandrijske škole za kr-šćanskoprihvaćanjehelenističkekulture«na-stojaojepropitatiokolnostiukojimajedošlodosusretakršćanstvaihelenističkekultureuAleksandriji te upozoriti nauvjeteukojimaje biomoguć takav susret. Sve do konca 2.st. javljale su se različite reakcije na pribli-

žavanje imeđusobnouvažavanje kršćanstvai grčke filozofije, koje je dotada ostalo par-cijalno i dvojbeno. Tek zahvaljujući dvojicivelikih predstavnika Aleksandrijske škole,Klementu i Origenu, dogodio se intenzivanineraskidivsusretkršćanstva igrčekulture,naposefilozofije.U izlaganju »Filozofske rasprave o duši odAugustinadoIvanaScotaEriugene«BorislavDadić (Zadar) nastojao je pokazati kako sefilozofsko promišljanje o duši koje je usli-jedilo nakon Augustina postupno odvojiloodnjegovastava i rezultiralonovomslikomo čovjeku. Izložio je stajališta Pseudo-Jero-nima iKasiodora,potomAlkuina izYorka iRabana Maura, koja je kritički usporedio sidejamaHinkmara izReimsa teGottschalkaizOrbaisa.Izlaganjejezavršioisticanjemdo-prinosaovihfilozofaucjelovitomshvaćanjuljudskedušetenajavomIvanaScotaEriugenekaozačetnikanoveepoheusrednjovjekovnojantropologiji.PosljednjeizlaganjeovogodišnjihMKFodr-žaojeIvicaMartinović(Zagreb)itopodna-slovom »Razlikovna obilježja Boškovićeveprirodne filozofije«ukojemu je iznio i raz-vrstao u četiri skupine najvažnije filozofe-mejezgreBoškovićevefilozofijeprirode, tj.njegoveteorijesilā.Boškovićjesvojuteorijusilārazvijaounizurasprava,počevšiod1743.kadajeprviputpropitivaojedanproblemizEulerove Mehanike pa sve do posljednjegaspisa,bilježakauztrećisvezakStayevaepaoNewtonovojiBoškovićevojprirodnojfilozo-fiji,kojijeobjavljenposthumno1792.Simpozij je zaključen raspravom i najavomidućihMediteranskih korijena filozofije.

GabrielaBašić LjudevitHanžek

PredavanjeLineVeljaka »Filozofijailažnealternative«

FilozofLinoVeljakje19.travnja2011.odr-žaogostujućepredavanje»Filozofija i lažnealternative« studentima na Filozofskom fa-kultetuuOsijeku.Veljakjekrenuoufilozof-skidiskursodopćihpostulataklasičnesokra-tovskeetike,teproblemaanalitičkefilozofije(kao i analitičke interpretacije stvarnosti), apredavanje jezaokružioosvrtomnastanjeunašem suvremenom dobu, psihozama, post-ideologijamailažnimalternativamakojeonosasobomdonosi.Lažnealternativenikadaneizlazeiz»opticaja«,uvijekihsemožepoku-


Filozofskiživot474

šati »prodati« ljudima kao takve, te im dati»filozofskilegitimitet«.LinoVeljakjekrenuoodpitanjajelifilozofijauopćeustanjulažprepoznatikaolaž,anekaoneštodrugo?Trebabitisvjestančinjenicedaukolikojelaždovoljnosistemtizirana,legiti-mna i sofisticirana,nijenamdovoljan samozdravrazumdabi tu lažprozrelikao takvu.Predavanjejedoveloupitanjeanalitičkupo-zicijufilozofije,teseipakčinikakoanalitičkafilozofijasamanemožepukompojmovnomrazdiobomrazlučitištojelažno,aštoistinito.Nadalje,štose tičesamihlažnihalternativa,Veljaknaglašavakakotealternativeponekaduopće nisu i (ne smiju biti) laži. Lažnost jeponekad sadržana u formulaciji alternative,a sam sadržaj dotične alternative može bitiistinit. Dapače, da bi neka lažna alternativauopćebilauzetauobzir,tenebiautomatskibiladetektiranakaolažnaiodbačena,morausebisadržavatinekistupanjistinosnevrijed-nosti.Veljakkaoprimjerformalnogpristupaistinosnojvrijednostialternativenavodiizborizmeđu samoubojstva vješanjem ili utapa-njem u rijeci. Formalna istinosna vrijednostobaovaiskazajeneupitna,sasvimjemogućeukonkretnoj,svakodnevnojsituacijipronaćiužeigredukakobiseobjesili,ilipronaćive-likukoličinuvodegdjebismoseutopili.Notakođer,lažnostovealternativejeneuptina,uobaslučajaumiremo.Doduše,trebanaglasitida je sadržaj ovih alternativa istinit, ali for-mulacija je, dakako – lažna.Veljak takođernaglašava vrijednost spoznaje kako uvijekpostoji i mnogo drugih alternativa do kojihmožemo sami doći, iako nisu u konkretnojsituaciji ponuđene, kao u gore navedenomprimjeru.Sasvimjemoguće,kažeVeljak,dasvoj život ne okončamo niti vješanjem nitiutapanjem(kakonamje»zadano«),već tre-ćomautonomnoizabranomsolucijom–baca-njempodvlak.Timejeovajprimjerskončan.Međutim,imamnogoalternativakojesudo-ista strukturalno-istinosne.Veljak naglašavakako je sasvimmoguće da se nađemo u si-tuacijamakojenismoskrivili,alinemožemoiznjihpobjeći.Primjerice,situacijeubiti/bitiubijen,ilimoždaubitiilipustitidanetkotreći(kojijenevin)budeubijen.Takvealternativese rješavaju principommanjeg zla. Upravoje, kažeVeljak, jedanod zadataka filozofijeanaliza i refleksija o takvim situacijama, tj.raščlamba svih mogućih pojmova i alterna-tiva te situacije. Jedna od osnovnihmetodaanalize takvihsituacija je raščlamba izmeđunužnog irealnogkojeimakarakternužnosti!Filozofijadakakoimasvojudiouprevođenjutakvih situacija u jezik pozitivnog prava, tedovođenjadopojmovakaonpr.nužnasamo-obrana ili prekoračenje nužne samoobrane.Metode filozofije omogućuju nam da razli-

kujemo lažne alternative i nužne alternativekoje su ugrađene u strukturalni položaj kojije proizveden. Upravo tu filozofija otvaraprostorzaodbacivanjeolakihprosudbiipo-vršnoggledanja.Alternativekojesetičunpr.odlukakojemoramodonijetiusekundi,kaorecimoskočitiilineskočiti,krenutiiliostatinamjestuitd.,nespadajupoddirektnusferufilozofskogproučavanjaizuzevnaknadne re-fleksije onjima.SredišnjidiopredavanjaVe-ljakjeposvetioupravoideološki utemeljenim i proizvedenim alternativama,teanalizinašegsuvremenog, tzv. ‘post-ideologijskog’,doba.Potom razjašnjava svoje poimanje ideologi-je. Ideologija, navodi, nije ništa drugonegolažna i iskrivljena svijest.No,takvasvijestje(zarazlikuodpredrasuda!)svjesnoiplanskiproizvedena, a sredstva za širenje te svijestisuraznepropagandeipromidžbe.Našedruš-tvo,kaoštojegorenavedeno,čestosenaziva‘post-ideologijskim’. Veljak kaže da takavtermin uopće nije precizan i da je zapravolažan.Pogrešnoje,kažeVeljak,štoseideolo-gije pripisuju isključivopropalim sistemimatotalitarnihvladavina.Suvremenisvijet,nai-me,živiutzv.svijetuideologijakojezasebenevolepriznatidasuideologije.Nasnazisupojmovikao‘znanost’,‘zdravrazum’,‘javnomnijenje’ i ‘zabava’. »Službena« priča jestda su ideologijepropale,no tomunije tako.Upravogorenavedeno–npr.znanost,kojasesvevišepopulariziraikomercijalizira,potomzdravrazumkojiusebisadržibrojne(čakno-vostvorene!) predrasude, te zabava, na kojunas se zapravo implicitno primorava i ob-vezuje,čini jednuiskrivljenui lažnusvijest,kojajenamjernoproizvedena.Timesemožesvrstatiurang»ideologije«.Upravoteobma-ne predstavljaju lažne alternative koje namse»prodaju«,kaorecimozabava,zakojuseinačenesmatradamožebitiideološkiuteme-ljena.L.Veljaktvrdidaitekakomože,osobitousferipoplavesenzacionalizmaireality showemisijakojepreplavljujuTVkanale.Naprvipogledutomenemorabitiništaloše,noakosekritičkipromisli,otkrivasedavelikibrojrealityemisijaslužiupravopropagiranjuizvr-nutogpogledanastvarnost,stavljajućiuprviplanultra-kompetitivnoipromiskuitetnopo-našanje,upravokakvonampredstavljaisamdivljikapitalizam.Također,danasjednavrlopopularnametodalažnealternativejestpred-stavljanjepars pro toto(lat.;diokaocjelina),kojaponekadprolaziupravougorespomenu-tomjavnommnijenju.Dobarprimjerpars pro totopropagandelažnealternative(vrlopopu-laranuAmericineposrednonakon11.rujna)jest»IlisizaGeorgeW.BushailisizaOsa-mubinLadena!Jednostavnonematrećega.«Veljaktonavodikaoiznimnoštetnuiopasnuiskrivljenu svijest, te upravo sjajan primjer


Filozofskiživot475

lažne alternative. U radikalnijem primjeru,navodi primjer filozofa koji je odžeparionekoganaulici,nosnimilisuganadzornomkamerom,tegapolicija,zasluženo,odvodiuzatvor. Pars pro totoprinciplažnealternativejestpredstavljanjetakvog»džepara-filozofa«kaožrtve,azasluženoguhićenjakaonapadana čitavu filozofsku misao, što je, dakako,potpunokrivo.Nakraju,filozofijasamapone-kad(iprečesto,kažeL.Veljak)upadaulažnualternativu etičkog i spoznajnog relativizmadanas.Osnovnacrtapredavanja jest sigurnotakakotrebanaučitiprepoznavatilažnealter-nativekojenamnašetzv.‘post-ideologijsko’dobapruža,atealternativesuupravoonenakojenasseprimoravadaodgovorimopoprin-cipuili-ili.Dakako, logikamoći iprofitapokojoj svijet funkcionira nemijenja se samospoznavanjem lažnih alternativa, no sasvimsigurnojedasvakipojedinacimadužnostnedopustiti dabudeobmanut različitimoblici-maispraznezabavekojanamsedanasname-ćeuprikrivenomideološkomsmislu.Upravotunamupomoćdolazifilozofijatesnjomiprava,nepatvorenakritičkamisao.

SlavenLendić

Studentski filozofski simpozij »Etičketeme«

Studentski filozofski simpozij pod nazivom»Etičketeme«održanje5.svibnja2011.go-dine uOsijeku. Raspon izlaganja obuhvatioje velike etičkemislitelje poputAristotela iKanta,notakođernisuizostalanitiizlaganjaosuvremenimprimjenamaetikenanajrazličiti-japitanjaljudskogdjelovanja.Simpozijjebiorazdijeljennapetsesija,anakonsvakesesijejepodvodstvommoderatoraslijedilairaspra-va.Izlagačisunajvećimbrojembilistudenti,i tosaosječkog,zagrebačkog,đakovačkogisplitskogsveučilišta.Trebanapomenutikakojesimpozijbiootvorenizastudentekojinisusamostudentifilozofije,stimdajetemaizla-ganjauvijekbilaudomenietike.Uspjehposvimpodručjimanijeizostao.Simpozij je započeo predavanjem BrunaĆurka. On je nastupio s temom »Etika kaonastavni predmet«. Izlaganje je bilo usmje-renona izvođenjenastaveetikeuhrvatskimškolama, ali i u drugim zemljama Europe.Pozitivne i najuspjelije primjere raznovrsnenastave etike pronalazimo u skandinavskimzemljama i sjeveru Europe – Finska, Šved-ska, Latvija, Estonija itd. Emanuela Kuliš(studentica filozofije,Osijek) se nadovezala

nazapočetutematikuizlaganjem»Etikai(li)vjeronauk u školi?«. Najviše pažnje bilo jeposvećenokvantitativnomstanjuiusporedbietika vs. vjeronauk u Hrvatskoj, unazad 10godina.PosljednjiizlagačusesijibiojeMari-janKrivak,kojijenastupiostemom»Kritikamoralne svijesti«. Glavni dio izlaganja bioje posvećen poimanju etičkog imoralnog uklasičnom njemačkom idealizmu (ponajvišeusustavimaKantaiHegela),alitakođerijošuvijek prisutnom praxis poimanju etike da-nas.Izlaganjesedotakloiopćekritikepopu-larnog‘moralizma’kojinamsesvakodnevnonudiumedijima.Uslijedilajeraspravauko-jojjenajvišepitanjabilovezanouzprosječ-no razumijevanje razlike etike i vjeronaukaiz svakodnevne perspektive, te kako takvaopredjeljenja utječu na mlade. Također jebiloraspraveoproblemuizvođenjaetikekaonastavnogpredmetauškolama,teočinjenicikako etiku često predaju neadekvatno ospo-sobljeninastavnici.Potomjeuslijediladrugasesija,gdjesukaoprvi izlagači nastupili Igor Loinjak i InesSkelac (studenti filozofije,Zagreb)s temom»Moralnostuokvirimaliberalizma«.Većidioizlaganjabiojeusmjerennaetičkekoncepci-jeidejnihstvoriteljaliberalizma,poputJohnaLockea, JeremyjaBenthama i JohnaStuartaMilla,tenanačineočitovanjarazvojnogputaliberalizmaimoralnostiunutarnjega(ukojuspadaju čimbenici općeg dobra i pursuit of happiness) do današnjeg poimanja demo-kracije. Potom je izlagao Luka Matić (stu-dentfilozofije,Osijek)stemom»Univerzitet– Revolucija?« u kojoj je obuhvatio etičkuproblematiku revolucije te njezin nužan od-nos s prosvjetnom institucijom univerziteta,popraćenoterminologijomiidejnimkoncep-timaklasičnognjemačkog idealizma iF.W.J. Schellinga. Govorničko mjesto je potompreuzeo Hrvoje Potlimbrzović (student fi-lozofije, Osijek) s temom »Utjecaj društve-nih mreža na društvo i pojedinca«, koji seuz aktualnu problematiku društvenih mrežapoput Facebooka pozabavio pitanjem čineli nas društvene mreže »boljima« ili ne, tekakoutječunaetičkusvijest iperspektivuuprosječnoggrađanina.Zaključaksevrtiookotezekakodruštvenemrežeipakvišepridono-sestvaranju»lažnestvarnosti«,teihprosječ-ni građanin (uglavnom!) prihvaća nekritičkii apriori kao dio svakodnevne egzistencije.Drugu sesiju zaključila jeAnita Lunić (stu-dentica filozofije, Split) s temom »Dobarčovjekidobargrađanin–moželitkonadićiAntigoninu raspetost?«.Unutar izlaganja je,koristeći etički, književni i povijesni motivlika Antigone, iznijela usporedbu dužnostii moralnosti (uslijed kojih ponekad nastajerazapetostpojedinca)uantičkompoimanjui


Filozofskiživot476

danas.Uraspravisenajviše tematiziralasu-vremenamoralnostuokvirima liberalizma ineo-liberalizma te komentiralo filozofsko ietičkopoimanjedruštvenihmreža.TrećusesijuotvorilojeizlaganjeLidijeToth(studentica filozofije, Osijek) na temu »Sa-moubojstvokaofilozofskiproblem«.Težišteizlaganja stavljeno je na etička gledištaDa-vidaHumea i ImmanuelaKanta, te njihovadijametralno suprotna stajališta o čovjekovusamoubojstvuikakoonokorespondiraspoj-mom slobode.Naglasak je stavljenna oštrusuprotnostopravdanjaipoimanjasamouboj-stvakao»minimalnogzla«,teKantovopoima-nje samoubojstva percipiranog kao kršenjekategoričkog imperativa i povreda pojmadužnosti prema vlastitoj čovječnosti. Potomje nastupila Dajana Paprić (studentica fi-lozofije, Osijek) s temom »Pojam laži kodKanta«.IzlaganjejerezimiraloidalopregledgeneralnihreakcijaufilozofskimkrugovimapopitanjuKantovapopularnogspisa»O to-božnjem pravu da se laže iz ljubavi premaljudima«.IstaknutojedaniovajKantovspisnesmijemopromatratiizvansamogkontekstačitavogKantova filozofskog opusa, te kakointerpretatormorauzetiuobzirčinjenicudajenavedeniKantovspisnastaoprijekaore-plika u otvorenoj filozofskoj raspravi, negokao konkretan postulat. Sesija se nastavilaizlaganjemMirteGojević(studenticafilozo-fijeikroatistike,Osijek)natemu»Raspraveopobačaju«,kojajeobuhvatilakakofilozofskutako i medicinsku terminologiju, navodećinajznačajnijeargumentepro-lifeipro-choicepozicije,kao i trenutnestatistikepobačajauRH.Treću sesiju zaključila jeBarbaraKru-žić(studenticaanglistike,Osijek)izlaganjem»Intelektualno vlasništvo i plagijat – kolikozapravo znamo?«. Svoje izlaganje baziralajenačinjenicamakakosmozapravonesvje-sni etičkih i pravnih implikacija, osobito uakademskomživotu, te takođerupozorilanamogućnost nenamjernog kršenja autorskihprava, što je čest, ali akademskoj zajednicinedovoljnopoznatslučaj.Takođerjeobjasni-lakakoetičkeipravnenormekorespondirajukodproblemaplagijata.Uslijedilajeraspravaoizlaganjima,najvišeusmjerenanaKantovopoimanjelažiisamoubojstva.Četvrtu sesiju započela je Suzana Maslać(studentica teologije, Đakovo) s referatom»EtikavrlinekodMacIntyrea«.Usvomizla-ganjuprikazalajeMacIntyreovuetikuvrlinekoju samMacIntyre poima kao čvrsto uko-rijenjenu u povijesno utemeljene društveneobičaje (iz tog sadržaja društvenog običajasammoralnisadržajbivaevaluiran),tebliskuaristotelizmuiteleologiji.TakođernaglašavaautorovoglavnodjeloAfter Virtuekaosjajaniiscrpanpogleduetikuvrlina.Sesijujenasta-

vioVedranRutnik(studentfilozofije,Osijek)s temom »Aristotelov pojam prijateljstva«.Izlaganje je tematiziraloAristotelov nauk oprijateljstvu sadržan poglavito uNikomaho-voj etici, tenajboljimogući razlogzbogko-jegdvojeljudistupauprijateljstvo–krepost.Također, izlaganje je tematiziralo prijatelj-stvo kao sličnost i zajedničku težnju premakreposti, jer tada prijateljstvo postaje dobroradinjegasamoga.AnaTotić(studenticateo-logije, Đakovo) izlagala je na temu »Dvapristupapojmuslobodeufilozofskojtradici-ji«, pri čemu se najviše oslanjala na pristupproblematicislobodekodHanneArendt.Izla-ganjejebilousmjerenonapoimanjeistinskeslobodekao»sjedinjenjamisli,riječiidjelo-vanja« po principu slobode grčkog polisa.SesijujezaključiloizlaganjeAneMihaljević(studenticafilozofije,Osijek)»Nietzscheovakritikakršćanskogmorala«kojejeobuhvatiloNietzscheovokontroverznopoimanjekršćan-skogmoralakao»moralaslabih«, tj.moralakojijeizvananametnut,stradicijomkojado-lazijošodgrčkefilozofije.Prvo izlaganje u narednoj sesiji, pod naslo-vom»SablastMarxajošuvijekkruži«,održa-la je Tamara Rakić (studentica filozofije,Osijek).Izlaganjesereferiralonasuvremenopoimanje marksizma te izraženu proturječ-nost neoliberalizma i »diktature kapitala« sosnovnim načelima socijalne demokracije.IzlagačicaseosobitoosvrnulanaSlavojaŽi-žekainjegovukritikuneoliberalizma.Bilojeriječi i o protu-zavjeri nadahnutoj MarxomkojuspominjeJacquesDerrida.Potomjena-stupioSlavenLendić(studentfilozofije,Osi-jek) s temom »Etička problematika suđenjazločincu Eichmannu kod HanneArendt«, ukojojjeistaknuofilozofskiipravnifenomensuđenja nacističkom zločincu Adolfu Eich-mannu.Osobitomnogopažnjebilojeposve-ćeno izvještaju HanneArendt pod nazivomEichmann u Jeruzalemu,tenjezinomterminu‘banalnostzla’,kojiopisujepravnuproblema-tikusuđenja totalitarnomrežimukaoisamuEichmannovuličnost.Ovu,posljednju,sesijuzatvorila je Eleonora Kramarić (studenticafilozofije,Osijek)stemom»Nekolikotezaoprostituciji«.Posebno jebila spomenutapo-zicijaskojemarksizamgledanaprostitucijukao na proizvod klasne borbe, a prostitutka(onailion)jestshvaćenakaonajamniradnikkoji svom poslodavcu vrši uslugu rada, tj.seksualnogodnošaja.Takođersubili izreče-ni feministički i anti-feministički stavovi osamomfenomenuprostitucije.Uraspravisusesudionicikoncentriralinatemunametanjaneo-liberalizmauHrvatskoj,kaoiproblema-tikuosobneodgovornostiAdolfaEichmanna,uzopservacijeoprostituciji.Potomjedr.sc.MarkoTokićzaokružiosimpozijskodruženje


Filozofskiživot477

kratkimgovoromoonomeštoovajsimpozijkaotakavpredstavljazaakademskuzajedni-cu,aliizačovjekakaodruštveno,spoznajućeipovijesnobiće.

SlavenLendić

13. Dani bioetike

UorganizacijiKatedrezadruštveneihuma-nističkeznanostiumedicini,uRijecisu13.i14.svibnja2011.održani13. Dani bioetike na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Nakonotvorenjaskupaipozdravnihriječinastupiloje predstavljanje recentnih bioetičkih publi-kacija.Najprije jepredstavljentrećibrojča-sopisaJahr – godišnjak Katedre za društve-ne i humanističke znanosti u medicini /Jahr – Annual of Department of Social Sciences and Medical Humanities,zatimknjigaTajne mozgaautoraAmiraMuzura,papetisvezakniza »Law, Public Helath Care System andSociety« pod naslovom Croatia: Politics, Legislation, Patients’ Rights and Euthanasia,kojisuuredileNadaGosićiBrigitteE.S.Jan-sen, te knjigaBioetičke perspektive autoriceNadeGosić.Nakon uvodnog dijela započeo je središnjidioDana bioetike,atoje12. Bioetički Okrug-li stol, koji je ove godine kao temu imao»Bioetičkaedukacija:izazoviiperspektive«.Ivan Šegota (Rijeka, Hrvatska) je otvorioniz izlaganja predstavljajući »Početak bio-etičke edukacije na Medicinskom fakultetuu Rijeci«. »Bioetičko obrazovanje u sred-njoj školi«bilo je predmetbavljenjaNatašeVulić (Zagreb, Hrvatska). Dok su se autoriobajuizlaganjabavilihrvatskimobrazovnimsustavom, sljedeći je izlagač, Dejan Donev(Kumanovo, Makedonija) upoznao prisutnesmakedonskimobrazovnimsustavomprika-zujući »Raskorakmakedonskog obrazovnogsustava i svjetskih obrazovnih tendencija u(bio)etičkoj edukaciji«. Uslijedilo je potomizlaganje»Bioetički i pravni izazovi regula-cije zamjenskogmajčinstvauRepubliciHr-vatskoj«, koje potpisuju Ksenija Turković,SunčanaRoksandić-Vidlička,DijanaHrstićiZrinkaKirin(Zagreb,Hrvatska),nakonkoje-gajebilaotvorenadiskusija.PrvoizlaganjenakonručkabilojeonoIvaneZagorac (Zagreb, Hrvatska) pod naslovom»Kritičko mišljenje u bioetičkoj edukaciji«.Marko Trajković i Niko Josić (Niš, Srbija)govorilisu»Oneophodnostibioetičkogobra-zovanja pravnika«. Nažalost, Karel Turza iSandraRadenović(Beograd,Srbija)sjednim,

teMarijaTodorovska(Skopje,Makedonija)sdrugimizlaganjemnisunastupilinakrajupr-vogadana,kaoniSonjaAntonić(NoviSad,Srbija)iMilijanaĐerić(Beograd,Srbija)pripočetkudrugogdanaskupa.Drugi je dan svojim izlaganjem »BioetičkaedukacijauHrvatskoj:povijesniiaktualnipri-stup«otvorilaNadaGosić(Rijeka,Hrvatska).»Odbioetičara-učenikadobioetičara-učitelja:pijetizam i edukacija u životu i djelu FritzaJahra«temajeizlaganjačijisuautoriIvaRin-čićiAmirMuzur(Rijeka,Hrvatska),aposlijekojegajeuslijediladiskusija.Nakon pauze, Boris Brajović (Nikšić, CrnaGora) izložio je temu »Pojam lijeka u bi-zantskojmisli. Filozofsko-teološki aspekti«.Izlaganjepodnaslovom»Utjecaj religijskogstatusaikvaliteteživotanakonzumacijualko-holameđustudentskompopulacijomSveuči-lištauTuzli«potpisujuOrhanJašić,DževadHodžić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) iSenadaSelmanović(Tuzla,BosnaiHercego-vina).BardhylÇipi (Tirana,Albanija) pred-staviojetemu»Historicalandethicalaspectsof medical confidentiality« prije otvaranjadiskusijeipauze.Izlaganje»Indikatorikojiutječunapostupakumjetne oplodnje u Hrvatskoj« iznijela jeVjeraDuić(Zagreb,Hrvatska).Središnjidioskupa zaključio jeDarkoPolšek izlaganjem»Kakvajevrstaslobodeiprava‘reproduktiv-nasloboda’?«,nakončegajeuslijediladisku-sija.Poslijeručkanastupiojezavršnidioskupaukojemususeraspravljalesljedećetočke:1.)završnaraspravaiprijedlozizabudućusurad-nju;2.)osnivanjeRegionalnekoordinacijskeradneskupinezabioetičkuedukaciju;3.)slje-dećiskupobioetičkojedukacijii4.)informa-cijeoobjavljivanjuizlaganjasaskupa.Svakaod ovih točaka je izuzetno važna za daljnjanastojanja na sustavnom radu na bioetičkojedukaciji, i to na razini šire regije. Stoga,imamo li pritom na umu da je skup okupioizlagačeizvećinezemaljaregije,ovajzavršnidioskupasvakakopredstavljananajboljina-čininjegovukrunu.

IgorEterović

10. Lošinjski dani bioetike

Od15.do18. svibnja2011.uMalomLoši-njusuodržanijubilarni10. Lošinjski dani bio-etike,međunarodnaznanstveno-kulturnama-nifestacija u organizaciji Hrvatskog filozof-skogdruštva,Hrvatskogbioetičkogdruštvai


Filozofskiživot478

GradaMalogLošinja,apodpokroviteljstvomMinistarstva kulture Republike Hrvatske iPrimorsko-goranske županije. Nakon desetgodinauspješnogarada,ovasemanifestacijaetabliralakaoznačajnomjestosusretaznan-stvenikaizovogdijelaEuropečijejepodruč-jeinteresaidjelovanjabioetika,noznačajLo-šinjskih dana bioetike,sudećipremaodazivusudionikaizraznihdijelovasvijeta,prepoznatjeinasvjetskojbioetičkojsceni.Svečano otvaranje manifestacije, održano uponedjeljak,16.svibnja,ovejegodine,zbogdesete obljetnice, imalo posebno svečan islavljenički karakter.Na početku su se sku-pu obratili predstavnici organizatora: u imeOrganizacijskogodboraLošinjskih dana bio-etike i Hrvatskog bioetičkog društva AnteČović; u ime Grada Malog Lošinja RužicaBaumgarten, a u imeHrvatskog filozofskogdruštva, kao iMeđunarodne federacije filo-zofskih društava (FISP), Mislav Kukoč. Uime Ministarstva kulture Republike Hrvat-ske pozdravnu je riječ održao izaslanikmi-nistra kultureKrešimir Ilić, a također su sesudionicima obratili predstavnici bioetičkihdruštava iz regije: Zoran Todorović u imeBioetičkog društva Srbije, Amer Ovčina uimeBioetičkogdruštvauBosniiHercegovi-ni,DejanDonev u imeMakedonskog druš-tva za integrativnu bioetiku, teBélaMesteru imeMađarskog bioetičkog udruženja. Nakraju svečanog otvaranja skupa pročitana jepozdravna porukaKenjijaHattorija iz Japa-na, članaOrganizacijskogodboraLošinjskih dana bioetike te dugogodišnjeg angažiranogsudionika simpozija, koji je zbog tragičnihdogađajauJapanubiospriječenprisustvovatiovogodišnjojmanifestaciji.Kaoiprijašnjihgodina,usklopumanifestacijeodržanasutriznanstvenaskupa:međunarod-ni simpozij sa stalnom temom»Integrativnabioetikainovaepoha«,studentskabioetičkaradionicastemom»Ksenobioetika:izvanze-maljskiobliciživotaubioetičkojperspektivi«teokruglistolpodnaslovom»Odliječenjadoprepravljanja čovjeka – gdje je granicame-dicinsko-tehničkog zahvata?«. Drugog danaodržanjeisastanakSkupštineHrvatskogbio-etičkogdruštva.Simpozij »Integrativna bioetika i nova epo-ha«, kao središnji događaj manifestacije, odsvojihjepočetakazamišljenkaomjestoraz-vijanjakonceptaintegrativnebioetiketejepotompitanjuuneprekidnojdesetljetnojaktiv-nosti evidentanznačajninapredak. Jedanoddokazatomujeipodatakdajeovegodinenasimpozijuodržano77referata,štojenajvišeupovijestiovemanifestacije.Simpozijseodr-žavaouponedjeljakiutorak,16.i17.svibnja,aizlaganjasuseodvijalautriparalelnesekci-jenahrvatskomiengleskomjeziku.

Integrativnubioetiku,kaootvorenopoljepro-mišljanja etičkih pitanja vezanih uz život unajširemsmislu,smetodologijskestraneka-rakterizira prije svega interdisciplinaran pri-stuprazmatranjutihpitanja,nojednakotakoiuključivanjerazličitihkulturnihperspektivai svjetonazora u otvoren, pluriperspektivandijalog s ciljem uspostavljanja jedinstvenogintegrativnogpogledaiorijentacijskogznanjausuočavanjusdilemamasuvremenogsvijeta.Takav je dijalog bio osnovno obilježje radai na ovogodišnjem simpoziju, a nerijetko jeotvorioprostorzažustre,zanimljiveipoticaj-nediskusijenakonpojedinihsesijaizlaganjameđu sudionicima koji dolaze iz različitihznanstvenihikulturnihmiljea.Sa sadržajne strane, budući da integrativnabioetika podrazumijeva razmatranje širokogspektraproblemaodmedicinskeetikedogo-rućihpitanjaznanstveno-tehničkecivilizacije,iovesmogodinemoglisvjedočitinizutemauizlaganjimaipripadajućimdiskusijama,odkojih ovdje možemo istaknuti samo neke:pitanja medicinske etike (prava pacijenata,informiranipristanak,odnosliječnikaipaci-jenta,posebnopitanjeempatijeutomodnosu,palijativnaskrb),biomedicinskihibiotehno-loških istraživanja (neuroetika– etičkapita-nja u neuroznanosti, problemi proizvodnje iuporabe lijekova, genetički inženjering, po-boljšanjeljudi),pitanjaetikeljudskogživotapoput prava na eutanaziju, zatim problemimoralnog statusa i prava ne-ljudskih živihbića,ekološko-etičkaproblematika,kaoite-meljnapitanjavezanauzsampojambioetike(razvijanje koncepta integrativne bioetike,odnosbioetikeipojedinihprirodnihidruštve-no-humanističkihznanosti,povijestbioetike,bioetikaimediji,tenaposljetkuodnosbioeti-keifilozofije,naročitoufilozofijskopovijes-nompogledurazmatranjaprocesanaprijelo-musvjetsko-povijesnihepoha, što je i jednaodosnovnihambicijaovogasimpozija).Jedno od tih temeljnih pitanja, posebno ak-tualno u posljednje vrijeme, pitanje je »eu-ropeizacije« bioetike. Njega su obradili IvaRinčić iAmirMuzur (Rijeka) u plenarnomizlaganju»TheConceptandProjectofEuro-peanBioethics«.Naime,otkrićemdajekon-ceptbioetiketerminološkiisadržajnokreiranjoš1920-ihuNjemačkojudjeluFritzaJahra,otvorio se prostor istraživanja korijena bio-etike unutar europskog povijesno-kulturnogkonteksta,sasvojomspecifičnomintegrativ-nom i pluriperspektivnom metodologijomkojastojiuopozicijiprematrenutnovrlora-širenojpraksireduciranjabioetikeisključivonamedicinskuetiku.Usvrhutogistraživanja,na simpoziju posvećenom liku i djelu FritzaJahra, održanom u Rijeci, 11.–12. ožujka2011., ustanovljena je međunarodna mreža


Filozofskiživot479

znanstvenikaEuroBioNethics,adonešena jei Riječka deklaracija o budućnosti bioetike,koju su autori također predstavili u svojemizlaganju.Drugo plenarno izlaganje – »Ten Years ofBioethicsinLošinj«,kojesuprirediliTamaraSertić iHrvoje Jurić (Zagreb)–prigodno jedonijeloretrospektivudesetgodinaodržava-nja Lošinjskih dana bioetike, kao i njihovu»prapovijest« (konferencije sbioetičkom te-matikomusklopuDana Frane Petrića 1998.i2001.)kojajedoveladonastankaovemani-festacije.Kvantitativnimprikazomikvalita-tivnimosvrtomnaopsegidosegDanâautorisunastojalipokazatidasuLošinjski dani bio-etikeimaliključnuuloguurazvojubioetikeuHrvatskoj iuširoj regiji,zajednosaznačaj-nimdoprinosomzasnivanjukonceptaintegra-tivnebioetike.Trećeplenarnoizlaganje»NewEngineersfortheFuture:ActionBalancedbetweenIntelli-gence,WisdomandEthics«BrankaKatalini-ća(Beč)nažalostjeotkazanouposljednjitrenzbogbolestiizlagača.Jedan od zasigurno najvrjednijih aspekataintegrativnogpristupabioetici jebitnaotvo-renost prema pojavi mogućih novih pitanjauzrokovanih znanstveno-tehnološkim razvo-jemiubrzanimpromjenamanaglobalnojra-zini,uključujućiširenjehorizontaperspektivakojemogu pridonijeti raspravi i suočavanjus takvim pitanjima. U tom se pogledu stu-dentska bioetička radionica, sada već neza-obilazandioLošinjskih dana bioetike,možesmatrati poligonom na kojem su se unazadnekoliko godina do tada rubne teme etičkihraspravadovodileucentarpažnjekakobiseispitao njihov značaj i mogući doprinos di-jalogu o etičkim temama vezanim uz životkakounjegovimpojedinimoblicima, tako iucjelini.Ovogodišnja,sedmaporedustudentskaradi-onica, pod nazivom »Ksenobioetika: izvan-zemaljskiobliciživotaubioetičkojperspek-tivi«, pomaknula je granice etičkog eksten-zionalizma, koji je u bioetici, prihvaćanjembiocentričkepozicijeuetičkojrefleksiji,većobuhvatiosvaživabićanaZemljizajednosnjihovimokolišem. Pitanjemoralnog obziraprema mogućim inteligentnim izvanzemalj-skim bićima,mogućnost komunikacije s ta-kvim bićima, pitanja prava i dužnosti kojebiimsemoglopripisati,uporištazaovaraz-matranjaudjelimafilozofskihklasikapoputKantaiLeibniza,pitanjeodnosapremadru-gimoblicima izvanzemaljskog života zajed-no s proširenjem ekološko-etičke raspravenadruganebeska tijela ičitavsvemir,kao irazmatranjatemeljnihpojmovainteligencije,okoliša,prirode,života(imogućoj»geocen-tričnosti«prinjihovomdefiniranju)uokviru

određenja pojma ksenobioetike – samo sunekeodtemakojesuseprovlačilekrozizla-ganjaidiskusijeudvadanaodržavanjaradio-nice.Pluriperspektivnikaoimeđunarodnika-rakterradioniceočitovaosekrozsudjelovanjedvadesetakstudenatafilozofije,antropologije,sociologije,povijestiumjetnosti,psihologije,lingvistike,biologije, fizike,elektrotehnikeimedicine iz Zagreba, Rijeke, Novog Sada iBeograda,aradionicaseodvijalaparalelnosglavnimsimpozijem,uponedjeljak iutorak,štojeuvelikepridonijeloiaktivnomsudjelo-vanju sudionika glavnog simpozija u disku-sijama.Posljednjegdanamanifestacije,usrijedu,18.svibnja, održan jeokrugli stol na temu»Odliječenja do prepravljanja čovjeka – gdje jegranica medicinsko-tehničkog zahvata?« sciljemproblematiziranja kakomedicinskih itehničkih zahvata na ljudskom tijelu imen-talnoj razini u svrhu poboljšanja određenihkvalitetapojedinaca,takoizadiranjausamuljudskuprirodu(pojmakojijetakođerucen-tru ove rasprave) i razvoj ljudske vrste. Zausmjeravanje raspravepobrinula su se četiriuvodna izlaganja: Ana Maskalan (Zagreb),»Skalpelomdosreće ilio tomekako jenožpostao najbolji psihoterapeut«, o nizu mo-ralnih dilema vezanih uz estetsku kirurgiju– od sukobamoralnih normi liječnika i ko-mercijalnih interesa medicinske industrijedopoimanja tjelesneneuglednostikaobole-stikojazahtijeva liječenje; IvanaGreguric iIgorČatić(Zagreb),»Presađivanjeprirodnihorgana–mogućnostiidileme«,gdjesuautoripomoću sustavnosne teorije pokušali dopri-nijeti raspravi o transplantaciji biološkihor-gana;IgorČatić,MajaRujnić-SokeleiIvanaGreguric(Zagreb),»Ugradnjaorganaiudova–stanjeibudućnost«,izlaganjekojejepokri-loproblematikuugradnjeumjetnihorganaisnjompovezanihetičkihpitanjakiborgizaciječovjeka;SrećkoGajović(Zagreb),»Neuroge-neza(stvaranjenovihživčanihstanica)injenaulogau ljudskommozgu«,gdje su istaknutinoviproblemiipitanjaprouzrokovanaotkri-ćemda,suprotnodosadašnjimvjerovanjima,iumozguodraslihjedinkidolazidonastankanovihneurona.Žustradiskusijakojaserazvi-lanakonizlaganjaukazalajenačinjenicudapromišljanje kriterija razgraničenja dopusti-vih i opravdanih zahvata i istraživanja kojabimoglipomoćiljudimaodonihneopravda-nihipotencijalnoopasnihzbogmanipulacijepojedincima, a i ljudskom vrstom općenito,svakakoiziskujedaljnjujavnuraspravutećezasigurnobititemomokojojćebitigovorainabudućimDanima.Poredsimpozija,studentskeradioniceiokru-glogastola,uponedjeljak,16.svibnja,uprili-čenojepredstavljanjerecentnihbioetičkihiz-


Filozofskiživot480

danja.Najprijesupredstavljenatrizbornika:BrigitteE.S.Jansen,NadaGosić(ur.):Cro-atia – Politics, Legislation, Patients’ Rights and Euthanasia (AVM, München 2011.);AnteČović,MarijaRadonić(ur.):Bioetika i dijete. Moralne dileme u pedijatriji (Perga-mena – Hrvatsko društvo za preventivnu isocijalnu pedijatriju, Zagreb 2011.); MatijaIviček(ur.):Bioetika i umjetnost (Udruženjestudenata filozofije Filozofskog fakultetaSveučilištauZagrebu,Zagreb2011.).Nakontoga su predstavljene nove knjige bioetičketematikedomaćih i inozemnihautora:SonjaKalauz:Sestrinska profesija u svjetlu bioetič-kog pluriperspektivizma (Pergamena – Hr-vatska komora medicinskih sestara, Zagreb2011.); Nada Gosić: Bioetičke perspektive(Pergamena, Zagreb 2011.); Marija GeigerZeman, Zdenko Zeman: Uvod u sociologi-ju (održivih) zajednica (Institut društvenihznanosti »Ivo Pilar«, Zagreb 2010.);AjnijaOmanić:Dani etike studenata, nastavnika i saradnika Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu(MedicinskifakultetUniverzitetau Sarajevu, Sarajevo 2011.); Mevlida Ser-darević, Ajnija Omanić: Bošnjačka kultura ponašanja (Art 7, Sarajevo 2009.); ValerijeVrček: Druga strana potrošačkog raja. U klopci između bolesti i zdravlja (Školskaknji-ga,Zagreb2010.);DraženGorjanski:Obnova zdravstva (ZakladaSlagalica,Osijek2011.).Naposljetku su predstavljeni i novi brojevičetiriju hrvatskih časopisa: Jahr (Rijeka),The Holistic Approach to Environment (Za-greb),Mef.hr (Zagreb) iSocijalna ekologija(Zagreb).Takođerjedrugogdana,nakonza-vršetkaradasimpozijaistudentskeradionice,zasudionikeupriličenorganiziraniobilazakiupoznavanjesprirodnimikulturnimzname-nitostimaotokaLošinja.Zaključnosemožerećidajevisokomznan-stvenomistručnomrazinomizlaganja,anga-žiranošćusudionikaudiskusijama,iznimnomodjekumanifestacijeumedijima,aposebnonajvećimodazivomdosada,naovogodišnjimLošinjskim danima bioetikenaprimjerenna-činobilježenadesetaobljetnicanjihovadjelo-vanja.KojijeukupnidoprinosiulogaLošinj-skih dana bioetikeuprijelomnomdesetljećupovijestibioetike–kakojetoistaknuopred-sjednik Organizacijskog odbora Danâ AnteČovićupozdravnomgovoru–tektrebaistra-žiti,abudućiDanizasigurnoćebitimjestonakojemućemosemoćiupoznatisrezultatimatihistraživanja.

Krešimir Babel

Znanstveni skup »Odjećakaosimbolidentiteta«

Pokušaj definiranja i interpretacije fenome-na mode i odijevanja već u samome startuupućuje na niz pitanja koja uokviruju takopostavljenu problemskumatricu. Je li glav-na i primarna funkcija odjeće i odijevanjazaštita i prikrivanje ili je tu ipak riječone-što kompleksnijem fenomenu? Primjerice,o poimanju strukture odjevnih predmeta imanifestaciji njihova značenja kao cirkuli-rajućihdruštvenihznakovananačinkakojetodefiniraoidekonstruiraoRolandBarthesuprijelomnomdjeluoovojtemi,Sistem mode iz1967.godine.Jelistilodijevanjadoistain-dikativanznakputemkojegjemogućeiščita-ti niz društveno-povijesnih značenja, odjećekao simbola moći, distinktivne kategorijerazlikovanja među klasama i kulturama? Jeliodjećadoistarelevantaniindikativanpoka-zateljduhanekogvremenainekeepohe,štopropituje,primjerice,François-MarieGrauuPovijesti odijevanja?Na ova i brojna srodna pitanja odgovore suponudili sudionici znanstvenog simpozija»Odjećakaosimbolidentiteta«,kojiseuor-ganizacijiTehničkogfakultetaUniverzitetauBihaćuodržaoutomgradu23.i24.svibnja2011.Jedanaestizlagačaiizlagačicaizregije–sasveučilištauSarajevu,ZagrebuiBihaću,teizumjetničkihgalerijaimuzejauSarajevu,BanjaLuciiBeogradu–nastojalojeinterdis-ciplinarno, iz različitihperspektiva (sociolo-gija, filozofija, povijest i teorija umjetnosti,teorija dizajna, kulturologija itd.) interpreti-rati nemale i važne izazove s kojima se su-očava svaki pokušaj kompleksnije analizeodijevanjaimode.Kakojetonaznačenoiuuvodnikuprogramskepublikacijesimpozija:»fenomenuodijevanjanamjerajeprićiizraz-nihpozicijakakobiseukazalonaslojevitostodjevnogfenomenakaomomentaindividual-nogtjelesnogsamopredstavljanja«.Uuvodnomizlaganjuprvogadanasimpozija,AidaAbadžićHodžićsUniverzitetauSara-jevuanalizirala jeulogu iznačajslikovnih itekstualnihprilogakojisuobjavljivaniusa-rajevskomčasopisuNadanaprijelazuiz19.u20.stoljeće–točnije,urazdobljuod1895.do1903.–snaglaskomnakarakterističnosti-ma kulturno-civilizacijskih ispreplitanja naprimjerustilovaodijevanjautadašnjojBosniiHercegovini.Ovakav je pristup važan i izrazloga što uključuje jednu važnu perspek-tivu koja je po ovom pitanju nezaobilazna,a to je pitanje ulogemedijskeproizvodnje iprodukcijeodjevno-modnihsustava.Takođerje potrebno primijetiti kako predmet anali-zeovogpredavanjavremenskikoincidira sasamim počecima socioloških proučavanja


Filozofskiživot481

mode, konkretno sa znamenitom Vebleno-vom studijom Teorija dokoličarske klase iz1899.godine.IzlaganjeKatarineSimončićsaSveučilištauZagrebupredstavljalojeuspje-šanpokušajrekonstrukcijekultureodijevanjaurenesansnomDubrovniku15.i16.stoljeća,kojajesasvojimspecifičnimoblicimaformi-ralaprepoznatljiv identitet toggrada.Kroni-čariipovjesničariprveznakovemode(uzna-čenjukakvomodiidanas,unajširemsmislu,pridajemo) smještaju upravo u vrijeme ranerenesanse,okopolovice14.stoljeća,tegapo-vezujuuzranitalijanskihumanizam.Ipreosta-ladvaizlaganjaprvogpanelauprvomdanusimpozijabilasupovijesnogkaraktera.PrvojeDraginjaMaskareli,izMuzejaprimenjeneumetnostiuBeogradu,govorilaosvadbenojmodiukolekcijisrpskoggrađanskogkostimaizperioda između1878. i1914.,apotomjeIvanaUdovičić,izUmjetničkegalerijeBosneiHercegovineuSarajevu,predstavilaradsli-karaRomanaPetrovića,snaglaskomnaauto-rovomciklusu»Djecaulice«,kojijenastajaoizmeđu1929.i1935.TematskisrodnoprethodnomizlaganjubilojepredavanjeSariteVujković,izMuzejasuvre-mene umjetnosti Republike Srpske u BanjaLuci, posvećeno analizi predočavanja ženenaslikamaMiceTodorović,nastalimizmeđudvasvjetska rata.Prvidanskupazaokružilasu tri teorijska predavanja znanstvenika saSveučilištauZagrebu.ŽarkoPaićje,nateme-ljupodjelemodenamodernu,postmodernuisuvremenu(očemujepisaouknjiziVrtogla-vica u modi: prema vizualnoj semiotici tijelaiz2007.),izsociološko-kulturološkogisemi-otičkograkursazagovaraotezukakoodjećausuvremenomdobunijevišeništadrugonegovizualnokomuniciranjeizmeđutijelauzona-matransgresijeismrti.PotomjeHrvojeJurićfilozofskomanalizomsuvremenihumjetnikaperformansaibody arta,kaoštosuTomislavGotovac,VlastaDelimar,MarinaAbramović,RonAtheyiFrancoB.,istražiovezu,tj.nape-tost izmeđuodjeće i tijela,odjevenosti igo-lotinje.Uzaključnompredavanjuprvogdanasimpozija,IvanaZagoracjerazmatralaulogutijelaukonstrukcijiidentiteta,itouovisnostiodinamicikojunamećemoda.Drugi dan simpozija započeo je s predava-njemIrfanaHošićasUniverzitetauBihaću,kojejebiloposvećenointrigantnojtemi:kakoizaštoodjećauprvomdesetljeću21.stoljeća– obilježenom i svojevrsnom islamofobijomnakon11.rujna2001.–postajeeksplozivnoi ubojito sredstvo nabijeno novim značenji-ma.UnastavkuovogpanelajeAsjaMandićsUniverzitetauSarajevuponudilaekspertizuokorištenjuodjevnihpredmetakrozprimjeresuvremenih umjetničkih praksi, u kontekstudanašnjeg postmodernog svijeta obilježenog

kapitalističkomtržišnomparadigmomizgos-podarsko-političke perspektive, te potrošač-kim kapitalizmom, disperzivnim i fragmen-tiranim identitetima iz društveno-kulturološ-kog vidika. Posljednje predavanje na ovomdvodnevnom znanstvenom skupu održala jeSilvaKalčićsaSveučilištauZagrebu,kojajeprezentiralauvide svog istraživanja temelje-nognapovezivanjuodjeće,mode,umjetnosti,arhitektureiteorijeempatije.Znanstveni skup je bio popraćen i dvjemaizložbama. Na prvoj su bili izloženi radovideveteroeminentnihbosanskohercegovačkihumjetnika i umjetnica, te jednog hrvatskogumjetnika. Kako je u programskoj publika-cijizapisaoorganizatorznanstvenogskupa iizložbeIrfanHošić,idejaizložbejebiladase»složenapitanjaidentitetaobrađujukoristećiseodjećom,odijevanjem,tehnikomitehnolo-gijomnastankaodjećeiligarderobom«.Ovajeizložbabilapostavljenaod23.svibnjado13.lipnja2011.ubihaćkojGradskojgalerijikojaje,uzTehničkifakultet,bilasuorganiza-torovemanifestacije.Nadrugojizložbikojaje,podnaslovom»IsvaBosna i svaHerce-govina«, bila postavljena od 24. svibnja do14. lipnja 2011. u Galeriji »Enver Krupić«,predstavljene su fotografije autora JasminaFazlagića koje prikazuju tradicijsku odjećubosanskohercegovačkihnaroda,Hrvata,SrbaiBošnjaka.Sveusvemu,naznanstvenomskupu»Odjećakaosimbolidentiteta«svjedočilismovrloza-nimljivimiinspirativnimdogađanjima.Trebasenadatidaovogodišnjisimpozijnećebititekjednokratandogađaj,većdaseradiopočetkujednedugeiuspješnetradicije.

HajrudinHromadžić

XIX.Međunarodnafilozofskaolimpijada

DevetnaestaMeđunarodnafilozofskaolimpi-jadaodržanajeuglavnomgraduAustrijeod26.do29.svibnja2011.godine.OvegodineOlimpijadajenapokondoseglaokruglubroj-ku od trideset zemalja sudionika (Argenti-na, Armenija, Austrija, Bugarska, Kanada,Češka, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska,Njemačka, Grčka, Mađarska, Indija, Izrael,Italija,Japan,JužnaKoreja,Litva,Makedoni-ja,Norveška,Poljska,Portugal,Rumunjska,Rusija,Srbija,Slovenija,Švicarska,TurskaiSAD).Hrvatskojjeovobiopetiputdasudje-lujenaOlimpijadisasvojimpredstavnicima.OvegodineHrvatskusupredstavljaliučenici


Filozofskiživot482

Barbara Šoda (GimnazijaAntuna Vrančića,Šibenik)iLukaMikec(GimnazijaFranjePe-trića,Zadar).Svejezapočelo26.svibnjaokupljanjemsu-dionikaizcijelogsvijeta.SlužbenootvaranjeodržanojeuBečkojgradskojvijećnici(Stadt-senatssitzungssaal). Uz predstavljanje svihdelegacija te pozdravne riječi organizatora(AustrijskedelegacijeIPOa),bečkidogrado-načelnikjeotvorioovosvjetskonatjecanjezasrednjoškolce.Petak27.svibnjazapočeojepisanjemeseja.OvegodineUpravniodborIPOaučenicimajeponudiočetirizanimljiveteme:– »Onajtkouči,anemisli,izgubljenje;onajtkomisli,alineuči,uopasnostije.«(Kon-fucije,Analects2.15)

– »Mudru je čovjeku svaka zemlja prohod-na.Domovinaječestitedušecijelisvijet.«(Demokrit,fragment247)

– »Takorazličitegraniceidjelovanjarazumaiukusalakojeutvrditi.Prviprenosiznanjeistineilaži:Drugidajeosjećajzaljepotuideformaciju,porok ivrlinu.Jedanotkrivapredmetekakooniuistinustojeuprirodi,bez dodavanja ili smanjivanja; drugi po-sjedujeproduktivnusposobnost,ipozlaću-je ili boja sve prirodnepredmete bojama,posuđujeodunutarnjihosjećaja,podiženanačinzanovostvaranje…«(DavidHume,An Enquiry Concerning the Principles of Morals)

– »Umjetnostnijekopijastvarnogsvijeta.Jed-naodprokletihstvarijedovoljna.«(NelsonGoodman,Languages of Art).

Nakonpisanjaesejaučenicisuimaliorganizi-ranorazgledavanjeBeča,ameđunarodnižirije u za vrijeme započeo dvodnevnu evalua-cijueseja.U subotu 28. svibnja učenicima su bile po-nuđeneraznemogućnosti.Najzanimljivijesubiletzv.filozofskešetnje.Jednašetnjajepra-tila Ludwiga Wittgensteina, druga Sigmun-da Freuda, dok je treća upoznala učenike snajznamenitijimmjestima filozofije uBeču.Kasno popodnemeđunarodni žiri je završiosvoj posao evaluacije te uputio 21 esej nazavršno, treće, čitanje članovima UpravnogodboraIPOa.Danjezavršiosvečanomveče-romuSchönbrunnovojvrtnojpalači.Nakonvečere učenicima, mentorima i voditeljimadelegacijepružena jemogućnostuvježbava-njaBečkogvalceraodstranenajboljihbečkihplesača.Nedjelja je donijelaSvečanu dodjelu nagra-daiproglašenjepobjednikakojaseodržalauSvečanojdvoraniSveučilištauBeču.Svečanudodjeluuveličao jeBečki jazzzbor (ViennaJazzChoir)teintrigantnopredavanje»Moći

nemoć filozofije« (što je i bila glavna temaovogodišnjeg IPOa). Predavanje je održaoClemens Sedmak (University of Salzburg,King’s College London). Nakon predavanjaodržano je i svečano proglašenje pobjedni-ka. Međunarodni žiri i Upravni odbor IPOsunaglasilikakosuovegodineimalinajtežiposao, jer je bilo dvadesetak izvrsnih eseja.Ipak,proglašenisunajboljipiscifilozofskogeseja:NikolajMøller,Danska(zlatnameda-lja);ChangHyunChoi,JužnaKoreja(srebr-namedalja);JoséGusmãoRodrigue,Portugal(srebrnamedalja);NiklasPlaetzer,Njemačka(brončanamedalja); Sakari Nuuttila, Finska(brončanamedalja)iStavrosOrfeasZormpa-las,Grčka(brončanamedalja).Osimspomenutih,jošdesetakesejajeosvo-jilo počasnumedalju.Među njima su i obahrvatskapredstavnika,štojezasigurnovelikiuspjehpogotovokadjepoznatodasuseobaesejanakonprvadvakrugaocjenjivanjanala-zilameđupetnajboljih.Jubilarna dvadeseta Filozofska olimpijadaodržatćeseusvibnju2012.uNorveškoj.

BrunoĆurko

Predavanje Petera Singera »GlobalPoverty:WhatAreOurObligations?«

Australski filozofPeterSinger,cijenjenieti-čariautorbrojnihdjelaizpodručjapraktičneetike,održaoje18.lipnja2011.uAuliMag-niRektorataSveučilištauZagrebuizlaganjepod naslovom »Global Poverty: What AreOur Obligations?« (»Globalno siromaštvo:kojesunašeobveze?«).Ovoizlaganjejebiloposljednje plenarno izlaganje u sklopu tro-dnevnemeđunarodnefilozofskekonferencijeZagreb Applied Ethics Conference 2011kojusuorganiziraliHrvatski studijiSveučilištauZagrebuiUdrugazapromicanjefilozofije.Na samompočetkuSinger je istaknuo kakose temom globalnog siromaštva bavi duginizgodina.1979.godineizdanajePraktična etika, njegovomoždanajznačajnije djelouzOslobođenje životinja objavljeno nekolikogodinaranije.UPraktičnoj eticiSingerobra-đujeniznezaobilaznihbioetičkihtemameđukojimasenalaziitekst»Bogatiisiromašni«ukojemsupostavljeniargumentikojičineokos-nicunjegovogizlaganjauZagrebu.Singerjeizlaganjeotvoriojednimmisaonimeksperimentom. Zamislimo da se nalazimonaobalijezeraukojemseutapadijete,nema


Filozofskiživot483

nikogaubliziniinitkootomdjetetunebrine.Postavljamosipitanja:Trebamlispasititodi-jeteodutapanja?Bilibilološesamoodšetatiinepoduzetiništa?Jelispašavanjetogdjete-tauopćemojaodgovornostjerjanisamkriv/azanjegovostanje?Krozglavubinammoglaproćiiapsurdnamisao:akoodlučimspasititodijeteuništitćunovecipele,smočitiseizapr-ljati.Odgovorinagorepostavljenapitanjasuuobičajeni:bilobiozbiljno lošenepoduzetiništainepokušatispasitidijeteodutapanja.Nemožemouspoređivati život djeteta s pa-romcipela.Inaposljetku,bio/labihčudovištedanespasimtodijete.No,kojesuimplikacijetogmisaonogekspe-rimentaukolikogastavimoukontekst temeizlaganja?Singerjasnonaglašava–miupra-voprolazimoporedtakvogjezera.Danasvišeod jednemilijarde ljudi živi u ekstremnom,apsolutnom siromaštvu (pod terminom ‘ap-solutno siromaštvo’podrazumijeva se stanježivota ispod svakog dostojanstva koje čineneishranjenost, bolest, nepismenost, visokimortalitetdjeceiočekivankratakživotnivi-jek),a8milijunadjecesvakegodineumreodbolesti koje se lakomogu spriječiti i liječiti(upala pluća, dijareja, malarija). Nedostatakhigijene,čistevodeiosnovnihsanitarijauzro-kujuvišeodpoloviceovihsmrti.Akosebrojumrledjecegodišnjepodijelisbrojemdanaugodini,dolazisedobrojkeod22000umrledjecednevno.Usporedberadi:dana11.rujna2001.,kojinamjesvimaostaourezanupam-ćenju,umrlojesedamputamanjeljudinegoštoumiredjecesvakodnevno.Suprotnoapsolutnomsiromaštvuimamodru-gukrajnost,jednumilijarduljudikojaživiuizobilju.Iakosenaprvimahmožepomislitida se život u izobilju odvija samo u razvi-jenim i bogatim zemljama, Singer tvrdi daje nevažno radi li se o ljudima uSAD-u ilistanovnicimaneke siromašnijezemlje istoč-neEurope – prema stilu življenja i jednih idrugihočiglednojedatroševišenegoštoimtreba.U nastavku izlaganja Singer je iznio argu-ment za pomoć siromašnima: prva premisa – ako možemo spriječiti nešto loše bez žr-tvovanjaičegaodusporedivevažnosti,mitotrebamoučiniti;druga premisa – ekstremnosiromaštvojeloše;treća premisa –mimože-mospriječiti(dio)ekstremnogsiromaštvabezžrtvovanjaičegaodusporedivevažnosti;kon-kluzija–stogabigatrebalispriječiti.Uovom je argumentu trećapremisaproble-matična.Možemoliuopćespriječitiapsolutnosiromaštvobezdažrtvujemoištaodusporedi-vevažnosti?Kolikoseuopćemožemopouz-dati u organizacije koje se bave humanitar-nimradom?Singernatoodgovaradauovomslučajunijevažnoobavljajulisvenevladine

organizacije koje se bave pitanjem siromaš-tvasvojposao,negomožemolipronaćidje-lotvornunevladinuorganizacijukojaradinaprevenciji siromaštva i/ili smrti ipatnjikojetosiromaštvouzrokuju.Kaopomoćpripro-nalaskuodgovarajućenevladineorganizacije,Singerjeistaknuointernetskustranicuwww.givewell.org koja promovira transparentnosturaduNVO-a.Stakvimprijedlogomrješenjaproblemasiro-maštva u svijetu neki se ne slažu. Jedan odnjihjenjemačkifilozofThomasPogge,profe-sorsOdjelazafilozofijunaSveučilištuYale.U knjiziWorld Poverty and Human Rightsizričekontroverzanstavorješavanjuproble-masiromaštva.Onnesumnjautodaimamopozitivne obaveze pomoći siromašnima, alitvrdidatakođerimamoinegativnedužnosti,a to sunepridonositi ili seokoristiti nepra-vednimosiromašenjemdrugih.Pomaganjemsiromašnima putem nevladinih organizacijamitudužnostkršimo.ŠtoPoggepodrazumijevapodterminom‘ne-gativnadužnost’,odnosnoštoznačidakrše-njem te dužnostimi pridonosimo ili profiti-ramo osiromašenjima drugih? Tu dužnostmožemo kršiti na nekoliko načina: 1. profi-tiranjemodstranezajedničkihinstitucija,npr.trgovine;2. surađujući i poslujući s diktato-rima,npr.kupovinomnaftnihprerađevinaodnaftnihkompanijakojekupujuodzemaljasbrutalnimdiktatorimaieksploatatorimaljudi;3.zajedničkominasilnompoviješću,kaoštojenpr.kolonijalizam.Dokseosvrćenakritikeupućenenevladinimorganizacijamaipomaganjusiromašnimapu-tem njih, Singer postavlja nekoliko pitanja:Jesulihumanitarnepomoćisamo»zakrpe«?Trebamo li promijeniti svjetski ekonomskiporedak?Akoda,kako?Štobitrebaliučinitipotompitanju?Akoda,značilitodanetre-bamodavatipomoćNVO-a?Singersmatrakakojelegitimanijedanidrugiput,odnosno,možemopridonijetirješavanjuproblema svjetskog siromaštva tako da po-kušamo promijeniti svjetski politički i eko-nomskiporedak, amožemo toučiniti i takoda dajemo financijske donacije nevladinimorganizacijama. No on se između ovih dvi-ju opcija odlučuje za drugu jer smatra kakosuvećešansedaćemopomoćibaremjednojosobiputemnevladinihorganizacijanegoštoćemo uspjeti promijeniti svjetski politički iekonomskiporedak.Ukolikoseodlučimozaprvuopcijuipokušamodjelovatinapromje-nu stanja svjetske politike, to ipak ne značida su financijske pomoći putem nevladinihorganizacijasamo»zakrpe«.Kolikojemoralnostzahtjevna?Kadaspasimoživot jednomdjetetu,doćićedrugopatreće


Filozofskiživot484

itd., koje će trebati spasiti. Stoga se čini daprincip izražen u trećoj premisi argumentaza pomoć siromašnima zahtijeva jako viso-ka davanja. Prema tom principu, mi treba-mo reducirati naše potrebe na osnovne. Nopoprilično je teškoodreditikoje su to točnopotrebeodneusporedivevažnosti.Ićinapra-znike? Takva zahtjevna etika bi bila »etikasvetaca«(filozofkinjaSusanWolfautoricajeteksta»MoralSaints«ukojempod izrazom‘moralnisvetac’podrazumijevaosobučijijesvakipostupakmoralnodobarkolikojegodmoguće,odnosnoosobukojajemoralnovri-jednakolikojegodmoguće.S.Wolf,»MoralSaints«,The Journal of Philosophy,Vol.79,No.8,1982,str.419–439),a izrazitovisokatraženjabinasmoglaobeshrabritiičinitinamsenedostižnima.Singerstogapredlažemanjezahtjevnualternativu–kakobismopomoglidrugima,misenemoramonužnoravnatipre-mazahtjevnoj»eticisvetaca«,negostandarddavanja možemo sniziti i prilagoditi nama.Osim toga, živimo u svijetu u kojemu nambrzakomunikacija,lakodostupneinformaci-je imnoštvo načina transporta olakšavaju upomaganjusiromašnima.Jednaodmanje zahtjevnih alternativauod-nosu na »etiku svetaca« bilo bi pravednosudjelovanje svakoga (fair share) u pomoćisiromašnima.Ovapozicijaotvaramnogapi-tanja:Koliko bi bilo dovoljno sudjelovati upomoćikadabi isvidrugidalisvojpraved-niudio?Štoakodruginedaju svojpraved-niudioupomoći?Prihvatimo li togledište,možemoliunekimsituacijamaodbitipomoćiiakomožemoučinitimaloštetesebiivelikukoristdrugima?Ili, joškonkretnije,bismolidopustili utapanje još djece, nakon što smodali svoj pravedniudioupomoći?Možemosepitati:Zaštojasudjelujemupomoćisiro-mašnima,adrugi,bogatijiilijednakobogatikaoja,tonerade?Posljednji aspekt problema kojeg se Singerdotaknuou izlaganju jepitanjeukojemtre-nutkutrebamopohvalitinekogazbogdobro-činstva. Britanski filozof Henry Sidgwick,autor djela The Methods of Ethics (1874),kažedajerazumnodautilitaristhvalisvakoponašanjekojedonosivišedobranegoštobiprosječan čovjek mogao napraviti u danimokolnostima. Poželjno je uložiti stalan trudzapodizanjeovog standardaponašanjakojezaslužujepohvalu.Ukoliko je javni standard takavda je razinadavanja koja se od nas očekuje niska, mo-žemorazviti stavda trebamoučinitiviše.U

takvimokolnostima,navodiSinger, trebamozagovarationurazinudavanjakojabiupraksivodilatomedaljudidoprinosenajviše,tj.nebibilaprezahtjevnaikontraproduktivnakao»etikasvetaca«,abilabivišaodsimboličnepomoći.U raspravi koja je uslijedila ponovno sudotaknuta neka pitanja kritike Singerovoggledištanapomoćonimauapsolutnomsiro-maštvu.Štoučinitidadjecavišeneupadajuujezero?Moguspasitijednodijete,alinemogučetve-rodjece.Kakosetupostaviti?Singerseopetvraćanasvojodgovortomprigovoru:mimo-žemopokušatipromijenitipolitičkiekonom-skiporedak,alitojepunoteže;naovajnačinsmosigurnidasmobaremnekomepomogli.Takođersepostavilopitanjeosobnemotiva-cije za humanitarnu pomoć. Što ako netkopomažedrugima radi osobnepromocije, se-bičnihrazlogaiusvrhuboljegugledaudruš-tvu?Singerjeodgovoriodamimožemosamonagađatiispekuliratiomotivimakojisekrijuizanečijegaktapomoći,nemožemoihznatizasigurnošću.Raspravljalo se i o pitanju kvalitete životaonihkojiživeuapsolutnomsiromaštvu,kojejezanimljivosobziromdaSingernepodrža-va spašavanje života pod svaku cijenu.Sin-gersmatradajekvalitetaživotavažna,aliuovomslučajunetrebamislitinatodajekva-liteta života siromašnih toliko loša da ih nevrijedispasiti.VratimosenaSingerovargumentzapomoćsiromašnimaidvijeopcijerješavanjaproble-ma globalnog siromaštva koje navodi. Je liispravnomisliti da su te dvije opcije isklju-čive, da se radi o »ili-ili« izboru? Singer jetijekom izlaganja i rasprave jasno dao doznanjadasuobjeopcijelegitimne–ukolikoseodlučimozaprvuipokušamopromijenitisvjetski politički poredak, to ne znači da jedrugaopcijaisključena,odnosnodanetreba-mo davati određeni postotak svojih prihodahumanitarnim pomoćima kao ni smatrati datakvim postupanjem samo »krpamo« nepo-pravljivusituaciju.UovomseizlaganjuSin-gerfokusiraonaopravdanjeopcijedavanjauhumanitarnu pomoć, za koju je ponudio nesamouvjerljiveargumentenegoinizkorisnihinformacija koje nammogu pomoći ako seodlučimozaovuopciju.

ElvinaŠehić

filozofski život - core

Documents