filozofski život · 2014. 6. 22. · filozofski život simpozij »medicina, društvo, čovjek:...
TRANSCRIPT
Filozofski život
Simpozij »Medicina, društvo, čovjek: Živost kritike Ivana Illicha (1926.–2002.) deset godina nakon njegove smrti«
U okviru obilježavanja Dana fakulteta, 6.prosinca 2012. naMedicinskom fakultetu uRijeciodržanjesimpozijpodnaslovom»Medicina, društvo, čovjek:Živost kritike IvanaIllicha(1926.–2002.)desetgodinanakonnjegovesmrti«.SimpozijjeodržankaotrećaporedumanifestacijanaslovaAktualni trenutak hrvatskog zdravstva koju organizirajuKatedra za društvene i humanističke znanosti umedicini Medicinskog fakulteta SveučilištauRijeci i riječkapodružnicaHrvatskogbioetičkogdruštva.Skupsuotvorilipredsjednicaorganizacijskog odbora Simpozija doc. dr.IvaRinčić i prof. dr.DraženKovač, prodekanzaposlijediplomskestudijeMedicinskogfakultetaSveučilištauRijeci,anasamomsupočetkupredstavljenarecentnaizdanjadjelatnikaKatedre,knjigaprof.dr.sc.MirkaŠtifanićaKomunikacija liječnik–pacijent: Uvod u medicinu usmjerenu osobitečasopisJahr,sv.3,br.6urednikaprof.dr.sc.N.Gosićiprof.dr.sc.A.Muzura.IvanIllichjeimekojejetrajnoobilježilohrvatskuznanstvenuifilozofskuscenu.Svojomosebujnošćuivizionarstvomdanasbimogaoslužitikaoprimjernovimgeneracijama,glasprirode,razuma,savjesti,glasbudućnosti,začeteprijevišeod jednogstoljeća.Većsâmoobiteljsko porijeklo Ivana Illicha, njegovihrvatsko-židovski korijeni, zatim aktualnompolitičkomscenomidruštvenomzbiljomdiktiraniusponiipadovinakojejeIvanIllichinjegovaobiteljimalamaloutjecaja,ubitnomesupridonijelistvaranjubritkogikritičkoguma i svjedoka vremena u kojem je živio.Njegoviinteresisuseširilidalekoizvannjegovog formalnogobrazovanjaod svjetovnihi duhovnih, a u svojim kritikama razmatraoje teme obrazovanja, školstva, tehnologije,zdravljaizdravstvenogsustava,okoliša,energijepasvedoonihkojemožemosvrstatiufilozofskeraspraveiegzistencijalističkipristuppitanjimaočovjeku,patnji,smrtiitd.Upaleti
svojihpromišljanjaznaojebitiprovokativan,kao da je želio poručiti poznavateljima njegovihdjela,sljedbenicima,aliioponentima,dajepotrebnouvijeknanovopromišljatikakobitištobližičovjeku.Sgotovostoljetnimodmakom čini se da živimo realitet kojega jeIvan Illich najavio. U ovom simpoziju kaoizlagači našli su se najrazličitiji stručnjaciodprirodnih,tehničkih,društvenihihumanističkihznanostiisvisuimalioIvanuIllichurećizapravojakopuno,kaodajebiovizionarsvakoga od pojedinih spomenutih područja.Rijetko koji znanstvenik, filozof, teolog jetakosveobuhvatan,rijetkokojeporukeodišukompleksnošćumislitejednostavnošćuineposrednošćuizričaja.Ovomskupujedominiralazajedničkamaksimakojajepovezalasveizlagačeteponijelapublikudaiznovapromišljapravedruštvenevrednote.Radsimpozijaodvijaoseutrisekcije.Okvirnobi seprva sekcijamoglaoznačiti raspravamaozdravljupojedinca i društva,bolestipojedincaubolesnomdruštvuiporukamazazdravijeiboljedruštvo,kaopreduvjetzdravljupojedinca.ŽivkaJuričićsFarmaceutsko-biokemijskogfakultetaSveučilištauZagrebus temom»Odmedikalizacijedo farmaceutikalizacijedruštva«govorilajeoposljedicamamedikalizacijezdravlja,unaravisocijalno-patološkepojave,sciljemdasepojedinacučiniovisnimipodredivrlorigidnimidehumaniziranimalgoritmima.Interesantnodauerikadatržište postaje preplavljenonajraznovrsnijimlijekovimasmarketinškipreciznorazrađenimformulama,razlozimazakonzumiranje,zanemarivimmogućiminterakcijamailinuspojavama,daupravoIllichevkonceptjatrogenezei proizvodnje novih bolesti dobiva posebanznačaj.Upitnimpostajekonceptautonomije,osobnihresursa,rezilijentnosti,astatusboles-nikaatribuiraseosobikojase,ubilokojem,čakiasimptomatskomsegmentufunkcioniranja, nalazi izvan administrativno propisanihodrednicazdravlja.Nije li tukorijenpoimanjazdravljakaorobe,ačovjekakaotekpukogovisnogipasivnogpotrošačasuvremenihbiotehnološkihdostignuća.Farmaceutskaindustrijainjezinopermanentnokorumpiranje
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot364
medicine, farmaceutikalizacijamedicinekaojedan odmodalitetamedikalizacije i bolestidruštvaokojojgovoriJuričićsasvimsigurnopredstavljajuglavnimotorovogopasnogprocesa.GostisFilozofskogfakultetasveučilištauSplituŠimePilić iDorisŽurou svom suizlaganjunaslovljenom»IvanIllich,medikalizacija društva i stavovi o zdravlju, bolestii lijekovima« proširili su ovaj kritički osvrtterminimastvaranjatzv.bolesnogadruštvatesuprikazali ivlastitoempirijskoistraživanjestavovaozdravlju,bolestiilijekovima.Interesantnom temompodnaslovom»Upotrazizane-bolestima.Postmodernoshvaćanjebolestikaodiokulturnepojave«izlaganjemsusepredstaviliDarijaRupčić i IvicaKelamsFilozofskog fakulteta sveučilišta u Osijekui Zagrebu. Autori su u svom izlaganju raspravljali o snažnom, agresivnom pritiskufarmaceutskih tvrtki na čovjeka kao tržištegdjemoguplasirati svoju robu.Pri tome suistakliproblematikusalutogenezeukolikosetijelo doživljava kaomehanički stroj, bolestkao kvar tog stroja, izuzimajući pritommeđuigrurazličitihsociokulturnihidrugihčimbenika,kojimodelirajuimoderirajuistinuobolesti.Takoodričuosobipravorazumijevanjasamogsebe,potencijala(samo)izlječenjaizmještajući vlast nad ljudskom prirodom učarobnuformulu lijeka.Prof.MirkoŠtifaniću svom je izlaganju na temu »Pismo IvanaIllicha hrvatskim liječnicima i pacijentima«iznovaprogovoriooodnosupacijent–liječnikdanas, socijalnojdržavi, kapitalukaovećinskom vlasniku prava na zdravlje i otužnojprevagi inadmoćinadpotrebamabolesnih iugroženih.Drugasekcijanasamomjepočetkubilaposvećena sociokulturnom kontekstu koje jeobilježio život i rad Ivana Illicha te svevremenskimidejamakojejeostaviogeneracijamakojedolazeutrajnubaštinu.IvaRinčićsMedicinskogfakultetaSveučilištauRijeciuizlaganjunaslova»Upotraziza izgubljenimIvanom Illichem: problem (de)konstrukcijeobiteljskepovijesti«dalajeprilogistraživanjuobiteljskogporijeklaIvanaIllicha,referirajućisenaširokopusIllichevogradateobiteljskekorijene,oddjetinjstvadokasnijegrazdobljaegzistencijalneugroženostikojidijelomosvjetljavajukontekstukojemseodvijaonjegovživotidjelovanje.MijoKoradesHrvatskihstudijauZagrebugovoriojeojednojodmanje poznatih temakojom se oglasio IvanIllich.Iakonaokodalekoodmedicine,ekologije,školstvaitd.,temamirajezahvaćenadubokomfilozofskomihumanomdimenzijomukojojIllichprogovaraolicemjerjuvremenaiglobalnogdruštva,oinstitucijamakojepostajusvrhasamojsebiizapravotrajnojperfidnojigriukojojsiromašni,potlačenipostajužrtva
mapotrošačkog i egoističnog svijeta. FranoBarbirsFakultetaelektrotehnike,strojarstvaibrodogradnjeuSplituuizuzetnokreativnomizlaganjuosvrnuosena»Optimalnokorištenje energije gledano sa socijalnog aspekta«.Ivan Illich u eseju »Energija i pravednost«nijegovorioništadrugodoonogaštodanassmatramoenergetskomučinkovitostiiodrži-vim razvojem. Illich promišlja o tehnološkiminovacijamadajućivinjeteparadoksalne(ne)učinkovitostipojedinih,uprvimahoptimalnihtehnološkihizuma.U trećoj sekciji izlagači su se osvrnuli naobrazovanje, komunikacijske tehnologije iinstitucijekojeimajuzadatakučitigeneracije.SofijaVrceljsFilozofskogfakultetauRijeciu izlaganju o »Suvremenosti teorije obrazovanjaIvanaIllicha«naglašavaIllichevstavzademonopolizaciju škola i socijalnokontroliranogučenja te sveaktivnosti i servisekojeće biti maksimalno prilagođene potrebamaučenika i budućem tržištu znanja. Kada bibolonjskiprocesslijedioIllichevesmjernice,zasigurnobi u cijelosti ispunio svoju svrhu.IvanaZagoracsFilozofskogfakultetauZagrebuuizlaganju»Protivhigijenskogznanja.Illichevakritika institucije škole« također jekritiziralapojaminstitucijainjihovedeprivaciječovjeka,birokratizacijesvojeulogekojavrločestodiskriminacijom,konzumerstvomigotovimproizvodimaodričeznanjuelementarnu strast i učvršćuje ga u klišeje,mitovei deprivaciju čovjekakaobića znanja. PetarJandrić ističekakokritičkoobrazovanje trebausustaviti s izučavanjem informacijskih ikomunikacijskihtehnologija,radiboljeikvalitetnije, a napose ujednačenije dostupnosti.Illichističedasuzapravorijetkeinformacijske tehnologijekojepodržavajusuživot,većinaihovisiorazinitehnološkograzvoja,alii o zakonodavstvu pojedinih makro sustavailipakdruštvenihipolitičkihustrojstava.HrvojeJurićsFilozofskogfakultetauZagrebuzaključnoseusvojojraspravireferiraonatriosnovnapojma:slobodu,moćiodgovornostkaotemeljnimodrednicamafilozofskogstavaipromišljanjaIvanaIllicha.Jurić,nadahnjujućeIllichevski,prijesvegagovoriodanašnjojdijalekticimoći,njezinojprevlastiisvemoći,moćikojudanasosjećamousvakodnevnomživotu, u područjupolitike, ekonomije, znanosti, tehnike, školstvu, obitelji ali i u intimnimodnosima.Tojistojmoćidozvoljavamodanasosvojiikorumpira,koloniziranašemišljenje,djelovanje,percepciju,našuljudskost,kojanasbezodgovornogdjelovanjapretvarau puke izvršiteljemoći, u nasilje prikrivenodobrobiti,ljudskimpravimaidemokracijom.Sloboda je, prema Juriću, ključan pojam zaIllicha,osnovnijepreduvjetdjelovanjaiživotaitemeljnjegovekritikeetikeživotaiotporatumačenjuživotakaosistema.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot365
Zaključnosemožerećidaunatoččinjenicidajepetanestakvrhunskihstručnjakaizrazličitihpodručjaiperspektivanastojalosagledatii promišljati bogat opus rada Ivana Illicha,brojnost temaokojoj jenaovomsimpozijuprogovoreno,zapravojesamouvodubudućešire i sveobuhvatnije rasprave o liku i djeluovoga velikog humanista te od posebnogznačaja,odubokimporukamakojejeostaviosvojim suvremenicima i generacijama kojedolaze.
Martina Šendula-Pavelić
1. Dani praktičke filozofije
Filozofski simpozijDani praktičke filozofijeodržanjetijekom17.i18.siječnja2013.godineuSvečanojdvoraniFilozofskogfakultetauOsijeku.NanjemususudjelovaliizlagačiizHrvatske,točnijeizĐakova,Osijeka,Splita i Zagreba, kao i izBosne iHercegovine,točnije iz Zenice. Tematski okvir simpozijaobuhvatio je sve oblike praktičke filozofije:povijesnopoimanjepraxisaidjelovanja;političku filozofiju; etiku i bioetiku; teološkumisaoupraktičkomkontekstu.SimpozijjeprigodnimgovoromotvorioŽeljko Senković, voditelj osječkog Odsjeka zafilozofiju.Usvojemgovorutematiziraojefilozofijukaosvečanostduha,aliikaopodručjeslobodemišljenjatedjelovanja,istaknuvšida je osječkim Danima praktičke filozofijenamjera uspostaviti novi trend filozofskihdogađanjaučitavojregiji.SudionicimasimpozijapotomseobratilaMarijaOmazić,prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta.Pozdravljajući inicijativuOdsjeka za filozofiju,održavanjesimpozijaocijenilajekaointerdisciplinarnoafirmiranjeosječkogOdsjekazafilozofiju.PrvusesijuzapočeojeLinoVeljak(Zagreb),kojijeodržaoizlaganjepodnaslovom»Praktičnaipraktičkafilozofija«.Unjemujeukazao na važnost razlikovanja pojmova ‘praktičko’i‘praktično’,kaoinanjihovuetimologiju. Svoje izlaganje zaključio je isticanjembitne razlike između valjanog mišljenja isofističkeobmane.Potomjeuslijediloizlaganjekojejepodnaslovom»Platonovapraxis«održaoMarkoTokić(Osijek).UnjegovuizlaganjunaglasakjebiostavljennapostavljanjePlatonovapraxisa kaokretanjadušečovjekatenavezuunutrašnjegpraxisaiprijateljstva,štoje,premaTokiću,osnovničimbenikpolisa.Zatim jeuslijedilo izlaganjekoje jeodr
žao Stjepan Radić (Đakovo) pod naslovom»Suvremena tumačenja Aristotelove etike:Aristotelužrvnjupartikularizmaiuniverzalizma«.RadićseusmjerionapovijestetikeipolitičketeorijenakonDrugogsvjetskograta,kadasuseposebnoisticaliautorikaoštosu,primjerice,AlasdairMacIntyreiMarthaNuss-baum.Usto, Radić je u izlaganju usporedioAristotelovusKantovomsocijalnomipolitič-kommišlju,pričemujeukazaonapovijesnuograničenostAristotelove koncepcije. Sesijuje zaključio Željko Senković (Osijek) izlaganjem pod naslovom »Praxis ‘nakon vrline’«.Njegovoizlaganjebilojeusmjerenonastajališta koja su zastupaliHannahArendt iNiccolòMachiavelli,ponajprijenaposebnosti jedinstvenost javnog područja i političkogdjelovanjaunutarnjega.Osimtoga,Senkovićse usredotočio i na sposobnost razlikovanja»nemoralnih« postupaka u javnom i privatnompodručju.PrvasesijazavršilajeraspravomkojujemoderiraoVladimirJelkić.Prvo izlaganje u drugoj sesiji imao je ŠimoŠokčević(Đakovo).Naslovnjegovaizlaganjaglasioje»Suosjećanje:putpremapravednosti? RehabilitacijaAristotelove etike u političkoj filozofijiM.C.Nussbaum«.Unjemuje tematizirano suosjećanje i pravednost ufilozofijiMartheNussbaum,snaglaskomnanepreciznostiiširinipojma‘suosjećanje’,posebiceupravnim i etičkimokvirima.NadovezaoseJosipBerdica(Osijek)sizlaganjempod naslovom »Pravednost kao ‘prva vrlinadruštvenihustanova’«.Berdicajetematiziraoetičke principe u mišljenju Johna Rawlsa iRonalda Dworkina, te njihovu moguću primjenu u suvremenoj hrvatskoj zbilji.DrugasesijazavršilajeraspravomkojujemoderiraoLinoVeljak.TrećusesijuzapočeojeVladimirJelkić(Osijek), koji je održao izlaganje pod naslovom»Proturječja u konstituiranju moralnog sub-jekta«.GlavniprotagonistJelkićevaizlaganjabio je Friedrich Nietzsche, a u izlaganju jeukazanonaNietzscheovodnospremamoralnomsubjektu i ćudorednomporetku.Potomje uslijedilo izlaganje koje je pod naslovom»Pohvaladobromeumu«održaoŽeljkoŠkuljević(Zenica),kojijeposredstvomizmišljenogmita izložio koncept alternativne etike.TrećasesijazavršilajeraspravomkojujemoderiraoStjepanRadić.PosljednjasesijaprvogadanasimpozijaotvorenajeizlaganjemkojejeodržaoDavorBalić(Osijek)podnaslovom»PraktičnafilozofijauspisimaBenediktaKotruljevića«.IzBalićevaizlaganja valja izdvojiti da je Kotruljević usvojem spisu o umijeću trgovanja naučavaoi o, primjerice, trgovčevoj razboritosti, pravednosti,skromnostiteumjerenosti,dokjeuspisuDe navigatione(O plovidbi)naučavaoi
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot366
o,primjerice,iskustvuteznanjumornarā,kaoionačinimakojimasegalijamožepopunitiveslačima:dobrovoljnoilisilom.NastavilajeIvanaZagorac(Zagreb),kojajeodržalaizlaganje pod naslovom »‘Očovječiti opstanak’– vrednote i stvaralaštvo u filozofiji PavlaVuk-Pavlovića«.UsvojemizlaganjuZagoracse usredotočila na središnje pojmove Vuk-Pavlovićeve filozofije: doživljaj, vrednotai stvaralaštvo.Prvi dan simpozija završio jepredstavljanjem knjige NebojšeVasića Srce istočnjačke filozofije(Hijatus,Zenica2010.).Prilikom predstavljanja Vasić je ukazao napluriperspektivizam i širinu znanstvenih doprinosasvojeknjige.Drugi dan simpozija otvoren je još jed-nimpredstavljanjemknjige.Naime,MarijanKrivak (Osijek) govorio je o svojoj knjiziSuvremenost(i): postmoderno stanje filozofije (kulture)… i filma (Filozofski fakultet Sveučilišta J. J.StrossmayerauOsijeku,Osijek2012.).Utojknjiziobuhvaćenajesuvremenafilozofija ikulturna teorija,aposebice filmskateorijaikritika.PrvusesijudrugogadanasimpozijaotvoriojePavoBarišić(Zagreb/Split)sizlaganjempodnaslovom »Suvremena politička filozofija usvjetlurehabilitiranjapraktičnefilozofije«.UsvojemizlaganjuBarišićjetematiziraopolitička previranja druge polovice 20. stoljeća,posebice »prebolijevanje« trauma proizašlihiz nacionalsocijalizma i staljinizma. NakonnjegajeizlagaoBoškoPešić(Zagreb).NaslovPešićeva izlaganja glasio je »Totalitarizami egzistencija. Prilog razumijevanju pojmaosobne odgovornosti kod Hannah Arendt«.U izlaganju je istaknuta važnost pojedincau suvremenom političko-pravnom području.NastaviojeMarijanKrivak(Osijek).Naslovnjegova izlaganja glasio je »Smisao političkogJacquesaRancièrea«,apričemujeKrivakrazmotriomogućnost»čistog«političkogsubjekta u suvremenom, ekonomski orijentiranomsvijetu.Sesija jezavršilaraspravomkojujemoderiraoDavorBalić.DrugusesijudrugogdanasimpozijazapočeojeIvanStublić(Osijek).Uizlaganjupodnaslovom»Ulogavrlineubudističkojfilozofiji«Stublićjeobradioistočnjačkoshvaćanjevrlina.PotomjeuslijediloizlaganjekojejeodržaoNebojšaVasić(Zenica),apodnaslovom»FilozofijaistokanatraguJednogkojeprožimasve«.Drugasesijazavršila je raspravomkojujemoderiraoŽeljkoŠkuljević.Posljednjusesijuosječkogsimpozija1.Dani praktičke filozofije otvorila je Marija Selak(Zagreb) s izlaganjem pod naslovom »Integrativnabioetikaipojamsvijeta«.Unjemujebilogovoraoizazovimasuvremenebioetičkeepohe,asesijajezaključenaizlaganjemkoje
je,naslovivšiga»Etikaapela–drugikaopoziv«,održalaDarijaRupčić(Osijek),pričemuseusmjerilanaetikuskrbi.TimejezaključendvodnevnifilozofskisimpozijDani praktičke filozofijenaFilozofskomfakultetuuOsijeku.
Slaven Lendić
Predstavljanje knjige Filozofija Borana Berčića
23.siječnja2013.uKnjižniciBogdanaOgrizovića u Zagrebu održalo se predstavljanjedvosveščane publikacije autoraBoranaBerčića pod naslovomFilozofija u izdanju Ibisgrafike(2012.)Napredstavljanjususudjelovaliprof.dr.sc.FilipGrgić,ravnateljInstitutazafilozofijuuZagrebu,prof.dr.sc.NenadSmokrović,profesornaOdsjekuzafilozofijuFilozofskogfakultetauRijeci,doc.dr.sc.Hr-vojeJurić,profesornaOdsjekuzafilozofijuFilozofskogfakultetauZagrebu,ZdenkaBrzović, polaznicadoktorskog studija filozofije naFilozofskom fakultetu uRijeci te samautor,prof.dr.sc.BoranBerčić,profesornaOdsjekuzafilozofijuFilozofskogfakultetauRijeci.FilipGrgićjeodmahnapočetkupohvaliopristupistilkojimjenapisanaknjiga,posebnokao kvalitetu ističućimnogobrojne primjerei misaone eksperimente kojima je prožeta ikojimaseolakšavasuočavanjesiznimnoteškimfilozofskimproblemima.Upravo jekaotemeljnuvrlinuovogaizdanjaGrgićistaknuonjenupristupačnost inefilozofskimčitateljima.PremaGrgiću,Berčićevuvodufilozofijunijenitipukonabrajanjepozicijaifilozofema,nitinesustavnoverbaliziranjeibacanjeasocijacija,negopredstavljaupravo filozofirajućiuvodufilozofiju.ZaNenada Smokrovića ovo djelo predstavlja jednuvrstusistema,budućidazapočinjepitanjemosmisluživotaazavršavapitanjem»Što je filozofija?«, a usto su zastupljenagotovo sva područja u filozofiji. Sistematičnostupristupuočituje se i u činjenicidasvako poglavlje knjige nudi gotovo sva pojedina stajališta o određenom problemu, anedostataknekihpozicijanijeproblematičanbudućidaihsvenijenitimogućeobuhvatitiu takvom sistematskomprikazu. Smokrovićjezaključioda,sobziromnanačinnakojijedjelonapisano,nepostojikategorijazainteresiranogčitateljakojiovuknjigunebimogaoprobaviti.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot367
HrvojeJurićjeistaknuodajeknjigaostvarila autorovcilj daponudine samosadržajankorpusnegoidapružimogućnostčitateljimau stjecanju filozofskoga alata. Za Jurića jeknjigadobranesamouobrazovnomnegoiuodgojnomaspektu–uodgajanjuufilozofijiizafilozofiju.Štosetičekarakteraknjige,onanije samo udžbenik ili priručnik, niti jednapovijest filozofije, nego sve od navedenogaijošviše.Kaomoždajedinumanunaznačiojeslabuzastupljenosttzv.kontinentalnefilozofije,nozaključiojedaovakvepublikacijenijenikadabilonaovimprostorimatestogapredstavlja ne samo filozofski nego i važankulturniproizvod.BivajućisvojevremenoBerčićevomstudenticom,ZdenkaBrzovićjeusvomosvrtuponudila perspektivu studenta i profesora filozofije, iznoseći kao prvo podatak da je knjigaizraslaizskriptezastudentekolegija»Uvodu filozofiju«naFilozofskomfakultetuuRijecitedaseautoroventuzijazamubavljenjufilozofijom prenio i u konačnu publikaciju.Brzović smatra da bi knjiga u znanstvenomradumoglabitipoticajnazaistraživanjeifilozofiranje,aunastavničkomradubimoglapomoćinastavnicimadajednostavnoprenesukomplicirane filozofske probleme, naročitojerjeteksttolikopristupačandagasemožekoristitiusrednjoškolskojnastavi.Konačno se i sam autor osvrnuo na ocjenepredstavljača.Natezudaovodjelonijeknjigaofilozofiji,negofilozofijasama,Berčićjeodgovoriodajetomutakočistoizrazlogaštoseneradiopukomnabrajanjuraznihmišljenja,negoseodpočetkanastojifilozofijskisuočitisobrađenimproblemima.Autorsmatradajeknjigasistematična,alinetvrdidajesistem,unatoč priznanju da se kroz djelo provlačipronaturalistički stav, iako je nastojao s odmakom sagledati što višemogućih pozicija.Kaopovod zauobličavanjeoveobimnepublikacijeizskriptepredavanjaautorjenaveonedostatakadekvatnihuvodaufilozofiju,štojesdrugestraneirazlogpozamašnomobujmuknjigebudućidasetakovelikbrojtemaistajalištanebimogaoskratitibezgubitkakakonasadržajutakoijasnoćiargumentacije.Sudeći prema riječima predstavljača, Berčićevuvodufilozofijupredstavljarijetkupojavuufilozofskomizdavaštvunesamonaovimprostorima.Zauzimajućiistaknutomjestome-đurazličitimdostupnimuvodimaufilozofiju,ovabiknjigamoglaimatisvijetlubudućnostufilozofskomobrazovanjunasvimrazinamakao koristan udžbenik, u znanstvenom filozofskom radukao važna referenca, ali i upopularizaciji filozofije i filozofskog načinamišljenjauširojjavnosti.
Krešimir Babel
Simpozij »Filozofija – Jam Session«
UorganizacijiOdsjekazafilozofijuFilozofskogfakultetauRijeciiHrvatskogdruštvazaanalitičkufilozofijunariječkomFilozofskomfakultetu14.i15.veljače2013.održanjeskuppodnazivom»Filozofija–JamSession«.SimpozijjeodržanpovodomobjavljivanjaknjigaFilozofija IiFilozofija IIBoranaBerčića.TematskidijapazonBerčićevihknjigaveomaje širok.Autor u njima obrađuju teme kojesežu od pokušaja definicije same filozofije,preko pitanja o stvarnosti, ljudskom umu iBogudoteorijedruštvenogugovora.Sobziromna to, ali inadijaloškuaurudjelakojapozivačitateljanaraspravusautorominasamostalnopromišljanje,širokitematskispektarsimpozijaočekivan je. Iobrada temabila jeraznolika–nekiizlagačipokušalisuosporitistavoveekspliciraneuBerčićevudjelu,drugisuukazalinamogućenejasnoćeilinedosljednosti u izlaganju dok je nekima njegov radposlužiosamokaoodskočnadaskazavlastiteteorijeipristupe.Simpozij je okupiomnogobrojne filozofe izregije;nanjemususetakonašlipredstavniciFilozofskogfakultetauRijeci(BoranBerčić,LucaMalatesti,MajdaTrobok,NenadSmokrović,SnježanaPrijić-Samaržija,ElvioBac-carini, Aleksandra Golubović, Iris Vidmar,NevenPetrović,AnaGavranMiloš,FilipČeč,MatejSušnik,NebojšaZelić,MarinBiondić,Marko Jurjako i Zdenka Brzović), Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Goran Kardaš),KatoličkogbogoslovnogfakultetauZagrebu(Danijel Tolvajčić), zagrebačkih Hrvatskihstudija (Dragana Sekulić iDušanDožudić),zagrebačkog Instituta za filozofiju (TvrtkoJolić),FilozofskogfakultetauBeogradu(MilošArsenijević,VojislavBožičkovićiMiljanaMilojević),FilozofskogfakultetauLjubljani(OlgaMarkič)iFilozofskogfakultetauMariboru(DaniloŠuster,BojanBorstneriFriderikKlampfer).Simpozij je otvorio Predrag Šustar, dekanriječkogFilozofskogfakulteta.Nakonnjegovih uvodnih riječi izlagao je idejni začetniksimpozija–BoranBerčić.Berčićjezapočeopredstavljanjem pojma zamislivosti, koju semožeodreditidvojako,kaoimaginacijuikaopojmljivost,tegajepovezaospojmommogućnosti.Nakonanalizenjihovemeđusobnepovezanosti, pokušao je, koristeći ove pojmove, odgovoriti na pitanje o metafizičkojmogućnostiputovanjakrozmogućesvjetove,putovanjakrozvrijemetepostojanja(filozofskih)zombija.Idućiizlagač,LucaMalatesti,nadovezaosenaBerčićevuraspravuozombijima kakvima ih zamišljaju filozofi – onisu,naime,bićafizičkipotpunoekvivalentna
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot368
ljudima, no nemaju mentalna stanja. Mala-testijepohvalioBerčićevopovezivanjepričeozombijimasazakonomuniformnostiprirode,nonapaojekontingentnifizikalizamkojion prihvaća.VojislavBožičković predstaviojeproblemevezaneuzsubjektovuspoznajuskojimase teškomogunositi i internalizamieksternalizam.Koristio se sljedećimprimjerom: osoba gleda zelenu okruglu jabuku istvaradva suda.Prvi sud je»Ova jabuka jezelena«,adrugi»Ovajabukajeokrugla«.Natemeljuovihsudova(premisa)dolazidozaključkada»Postojineštozeleno iokruglo«.Noštoakojejabukaizmeđustvaranjaprvogidrugogsudazamijenjena?Štosedogađausubjektuikakavjestatusnjegovavjerovanja?Idućigovornik,MarkoJurjako,analizirao jedefinicijupremakojojsuželje»vjerovanjadaje nešto dobro« i zaključio da je takav stavodrživ unutar uzročne teorije odlučivanja.Nakon njega, uslijedila je Miljana Milojevićkojajesvojimizlaganjemhtjelapokazati kako se hipoteza proširene kognicije nijenužnaposljedicafunkcionalizmatedameđunjimapostojebrojnerazlike.OlgaMarkičposvetilaseproblemubolikojiBerčićusvojojknjiziopisujekaoaktivacijuC-vlakana.PremaMarkičboljejedanodnajtežeobjašnjivihmentalnihstanja,akaodobarpokušajodgovoranapitanješto jebolpredlaže istraživanjekojebipolaziloodprvoglica,azatimsenastaviloiztrećeglica.Nakonovogblokaposvećenogfilozofijiumauslijedilasudva izlaganja iz logike.Prvo jeodržala Dragana Sekulić koja je pokušalaobjasniti povezanost između heurističkog ilogičkogzaključivanjatezaključilakakonamje za objašnjenjeheuristika, njihoveprimjene i valjanosti, potrebna logika. Nakon njeuslijedila jeMajda Trobok koja je govorilaomatematičkomplatonizmu i branilagaodnapadafikcionalista.Iusekcijiposvećenojfilozofijireligijesvojesumjestopronašladvapredavanja.PrvosuodržaliDanijelTolvajčićiAleksandraGolubovićkojisupredstaviličetiri,ponjimanajznačajnija, pravca u suvremenoj filozofiji religije.RadiseofilozofijireligijenaWittgensteino-vu tragu, filozofiji religijskog pluralizma,nerealističkojfilozofijireligijeifeminističkojfilozofiji religije.Nakonnjih,GoranKardašizložiojeargumenteškoleNyāyakojajeprvauindijskojfilozofijiizložilaargumentacijuukorist postojanja Boga te argumente protivteistabudističkoglogičaraDharmakirtija.PrvidansimpozijazavršenjetematskimješovitomsekcijomkojujezapočelaIrisVidmar.Vidmarjepokušala,pozivajućisenadefinicijefilozofijekojeBerčićpruža,dokazatidaserazlikaizmeđufilozofijeiknjiževnostinemožeodrediti tematski ilimetodološki.Ma
rinBiondićjeposvetiosvojeizlaganjepitanjuje li strahodsmrti racionalan.Na topitanjeBiondićpokušavaodgovoritipozivajućisenateorijuJ.G.Murphyja.Nakonnjega,NevenPetrović dotakao je pitanje smisla života teBerčićuzamjerioterminološkunedosljednostu prikazu te tematike, ukazujući na to da iriječ ‘smisao’ i riječ ‘život’mogu biti višeznačne.Drugidansimpozijazapočetjeepistemološkimtemama.PrviizlagačbiojeDaniloŠuster.Izložio je Berčićeve stavove o Nozickovimargumentimaoskepticizmuteimuputiokritike,ali i izraziosvojemjestimičnoslaganjesnjima.Rješenjeproblema,poŠusteru, ležiu odjeljivanju bliskih mogućih svjetova odonihkojinisutakvi.NakonnjegaizlagalajeAnaGavranMiloškojajeodgovoreskeptikupotražilauepikurovskojepistemologiji.OnauvodirazlikovanjeizmeđupercepcijeivjerovanjateargumentiraukoristEpikuroveidejedajepercepcijauvijekistinita,adajevjerovanje interpretacija opažanja kojamože bitipogrešna.ZadnjeizlaganjeuovojsekcijibilojeonoNenadaSmokrovićakojijerazmatraovezuizmeđudokazaiistineiosporavaoBerčićevo,ponjemupojednostavljeno,poimanjetevezekaoizravne.SekcijuometafizicizapočeojeFilipČečkojijepredstaviodvaoblika fatalizma– sirovi isofisticirani,kaoideterminizam,tejepružioniz sličnosti i razlika između sofisticiranogrealizma i determinizma. Nakon njega izlagao jeMilošArsenijević koji je ekspliciraorazliku između zakona isključenja trećegai zakona bivalencije te pružio svoje čitanje,kojeseoslanjanaŁukasiewiczevu trovalentnu logiku, Aristotelovog problema budućepomorskebitke.Premanjemu,zabudućedogađajenevrijedizakonbivalencije,većsamozakonisključenjatrećega.BojanBorstnerpokušaojeodgovoritinapitanjejelitakozvani»oneovermany«argumentstvarniproblemiakoontojest,jelionproblemzarealistailinominalista.Idućiizlagač,DušanDožudićse,kaoiBerčić,smatrarealistom,nosmatradasuBerčićeviargumentizarealizampogrešni.Naprimjer, Berčić govori da je vjerojatnostskeptičkih i antirealističkihmogućnosti vrlomala,nokakodolazidotoga?Nijelitoupravoonoštomoradokazati?Završnusekcijuzapočeo jeFriderikKlampfer koji je pružio svoje viđenje o tome imali ljudski život smisla s obzirom na ljudskusmrtnost. ElvioBaccarini je u svom izlaganjuuspoređivaostavoveoinstrumentalizmukaotemeljumoralaBoranaBerčićaiJerryjaGausa.Nakonnjegovog,uslijedilojeizlaganje Snježane Prijić-Samaržija koja se nadovezalanaBerčićeve stavoveopravednosti ianaliziralaihukontekstuepistemičkognačela
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot369
opravdanostiiepistemičkogproceduralizma.Pitala se, između ostalog,mogu li u demokratskomprocesusudjelovatiosobekojenisuracionalne, nepristrane i informirane i je liponekadopravdanosuspendiratidemokratskiproces.Nakonnjeuslijedio jeMatejSušnikkojijepredstaviomoralnonačelodvostrukogučinka,tojest,načelokojeopravdavapostupkemoralnološegučinkakojinijebionamjeravan, ukazavši na probleme takvog načela.NebojšaZelićgovoriojeoRawlsovunačelurazlike,uskovezanomuzidejusolidarnostiteizgradnju ljudskog samopoštovanja. TvrtkoJolić nadovezao senaBerčićevu raspravuomoralnojodgovornostitejezagovaraopripisivanjeodgovornostiigrupama.NonemožesvakaskupinabitinositeljicamoralneodgovornostiteJolićpredstavljakriterijekojeonamorazadovoljiti.PosljednjaizlagačicabilajeZdenkaBrzović koja je inspiraciju za svojeizlaganje o genetskom determinizmu pro-našlauBerčićevompoglavljuoslobodivoljeideterminizmu.Predstavilajeznanstvenestavoveoulozigenauodređivanjupojedincatepokušalaobjasnitizašto je idaljepopularnoviđenjedasmoodređeniponajviše,akoneiisključivo,genimakadasuvremenaistraživanjaukazujunatodajevjerojatnonajčešćinačin interakcije izmeđugena iokolineneaditivnainterakcijaizmeđugenotipaifenotipa.Sobziromnavelikbrojsudionikaovogdvo-dnevnog simpozija svaki izlagač imao jenaraspolaganjupolasatazapredstavljanjesvojihtezaizaraspravu.Iakosetoisprvamožeučinitikaopremalovremena, takavvremenski okvir izlagače je nagnao da bez suvišnih uvoda predstave svoje argumente te jedopriniodinamičnosti simpozijakoju jevećosiguralaširinatemakojajeznanstvenicimapružila priliku da iz prostora svog prvotnogfilozofskog interesazakoračeunove istraživačke sfere ipotvrde svojuargumentacijskuvještinu.Sobziromnauspjehikvalitetuovogfilozofskogjam sessiona,nadamosedaćeseuskoropružitiprilikazanovisusrettevrste.
Martina Blečić
VII. Mediteranski korijeni filozofije
UorganizacijiHrvatskogafilozofskogdruštvaiOdsjekazafilozofijuFilozofskogfakultetaSveučilištauSplitu,u razdobljuod4.do6.travnja 2013. održan je sedmi po redu međunarodni simpozij Mediteranski korijeni filozofije. Posebnost ovogodišnjeg izdanja
simpozija jest lokacija njegova održavanja– novouređeni prostori Filozofskog fakulteta u Splitu smješteni na samom Peristilu. Uvodne riječi uputio je Mislav Kukoč, nesakrivajućivelikozadovoljstvoradikontinuiranoguspješnograzvojasimpozija.TakođerjepodsjetionavažnostMediteranakaokolijevkezapadno-europskefilozofijeiznanosti,te istaknuo značaj filozofskog promišljanjamediteranskog multikulturalizma u kontekstuaktualnihmeđucivilizacijskihnapetosti,sciljemotvaranjanovihmogućnostidijalogaipomirenja.DekanFilozofskogfakultetaMarkoTrogrlićnaglasiojevažnostmanifestacijeinaduunjendaljnjirazvojtezajednosBrankomRamljak iMajomMunivranom izraziooduševljenje novouređenimprostorijamaFilozofskogfakulteta.Upravoraditečinjenice,u šaljivom tonubivši dekanFilozofskog fakultetaJosipMilatprokomentiraojedogađajkao »povijesni moment«, s čime se uistinumožemosložiti.ČastotvaranjaradnogdijelasimpozijapripalajePaviBarišiću(Zagreb/Split)kojiseusvompredavanju dotaknuo pojma ‘deliberativnedemokracije’.Temeljideliberativnedemokra-cije leže u antici gdje se politika stvaralazajedničkim govorom, raspravama i zaključivanjima.SamopoimanjetakvevrstedemokracijesažetouAristotelovojPoliticitakođerpronalazisvojemjestoiusuvremenimteorijamadeliberativnedemokracije,aprosuđujelimnoštvoboljeodnekolicinestručnjaka,tejelivladavinapukaidealnigrađevnimaterijalzasavršenoustrojenuzajednicu,samosunekaodpitanjakojejeovopredavanjeotvorilo.Tematski nadovezana na prijašnje izlaganje,MaritaBrčić(Split)opisalajepoložajgrađaninauparticipativnojipredstavničkojdemokraciji.Iznesenjestavotomedasegrađaninnajboljerealiziraudemokratskomkontekstu,gdjepodliježelegalnimtesdrugestranemoralno utemeljenim obavezama. Usporedivšiantičko shvaćanje politike (gdje se politikanužnopoklapalasetikom)snovovjekovnimisuvremenimshvaćanjemisključivokaovještinomvladanja i održavanjamoći, autoricaističe zamjetan gubitak poštovanja moralnoutemeljenihpolitičkihobaveza,štozasobompovlačisamointeresnodjelovanjegrađanališenoosjećajazaopćeinterese.MislavKukoč(Split)istražiojeuloguipoložajintegrativnebioetikeuustrojumediteranskebioetiketedoprinosintegrativnebioetikeposebno,kaoimediteranskebioetikeucjelinirazvojaeuropskebioetike.Noviputovirazvojaintegrativnebioetikeiduusmjerueuropeizacijebioetikenovimiščitavanjemeuropskogfilozofijskog naslijeđa u bioetičkom ključu.Autorjeistaknuovažnostotkrićaprotestantskog pastora Fritza Jahra, koji je još 1926.,
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot370
znatnoprijeV.R.Pottera,skovaoterminbioetikaipojmovnogaodrediouduhuKantovefilozofije.U sljedećoj sesiji, dva rezultata recentnihistraživanjaudeontičkoj logici ipitanjenjihova odnosa predstavio je Berislav Žarnić(Split). Povezujući teoriju normativnosti sastandardnom deontičkom logikom, namećese metanormativni položaj deontičke logikeali uz potrebu dopuna. Dodatno, predstavljena jemogućnost trećegstajalištao izvoruparalelizmaizmeđulogičkihodnosa,jezičnihzaduženjateovlaštenjairacionalnosti.DafneVidanec (Zaprešić) sagledala je srećui ljudsko djelovanje kroz antropologijsko-filozofijsko-psihologijski i etički pristup, is-taknuvšitakopritomkompleksnostshvaćanjaspomenutihpojmova.Uzprezentiranjepojmovakrozantropološkepretpostavke,Aristotelovkoncept eudaimonizma,Russellov psihologističkimodelsrećeiTaylorovukoncepcijusrećekaovišegdobra,autoricaističei3temeljnekategorije shvaćanja sreće: narativni, sociobiologijski i psihologijski pristup. Je li srećastvar osobnog uvjerenja i kolikomaterijalnepretpostavkeživotautječunanjenopostizanje,samosunekaodpitanjaotvorenauraspravi.DraganPoljak(Split),FranjoSokolić(Split)iMirkoJakić(Split)predstavilisupublicifizikalno-filozofskeaspekteasimetrijevremena,odnosnokonceptstrijele vremena. Asimetrijavremenaproblematičnajeutolikoštozakoniprirode,predočeniumatematičkuformu,bivajusimetrični, tj. istizakonivrijedeakosepromijenismjervremena,pasutakosamiposebinedostatnizapuniopisstvarnosti.Popodnevna sesija predavanja započeta jeizlaganjem Željka Kaluđerovića (Novi Sad)podnaslovom»Herodotovoshvaćanjedikaiosyne«. Terminološki odredivši pojam dikaiosyne autor ističe njeno prvo pojavljivanjekoje seže sve do redaka PlatonoveDržave.No izrazit utjecaj razvitku i razumijevanjutogpojmamorasepripisati iHerodotukoji,napose u svom djeluPovijest, navodi njenemodalitete.Predstavljajućitridimenzijedikaiosyneposebanjenaglasakstavljenupravonaaritmetičkomoblikujednakostikojidovodiuvezupravednostizakonitost.Usvompredavanjupodnazivom»Sokratovapjesničkakrivnja«ŽeljkoŠkuljević(Zenica)postavljapomalonesvakidašnjepitanjeomogućnostipomirenjafilozofijeipoezije.PočetnajepretpostavkadaSokratnijeništapisao,noautorpostavljazahtjevzapodvrgavanjetepretpostavkemetodičkojskepsi.Jelimogućeda je primjericeGozba okrunjenaSokratomnesamokaoglavnomtemomvećinjegovimautorstvom? Što se tiče Sokratove krivnjemožeserećidajeonapjesničkenaravibudu
ćida,poFigalu,MeletSokratovukrivnjupokušavautemeljitiunjegovompjesničkomizgovaranju,štojeizrazitoproblematično.Takojejošjednomfilozofijadovedenauvezu,aliiprijeporspoezijom.Evolutivni put obiteljske zajednice kao temeljne institucijedruštvapredstavio jeAntoLedić(Zenica).Neospornaječinjenicakakojeobiteljoduvijekužarišturazmišljanja,teseiuovomdanašnjemnestabilnomdobujavljapotreba za očuvanjem njene jedinstvenosti.Naglasak jestavljennaprirodnupovezanostmuža i ženekojuautor smatranužnom.Ledić u daljnjem izlaganju prikazuje razvitakobitelji od prvotnih promiskuitetnih odnosaprekomonogamnogbraka,pasvedodanašnjesuvremeneobitelji.Posebnajepozornostskrenutanapoložajženeunutarobiteljikojijeodsamihpočetakabioneravnopravan.Uslijedila je poticajna rasprava o problematici odnosa filozofije i pjesništva, te o konceptuprirodnostinakonkojejeuidućemtematskomblokupočetnuriječ imaoKrešimirČvrljak (Zagreb).U svom izlaganjuČvrljaknaglašavaizrazituvažnostiutjecajantičkihi(pred)renesansnihGrkanahumanističkuEuropu,anaposenarenesansnefilozofeItalije.Naime, cijeli dijapazon utjecajnih misliocatadašnjegvremenaizBizantajeprebjegaouItaliju, te ju tako obogatio na svim intelektualnimpoljima.Našavšiplodno tlo za svojumisaooni sumahomsklapali poznanstvai prijateljstva s tamošnjim, ali i s hrvatskimhumanistimapoputJurjaDragišića,IvanaVitezaodSredne, IvanaČesmičkog imnogimdrugima.S temom »Razvoj kao sloboda« predstavilaseMarijanaKolednjak (Varaždin).Njen raddajeprikazjednogodpristupapojmurazvojafilozofa,ekonomistaidobitnikaNobelovenagradeAmartye Kumara Sena. Sen razvojdefinirakaoprocesširenja ljudskihsloboda,aslobodupakdefinirakaoglavnuodrednicuosobne inicijativne i društvene mogućnosti.Unatočsvevećembogaćenjuostaječinjenicadasumnogeekonomskeslobodeidaljevelikombroju ljudiuskraćene.Sennalažekakonaljudetrebagledatikaonaaktivnesudionike,anepasivnepromatrače.Takoglavniciljisredstvorazvojamorabitipovećanjezbiljskeljudskeslobode.KaozadnjeizlaganjeprvogdanaodržavanjasimpozijaNikolaTadić(Sisak)pjesničkimseizričajempredstavioauditorijustemom»Korčulanašemladosti«.Nizomrazigranihpjesamapoput »Dioklecijanova palača«, »A101«i »Korčula ‘68.« Tadić je duhovitim tonomdočaraonekaminulavremenakojihsesamoponeki jošisjećaju.Svakaodtihminijaturanosi posvetu nekom ovdašnjem istaknutom
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot371
misliocukojijesvojimlikomidjelomimaoizuzetan utjecaj na autora. Od silnog moraimenanabrojatćemosamoneke:P.Vranicki,M.Kangrga,V.Filipović,B.Bošnjak.Nakonpjesničkogpoletaraspravajepoteklauneštomirnijemtonu.Raspravljaloseopoložajugrčkefilozofijesredinom15.stoljeća,amnoge pohvale upućene su kolegiTadićukojijenapovršinuiznioljudskudimenzijufilozofâ.Krajradnogdanaprikladnojezavršenjošjednompjesmomimena»Šipan«kojomjeTadićopjevaodragimuotok.Drugi dan simpozija otpočeo je plenarnimizlaganjemGottfriedaKüenzlena(München)podnazivom»SecularityoftheStateandReligion«. Postavljajući osiguranje građanskogmira kao jedinu »istinu« sekularne državeKüenzlensmatrarazdvajanjereligijeipolitikeimperativom.Torazdvajanje,samimtimeisekularnostdržavečaksuidanasodizuzetnevažnosti,posebnonaprostoruMediterana,tećetakozasigurnobitiiubudućnosti.Sloboda,dostojanstvočovjekaizaštitaživotamorajubitiosigurane,aistinskapoteškoćaležiučinjenici da je sekularna ustavna država zasnovananapreduvjetimakojesamanemožeosigurati.Netomposlijeuslijedilajeiraspravakojajebilafokusirananaulogureligijeudržavi, kao i na pitanje moguće jednakostipojmovareligije iideologije.DašakOrijentauniojeDanielBučan(Zagreb)govorećioAvicennikaojednojodključnihfiguraucjelovitostikojuMediteranpredstavljapovezujućigrčkutradicijuikršćanskisrednjivijek.ZnakovitaječinjenicaštosuAvicenniniprviiposljednjifilozofskitekstoviposvećeniduši,čimenjegovacjelokupnafilozofskamisaobivauokvirenametafizičkim.Metafizikarazumske duše obuhvaća, dakle, cjelovitostteorijskognauka filozofije, ali i njenupraktičku dimenziju. Istinski značaj Avicenninemisli takobivaupomirenjuIslamaiAristotela,štoonradisvjesno,aliipomirenjuneoplatonizmaiaristotelizmakojegmoždačaknisamnijebiosvjestan.UsličnomduhunastaviojeiNusretIsanović(Sarajevo/Zenica) predstavivši jedno novoliceMediteranakoje jedosadaumnogočemubilo zaboravljeno.Riječ je o najkompetentnijem srednjovjekovnom komentatoruAristotela–IbnRušdu,kojijeuvelikedoprinioočuvanjudignitetarazuma.Pišućidjelaizpodručja filozofije, kao i religije, on nastojipomiritirazumivjeru.BranećifilozofijuodAlGazālījevihoptužbizanevjerstvoustrajaojeupozicijidanitiKur’annitradicijaneoptužujufilozofe.Zanjegajedijalogfilozofijeireligijeitekakomogućbudućijenjihovaistinajednateista.Stanko Vlaški (Novi Sad) u svom esejupredstavljafragmentFriedrichavonHarden-
berga–Novalisapodnazivom»Kršćanstvoili Europa«. Ukazujući na podijeljena mišljenja koja je taj spis uzrokovao, a čiji jeglavnimotividejadareligijskismisaomožeosiguratiEuropu, autornaznačujeda je istaproblematikaidanasvrloaktualna.Romantizirajućikršćanskoshvaćanjesrednjegvijekaongauzdižedosvetogvijeka,štonaprvipogledmožeizgledatisasvimbezazleno,nou kontekstu današnjeg vijeka krije mogućuopasnost.Autor zaključuje da je ono za štose Novalis uistinu zalaže zapravo povratakduhovnimkorijenimaEurope.Drugidiojutarnjesesijeotvorenjereferatom»Izmeđuknjiževnostiifilozofije:egzistencijalizammediteranskoga kruga«Anite Lunić(Split).Isprepletenostfilozofijeiknjiževnostijošoddavnih jevremenaobilježjenekihodnajpoznatijih djela filozofske i umjetničkemisli.Takojeiegzistencijalističkamisaonašlasvojemjestona tomgraničnompodručju.Istražujući mogućnost govora o egzistencijalizmu ‘misli juga’ autorica u Šoljanovomnihilizmupronalazinekeznačajkezajedničkeza Camusa. Naime, Šoljanov nihilizam nijepuki nihilizam već je pokušaj odgovora naegzistencijalnapitanja.Takoobojica,polazećiodtjeskobe,svjesnoprihvaćajuosuđenostnaslobodu,aprihvatitionoštojestjavljasekaonajvišicilj.Okretanju samom sebi bavi se i MiroslavaVučko(Osijek),nomotivi isvrhaumnogočemu su različiti od prethodnog izlaganja.Svako čovjekovo djelovanje nužno ostavljanekakav utjecaj, kako na prirodu tako i nadrugeljude.Istražujućinarcizamionoštoonsasobomnosiautoricapostavljapitanjevladaličovjektimnastojanjemilipakonovladanjime.KorijeniproučavanjaNarcisamogusenaći čak u Platona i Parmenida, dok se istaproblematika kao razvijena prvi put javlja sFreudom.MisliosuvremenomNarcisubivajupakpretočeneudjeloChristopheraLaschanaslovljenoNarcistička kultura ukojemusezastupatezadapostmodernakulturauvelikepotvrđujeFreudoveteze.NatašaŠkuljević(Zenica)svojimizlaganjem»MarquisedeSade:krutiateizamiliparadoksbožanskog«predstavljadeSadeovzagonetnisvjetonazor obilježen hladnokrvnim ateizmomteukidanjemBoga.Stapajućifilozofskapromišljanja s književnim stilom pisanja deSade se javljakaoneshvaćeniumjetnikkojiuzima pojam neobuzdanosti kao temeljni usvome djelu. Oslikavajući problememodernogčovjekaonsebavirazvratomizločinomprkoseći time moralnim konvencijama prosvjetiteljskogdoba.Kaozagovarateljprevrtljivostiljudskogdruštvadržaosepozicijedasu ljudi usklađeni s prirodom, stoga se kaopotrebnejavljajuvrline,aliiporoci.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot372
Baveći se jednom od možda najaktualnijihtemadanašnjeghrvatskogobrazovanjaTonćiKokić (Split) predstavio se izlaganjem »Ispitivanje mogućnosti jedinstvenog spolnogodgoja«.Sustavnorazlagajućiprvočinjenice,aonda ipozadinskepretpostavkekoje jedinstveni spolni odgoj podrazumijeva autor navodičetiridimenzijekojeispitivanjesvojstavaodgojne filozofije obuhvaća: antropološku,etičku,znanstvenuidruštvenu.Unutarsvakeodspomenutihdimenzijaautornavodikojiseproblemijavljajukodočekivanihishodakojećejedinstvenispolniodgojdonijeti.Kadajeriječopokušajimarazrješenjanamećusetrimoguća puta: puka biološka pouka, poučavanjesamotemeljnihmoralnihvrijednostiiizbjegavanjespornihtematepoučavanječinjenicaospolnosti,aliizrazličitihperspektiva.Drugi tematski blok započeo je izlaganjemEnisa Zebića (Zagreb), koji se bazirao naprezentiranju jednemoguće skice za filozofijupolitikeVinkaKriškovića.Kriškovićevanamjerapisanjamnogihdjelaotemamafilozofijepolitikeucijelostijeuvjetovanaželjomdapomognevlastitomnarodu,ausvojimjetekstovimanajvišepisaooengleskimautorimaikritiziraoengleskupolitičkupraksu.Damir Smiljanić (Novi Sad) predstavio jeistaknuteradoveizopusaVladimiraDvornikovića na temukarakterologije kao zasebnefilozofsko-psihološke discipline, koncentriravšisepritomnanjegovemanjepoznateprilogeonegativnimstranamakarakteraitipovimaopćenito.Takvisuopisaniimperativom»učinidrugogmanjimda tibudešveći«,nopublikujenajvišezanimaosmisaokarakterologije–stvaralionasvakojakegeneralizacijeistereotipizacije?Intrigirajućestavoveopojmu‘hrvatskefilozofije’, tj. dva suprotna gledišta o smislu tesintagmeio(ne)mogućnostinjenogfilozofijskogutemeljenjaizniojeLjudevitFranJežić(Zagreb).Bjelodanojedafilozofijinijebitnokojejenarodnostiilijezikaonajkojifilozofira,pasutakopojmovikaofrancuskailinjemačkafilozofijaujednakojmjerispornikaoi hrvatska filozofija, no čini se utemeljenimfilozofijipridjenutinacionalniidentitetsamoukolikojevezanisključivouzkulturno-povijesnikontekst.Dušan ČizmićMarović (Split) u svom izlaganju sagledao je povijest filozofije kao filozofijski i pedagoški problem. Filozofija uposthegelovskom razdoblju postaje podređena znanostima i gubi bitnu vezu s vlastitompoviješću,dokupedagoškomkontekstu(unatočiznimnojvažnostinapoljuedukacije)postajezanemarena,izčegaserađazabrinutostzanjendaljnjiopstanak.Temajepotaklaraspravuokrizihumanističkihdisciplinaunasi
šire,kaoioaktualnojnegativnojklimikojasestvarapodutjecajemnapetosti izmeđuMinistarstvaznanosti,obrazovanjaisportasjednestranetevećineakademskezajednicesdruge.Uneštodrugačijemfilozofskompravcu,sljedećipredavačLjudevitHanžek (Split)predstavio je Humeove tvrdnje o (ne)postojanjusvjesnogsubjekta,točnijeotomedajeidejasubjektasvijestisvojevrsnaiskustvenoneutemeljenafikcija.Autor jepostavioproblematičneimplikacijeteteorije:jeliutomslučajumogućegovoritioosobnomidentitetuikakavjeontološkistatusosobautrenucimanesvjes-nosti? Usto, nameće se problem nemogućnostinumeričkog razlikovanja struje svijestiisnažnaprotuintuitivnost idejeo iskustvimakojapostojebezsubjekata.EmilKušan (Split) bazirao se nadvavažnaautora–SchellingaiKanta,točnijenaSchel-lingovu teozofskumisao iznesenuudjeluO bivstvu slobode, za koju tvrdi da je samovješta spekulativna interpretacija osnovnihteza Kantove etike. Osnovna teza jest daSchellingkoristi temeljne pojmoveKantoveetikekakobiopravdaosvojeteološkeifilozofskestavove,itonanačindamijenjanjihovoprvobitnoznačenje.Kao zadnji predavač ovogodišnjeg skupa,predstavio se Sulejman Bosto (Sarajevo) stemom»Prirodavs.Kultura, ili: izmeđudeterminizmaislobode«.Središnjiproblemjestodnosprirodekao»carstvanužnosti«ikulturekao»carstvaslobode«,kojemuBostopristupaizperspektivedihotomijedesakralizacijeiresakralizacijeprirode,naposečovjekove.InstruktivnimovdjesmatraHabermasovotematiziranjeljudskeprirode,kaoinoveputovesagledavanjadijalektikenužnostiislobode.Zasamkrajovogodišnjegsimpozijaodržanajepromocijanovihfilozofskihizdanja–predstavljene su dvije knjige, tematski vezaneuz Mediteranske korijene filozofije: Uvod u arapsku filozofijuistaknutoghrvatskogarabistaistručnjakazaarapskufilozofijuDanielaBučana te zbornik radova posvećen NikoliSkledaru,podnaslovomIzmeđu Srednje Europe i Mediterana.ZavršnuriječimaojeMislavKukoč,opisavšiVII.Mediteranske korijene filozofijekaoskupkojijeiznjedriosjajnediskusijeipolemikeuvrloopuštenojatmosferi,amanjibrojsudionikanegoprijašnjihgodinaninakojinačinnijeutjecaonakvalitetusimpozija.Upućenesuzahvale organizatorima, medijskim pratnjama,profesorima,asistentimaistudentimakojisuvrijednim radompridonijeli izvrsnostimanifestacije.SkupjeokončansubotnjimizletomuŠibenik,SkradiniNacionalniparkKrka.
Danijela Vitali Martina Vuković
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot373
Tribina »Sustavi moći – etika, politika i moć«
9. travnja 2013. godine u knjižari Ljevak uZagrebuodržanajetribinapodnazivom»Sustavimoći – etika, politika imoć«.Organizator ivoditelj,KristijanVujičić, inspiracijuza tribinu dobio je uređujući knjiguNoamaChomskogSustavi moći.RadiseoknjiziintervjuakojejenovinarDavidBarsamiannapraviosChomskimurazdobljuod2010.do2012. godine. Razgovori pokrivaju različitesuvremeneteme:odbudućnostidemokracijeuarapskomsvijetu,financijskekrizeuEuropi,raspadatradicionalnihpolitičkihsustavauAmericiiusponapokretaOccupy,prekouniverzalnegramatikeibiološkeosnoveusvajanjajezika,svedovažnostičitanjaiznačenjajavnog školstva.Vujičić je uvodno naglasiodasutetemedanasnezaobilaznekakozapolitičare,političkemislioceifilozofe,takoizaširupubliku.NatribinisusudjelovaliSrećkoHorvat,KristijanKrkačiHrvojeJurić.HrvojeJurićpojasniojeokakvimse»sustavimamoći«radiuknjizi.Riječjeosustavimakoji ravnaju cjelokupnim svijetom života– cjelokupnim zbivanjem koje se tiče ljudi i ljudskih zajednica, ali i neljudskog svijeta. Glavni predmet Chomskyjeve kritikejest ekonomsko-politički sistem. Previše sepažnje u sustavimamoći do današnjih danaposvećivalopolitici idržavi,apremaloekonomskojmoći, te je potrebno težište kritikasustavâ moći prebaciti na kapital i njegovuinstrumentalizaciju cjelokupnog polja politike.Jurićnaglašavakakouknjizinedostajeeksplicitnijakritikaonogelementakojidjelujeukoalicijisekonomskimipolitičkimsiste-mom,atojetehno-znanost.Tehno-znanostjei ideološka podloga ekonomsko-političkogsistema ionajmehanizamkojipermanentnoispostavljamaterijalnubazuekonomsko-političkogsistema.Četvrtielementsumedijikaoideološko-propagandnimehanizam.Tajekonomsko-političko-tehnoznanstveno-medijskisistemvodidanašnjisvijetdorubajednognovogtotalitarizma,kojiuspijevaostatigotovoneprimjetansvedoknesmognemosnagedapočnemopropitivatisisteminjegovetemelje.Postavljasepitanjekakoseboritiprotivtoga.Postojedvijestrategijekojimasemožemosuprotstavititakvomsistemu:kaoprvo,kratkoročne reforme,kojedakakonepredstavljajurješenjenadužestaze;ikaodrugo,dubinskaanalizatemeljâsistemaidjelovanjeuskladustime.Srećko Horvat pobliže je objasnio razvoj ikarakteristike pokreta Occupy i »Arapskogproljeća«. Prosvjednici u arapskom svijetu usmjerili su se na sustavemoći na svompodručju, jer je potrebno u svakoj zemlji
djelovati protiv sustavamoći, i to u svakojzemljizasebno.Occupypokretipokazujudaje došlo do nekih interferencija koje prijenisupostojale.HorvatjeistaknuodvijestvarikojeiChomskynaglašava,atoje,kaoprvo,činjenicadasusesustavimoćipromijenili,ikaodrugo,važnostpovezivanjaprosvjednogdirektno-demokratskog pokreta s radničkimpokretom, što se na neki način već počelodogađati.KristijanKrkačosvrnuosenaChomskogkaolingvista.IstaknuojepojamuniverzalnegramatiketepojasniokakojeChomskyutvrdiogenetskuuvjetovanostučenjajezikakodljudi;temeljzasigurnopostoji,nopravo jepitanještojetajgenetskitemeljjezičnesposobnosti.Jurićjenadaljenaglasiodadanasvrijediformulapolitika = samomoć,čimejemoćodvojena od odgovornosti.Nikada nije postojaloidealno stanje u sferi politike, ali današnjestanje ipak pokazuje značajke pogoršanjau odnosu na prethodne epohe, budući da suiz politike nestali orijentiri, regulativne idejeivrijednosti.KaoštoiChomskysugerira,upravousvrhusubvertiranjavladajućegsistema,potrebnojevratitiupolitikutradicionalnevrijednosti,primjerice,nastojatiostvaritipolitikukojabiutemeljuimalapoznatatrielementa,slobodu,jednakostibratstvo.Sudionicitribinedotaknulisuipitanjemedijaiobrazovanja.Budućidaekonomsko-politički sustav ovisi o njima, potrebno je kritičkirazobličavati ta područja i utjecati na njih.Kako jeudiskusijizaključeno,akovećnijemoguća»svjetska revolucija«,doopsežnijihi radikalnijih promjena treba doći na drugenačine,apromjenemoguzapočetiiusferamamedijaiobrazovanja.Potaknut pitanjem voditelja tribine, Krkačseosvrnuonaproblemposlovneetike,objasnivšiikontekstukojemujevaljasagledavati:moć danas više nije podijeljena, nego sunositeljimoćivelikekorporacijesneetičkimposlovanjem na djelu. Horvat je, pak, nekeod ranije spominjanih problema tematiziraonaprimjeruLatinskeAmerike,kojajedanasumnogome »motor promjena« i »socijalno-političkilaboratorij«.Tribina je otvorilamnogapitanja vezanauzdanašnjestanjeusvijetuinašpoložajunjemu,tj.našeulogeuvelikom»sistemumoći«.Što poduzeti, kako djelovati? Nema jednogi jedinstvenogodgovorazasveljudeusvimokolnostima.No,bezpromišljanja idiskutiranjatihpitanjanećesedogoditinikakvipomaci,kaonibezaktiviranjagrađanainjihovasamoorganiziranja.
Rahela Jug
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot374
Simpozij »Gajo Petrović – lik i djelo«
UKarlovcu je,12. travnja2013.,ekstenzivnimfilozofijskimraspravamaobilježenadvadeseta godišnjica smrti velikog hrvatskog ijugoslavenskogfilozofaGajePetrovića.Naime,uprostorijamaŽupanijskekomoreGradaKarlovcaodržan je simpozij »GajoPetrović– lik i djelo«, koji su organizirali Hrvatskofilozofsko društvo, Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iVeleučilišteuKarlovcu.Počasni predsjednik Organizacijskog odbora simpozijabio jeugledninjemački filozofJürgenu Habermas, kojega je s Gajom Petrovićem, osim filozofije, vezalo i iskrenoprijateljstvo. Habermas, nažalost, iz zdravstvenihrazloganijemogaosudjelovatiuradusimpozija,pajesudionikepozdraviopisanimgovoromukojemjeistaknuočasopisPraxisikrugfilozofaokonjegakaoononajboljehrvatskogaduhajerseunjimamaterijaliziralojedinstvoonogfilozofskogisvjesnostpolitičke egzistencije. Habermas je naglasio da jePetrovićradikalnošćuikonzistentnošćusvogamišljenjabiofilozofskimsredištemunutarpraxis-konstelacije.VećseizoveocjenedadenaslutitiznačajGajePetrovića, ali ipak valja navesti impresivnepodatke iz njegovog životopisa. Petrović je,između ostalog, bio jedan od utemeljiteljaHrvatskog filozofskogdruštva i Jugoslavenskog udruženja za filozofiju. Bio je idejnitvorac i urednik časopisa Praxis, te jedanodpokretačaKorčulanske ljetne škole.Tako-đer je organizirao i vodio tečajeve u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku. Nameđunarodnoj sceni istaknuo se obnašavšidužnostpotpredsjednikadruštvaErnstBlochu Ludwigshafenu, zatim kao član Međunarodnog instituta za filozofiju u Parizu i kaogostujućiprofesornavišenjemačkihsveuči-lišta, te kao gostujući predavač na brojnimmeđunarodnimsimpozijimaisveučilištimauSAD-u,IzraeluiMeksikutedoktor,honoris causa, Sveučilišta humanističkih znanosti uStrasbourgu.Navedenielementi,ali imnogidrugi, ilustriraju impresiju Jürgena HabermasaoPetroviću,spomenutunapočetku, teopravdavaju promišljanje teorijskih dosegaGaje Petrovića kao platforme za refleksijuhistorijskevažnosti»Praxis epohe«uhrvatskoj,aliiujugoslavenskojfilozofiji.ZnačajnostPetrovićevemislipoduprtajeprepoznatošću i afirmiranošću umeđunarodnojfilozofiji. Četrnaest knjiga i više od stotinučlanakaprevedenihnabrojnesvjetskejezike(međukojimavaljaistaknutihebrejski,japanski,norveški,nizozemskiislovački)opravda
vajutvrdnjuoGajiPetrovićukaonajprevođenijemi,riječimaLineVeljaka,najznačajnijemsuvremenomhrvatskomfilozofu.Iakoprevođenostnijedokazkvalitetemislifilozofa,onaipak svjedoči o njegovoj važnosti u danomhistorijskomtrenutku.PetrovićjeimaovelikuuloguiupretvaranjuZagrebaiKorčuleuvažnažarištamarksističke filozofije te njihovom pozicioniranju nafilozofijskoj mapi Europe i svijeta. Njegovozalaganjezaautonomijuonogafilozofijskoguodnosunaautoriteteinjenoodstupanjeodideologijske i političke instrumentalizacije,činiga,kakojerekaoLinoVeljak,»svijetlimuzoromfilozofskoghabitusa«.Segmentinjegovaopusa,odnosnodjelâkojamožemonazvatistrogofilozofijskimdjelima,a koja čine sukus njegove filozofije (Marksizam i filozofija, Filozofija i revolucija teMišljenje revolucije), nastupaju kao nadmašivanjefilozofijekaopukogmišljenjaunutarhorizontadanoga.PosebannaglasakstavljenjenametafilozofijskomišljenjekojejePetrovićimenovaomišljenjem revolucije,aunutartog koncepta stavljen je poseban praktičkinaglasakna smisao revolucionarnogopstanka,smisaobivstvovanja,dohvaćanjeslobodekojajesadržanaupojmupovijesnosti.Otvorenojepitanje:nijelinjegovpristuprevoluciji,filozofijiimišljenjuslobodezastarjelamisao,tj,jednomzasvagdamarkiranakaopukoutopistička?NepostavljasesamopitanjeoGajiPetrovićukaomožebitnomarginaliziranomautoruunutarmodernogmonoideološkogzapadnogmišljenja,većoaktualnostifilozofije prakse općenito. Jedno je sigurno,Petrovićeva kritika, tj. njegovo promišljanjemoći,sile,nasiljaihegemonije,kaoikritičkorazmatranjeMarxovekritikepolitičkeekonomije,udanašnjiciseopetiznovapostavljajukao relevantni i punomoćni teorijski instrumentarij.ZnačajkojinadilazipukoistraživanjespecifičnogduhaepohetesamogMarxa,kaoifilozofijuegzistencije,svojuartikulacijuuvelikepronalaziurečenici:»Čovjekjebićekojebivananačinprakse«.Izlaganjanasimpozijunanovosu,krozprizmuPetrovićevogdoprinosa,afirmirala,baremteorijski,čovjekakaoslobodno,kreativnoistvaralačkobiće prakse.SimpozijjeotvorenpozdravnimriječimaLineVeljaka,predsjednikaOrganizacijskogodbora simpozija, BrankaWasserbauera, dekanaVeleučilištauKarlovcu,teZlatkaKuzmana,predsjednikaŽupanijskekomoreuKarlovcu.Naskupusu,osimsudionikaizHrvatske,biliisudioniciizSrbijeiPoljske,aspektartemakoje su bile izlagane varirao je od intimnihosvrtanalikGajePetrovića,prekosuvremenihrefleksijanadnjegovimdjelominjihovih
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot375
implikacija, do pokušaja novih, inovativnihartikulacijaiproširenjaPetrovićevemisli.Skup je otvorio Božidar Jakšić (Beograd)kojijeusporedioživotneputovedvaznačajnamislioca,GajePetrovića i StankaLasića, tenjihov položaj na intelektualnoj sceni poslijeratnograzdoblja.JakšićjeukazaonaosudeusmjerenepremaLasićuiPetrovićuodstranedominatnihpolitičkihstrujautadašnjojJugoslaviji.U izlaganju »Humanizam otuđenog čovjekaudjeluGajePetrovića«JosipOslić(Zagreb)problematizirao je najvećiPetrovićevdoprinos ideji istinskoghumanizma.TajdoprinosOslićjeformuliraorekavšidabičovjekegzistirajućikaoslobodnaosoba,oslobođenasvihzadanihdatosti,napokontrebaoimogaoupoznatiisamogasebeisvijetucjeliniteutomnovom, potpuno slobodnom ruhu, lišenomsvihotuđujućih ičovjekanedostojnihuvjetaživota,ozbiljitivlastitubit.Katarzyna Bielińska-Kowalewska (Varšava)preispitalajenekeaspektePetrovićevemislikrozporedbunjegovihdjelasdrugimautorima,ponajprijesMarcuseomiHeideggerom.IzlaganjejenastojalopokazatidajePetrovićevo pitanje upravo epistemičko-ontološko-antropološko pitanje koje svoj temelj ima uodređeno postavljenoj i teorijski shvaćenojontologiji.Autorica je, izmeđuostaloga,pokušala postaviti i razraditi teorijsku razlikuPetrovićauodnosunaMarcusea.HrvojeJurić(Zagreb),natraguPetrovića,promišljao je ideju samoupravljanja te istaknuodaonanetrebabitiuskovezanaza»jugoslavenskieksperiment«iograničenakonotacijamapovezanimsradničkimsamoupravljanjemuSFRJ, većda trebamo imati naumukakoje ideja samoupravljanja podlogamnogo širih socijalističkih projekata kako u historijsko-društvenimtakoiuteorijsko-ideološkimaspektima.Mojca Rapo-Waite (Karlovac) posvetila senekim aspektima filozofije Gaje Petrovića,osobito logici, a u radu je naglasila važnostzaokretapremapromišljanjufilozofijejezika,estetikeihumanitetaufilozofijiGajePetrovićanačemubisetrebaloraditiubudućnosti.MislavKukoč(Hrvatska)ufokussvogaizlaganjapostaviojeranijespomenutaPetrovićevadjela,Filozofija i marksizam,Filozofija i revolucija teMišljenje revolucije.UkazaojenaodgovorkojiPetrovićunjimadajeoustrojučovjekaičovjekovasvijetateureferentnomokviruneomarksizmazapadneprovenijencijepromišlja zadane mogućnosti revolucionarnog ozbiljenja povijesnog eshatona čovjekailjudskezajednice.UsvomizlaganjuKukočje argumentirao u prilog tezi da Petrovićev
metafilozofijskikonceptukonačniciipakneizlaziizokvirametafizike.BožicaSedlić(SlavonskiBrod)fokusiralasena kritiku sovjetskog marksizma u djelima»praksisovaca«,pričemuvišestrukuvažnostPetrovićevadjelavidi,s jednestrane,uprokazivanju staljinističke prakse temeljene nadevijantnommarksizmu, a s druge strane, uotvaranju istinskog stvaralačkog mišljenjakojeuključujeimogućnostpraktičneizmjenedominantnogsocijalnogužljebljivanjadanašnjice.VinkoGregurev (Bjelovar) se, poputMojceRapo-Waite, osvrnuona logikuuPetrovićevomradu.Opravdanosezaložiozazadržavanjelogikekaozasebnogpredmetauškolskomsustavu. Gregurev je također istaknuo da uPetrovićevojzaostavštinipostojinjegovPregled povijesti logikekojemjeprijekopotrebnadopunaiobjavajerćesetimeosvjedočitivrijednabaština.Marija Selak (Zagreb) prikazala je raspravunalinijiPetrović–Kangrgaupogleduprijepora u hrvatskoj filozofijskoj terminologiji,koji proizlazi iz različitog shvaćanja pojmabitka,pitanjanjegovesvršenostiiliprocesualnosti,tejeproblematiziralaPetrovićevpojamautentičnog bivstvovanja.NenadVertovšek(Zadar)kompariraojeteorij-sko-praktičkesličnostiirazlikekonceptakojinudiErichFrommuobliku»čovjekazasebe«tePetrovićuobliku slobodnog stvaralačkog»bićaprakse«.Simpozijjezaključenusentimentalnomtonu,sesijomnaslovljenom»GajoPetrović iKarlovac«,ukojojsuDankoPlevnik(Karlovac)i SlavkoGoldstein (Zagreb) podijelili svojaintimnasjećanjanadragogprofesoraiprijateljaGaju.PosebnodojmljivobilojeGoldstei-novoprisjećanjenaprijateljevanjesPetrovićemteslikovitoprizivanjeanegdotanjihovihzajedničkih dana uvijek ispunjenih žustrimintelektualnim raspravama, ali s obostranimuvažavanjem.KarlovačkisimpozijprizvaojeusjećanjedjeloilikGajePetrovića,auspješnojeprikazaoitematiziraorelevantnosttradicijepraxis-školeusuvremenosti,kaoinjezinznačajiimplikacijeunutareuropskefilozofijskemisli,čijijeonaneupitandio.Također,jošjejednomukazanonamogućnostotvaranjanovihteorijsko-praktičnihrazmatranjadjelâautorâsprostorabivšeJugoslavijeusmjerenihkapromišljanjutranzicijeujednoipaksupstancijalnopravednije,socijalističkodruštvo.
Josip Cmrečnjak Nikolina Ćavar Marko Kos
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot376
Predstavljanje časopisa Cris, god. XIV, br. 1, 2012.
Povijesno društvo Križevci predstavilo je uKriževcima19.travnja2013.novibrojsvogčasopisaCris.Unatoččinjenicidajespomenuti časopisuprvom redunamijenjenpovijesnim temama,on jeodvelikogznačenja isvima onima filozofske struke.ZahvaljujućiglavnomurednikučasopisaIvanuPekliću teinicijalnojidejiientuzijazmuDavoraBalića,uredniku prvog filozofskog bloka iz 2009.,apotom i2011.godine (»Ususretnovojgeneracijiistraživačahrvatskefilozofskebaštine«,2009.;»Zagreb–Osijek(viaKriževci)«,2011.) i Ivani Skuhali Karasman, urednicifilozofskog bloka iz 2012. godine, Cris jepokazao svoju znanstveno-stručnu širinu iotvorenostzavrijedneprilogekojipridonoseafirmiranjumlađeg naraštaja istraživača, aliiboljemupoznavanju tekonačnojevaluacijihrvatskefilozofskemisli.FilozofskiblokmladeuredniceIvaneSkuhalaKarasman,naslovljen»Prinosi novegeneracije istraživačahrvatske filozofskebaštine«,koji jepredstavioVladimir Jelkić sFilozofskogfakultetaSveučilištaJ.J.StrossmayerauOsijeku,novijedoprinosmlađihistraživača:DavoraBalića,BrunaĆurka,LukeBoršićaiIvaneZagorac,kojiusvojimradovima,prema riječima urednice, »obrađuju dosad jošsporadičnu islabo istraženuproblematiku iznašefilozofskepovijesti«(str.203).Davor Balić u svom impresivnom članku»FilozofiifilozofskiizvoriuKotruljevićevuspisu o umijeću trgovanja« nastoji sagledatiulogufilozofskognaslijeđa idosegefilozofskih sastavnica Kotruljevićeva spisa. U tusvrhu autor vrlo pažljivo istražuje »prisutnost,kolikoćuteutjecajfilozofāifilozofskihizvora«(str.260)uoblikovanjuipodržavanjuKotruljevićevihtemeljnihgledišta.FilozofiifilozofskiizvoriKotruljevićevadjelapodijeljenisuu tricentralnapoglavlja rada:grčkoantičko, rimsko antičko i srednjovjekovnorazdobljefilozofije.Pokazujesedajeodgrčkih filozofa dubrovački filozof često upućivao na Pitagoru, Sokrata,Diogena, Platona,AristotelaiTeofrasta,odrimskihfilozofanaCiceronaiSeneku,aodsrednjovjekovnihfilozofanaAugustina,Boetija,Avicennu,Hugaiz SvetogViktora,Averroësa, TomuAkvinskog i JeanaBuridana.Od filozofskih djelanerijetkojeupućivaonaAristotelovadjela De anima, Ethica Nicomachea, Politica, Ciceronova De senectute, De re publica, SenekinaEpistulae morales ad Lucilium, Augustinova De doctrina Christiana, De civitate Dei, Boetijevo De consolatione philosophiae, Tomina Summa theologiae,Commentum in quatuor libros Sententiarum magistri Petri Lombardi
i Buridanovo djelo Quaestiones super octo librosPoliticorumAristotelis.Posljednja, deveta knjiga jednog od nesumnjivonajznačajnijihdjelaJurjaDragišića,napisanoguvrijemenjegovapetogodišnjegdubrovačkogprogonstvapredmetjeistraživanjaBrunaĆurka.Usvomčlanku»IzvorideveteknjigeDragišićevadjelaDe natura angelica«autor nastoji istražiti na koga se sve dubrovačkifilozofpozivaudevetojknjizidjelaO naravi anđela. U okviru svog angelološkogučenjaDragišićjenastojaodatiodgovorenapitanja kako se »anđeli kreću, u kakvom suodnosusmjestom,nakojinačinsuu‘našem’vremenu, kako djeluju, jesu li beskonačni«(str. 279) i slično. Kako bi odgovorio napostavljena pitanjaDragišić jemorao analizirati temeljne pojmove iz filozofije prirodepoputmjesta, vremena, vječnosti, kretanja ibeskonačnosti. Ćurkov rad pokazuje znatanutjecajAristotelaitoosobitonjegoveFizike,ali i arapskih komentatora Aristotela, prijesvega Averroësa i Avicenne. Od teološkihizvora autor upućuje na sv.Augustina, a odskolastičkihmisliocaističesv.AnselmaCanterburyjskog,sv.Jeronima,TomuAkvinskog,sv.GrguraNazijanskog,sv. IvanaDamaščanina iDuranda, ali i trojicu profesora s pariškogsveučilištaHenrikaizGhenta,EgidijaizRima,GodfredaizFontainesateGrguraizRiminija,pariškogstudentaiprofesoranatalijanskimsveučilištima.Iakoumanjojmjeri,valjaistaknutidaseDragišićusvojojdevetojknjiziDe natura angelicapozivainaPlatona,BoetijateEuklida.UsredotočenprimarnonarenesansnukritikuAristotelaiaristotelizma,prilogLukeBoršića»Renesansneprotuaristotelovskediskusijeinastanakmoderneznanosti«dajenacrtjednogaspektapostankamoderneznanostiipromjenadokojihjedovela.Svojimradomautornema namjeru braniti tvrdnju »da je kritikaAristotelajediniuzroknastankanovovjekovneznanosti«(str.283),alismatradaupravou kritici aristotelovsko-skolastičkog poimanja znanosti valja prepoznati »nužni uvjet«(str.283)zapostavljanjenoveparadigme.Naključnopitanje»kakojerenesansniprotuaristotelizamutjecaonanastanaknovovjekovne(moderne) znanosti?« (str. 283), Boršić naprimjerutrojicerenesansnihfilozofa,kritičaraaristotelovsko-skolastičkefilozofije–MarijaNizolija(1488.–1567.),FranePetrića(1529.–1597.) i Jacopa Mazzonija (1548.–1598.) –pokazujeukojemsmjeruvaljapoćiunamjeridaseodgovorinapostavljenopitanje.U članku »Vrednote i stvaralaštvo u filozofiji Pavla Vuk-Pavlovića« Ivana Zagoracispituje »kakav je u Vuk-Pavlovićevoj filozofijiodnosvrednotaistvaralaštvateizčegaproizlazi tragika stvaralaštva« (str. 299). U
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot377
središtuautoričina interesanalazeseključnipojmoviVuk-Pavlovićeve filozofije: ‘doživljaj’,‘vrednota’i‘stvaralaštvo’.PokazavšidajepremaVuk-Pavlovićuljudskiživotupravljen na vrednote koje »omogućuju ‘očovječenje’života«(str.300),a»iskonskidjelatnostvaralaštvo proizlazi iz života samog« (str.301), autorica u svom radu ističe temeljnumisaoPavlaVuk-Pavlovićakojaležiujezgrinjegova cjelokupnog promišljanja: važnostvrednota u ljudskomživotu i značenje ljudskogstvaralaštvakrozkojeseonenajjasnijeinajsnažnijepotvrđuju.Prilozimlađihistraživačaokupljenihuovomfilozofskomblokujošjednomsupokazalidanjihov rad neosporno obogaćuje dosadašnjahistoriografska istraživanja, ali i potiče nadaljnjiradnabogatomivrijednomhrvatskomfilozofskomnaslijeđu.
Željka Metesi Deronjić
Znanstveni skup »Filozofija i hrvatski jezik«
10. svibnja2013.godineVelikadvorana Instituta za filozofiju (Zagreb) bila je mjestoodržavanja znanstvenog skupa »Filozofija ihrvatski jezik«. Organizacijski odbor tvorilisuTvrtkoJolić(Institutzafilozofiju,Zagreb),StipeKutleša (Institut za filozofiju,Zagreb)te Bojan Marotti (Zavod za povijest i filozofijuznanostiHrvatskeakademijeznanostii umjetnosti,Zagreb).Skup jebioposvećenvišepoteznomtematiziranjuodnosafilozofijei hrvatskoga jezika te osvjetljavanju različitihaspekatatogodnosa.Višedimenzionalnostproblematike bila je razmatrana unutar sljedećihtrijuokvira:počeciiranirazvojizlaganjafilozofijenahrvatskomejeziku,problemihrvatskefilozofijske terminologije tepromišljanju odnosa filozofije i hrvatskog jezikadanas.Kakojebiloinaglašenoupozivunaskup,referentnatočka,odnosnoorijentirnaputupremaproblematici,bila jeodređenaaktualnimpitanjem o tome trebaju li se humanističkeznanosti,patakoifilozofija,ugledatinauobičajenupraksuudrugimznanstvenimpodručjima te rezultate svojih istraživanja objavljivati na stranom, prije svega engleskomjeziku.Kako je bitnost objavljivanja radovasasvimneosporna,skupjebiozamišljenkaoplatformazaiznošenjeargumenata,kakoonihkoji inzistirajuna inozemnomobjavljivanju,
takoionihkoji,argumentirajućispecifičnostihumanističko-filozofsko-filozofijsko-jezičko-mislećegpodručjabavljenja,argumentirajudrugačije,tj.zaprimarnotuzemnoobjavljivanjefilozofijskihuvida.Nakonpozdravno-uvodnih riječiorganizatora, radnidioskupaotvoren je tekstom»Odsustvofilozofijeinerođeni(hrvatski?)jezik«,koji je, zbog nemogućnosti dolaska autoraBranka Despota (Zagreb), a u suglasnosti snjime,pročitaoBojanMarotti.Iakosmobiliprikraćenizaživu riječFilozofa,mogli smonaslutititemeljnuintencijuizsamoganaslovaizlaganja:uodsustvuonogživogfilozofiranja,filozofija opstoji bez filozofiranja i filozofakao puko znanje »o« filozofiji, u najboljemslučajukao»znanost«,kao»nazornasvijetiživot«,kaokomentiranjevelikihfilozofijskihdjela.Suprotnotome,filozofičnostfilozofijeprisustvujeufilozofiranjufilozofakrozfilozo-firajućezajedništvo.Uvjet,pak,togprisustvafilozofijejestpotrebaonogfilozofijskogkojaneminovnoiziskuje,kakokažeBrankoDespot, »omogućivanje istinskoga biti u svemubitivom«. Samo ukoliko ono hrvatsko kao»narodstvonaroda«uspijeprobuditi uodređenomvremenskomhorizontusebifilozofijukaonuždusvogaistinovanja,utolikobitadabiomoguć jedan filozofijski (hrvatski) jezikunutaristinskogfilozofiranja.FranjoZenko(Zagreb),uizlaganjunaslovljenom»Promišljanje bavljenja temomfilozofija i hrvatski jezik«, retrospektivno jebaciopogledprekoramena,prisjećajućisehistorijatasvojihradovaukojimajesu-mislioproblemonogafilozofijskogumišljenjuijezikukaooruđumišljenja.Autorjestavioposebannaglasakna iščitavanje filozofijske terminologijeJosipaStadleraunjegovihšestknjigana hrvatskom te implikacije koje one imajukao udžbenici na Katoličkom bogoslovnomfakultetu u Zagrebu, zatim na filozofijskonazivlje FranjeRačkog u kojem su, izmeđuostalog,latinskipojmoviintelectus /ratiointeresantno prevedeni kaoumozor /umotvor, anaposljetkujeizdvojenprostoridaseprikažegenezaiprijeporokopojmafilozofija /indijska filozofijaufilozofskomsporuna linijiBrankoDespot–MislavJežić,ČedomilVeljačić.Iz postavke da je prvotna funkcija jezikaupravomišljenje,uvaženiarabistDanielBučan (Zagreb), u izlaganju »Filozofija i jezik–mišljenje i imenovanje«, izveo je priličnoizazovan zaključak da sumišljenje i jezik ustanovitome smislu isto. Autor je ispitaopraktičneimplikacijetakvogstava,posluživšiseprimjeromizvlastiteprakseprevođenjaklasičnih arapskih filozofijskih tekstova nahrvatski,istaknuvšidajezavaljanorazumijevanjeonogfilozofijskogutekstovimanužnozadržatištovećublizinusizvornimjezikom.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot378
VoditeljicaOdjelazahrvatskistandardnijezikpri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovljeMilicaMihaljević(Zagreb),uradu»Primjenaterminološkihnačelanafilozofskonazivlje«,izložilajeiuširokimcrtamaoprimjerilanekaosnovnaterminološkanačelapri tvorbistrukovnog nazivlja. Autorica je istaknulamogućnost, štoviše, poželjnost uključivanjafilozofije u program Hrvatskog strukovnognazivlja(STRUNA)kojiseodvijauInstitutuzahrvatskijezikijezikoslovlje.Iakoprovokativnonaslovljeno,»Trebalinamfilozofijanahrvatskomjeziku?«,promišljanjePavelaGregorića(Zagreb)bilojetokomizlaganja»umireno«jasnimipotvrdnimodgovoromna retoričkopitanjekoje je ipakdobiloodgovor.Autorargumentirada,doktemeljnudruštveno-kulturnu zadaću filozofi mogu, svišeilimanjeuspjeha,ispunitipišućisamonahrvatskom,znanstvenuzadaćumoguispunitisamoakopišuiobjavljujuinahrvatskominastranomjeziku. Iz širokogspektraargumentacije možemo izdvojiti četiri ključna momenta koja podupiru autorovu tezu: bitnostcirkulacije feedbackauokvirumeđunarodnezajednice znanstvenika, moguće izvlačenjedodatnihsredstavaizfondovaEuropskeunijezadomaćeznanstveneprojekte,prikazbogatetuzemne kulturno-filozofijske baštine u inozemstvuteomogućavanjestručne,nepristranerecenzije.Analizafilozofijskognazivljauhrvatskimpri-jevodimadjelaTomeAkvinskogteenormnogutjecaja latinske terminologije na tvorenjehrvatskog filozofijskognazivljabio jepredmetizlaganjaAnteMišića(Zagreb).OsobitupozornostizlagačjeposvetioanalizinazivljaSume teologije, prijevodukojisupriješezdesetgodinaorganiziralidominikanci,franjevciiisusovci,akojijeujednoposlužiokaoprimjer na kojem je autor, usporedbom s drugim prijevodima, pokazao ujednačenost, aliimnoge razlike u terminološkim rješenjimaprevoditelja.»Filozofsko nazivlje u hrvatsko-talijanskomrječnikuBartolaKašića«okvirnajetemakojomsepozabavioIvicaMartinović(Zagreb).Autor je uzeo u zadaću, u čemu je i uspio,iscrpno izlaganje usporedbe filozofijskognazivlja u djelima Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae (1595.)FaustaVrančića iTalijanskohrvatskog rječnika(1599.)BartolaKašića,čimeje osvijetlio veliku tvorbenumoć hrvatskogjezikabrojnimivrijednimoprimjerivanjima.DamirBarbarić(Zagreb)unadahnjujućemjepredavanjunaslovljenom»Etimologija–putokazmišljenju«naglasiovažnostpoznavanjaetimologije za filozofijskomišljenje.Barbarićjekaopolaznupremisuuzeotezudajezik
nije nešto konvencijom ustanovljeno, pukosredstvo za intersubjektivno priopćavanjemisliistavova,negodajejezikonaiskonskaproizvodnamoć,kakokažesamautor,»iznošenja cjeline bića na vidjelo pojave unutarzajednice«.Utakvojkonstelacijijeziksepostavljakaosu-djelatanmišljenjuunjegovomnastajanjuiodvijanju,čimeseotvaraplodnaplatformazapromišljanjeonogapred-inad-individualnogzbivanjamišljenjakao ipred-teorijskog»svijeta života«.Tako razumljenasvezamišljenja i jezika vraća nas natrag naetimologiju,kojaukorjenovanjuodgajamišljenje dohvaćajući porijeklo riječi, te timeiskazujeizuzetanznačajzaonofilozofijsko.Završno izlaganje održao je Mislav Ježić(Zagreb),mapiravšiključnamjestavezanazatematiku skupa, u predavanju naslovljenom»Filozofija: mišljenje, kultura, jezik: nekaopćarazmatranja«.Ježićjeistaknuodajefilozofijaonouniverzalno,aonofilozofirajućese utjelovljuje u filozofirajućem jeziku filozofâ.Jednimzaistaširokimhistorijsko-genealoškimizvođenjemproblematikenalinijijezikmišljenjefilozofiranje, s gotovo bezbrojnimprimjerimaetimološkogizvođenjariječi,Ježićjepodvukaovažnostnjegovanjajezikakaoinstrumentamišljenjajersamobrižnoodnjegovanijezik,upregnutfilozofskimmišljenjem,imasposobnostdohvatiticjelinuonogamislivog.Zaključno možemo kazati da spektar temakojesubileizlagane,žustrodiskutiraneisu-mišljene u raspravama, tek ugrubo načinjuširihorizontnaznačensamimnazivomskupa.Trebamosetrajnozalagatidajezik–shvaćenkaoprimarnoiskustvosvijeta,kaohermeneutički fenomenpar excellence, kaomoć raščlambe, kao veličanstveno nikad dovršenoproizvođenjeduhaustalnomnastajanju,kaometafora svijeta – mora biti odgovarajućebrižnoodnjegovankakobismounjemupostojanozahvaćaliubit stvari te trajnomijenjalisvijet.
Josip Cmrečnjak
Međunarodna konferencija »Poboljšanje: kognitivno, moralno i poboljšanje raspoloženja«
Međunarodnakonferencija»Poboljšanje:kog-nitivno,moralnoipoboljšanjeraspoloženja«održanajeuBeograduod14.do16.svibnja2013.KonferencijusuzajedničkiorganiziraliCentarzabioetičkestudije(Institutzafilozofijuidruštvenuteoriju,UniverzitetuBeogra
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot379
du)iOxfordCentreforNeuroethics(UniversityofOxford).Središnja temakonferencijebila je debata o poboljšanju čovjeka putemtehnike,sposebnimnaglaskomnamogućnostmoralnogpoboljšanja.Upravojemoralnopoboljšanje u novije vrijeme postalo jednomodcentralnihtemaunavedenimraspravama,stoga je prvi dan konferencije bio posvećenovoj tematici.Uvodno izlaganjesastojaloseod konfrontacije različitih stajališta, afirmativnoginegativnog,upogleduteze»Moralnopoboljšanje ne bi trebalo biti provedeno jerpredstavljaprijetnjuslobodi«.JulianSavulescu (OxfordUniversity) zauzeo je negativnupoziciju.Savulescujepojasniodabisepovećanaltruizam, smanjenonasilje i agresija tepovećanjevoljezasuradnjomtrebalitretiratikaomoralnopoboljšanje.Uvećanjetihkarakteristikanebiumanjilonašuslobodu,smatraSavulescu, štoviše, omogućilo bi namda seponašamo jošvišeuskladus razumom.Savulescunaimetvrdidajeslobodasamojednaod vrijednosti, stoga se, primjerice, gubitakslobodedaseponašanemoralnomožeopravdati.JohnHarris(UniversityofManchester)branio je navedenu tezu. Harris je ustvrdiodabikognitivnopoboljšanječovjekatrebalopoboljšatimoralljudi,dokbimoralnobio-poboljšanjemoglougrozitinjihovuslobodu.Upreostalimdvamapanelimaprvog dana podnazivom »Moralno bio-poboljšanje:može lidaponudibiloštovrijednoubudućnosti?«i»Moralnopoboljšanje i vrline« također smoimali priliku poslušati brojna zanimljivaizlaganjapoznatihstručnjakaupodručjupoboljšanjačovjekaputemtehnike,kaoštosu:IngmarPersson(GöteborgUniversity),Nicho-lasAgar (University of Wellington), JamesHughes(TrinityCollege,Hartford)idrugi.U panelima drugog i trećeg dana konferencije tematika je proširena na različite formepoboljšanja čovjeka putem tehnike, njihovu korisnost imoralno opravdanje.Uvodnoizlaganje drugog dana »Koji su prihvatljivinačinidaljudeučinimoboljimaisretnijima«održaojePeterSinger(PrincetonUniversity).Singerjeusvomeizlaganjupokušaosagledatiprirodusreće,načinnakojionamožebitiizmjerenainačinenakojemožebitipoboljšana. Preostala dva panela: »Ususret novojkulturi poboljšanja ljudi i ljudske reprodukcije« i »Poboljšanje: opći pojmovi« takođersuponudilanoveperspektiveupromišljanjupoboljšanjačovjekaputem tehnike.Tako je,primjerice,TomDouglas(OxfordUniversity)izniozanimljivetezeupogleduneuro-poboljšanjau prevenciji kriminala,BennettFoddy(OxfordUniversity)sagledaojedobroizloustarenju,aMichaelBarilan(TelAvivUniversity)pokušaojeodgovoritinapitanjezaštojenemogućepoboljšatiljudskabićaizbogčega
je ova nemogućnost relevantna za raspravuo »poboljšanju«. Posljednji dan konferencije bio je sačuvan za »(Nove) perspektive umoralnom poboljšanju teKognitivnost,moralnostiraspoloženjeupsihijatriji«.Usklopunavedenog imali smo prilike čuti izlaganjana teme poput neuro-intervencije, altruizami poboljšanje moralnosti (Hannah Maslen,Oxford University), moralna relevantnostsredstava (Maartje Schermer, Erasmus UniversityiFarahFocquaert,GhentUniversity),kognitivnaraznolikostimoralnopoboljšanje(ChrisGyngell,AustralianNationalUniver-sity)ibrojnedruge.Posljednjeg dana konferencije održana su idvapanelanatemuregionalnebioetike.Doksejedanodnjihpodnazivom»Razno« zadržaonaprikazubioetičkihistraživanjapojedinih stručnjaka iz regije, panel »Integrativnabioetika«pokazaosemnogokontroverznijimte je nakon njega uslijedila burna diskusija.U ovom panelu Tomislav Bracanović (Sve-učilište u Zagrebu) održao je prezentaciju»Integrativna bioetika: pažljivo rukovati«,dok je Tomislav Janović (Sveučilište u Zagrebu) održao prezentaciju »Čudna sudbinaakademskeetikeuHrvatskoj:odmarksističkedezintegracijeetikedointegrativnebioetike«.Navedenimseprezentacijama,kojesupredstavljalekritikuintegrativnebioetike,uodređenojmjeripridružila iprezentacijaNenadaCekića(UniverzitetuBeogradu),»Bioetičkaistraživanjaifilozofija«.KakojeBracanovićintegrativnu bioetiku neutemeljeno proglasiopseudoznanošću,dokjeJanovićpokušaouspostavitizačudnukoncepcijskuparaleluizmeđuPraxisfilozofijeiintegrativnebioetike,u diskusiji su postavljena brojna pitanja tesuprotstavljene teze o tome što jest integrativnabioetika.Onoštosepokazaloposebicezanimljivimjestpromišljanje inozemnihkolega,odkojih jevećinaovomprilikomprviputa čula za koncept i projekt integrativnebioetikeitosamoskritičkepozicije.Ipak,tonijespriječiloRobaSparrowa(MonashUniversity) i Jonathana Pugha (OxfordUniversity)dadoveduupitanjenekeodpostavljenihBracanovićevihiJanovićevihteza.Očekivanirezultatkonferencijesastojaoseudaljnjemrazvitkuipojašnjenjurazličitihperspektiva problematike poboljšanja čovjekaputem tehnike,posebicemoralnogpoboljšanja.U tomsmislukonferencija je,zahvaljujući brojnim izlaganjima uglednih svjetskihistraživača, zasigurno doprinijela navedenojdebati. No dio konferencije koji se odnosiona regionalnu bioetiku, imao je ozbiljne organizacijske propuste. Naime, konferencijajeotvorenavrlozanimljivomkonfrontacijomstajalištaSavulescuaiHarrisaupogledumoralnog poboljšanja čovjeka. S druge strane,
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot380
prilikompanela»Integrativnabioetika«imalismoprilikučutisamoprezentacijekojesusekritičkiodnosilepremaintegrativnojbioetici.Imajućinaumuda jeVojinRakić, jedanodorganizatorakonferencije,isamsudjelovaoukonferencijama izbornicimakoji subilidioprojektaintegrativnebioetiketečinjenicudajevrlodobroupoznatstimetkosuutemeljiteljinavedeneideje,postavljasepitanjezaštooninisubilipozvaninasimpozijkakobismomogli čuti i afirmativan stavo integrativnojbioetici.Neulazećiurazlogezaovakvopostupanje, potrebno je naglasiti da ovakvomtipu jednostranog pristupa, u kojem međunarodna publika nema priliku saslušati objestrane te kreirati nezavisno mišljenje, ne bitrebalobitimjestoniujednojzajednicikojapretendirabitiznanstvena.
Marija Selak
3. studentski filozofski simpozij »Hrvatska filozofska baština«
Nakonsimpozijāposvećenihetičkimtemama(2011)ifilozofskimaspektimafilmskeumjetnosti (2012), na Filozofskom fakultetu Sve-učilišta Josipa JurjaStrossmayerauOsijekuje17.svibnja2013.godineodržanitrećistudentskifilozofskisimpozij.Budućidajebioposvećen hrvatskim filozofima, ovogodišnjistudentski filozofski simpozij naslovljen je»Hrvatska filozofska baština«. Organizatorsimpozijaponovno jebioosječkiOdsjek zafilozofiju. Povodom održavanja simpozijaosječki Filozofski fakultet objavio je i knjižicusažetaka,kojujeuredioDavorBalić,docentnaosječkomOdsjekuzafilozofiju.Osimprograma(str.17–19)idvadesetsažetaka(str.23–44),taknjižicasadržiiBalićevuvodpodnaslovom »Zašto ‘Hrvatska filozofska baština’?«(str.7–13),zatimpretiskeprikazaoprethodnimdvamastudentskimsimpozijima,koje je,objavivši ihuFilozofskim istraživanjima, napisao student Slaven Lendić (str.47–54), kao i prikaz povijesti osječkog studija filozofije te Odsjeka za filozofiju, kojijenapisaostudentLukaMatić,naslovivšiga»Ususretdesetojgeneraciji studenata filozofijeuOsijeku:prilogpovijestiosječkogOdsjekazafilozofiju«(str.57–67).Kao što doznajemo iz Balićeva uvoda, doprinos studentskog simpozija posvećenogistraživanju hrvatske filozofske baštine bitće»ostvarentimeštoćedanašnjageneracijaosječkih studenata filozofijedoznati, aondaudijalogusasvojimsplitskim,riječkimiđa
kovačkimkolegicamaikolegama,rasvijetlitipodatkeopetnaestakhrvatskihfilozofa«(str.12).Tomedodajemodasevrijednostsimpozijasastojiiodtogaštosunanjemustudentisvojim izlaganjima obuhvatili filozofe svihrazdoblja povijesti hrvatske filozofije. Naime,svojupozornostusmjerilisunaHermanaDalmatina,daklenafilozofakojijedjelovaou12.stoljeću,zatimnafilozofekojisudjelovaliurazdobljurenesanse(15.i16.stoljeće),kaoštosu,primjerice,IvanStojković,NikolaModruški iFranePetrić, ali i na suvremenehrvatskefilozofe(20.i21.stoljeće),kaoštosu, primjerice,Vanja Sutlić,MilanKangrgai Nikola Skledar. U ovom prikazu usmjeritćemo se na sadržaj održanih izlaganja i popratnihdogađanjanasimpoziju.SimpozijjezapočeogovoromŽeljkaSenkovića,voditeljaosječkogOdsjekazafilozofiju,koji je pozdravio organizatore i izlagače nasimpoziju.Odmahpotomprisutnejepozdravila iAna Pintarić, dekanica osječkog Filozofskogfakulteta,kojajeukazalanavažnostodržavanja studentskih simpozija, a zatimotvorila treći osječki studentski filozofskisimpozij.Uvodna izlaganja na simpoziju održali suDavor Balić i Vladimir Jelkić, profesori naosječkomOdsjekuzafilozofiju.NaslovBalićevaizlaganjaglasioje»Kratakprikazstanjaistraženosti hrvatske filozofske baštine«. UsvojemizlaganjuBalićjeistaknuodasubrojnadjelahrvatskihfilozofajošuvijekneistražena, nakon čega je zaključio da je »nužnopoduhvatiti se sustavnog istraživanja hrvatske filozofskebaštine«, jer ćemosamo takomoćidoznati»odoprinosuhrvatskihfilozofarazvojueuropskefilozofskemisli«.VladimirJelkićje,pak,održaoizlaganjepodnaslovom»Matoševa recepcija Nietzschea«. U njemuse usmjerio na Matoševe feljtone, polemike, pamflete i korespondenciju, pri čemu jezaključio da su naMatoševumisao uvelikeutjecaliNietzscheovistavoviomoralu,kulturi,kršćanstvu,aliinaukonatčovjeku,štoje,tvrdiJelkić,bilouskladusondašnjomeuropskomrecepcijomNietzschea.PrvusekcijustudentskogfilozofskogsimpozijaohrvatskojfilozofskojbaštiniotvoriojeDemianPapo(Osijek)izlaganjempodnaslovom »Filozofski oslonac pri pokušaju osnivanja dubrovačkog učilišta u StojkovićevugovoruErit tibi gloria (1424)«.U izlaganjujeizvijestiodajeStojkovićpredložioosnivanje visokog učilišta uDubrovniku, zatim jeizdvojiofilozofekojejeStojkovićimenovaougovoru,aizložiojeinastavnemetodekojejeStojkovićsmatraoključnimazapoučavanjenavisokomučilištu.SljedećeizlaganjeodržaojeDamirSekulić(Osijek)podnaslovom»Dijalog o sreći smrtnika NikoleModruškog«.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot381
Prema Sekulićevim spoznajama, ModruškiseutomdijaloguusmjerionapitanjemoželičovjekbezObjavespoznatisvojuvrhunarav-nusvrhuilisrećutezaključiodadijalogsadržignoseološkuietičkusastavnicu,kaoitoda je zastupao stajalište da čovjek vlastitimsnagamamože spoznati svoj cilj. Sekciju jezaključilaDajanaPaprić(Osijek)izlaganjempodnaslovom»Gučetićevafilozofijaodgojaiobrazovanjaizperspektivekritičkepedagogije«,ukojemjeGučetićevastajalištaoodgojui obrazovanju usporedila sa stajalištimaRachelDowty, američke sociologinje i istraživačicekritičkepedagogije.Druga sekcijabila jeposvećena izlaganjimakoja su se odnosila na filozofsku teologiju.PrvoodnjihodržalajeEmanuelaKuliš(Osijek) pod naslovom »Stjepan Zimmermann:‘FilozofijskaideologijaTomeAkvinskog’«.IztogizlaganjadoznalismodajeZimmermannzastupao sljedeće stajalište: TomaAkvinskinastojaojeujedinitiumivjeru,znanjeiObjavu, filozofiju i teologiju. Sljedeće izlaganjeodržaojeŽeljkoFilajdić(Đakovo)podnaslovom»JosipStadler:novoskolastičkifilozofsmargineudžbenika«.Osim što jeukazaonanedovoljnuistraženostStadlerovaopusa,Filajdić je obradio i Stadlerovu etiku, kozmologijutelogiku.SekcijujezaključilaSuzanaMaslać (Bizovac/Wien) izlaganjem čiji jenaslovglasio»OdnosfilozofijepremareligijiiznanostiumišljenjuNikoleSkledara«.UizlaganjuseusredotočilanaSkledarovosmještanjefilozofijeizmeđureligijeiznanosti,pričemujeizdvojilametodekojimasociologija,filozofija i teologija nastoje objasniti religiju,akoje,premanjezinumišljenju,nemogu»datikonkretne,panipouzdaneodgovorenapitanjatranscendentnogaobjektainapitanjaomističnomsadržajureligije«.Nakonzavršetkadrugesekcije,nasimpozijujeuslijedilopredstavljanječlanakaohrvatskojfilozofskojbaštini,kojisu2012.godineobjavljeniuCrisu,časopisuPovijesnogdruštvaKriževci. Predstavljena su četiri članka:DajanaPaprić prikazala je članakkoji je, naslovivšiga»FilozofiifilozofskiizvoriuKotruljevićevuspisuoumijećutrgovanja«,napisaoDavorBalić i članak koji je, naslovivši ga »IzvorideveteknjigeDragišićevadjelaDe natura angelica«,napisaoBrunoĆurko,dokjeSlavenLendić prikazao članak »Renesansne protuaristotelovske diskusije i nastanak moderneznanosti«LukeBoršića i članakkoji je,podnaslovom»VrednoteistvaralaštvoufilozofijiPavlaVuk-Pavlovića«, napisala Ivana Zagorac.Odmahpotom,studentifilozofijeodržalisuosnivačkuskupštinuUdrugestudenatafilozofijeuOsijeku,kojusunazvali»logOS«.U trećoj sekciji osječkog studentskog filozofskog simpozija tematizirana je politička
filozofija.TusekcijuotvoriojeAntonioShala(Osijek)izlaganjempodnaslovom»UlogazakonodavcauPetrićevuspisuSretan grad(La citta felice)«.ShalajeizvijestiodajePetrićuspisunaveouvjetekojiomogućavajusavršenofunkcioniranjegradaiukazaonaključnuuloguzakonodavca(upućujegrađanenavrlinu),štosupreduvjetizaostvarenjeblaženstvagrađana.SljedećeizlaganjeodržaojeMarinStolica(Split)podnaslovom»PolitičkafilozofijaJurjaKrižanićaudjeluPolitika iliRazgovori o vladalaštvu«. Osim što je istaknuo da jeKrižanić »jedanodnajsvestranijih hrvatskihmislioca17.stoljeća«,StolicajenaglasiodasuKrižanićeviRazgovorio vladalaštvuprožetipolitičko-filozofskimpromišljanjima,pričemu je izdvojio ideje sveslavenstva i ekumenizma.Treću sekciju zaključio je SlavenLendić (Osijek) izlaganjem pod naslovom»Pojam političkog u pravnoj filozofijiAnteStarčevića«,ukojemseusredotočionaStarčevićevastajalištaosvrsipolitičkogdjelovanja,kaoinaStarčevićevfilozofskiipolitičkinazor,koji jepočivaonalegitimnosti, legalnosti ipolitičkomrealizmu,ane,kako ih jeLendićnazvao,»ratohuškačkimnamjerama«.Četvrtu sekciju, koja je bila posvećena temama iz filozofije prirode, započela jeAnaGrgić (Osijek) izlaganjem pod naslovom»Prisutnost astronomije u djeluDe essentiisHermanaDalmatina«.Nakonštojeistaknulada je Herman u svojem djelu nastojao sintetizirati zapadnu i istočnu filozofiju, Grgićje izvijestilada jeHermanova slika svemirauvelikebilanadahnutanaukomarapskogfilozofaAbuMa’šaratenaucimakojesuzastupaliAristoteliPlaton.DrugoizlaganjeusekcijiposvećenojfilozofijiprirodeimaojeBranimirKurmaić (Osijek).Naslov njegova izlaganjaglasio je »Boškovićeva stajališta o prostorui vremenu u epu Benedikta Staya«. Naime,Stay je opjevao Newtonovu i Boškovićevufilozofijuprirode,aBoškovićjeuznjegoveppriložio dopune o prostoru i vremenu.BoškovićevnaukoprostoruivremenuKurmaićjezaključiotvrdnjomdajedubrovačkimislilac razumijevanje prostora i vremena utkaou svoju teoriju sila i time oblikovao vlastitiprirodnofilozofskisistem.Upetojišestojsekcijistudentisusebavilitemamaizsuvremenehrvatskefilozofije.Prvoizlaganjeupetojsekciji imaojeLukaMatić(Osijek) pod naslovom »O dvije recepcijeHeideggerova rektorskog govora u Hrvatskoj«.Matić je recepcijuHeideggerova rektorskoggovorasagledaoizperspektiveDunjeMelčićiVanjeSutlića,nakončegajenjihovastajališta usporedio s onima Karla LöwithaiOtta Pöggelera i, naposljetku, naveo da jesvakojodtihčetirijurecepcijazajedničkotošto suHeideggerov rektorskigovor smatrali
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot382
podudarnimsondašnjimpolitičkimprilikamauNjemačkoj.Uslijedilo je izlaganjeMarineŠokić(Osijek)podnaslovom»SutlićevdijalogsHeideggeromudjeluBit i suvremenost«.Studentica jeu izlaganjuukazalana razlogezbogkojihjesmatraladaseSutlićupustioudijalog s Heideggerom, od kojih izdvajamoda je Sutlić Heideggerova stajališta poimaomogućimazasagledavanjeizsuvremeneperspektive.PetusekcijuzaključiojeHrvojePotlimbrzović(Osijek),kojijeodržaoizlaganjepodnaslovom»SutlićevorazumijevanjepjesništvaudjeluBit i suvremenost«.UnjemujeukazaonaosebujnostSutlićevashvaćanjapjesništva kao bîti umjetnosti, a onda i na,takođerosebujan,odnospjesništvaifilozofije,kojijeSutlićsmatraopresudnimzaživotčovjeka.Posljednju, šestu sekciju simpozija, otvorilaje Nikolina Mijatović (Osijek) izlaganjempod naslovom »Odnos čovjeka i tehnike udjeluHumanitet tehničkog društvaBlaženkeDespot«.NakonštojeistaknuladajeDespotrazlikovalapraksuodrada,MijatovićseusredotočilainastajalištakojajeDespotusvojemdjeluzabilježilaokapitalizmuikomunizmu,posebiceotomedakapitalizamreduciratehniku ičovjekovedjelatnemogućnostina instrumenttuđesvrhe,dokkomunizamomogućavaostvarenjesamosvršnedjelatnosti(prakse). Uslijedio je Dražen Rastovac (Rijeka),kojijeodržaoizlaganjepodnaslovom»Kangrginastajalištaoradu«.RastovacjenajprijepodsjetionaKangrginstavda»samoradomi borbom čovjek izlazi iz životinjskog carstva«,azatimobrazložioKangrginuodredburada:djelatnost»ukojojsezbivaprisvajanjeprirodepočovjekuizačovjeka«.Posljednjeizlaganjeušestojsekcijiinasimpozijuuopće,održaojeMarioRadovanović(Osijek).Uizlaganjupodnaslovom»SrećkoHorvat:političkakorektnostiterorizam«,RadovanovićjeponudiotumačenjedvajuHorvatovihdjela:Protiv političke korektnosti (2007) iDiskurs terorizma (2008). Prema Radovanovićevimspoznajama,Horvatjeutimdjelimaporučiodase tragičnipovijesnidogađajimoguupotrijebitikaooruđevladajućegsistemausvrhuvlastitaodržanja.Treći osječki studentski filozofski simpozij»Hrvatska filozofskabaština«završen je raspravomukojojjezaključenodasustudentisvojim izlaganjima nedvojbeno pridonijelipopularizacijiistraživanjahrvatskefilozofskebaštine. Za nadati se da će i četvrti osječkistudentski filozofski simpozij također obilježitibrojnaizlaganjatedaćenanjemusudjelovatistudentiizštovećegbrojahrvatskihsveučilišnihgradova.
Demian Papo Hrvoje Potlimbrzović
12. Lošinjski dani bioetike
PitoreskniotokLošinjuposljednjihsedesetak godina etablirao kao središte bioetičkogdiskursauovomdijeluEurope.Od19.do22.svibnja2013.ponovno jebiomjestosusretai suradnje bioetičara iz Hrvatske i svijeta,ugostivši po dvanaesti put manifestacijuLošinjski dani bioetike. »Bioetička godina«u prostoru jugoistočne Europe određena jedatumima održavanja Lošinjskih dana bioetike,kakojeistaknuoAnteČović,predsjednikOrganizacijskogodbora, ameđunarodnavažnost i rastuća popularnost potvrđena jesudjelovanjem bioetičara iz Bosne i Hercegovine,Irana,Mađarske,Makedonije,Slove-nije i Srbije. U ulozi organizatora iskazalisu seHrvatsko filozofskodruštvo,HrvatskobioetičkodruštvoiGradMaliLošinj,dokjepokroviteljembilaPrimorsko-goranskažupanija, ahoteliAurora iVespera već su tradicionalnodomaćiniLošinjskih dana bioetike.Cjelokupnamanifestacijaotvorenajedvamaplenarnim izlaganjima koja su nas uvela upovijesnirazvitakbioetikeinaglasilapotrebuzaproširenjembioetičkogokviranabioskaotakav.IvanaZagorac(Hrvatska),uizlaganju»Bioetičkisvjetonazorueuropskojtradiciji«,istaknula je da se vrijedne smjernice za oblikovanje bioetički zasnovanog svjetonazoramogupronaćiubogatommisaonomnasljeđuEurope,kojesežeodFranjeAsiškogdoFritzaJahra. Spomenuto nasljeđe možemo koristiti kao teorijsko oruđe za proširenje horizontabioetikeizvanuskogantropocentričkogstajališta. Imajući u vidu jedan od glavnihciljevaokolišne etike, tj. proširenjemoralnedomeneuključivanjemne-ljudskihsubjekata,autor Tomaž Grušovnik (Slovenija), u predavanjupodnaslovom»Razlikakaoosnovaokolišne etike«, založio se za razvijanjeokolišne etike i etike općenito uzimajući uobzir pojam razlike, pri čemu je problematizirao različite okolišnoetičke koncepcijepozivajućisenamisaoL.Irigaray.UsklopuLošinjskih dana bioetike,20. i21.svibnjaodržanjemeđunarodnisimpozij»Integrativna bioetika i nova epoha«, koji je isredišnjidogađajmanifestacije.Uradusimpozija sudjelovali su znanstvenici iz Hrvatske,Bosne iHercegovine, Irana,Mađarske,Makedonije, Slovenije i Srbije, izlaganja suodržavananahrvatskomiengleskomjeziku,a izlagači su sepredstaviliudvijeparalelnesekcije.Prva sesija problematizirala je neke aspekteintegriranja različitih teorijskih struja u bio-etičkomišljenje.U shvaćanju života imamodihotomiju, odnosnopolariziranjenakritikuantropocentričnihpozicijaunutarbioetikete,s druge strane, kritiku s teološko-religijskih
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot383
pozicija o čemu je govorio IvanCifrić (Hrvatska).Autorsestimesuočiokroztritočkeukojimajepromišljaobioetikuisistem,bio-etiku i čovjekovu egzistenciju te bioetiku ivrijeme.Krešimir Babel (Hrvatska) govoriojeouključivanjukonfucijanizmauglobalno-bioetičkomišljenje, čimebi se otvorili noviputovi koji bi razjasnili aspekte bioetičkihproblema koji su dosad na Zapadu bili nedovoljno tematizirani.Orhan Jašić iRusmirŠadić(BosnaiHercegovina)obradilisuunutarbioetičkogdiskursadioučenjafilozofsko-teološkog bratstva Ihvanussafa koji se odnosinasvetostživotaunutarsvegastvorenog.Marina Katinić (Hrvatska) problematiziralaje pitanje bioetike u osnovnoškolskoj nasta-vi,uzimajućiuobziridejuholizmausmislupredstavljanjačovjekakaobićauklopljenoguZemljinucjelinu,negirajući timedihotomijučovjek-priroda.Sljedećatematskacjelinabilaje posvećena odnosu liječnika i pacijenta,pajetakoBorutOšlaj(Slovenija)govorioopacijentskojoporuciioproblemuautonomnei prirodne volje, aAleksandra Frković (Hrvatska)zalagalasezaštovećuinformiranostpacijenta o cijelom postupku liječenja krozpartnerski,anebirokratskiodnos.ZvonimirBošković(Hrvatska)govoriojeograđansko-pravnoj odgovornosti za liječničku grešku,dok je Veronika Szántó (Mađarska) propitivala moralni značaj fetusa kojem je dodijeljen status autonomnog samoosnaženogentiteta. Problem ekološkog nacionalizmapredstavilajeLejlaMušić(Hrvatska),aMari-jaSelak(Hrvatska)kritičkijeseciralamoder-no viđenje ideje napretka i vjere u čovjekau historijskom i tehno-znanstvenom smislukroz ideju tehničkog poboljšanja čovjeka.HedaFestini (Hrvatska)naglasila jevažnostrazumijevanja zakona biologije kako bismose pravilno bavili bioetikom i izbjegli padu determinizam. Moralnu ispravnost reanimacije prerano rođene dojenčadi propitivalajeJasminkaPavelić(Hrvatska),doksuVesnaPešić iEduardPavlović (Hrvatska) razložilimoralnostnjegebolesnikauterminalnojfazibolestiuobiteljiiuhospiciju.MarijaGeigerZeman i Zdenko Zeman (Hrvatska) prikazali sumitološki likBabe Jagekrozprizmufeminizma,čimesuzagovaraliemancipacijuženasvihdobitekritiziralimodernikulturniimperativmladosti i ljepote. Studiju slučajaukojemuprikazujumoralnedilemeuporabebioloških lijekova u liječenju neurološkihi dermatoloških problema približili su namErvinJančićiHrvojeCvitanović(Hrvatska).O polimerima i o utjecaju nastanka novihmaterijalanabioetičkeproblemegovorilisuIgorČatić iMajaRujnić-Sokele (Hrvatska).NadaGosić (Hrvatska) predstavila je teorij-skiradpionirabiofilozofijeJonasaE.Salka,
pozivajućiseprvenstvenonanjegovuknjiguAnatomy of Reality: Merging of Institution and Reason, a cjepivo protivHPV-a bilo jepredmet bioetičke rasprave Lidije Gajski(Hrvatska) jer je skupo, djelotvornost munijedokazana,abrojnuspojavajevrlovisok.Živka Juričić (Hrvatska) istražila je bolesnikovu percepciju biomedicinskih lijekova ipokazalarelacijuizmeđuprvotneočaranostiipotonjerazočaranostizbogjatrogenihučinakakoji su sve kraći. Stjepan Kos (Hrvatska)naglasio je ravnopravnost, transparentnost,miroljubivupolitikusuradnjeupoliticiigospodarstvu te razvoj znanosti i obrazovanjakao četiri koraka do pravednog društva,dok je Mile Marinčić (Hrvatska) rasvijetlioulogu iznačenjebioetikezapoduzetništvo ipoduzetnike. O neozbiljnom korištenju toa-let-papirakaooozbiljnomekološkomproblemu govorili su Aleksandar Racz, VlatkaBrumen i SlavkoAntolić (Hrvatska).DarijaRupčićiIvicaKelam(Hrvatska)tematiziralisu problematiku sintetske biologije koja senudi kao konačni odgovor na pitanje ima ličovjekpravoradikalnopromijeniticjelokupnu svoju okolinu i sebe sama unutar nje, tekojebibilemoralno-etičkeimplikacijetakvepromjene.SilvanaKaračićiAnaJeličić(Hrvatska)dotaklesusebioetičkihaspekataInterneta,odnosnonajučestalijihnačinanjegove(zlo)uporabe.Motivacijuzaizborliječničkogpoziva iz perspektive bioetike razmatrali suNadaiŽarkoMladina(BosnaiHercegovina),argumentirajućidajeliječničkipozivmnogovišeodpukogzadovoljstvauintelektualnomsmislu.VelimirTerzić,DraženŠvageljiMarijaTerzić(Hrvatska)istražilisuafinitetdvijugeneracijastudenatazavršnegodinefizioterapijepremaodabiruodređenihbioetičkihtematesuispitališirinuurazumijevanjuivažnostbioetikeuprofesionalnomživotu.Drugi dan simpozija započeo je izlaganjemAleksandreDeanovske-Trendafilove (Makedonija)»Bioetika,pravoigenetika«,kojimseautoricazaložilazadetaljnopravnoreguliranjegenetičkihtehnologijaimetodakojimabiprethodila sveobuhvatna bioetička raspravakojabidefiniralagranicu izmeđuonogadopustivoga i nedopustivoga s obzirom na todaintervencijenarazinigena,osimštokršetemeljnaljudskaprava,mogurezultiratipromjenama i, u najgorem slučaju, uništenjemčovječanstva. Pitanje sigurnosti, moralnostitepravnihidruštvenihimplikacijakorištenjananobiotehnologijeinanomedicineilustriraojeAlirezaHaghparast(Iran).VladimirJelkić(Hrvatska) razmatrao jeshvaćanjemoralnogsubjekta u kontekstu moderne znanstveno-tehničkecivilizacije.Autorjetakođerdoveoupitanjepojamgospodara,itonatraguHegela,kao iproblematikuodgovornostizane-ljud
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot384
skabića.Analizuantičkogpoimanjažrtvovanja životinja i njihovakonzumiranjaprovelisuŽeljkoKaluđerović(Srbija)iZlatanDelić(BosnaiHercegovina),ističućipritomeraznefilozofsko-kulturološke (kontra)argumente.Robert Međugorac (Hrvatska) obradio jeproblematikuspecizma,uzevšiuobzirantro-pocentričko gledište na ne-ljudski život iusporedivši teorijske poglede Joan Dunayeri Petera Singera, pozvavši time na fizičku,ustavnuizakonskuemancipacijune-ljudskihživotinja. Igor Eterović (Hrvatska) u svomejereferatupropitaoraznateorijskaodređenjabioetike, njihova značenja, faze razvoja tenjezino sadržajno i metodološko određenje,pledirajući time za šire shvaćanje područjai opsega djelovanja bioetike. O prvom spomenubioetikekodautoraFritzaJahra1926.godineioširinibioetičkogbavljenjakojenasje odobične ideje dovelodovelikih edukacijskih i znanstvenih pothvata poputNacionalnogcentrazavisokoobrazovanjegluhihinagluhihosobagovorilisuIvaRinčićiAmirMuzur(Hrvatska).MislavKukoč(Hrvatska)skrenuo je pozornost na zastupljenost bio-etikenanadolazećemSvjetskomfilozofskomkongresu,čemuupriloggovoriičinjenicadaMeđunarodnafederacijafilozofskihdruštava(FISP),kojaorganiziraKongres,imaposebanstručniodborzabioetikuietikuznanosti.Deveta po redu studentska bioetička radio-nicabilajeposvećenatemi»Bioetika,ekonomija,politika«,aodržanaje20.i21.svibnja.Osmislili su ju iorganizirali studenti filozofijesFilozofskogfakultetaSveučilištauZagrebu,aunjezinuradusudjelovaloječetrdesetakstudenata izHrvatske(Zagreb,Rijeka,Osijek) i Srbije (Novi Sad), što je najvećibroj sudionika do sada. Održano je ukupnodvadeset i sedam izlaganja. Iskazani interessvjedočiorastupopularnosti ivažnostiskupa.RadionicajeotvorenaizlaganjimaJosipaCmrečnjaka(Zagreb),BernardaKoludrovića(Zagreb)iLukePerušića(Zagreb),kojimajekonstruiranpojmovniokvirunutarkojega jeizgrađena cijela radionica, tj. konkretiziranasu pojmovna čvorišta.Definirani su pojmovi biopolitike, problemi biosa u kontekstuneoliberalneekonomskeparadigme,tematizi-rani su konkretni aspekti unutar navedeneproblematike, kao što su zapošljavanje iradnička prava, s ciljem postavljanja pravno-političkihpitanjaovaljanimsmjernicamaprema odgovorima te je također temeljitopropitandruštveniznačaj,ulogaimjestobioetičara u biopolitici.Druga sesija započelaje problemom razgraničavanja sakralnog iprofanog,kojimsuMatejaHrgovan iRahelaJug(Zagreb)naglasilevelikutjecajCrkvenapodručjepolitičkog.NinoKadić(Zagreb)predstaviojepokretanarhoprimitivizmakoji
oštro kritizira civilizaciju te nas upozoravada život u modernoj tehno-znanstvenoj civilizaciji nije nužno najboljimodus vivendite da postoje moralnije alternative. Sesijuje zaključila Suzana Krčmarek (Zagreb) temomekofeminizmaipokušajemutvrđivanjarazlogazbogkojihženekrozčitavupovijestimaju sekundarnu poziciju u punopravnom,naokorodno-jednakomdruštvu.Sljedećasesijazapočelajekorelacijompoimanjaropstvau vrijeme JohnaLockea i trgovanja ljudimausuvremenodoba,štojeaktualiziralaIvanaEmilyŠkoro(Zagreb),dokjeJovanaPotpara(Novi Sad) usporedila Platonovu politeiu spoimanjemdržaveuKini, a posebannaglasakstavila jena shvaćanjepotomstvauobasustava.Uvijekaktualanproblemmoralnostipostupkamedicinskipotpomognuteoplodnjeobradila je SaraVukasović (Rijeka). Izlaganje je ukazalo namnoga pitanja kao što suutjecaj ekonomskihparametaranaograničenje broja postupaka te kako integrirati stavjavnostiprilikomformiranjazakona,adasepritomuvažavajustručneietičkenorme,štojerezultiraloživahnomraspravom.Dasunarušavanje privatnosti i dostojanstva temeljnibioetički problemi čipiranja ljudi pokazalesu JelenaBabić iŽaklinaViljevac (Osijek).MarkoKos(Zagreb)započeojesesijuopsihijatrijipredavanjemkojesezalažezaizjednačavanje prava duševno oboljelih osoba sasvimostalimpravnimsubjektima.LovroSavić(Zagreb)propitaojemoralnuopravdanostelektrokonvulzivneterapije(ECT)kojautječenaidentitetpacijenta,doksuIgorSalopekiVesnaŠendula-Jengić(Rijeka/Rab)prikazalisvijetliprimjerPsihijatrijskebolniceRabkojajeodsvihpsihijatrijskihustanovauHrvatskojnajlošijefinancirana,alijeunatočtomejednaodnajkvalitetnijihpsihijatrijskihbolnica.Autorisutimeželjelipokazatidaječovjeknajvažniji bioetičko-ekonomsko-politički faktorjerunjemuležimoćproizvođenjapromjenausustavukojegajeisamdio.Drugi dan studentskebioetičke radionice za-počeo je sesijom o utjecaju propagande imarketinganaljudskoponašanjeistavovetepropitivanjemnjihovemoralnosti,očemusugovorileEmaDragojević,EvaFeldmaniIvaGregov(Zagreb),teEvicaJurković(Zagreb)iNinaJelić(Zagreb).ArnoVinković(Zagreb)govoriojeovraćanjujoie de vivreunašeživote, koja nam je oduzeta instrumentalizacijskim odnosom prema životu.O »indeksusrećePlaneta« iosrećikaoovažnojodrednici blagostanja imjeri napretkagovorila jeTara Beata Racz (Zagreb). Bruna NedoklaniZoranaRiggi (Zagreb) problematizirale sualtruističnunaravvolonterstvakrozevolucijskuperspektivu i socijalne teorije tekritičkipreispitalesamuuloguvolonterskihorganiza
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot385
cijaunutarpolitike,ekonomijeidruštva.NikolinaĆavariIvanŽanetić(Zagreb)govorilisuo(ne)moralnostikorporativnihskandalaionjihovunegativnomutjecajunapotrošačeidruštvokaotakvo.Sljedećatemaprikazalajeneodgovornostvelikihekonomskihsilapremaokolišu,očemujegovorioIvanBauernfreund(Zagreb).BranimirKurmaićiDenisMuzička(Osijek)imalisuizlaganjeogeoinženjeringukao manifestaciji kartezijansko-bejkonovsketendencijeovladavanjaprirodomipromišljalisunasiljeznanostinadokolišem.JurajGajski(Zagreb)naglasiojetezuJamesaStavridisadasenacionalnasigurnostdanasvišenepostižegradnjomobrambenihbedema,većgradnjommostova.U posljednjoj sesiji studentske radionice Krešimir Vidović (Zagreb) pokušaojeukazatinaaktualnostpitanjajavnogdobra,kaoinatodaseistaproblematikatematizirakakoizbioetičkih,takoiizbiopolitičkihpromjena i primjena.MarioRadovanović (Osijek)je,natemeljuromanaTheDispossessedautoriceUrsuleK.LeGuin,ukazaonauvjetekojibitrebalibitiispunjenikakobisejednodruštvotrajnomoglopridržavatiprincipauniverzalnogjavnogdobra,ekološkeodrživosti,egalitarizmaislobode.MarinaZrnić(Zagreb)prikazala jekako jeSADzapočeonovukolonizacijuiporobljavanjeIndijesvojomgeo-političkom strategijom nazvanom »zelenarevolucija«, čime je gotovo uništio indijskupoljoprivredu.MašaDunatov,IvanCerovac,LuanaIvoševićiAndreaMešanović(Rijeka)usvomesuizlaganjuukazalinaispravnuulogu znanosti u deliberativno-demokratskomdruštvutesuupozorilinapostojanjehimerneepistemologije koja uzrokoje eroziju znanstvenogautoriteta,štosupokazalinaprimjerugenetičkimodificiranihorganizamatetimepotaknuli žustru raspravuna radionici, čimejeonauspješnoprivedenakraju.Drugogadanaskupa,21.svibnja,uvečernjimsatima,održanje»Bioetičkicafé«čijijegostbiobivšiprofesionalninogometašipublicistIvanErgić(Srbija).Temaovogdruženjabiloje, između ostalog, promišljanje tjelesnostisportaša,tj.eksploatacijeiinstrumentalizacijeistogukontekstuprofesionalnogsporta.Lošinjski dani bioetikezavršenisu22.svibnjaokruglimstolomna temu»Bioetika i teorijezavjere«.UprvomdijelusudjelovalisuAnteČović(Zagreb),LukaTomašević(Split)iPetarFilipić(Split),kojisuobradiliproblematikuneoliberalnepolitikeukontekstuugrožavanjaizaštitejavnogdobra,djelovanjaCrkvete hrvatskog visokog školstva. Hrvoje Jurić(Zagreb)iMarijanJošt(Križevci)obračunalisusesgenetičkimodificiranimorganizmima,odnosno s velikimmultinacionalnim korpo-racijama i političkim centrima moći, kojipokušavajustvoritimonopolnadsjemenomi
hranom, te su se jasno opredijelili zaGMO Free Hrvatsku.Valjaspomenutidasuprvogdanamanifesta-cije, 20. svibnja, predstavljene recentne bio-etičke publikacije, odnosno uži izbor iz bogatog bioetičkog izdavaštva. Među njimasu senašlačetiribioetičkazbornika radova:Integrativna bioetika pred izazovima biotehnologije (ur. Velimir Valjan), Sarajevo,2012;Bioethik – Medizin – Politik(ur.WalterSchweidler),SanktAugustin,2012;Bioetika i psiha(ur.NikolinaĆavariIvanŽanetić),Zagreb,2013;Ekofeminizam: nova politička odgovornost(ur.RadaDrezgić,DašaDuhaček,JelenaVasiljević),Beograd, 2012; te drugihdevet knjiga: IvaRinčić,AmirMuzur,Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, Zagreb,2012; Marko Tokić, Život, zdravlje i liječništvo u Platonovoj filozofiji, Zagreb, 2013;Čovjek i priroda. Prilog određivanju odnosa(ur. Tomislav Krznar), Zagreb, 2013; IvanCifrić,Leksikon socijalne ekologije,Zagreb,2012;Književna životinja. Kulturni bestijarij, II. dio (ur. SuzanaMarjanić,AntonijaZaradijaKiš), Zagreb, 2012;Predavanja etike u psihijatriji. Skice slučajeva (ur.KsenijaTurković,SunčanaRoksandićVidlička,AleksandarMaršavelski),Zagreb,2012;Podučavanje etike u presađivanju organa i darivanju tkiva. Skice slučajeva(ur.KsenijaTurković,SunčanaRoksandićVidlička,AleksandarMaršavelski),Zagreb,2013;IvanIlich,Amicus mortis,Beograd,2012;IvanIlich,Medicinska Nemeza. Eksproprijacija zdravlja, Zagreb, 2010.PredstavljenisuinovibrojevičasopisaizHrvatske i regije,ukojimasuzastupljenebioetičketeme:Acta medicohistorica Adriatica(Rijeka),Croatian Medical Journal(Zagreb),Ekonomska i ekohistorija(Zagreb),Jahr(Rijeka),Medix(Zagreb),Metodički ogledi(Zagreb),Socijalna ekologija(Zagreb),Synthesis philosophica(Zagreb),The Holistic Approach to Environment (Zagreb) iZnakovi vremena(Sarajevo).Nebitrebaloizostavitikakojeiovegodineobjavljena opsežna dvojezična programskapublikacijaLošinjskih dana bioetike koju jeuredioHrvojeJurić,usuradnjisKrešimiromBabelom, a objavilo Hrvatsko filozofskodruštvo.Unjojsenalazeosnovneinformacijeo 12. Lošinjskim danima bioetike, programmanifestacije, sažeci svih izlaganja, adresarsudionika, informacije o predstavljenim recentnim bioetičkim publikacijama i uvodnitekst pod naslovom »O Lošinjskim danima bioetike« predsjednika Organizacijskog odboramanifestacije,AnteČovića.I ove jegodineu sklopuDana organiziranaskupština Hrvatskoga bioetičkoga društva,kojajeodržanauutorak,21.svibnja.Zasudionikejeorganiziraniizletkojemjeciljbio
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)
Filozofskiživot386
upoznavanjesprirodnimikulturnimljepotamaibogatstvimakojimaLošinjobiluje.Davne2001.,na skupuBioetika i znanost u novoj epohi, koji je bio svojevrsnaprethodnica Lošinjskih dana bioetike, prikazana jepozdravna video-poruka »oca bioetike«VanRensselaeraPottera,kojijetadaizrazionadudaćelošinjskisimpozijidatinovipoticajbioeticiuHrvatskoj,aliiususjednimzemljama.Odonda je, osim spomenutoga simpozija iz2001., održano dvanaest skupova pod na
zivom Lošinjski dani bioetike, kroz koje jeMaliLošinjpostaovažnomjestonazemljovidu europske i svjetske bioetike. Imajući uvidunadeV.R.Pottera,želimoizrazitinaduudaljnjejačanjeiširenjebioetičkogduhateujošvećuintegrativnostiuspješnostbioetike.
Josip Cmrečnjak Nikolina Ćavar Nino Kadić