faktori kardiovaskularnog rizika u bolesnika sa … kvb su najčešće aterosklerotične bolesti...
TRANSCRIPT
FAKTORI KARDIOVASKULARNOG
RIZIKA U BOLESNIKA SA
HIPERTENZIJOM
KVB su najčešće aterosklerotične
bolesti srca i krvnih žila i obuhvataju:
a) Ishemijsku bolest srca,
- stabilna angina pectoris,
- akutni koronarni sindrom,
- iznenadna srčana smrt,
- srčana insuficijencija.
b) Akutni moždani udar (akutna insuff CNS):
-ishemijski moždani udar (75%-80%),
-hemoragijski moždani udar (20%-25%).
Moždani udar je uzrok 10% ukupnog svjetskog godišnjeg mortaliteta, a polovina preživjelih su invalidi.
c) Periferna arterijska okluzivna bolest
(ateroskleroza ekstremiteta) sledećih
stepena:
- parestezije u ekstremitetima,
- claudicatio intermitens,
- bol u miru, posebno noću,
- ulceracije i gangrene.
- vodeći uzrok smrti sa preko 50%
(smrtnost od malignih bolesti 22%)
- BiH po učestalosti obolijevanja u
gornjoj polovini poretka, visoka stopa
obolijevanja od KVB.
- Svaki četvrti stanovnik u razvijenim
zemljama boluje od ishemijske
bolesti srca i životni vijek mu je
skraćen za 7 godina.
Kardiovaskularne vaskularne bolesti
• Koronarna bolest srca
• Arterijska bolest srca
• Ishemijska bolest srca
• Cerebrovaskularne bolesti
• Periferne arterijske bolesti
Kardiovaskularne bolesti
- pogoršavaju kvalitet života,
- uzrokuju invalidnost,
- ekonomski slabe naciju,
- skraćuju očekivanu dužinu života;
- imaju negativan trend porasta incidence
Ateroskleroza
Dislipidemije
LDL-H
Ukupan hol
HDL-H
Trigliceridi
Godine, rasa,pol, genetika Kardiovaskularni
rizik
Pušenje,Fizička neaktivnost
Gojaznost
Kardiometabolički rizik
Oksidativni stres
Inflamacija,Hiperkoagulabilitet
Hipertenzija
Insulinska rezistencija
Dijabet
Koji su to kardiovaskularni faktori rizika?
• Termin ´Faktori rizika´ koristi se da opiše
genetske, fizičke i hemijske karakteristike,
kao i karakteristike stila života koje predviĎaju
povećan rizik od razvoja KVB
• Faktori rizika se dobijaju kada se napravi
poreĎenje izmeĎu ljudi koji su već oboljeli
od KVB i zdrave populacije
• Mnogi faktori rizika su povezani sa stilom
života, stoga mogu i da se modificiraju!
FAKTORI RIZIKA ZA
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
I oblast
Kardiometabolički rizik
Dislipidemija i KVB
Dislipidemija u dijabetesu
Gojaznost (leptin)
Metabolički sindrom
Oksidativni stres i antioksidativna zaštita
FAKTORI RIZIKA ZA
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
III oblast
Inflamacija i ateroskleroza
Poremećaj hemostaze i ateroskleroza
Genetika i ateroskleroza
Homocistein i KVB
FAKTORI RIZIKA ZA
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
Nemodificirajući faktori rizika i KVB (godine, spol)
Uticaj hipertenzije
Socioekonomski faktori i rizik od KVB
Uticaj ishrane, pušenja, alkohola, fiz aktivnosti
Epidemiološke studije
praćenje i procjena rizika za KVB.
Promejnljivi faktori rizika - šansa da se
njihovom korekcijom odloži obolijevanje i
smanje komplikacije
- ART HT,
- pušenje,
- povišen LDL-holesterol,
- gojaznost,
- diabetes mellitus,
- nepravilna ishrana,
- fizička neaktivnost.
AH - povišeni krvni pritisak viši ili jednak
140/90 mmHg ili niži (pod terapijom)
- oko 20% svjetske populacije,
95% slučajeva je primarna,
75% slučajeva je neadekvatno regulirana.
Skrining za AH se sprovodi jednom u
2 godine kod osoba
sa normalnom tenzijom.
Klasifikacija
ESH(European Society of Hypertension) /
ESC(Europen Society of Cardiology)
KATEGORIJA KRVNOG PRITISKA mmHg
Optimalan < 120/<80
Normalan 120 - 129/80 - 84
Visoki normalan 130 - 139/85 - 89
ARTERIJSKA HIPERTENZIJA >140/ >90
Stadijum 1 (blaga) 140 - 159/ 90 - 99
Stadijum 2 (umjerena) 160 - 179/100 - 109
Stadijum 3 (teška) >180/ >110
ISH (izolirana sistolna hipertenzija) > ili = 140/ <90
Procedura postavljanja dijagnoze AH
ima za cilj:
- utvrđivanje visine KP,
- utvrđivanje eventualnih sekundarnih
uzroka AH,
- procjenu ukupnog KV rizika
(pridruženi faktori rizika,oštećenja
ciljnih organa),
- procjenu načina života.
Terapija arterijske HT je zapravo
intervencija u prevenciji KVB.
Cilj lečenja je redukcija vrijednosti KP
ispod 140/90 mmHg, a time i redukcija
KV morbiditeta i mortaliteta.
Terapija AH treba da je sveobuhvatna, tj
podrazumijeva i korekciju pridruženih
faktora rizika uz farmakološko lečenje.
Farmakološko liječenje AH
Monoterapija - uspješna u 50%
pacijenata, terapija sa 2 lijeka u još 30%
pacijenata, ostale oboljele uspijemo
stabilizirati sa 3 lijeka, osim rijetke
rezistentne HT.
HT je moguće liječiti svim raspoloživim
vrstama lijekova. Neke posebne prep su:
- diuretike, posebno tiazidne, propisivati
kod starih pacijenata, gde je česta i
izolirana sistolna AH,
- beta blokatori su lijekovi izbora posle
IM, kod AH i migrena, poremećaja
ritma, tireotoksikoze,
- kalcijum antagonisti su posebno
indicirani kod starih, u prevenciji
srčane insuficijencije,
- ACE inhibitore treba propisivati posle
IM, u dijabetesu, u prevenciji i
usporavanju srčane insuficijencije i
bubrežnog oštećenja.
Pušenje
Oko 40% odraslog stanovništva BiH puši.
Pušenje duhana je važan faktor rizika za
KVB (dovodi do ateroskleroze i
vazospazma), a prestankom pušenja
smanjuje se rizik za 50% u toku 1 godine.
pušači imaju 70% veći rizik od fatalnog
koronarnog događaja
(u poređenju sa nepušačima)
Pušenje je bolest ovisnosti
ima tendenciju stalnog povećanja doze!
pacijent treba da dobiti savjet o potrebi
apstinencije od pušenja, mogu mu se
predočiti i opcije rada u maloj grupi za
odvikavanje i/ili terapija zamjene nikotina
Statistički, pušači najčešće iz 3 pokušaja
prekinu pušenje.
Neželjeni efekti pušenja (dejstvo na KVS):
- vazokonstrik krvnih sudova,
- tahikardija,
- porast KP,
- povećanje perifernog vaskul otpora,
- povećanje nivoa kateholamina,
- oštećenje endotela i ateroskleroza,
- aktivacija SY nervnog sistema,
- povećanje viskoznosti krvi,
- smanjenje HDL a povećanje oksidacije
LDL-holesterola.
Poremećaj lipidnog statusa povećava rizik za
oboljevanje od KVB:
- LDL –holesterol viši od 3 mmol/l (uzroci:
pušenje, starost, dijabetes, HT ili naslijeđe),
- HDL – holesterol niži od 1,03 mmol/l za
muškarce i 1,29 mmol/l za žene (uzroci:
gojaznost, pušenje, fizička neaktivnost,
glikozna intolerancija),
- Trigliceridi viši od 1,7mmol/l (uzroci:
centralna gojaznost, dijabetes, naslijeđe).
Studija 7-zemalja je najznačajnija studija koja je potvrdila
snažnu korelaciju izmeĎu bolesti srca i unosa zasić masti
Gojaznost – posebno abdominalni tip
Gojaznost - prekomjerno nagomilavanje masnog
tkiva u tijelu kao posljedica je prevelikog
energetskog unosa i/ili nedovoljne energetske
potrošnje, uz prisustvo različitih genetskih
faktora (u 40% slučajeva), faktora načina života.
ITM ili BMI - Pokazatelj prisustva
i stepena gojaznosti
Ciljni BMI na nivou populacije je 23kg/m2,
u populaciji odraslih u BiH je > 50%
sa prekomjernom tjel težinom.
Klasifikaciju stepena uhranjenosti
Prema vreijdnostima ITM (SZO)
BMI (kg/m2) SZO klasifikacija popularni naziv
< 18,5 pothranjenost mršavost
18,5 – 24,9 normalna uhranjenost normalna težina
25,0 – 29,9 gojaznost I stepena prekomerna težina
30,0 – 39,9 gojaznost II stepena gojaznost
> 40,0 gojaznost III stepena patološka gojaznost
Nepravilna je ishrana koja ima veću
energetsku vrijednost od preporučene za
određenu energetsku potrošnju;
-ishrana bogata zasićenim masnim
kiselinama, holesterolom, prostim
ugljenim hidratima, solju, i bez dovoljno
polinezasićenih i mononezasićenih
masnih kiselina, dijetnih vlakana,
složenih UH i nekih minerala
i vitamina.
ISHRANA
jabuka
kruška
Pravilna ishrana
Pravilnom ishranom sprečava se gojaznost:
- povrća i voća 5 porcija dnevno,
- integralne žitarice,
- nemasna mesa,
- dosta ribe,
- do 4 jaja nedeljno,
- maslinovo i palmino ulje...
sve to pravilno pripremljeno i u 3 glavna
obroka i 2 užine smešteno.
individualna dijeta
Fizička neaktivnost - faktor rizika za razvoj
KVB, 60% svjetske populacije je fizički
nedovoljno aktivno.
Fizički neaktivne osobe imaju 2 puta veći
rizik da obole od KVB.
Ni jedna studija nije dokazala visok rizik od
KVB kod fizički aktivnih osoba!
Umjerena fizička aktivnost za dobro zdravlje
30 – 60 min 4 do 6 puta/sedmica
ili 30 min /dan
Direktni benefit od fizičke aktivnosti:
- prevencija gojaznosti,
- smanjenje nivoa šećera u krvi,
- smanjenje srčane frekvence,
- povećanje dejstva insulina,
- smanjenje nivoa LDL-holesterola i triglicer,
- povećanje HDL-holesterola,
- sniženje krvnog pritiska,
- povećanje elastičnosti krvnih sudova,
- stimulacija venske cirkulacije,
- prevencija osteoporoze,
- povećanje sposobnosti odupiranja stresu.
Preporuke fizičke aktivnosti,
- godine starosti,
- stanje lokomotornog aparata,
- trenutnu fizičku kondiciju,
- BMI,
- komorbiditete,
- mikroklimatske uslove okoline,
Metabolički sindrom se dijagnostic kod
gojaznih osoba po International Diabetes
Konsenzus-u (3 od 5 kriterijuma):
- obim struka: >94cm za muškarce i >80cm
za žene
- KP >ili = 130/85mmHg,
- trigliceridi >ili = 1,7mmol/l,
- glikemija našte >ili = 5,6mmol/l,
- HDL < 1,29mmol/l za žene i < 1,03 za
muškarce.
Prisustvo MS povećava rizik za
obolijevanje od KVB za 18%,
a od dijabetesa za 5%-10%
Dijabetes je hronična progresivna bolest,
bolesnici u preko 90% slučajeva umiru
prerano od KV komplikacija.
MS ima oko 33% svetske
populacije
Zaključak
Globalne strategije u redukciji KVO
• Optimalna kontrola
- Hipertenzije
- Gojaznosti
- Dijabetesa
• Optimalna ishrana
- Zamijeniti u ishrani ZM i refinirane UH
sa dijetnim vlaknima, voćem, povrćem, leguminozama i orasima
- Dizajnirati optimalnu suplementaciju
Francuski paradoks
Čak i na engl, ovaj termin je zvučao romantično
milionima Amerikanaca koji su ga čuli 1991. god.
• Iako Francuzi jedu masnu hranu i puše više nego Amerikanci, Safer je zaključio:
“Ako ste sredovječan Amerikanac, vaše šanse da umrete od srčanog udara su tri puta veće nego Francuza istih godina.
Očigledno, Francuzi nešto ispravno čine, nešto što Amerikanci ne rade ...
A sada je i dokazano: Alkohol – naročito crno vino – smanjuje rizik od nastanka bolesti srca"