excel alati

MS EXCEL OSNOVE INFORMATIKE za poetnike ___________________________________________________________________________

1 Zadruga Poduzetnika mrea

Zaglavlje retka

Zaglavlje stupca

Okvir imena

Linija formule Okvir

aktivne elije

Vrci listova

Tipke za listanje vraka

listova

1. Suelje programa MICROSOFT EXCEL Suelje programa Microsoft Excel Izgled prozora Microsoft Excel-a Osnovni alati Microsoft Excel-a Unos podataka u elije Promjena podataka u elijama

Tablini kalkulator Excel je program za tabline kalkulacije koji moemo koristiti za upravljanje, analiziranje i izradu grafikona podataka. Excel najlake pokreemo ako kliknemo na tipku Start i u izborniku Programs odaberemo opciju Microsoft Excel. Ukoliko otvorimo dokument koji je raen u Excelu (ekstenzija xls), program e se automatski otvoriti. Prozor koji se otvorio sastoji se od traka s alatima i od radnog lista s redovima i stupcima u ijim presjecima su elije. Prostor radnog lista koji vidimo na ekranu samo je mali dio velikog radnog lista dugog 65536 redova i irokog 256 stupaca. Radne liste moemo koristiti za pohranjivanje podataka i za razne proraune sa svojim podacima, sluei se raznim naredbama i alatima. Moemo ih takoer koristiti za izradu poslovnih formulara (npr. faktura koje izraunavaju zbrojene vrijednosti i prodajne poreze umjesto nas i sl.). Radna knjiga sastoji se od jednog ili vie radnih listova.



Oznaavanje elije i unos novih podataka najbri je nain za brisanje sadraja

elije.

Oprez! Ukoliko oznaimo eliju u kojoj je ve upisan neki tekst on e se obrisati im pritisnemo bilo koje

slovo, brojku ili znak.

Trake s alatima U Excelu postoji vie traka s alatima koje moemo ovisno o naim potrebama prikazati ili sakriti. Kada kliknete na tipku na traci s alatima izvrava se odreena naredba koju moemo pokrenuti i iz nekog izbornika na traci izbornika. Koristei alatne trake ubrzavamo svoj rad. Traka naslova sastoji se od imena programa u kojem radimo, naziva dokumenta i od tipki za smanjenje, poveanje i zatvaranje prozora. Na traci izbornika nalaze se izbornici u kojima se nalaze sve naredbe koje moemo koristiti i tipke za smanjenje, poveanje i zatvaranje dokumenta na kojem radimo. Traka sa standardnim alatima sadri standardne tipke koje nam omoguuju bre obavljanje akcija koje esto izvodimo. Traku za oblikovanje koristimo da bismo poboljali izgled dokumenta, ukljuujui oblik i veliinu teksta i brojki, poravnanja unutar elija i drugo. Traka s linijom formule sastoji se od okvira imena i od linije formule. U okviru imena uvijek vidimo adresu aktivne elije, a u liniji formule sadraj aktivne elije.

Upis podataka u eliju Unositi moemo tekst, brojke i formule u bilo koju eliju radnog lista. elija mora biti aktivna, dakle moramo je oznaiti (selektirati) da bi mogli unositi podatke u nju. Podaci koje upisujemo pojavljuju se u aktivnoj eliji i na liniji formule. Nakon upisa podaci se unose u eliju pritiskom na tipku Enter ili klikom miem na neku drugu eliju.

Ispravak teksta Sadraj elije ispravljamo na slijedei nain. Selektiramo eliju u kojoj je pogreno upisan tekst i kliknemo na liniju formule u kojoj vidimo sadraj nae elije. Kursorskim tipkama ili miem pozicioniramo se na mjesto gdje elimo neto ispraviti ili dopisati i uinimo to. Kad zavrimo pritisnemo tipku ENTER ili kliknemo na neku drugu eliju. Sadraj elije moemo ispravljati i dopunjavati i u samoj eliji ukoliko dva puta kliknemo na nju.

Brisanje teksta Sadraj u eliji briemo na nain da je selektiramo i stisnemo na tipkovnici tipku DELETE ili kliknemo desnom tipkom mia na eliju i odaberemo naredbu Clear Contents (isti sadraj).



Kopiranje i premjetanje podataka Ako trebate kopirati podatke na drugi dio radnog lista, na drugi radni list ili u drugu radnu knjigu moete koristiti tipke Cut, Copy i Paste na standardnoj traci, u izborniku Edit ili pomou skraenog izbornika (desni klik mia). Oznaimo (selektiramo) elije koje elimo izrezati (Cut) ili kopirati (Copy) i kliknemo na tipku Cut / Copy, pozicioniramo se s kursorom u eliju gdje elimo prebaciti podatke i kliknemo na tipku Paste. Podaci e se kopirati u oznaenu eliju, desno od nje i ispod nje. Podatke moemo kopirati i s miem. Selektiramo elije koje elimo kopirati (Copy), stisnemo i drimo stisnutu tipku Control (Ctrl) na tipkovnici i drei stisnutu lijevu tipku mia na okviru selektiranog podruja pomaknemo selektirane elije na eljeno podruje. Kad otpustimo tipku mia i tipku Control podaci se kopiraju na novo podruje. Kad bi podatke eljeli izrezati (Cut) i prebaciti na drugo mjesto pomou mia, to bi uradili na isti nain kao i kod kopiranja osim to ne bi drali stisnutu tipku Control.

Oblici pokazivaa Strelica nam slui za odabir neke naredbe sa trake alata, a na radnom listu pojavljuje se kada kursor postavimo na rub aktivne elije i slui nam kao Cut Paste naredba. Ukoliko na radnom listu uz strelicu imamo i + to znai da drimo stisnutu tipku CTRL i na taj nain moemo koristiti Copy Paste naredbu. Pokaziva u obliku slova I pojavljuje se kada kursor postavimo na liniju formule ili u okvir imena i slui nam za unos teksta. Takoer se pojavljuje ukoliko dvostruko kliknemo na neku eliju i tada u nju moemo unositi eljeni tekst. Nad radnim listom pokaziva nam izgleda kao < i slui nam za selektiranje elija, stupaca ili redaka. Pokaziva promijeni oblik kada se pozicioniramo na rub zaglavlja pojedinog stupca ili retka i tada moemo odreivati irinu tog stupca ili visinu retka. Takoer se promjeni oblik pokazivaa kada se pozicioniramo na toku za ispunjavanje.

Paste special Paste Special koristimo ukoliko na novo podruje ne elimo kopirati sve karakteristike elija koje selektiramo, ve samo neka obiljeja. Kao primjer moemo navesti kopiranje formule. Pomou Paste Special naredbe pri kopiranju formule u drugu eliju



Rad sa formatima polja Na traci za formatiranje (oblikovanje) nalaze se tipke za formatiranje polja, odnosno tipke za zadavanje znaajki elijama. elimo li da se u eliji ispie novana vrijednost moemo je selektirati i kliknuti na tipku Currency (tipka sa novcima). Ukoliko elimo da nam vrijednost u eliji bude prikazana kao postotak moramo je selektirati i kliknuti na tipku Percent Style ( tipka s postotkom). Da bi broj u eliji bio zapisan u formatu sa zarezom iza cijelih vrijednosti i tokama iza tisuica, potrebno je takoer selektirati eliju i kliknuti na tipku Comma Style (tipka sa zarezom). Tipka Increase Decimal i Decrease Decimal slue nam za poveavanje i smanjivanje broja decimalnih mjesta.



2. Kretanje radnim listom, Selektiranje Kretanje radnim listom Kretanje pomou kursorskih tipki Kretanje pomou klizaa (Scrollbar) Selektiranje Selektiranje povezanih elija Selektiranje nepovezanih elija

Selektiranje elija Da bismo selektirali jednu eliju dovoljno je da oznaimo eliju strelicom mia i kliknemo na nju. Oko elije se tada pojavi okvir i to znai da je ona aktivna. eliju moemo selektirati i pomou tipkovnice tako da se kursorskim tipkama pozicioniramo na nju.

Da bismo oznaili vie susjednih elija kliknimo na prvu eliju u eljenom podruju, pritisnimo i drimo pritisnutu tipku SHIFT na tipkovnici, a zatim kliknimo na zadnju eliju u tom podruju. Isto moemo napraviti samo s miem. Kliknimo na prvu eliju i drei stisnutu lijevu tipku mia povucimo pokaziva do zadnje elije. Takoer se moemo posluiti samo s tipkovnicom i to da drei pritisnutu tipku SHIFT kursorskim tipkama preemo preko eljenih elija. elimo li oznaiti vie nesusjednih elija, uinit emo ta na slijedei nain. Kliknut emo na prvu eliju, pritisnut emo i drati pritisnutu tipku CTRL na tipkovnici i zatim kliknuti na slijedeu eliju. Ponavljamo postupak dok ne selektiramo sve elije koje elimo. elimo li selektirati cijeli stupac ili redak kliknimo na njegovu oznaku (slovo ili broj) u zaglavlju stupca ili retka. elimo li selektirati cijeli radni list kliknimo na spoj izmeu zaglavlja stupca i zaglavlja retka.



3. Matematiki izrazi Matematiki izrazi Izraun matematikih izraza u Microsoft Excel-u

Formule upis i pravila U Excelu moemo koristiti formule za izraunavanje (poput zbrajanja vrijednosti dviju elija), ali i za komplicirane raune koristei razne financijske, statistike ili druge formule. Da bismo naznaili da unosimo formulu u eliju, unos moramo zapoeti znakom jednakosti (=). Tek nakon znaka jednakosti moemo upisati formulu u eliju. Prilikom upisa formula vano je znati da Excel vodi brigu o redoslijedu izvravanja operacija, to znai da e prvo izvravati operacije najvieg stupnja pa tek onda one niih stupnjeva. Ukoliko nam je potrebno unutar formula moemo koristiti zagrade.

Jednostavne formule U jednostavne formule ubrajamo operacije zbrajanja, oduzimanja, mnoenja i dijeljenja. Da bismo izvrili neke jednostavne operacije s vrijednostima unutar nekoliko elija moramo uiniti slijedee. U eliji u kojoj elimo prikazati rjeenje unesimo znak jednakosti kako bi naznaili da unosimo formulu. Nakon znaka jednakosti moramo upisati adrese elija i operacije koje elimo vriti na vrijednostima unutar tih elija. Primjer: =A1+B4*A2/C2-A3. Nakon to smo upisali cijelu formulu pritisnimo tipku ENTER i u eliji e se ispisati rjeenje nae formule.

Formulu moemo upisati i na drugaiji nain. Umjesto da unosimo adrese elija s ijim vrijednostima raunamo moemo ih oznaiti miem. Dakle, nakon to unesemo znak jednakosti kliknimo na prvu eliju (njena adresa se ispie na liniji formule i u naoj eliji), zatim unesemo znak za operaciju koju elimo izvriti (plus, minus, zvjezdicu ili kosu crtu) pa kliknemo na slijedeu eliju...

VANO ! Kad selektiramo eliju u koju je upisana formula, samu formulu vidimo na

liniji formule, a u eliji je prikazan rezultat formule.

U liniji formule vidimo formulu

U eliji je prikazan rezultat formule



Oprez! Vodite brigu o koritenju

apsolutnih i relativnih adresa.

4. Relativne i apsolutne adrese elija, Fill Handle Relativne i apsolutne adrese elija Koritenje adresa elija u izraunima Relativna adresa Apsolutna adresa Fill Handle Koritenje hvataljke za ispunu u izraunima (Fill Handle)

Adrese elija Adresa elije sadri oznaku stupca i oznaku reda u kojima se nalazi (npr. A1). Adrese dijelimo na apsolutne i relativne adrese. Apsolutna adresa u imenu sadri oznaku dolara ($A$1), a relativna adresa nema dodatnih oznaka (A1).

Relativna adresa opisuje poziciju elije udaljenou u recima i stupcima od druge elije. Relativne su adrese sline davanju smjera jedna ulica dalje i dvije kue nie. Za relativne adrese moemo rei da se one automatski mijenjaju kada ih kopiramo u nove elije.

Apsolutna adresa elije prikazuje tono odreenu adresu elije. Gdje god da ih kopiramo one nee mijenjati svoju vrijednost i uvijek e pokazivati

tono odreenu eliju. Odnose se na elije prema njihovom vrstom poloaju u radnoj stanici.

Fill handle opcija Fill handle opcija slui nam da bi na brz nain kopirali sadraj jedne elije u

ostale elije koje se nalaze pored nje. Takoer je moemo koristiti za stvaranje raznih nizova, a praktina je i pri radu s formulama. Da bismo brzo ispunili brojani niz moemo se sluiti automatskim ispunjavanjem povlaei toku za ispunjavanje na okviru elije. elimo li unijeti niz brojeva, npr. od 1 do 100, uinit emo slijedee. U prvu eliju unesemo broj 1, u drugu eliju unesemo broj 2, selektiramo te dvije elije i strelicu mia pozicioniramo na toku za ispunjenje (fill handle).



Drei pritisnutu lijevu tipku mia povlaimo strelicu kursora preko elija sve dok ne doemo do eljenog broja. Na isti nain stvaramo i neke druge nizove kao to su, npr. sij, velj, ou... ili pon, uto, sri...

Fill handle opcija pomae nam i pri radu s formulama. Ako istu formulu koristimo u susjednim elijama moemo je umjesto upisivanja prenijeti u ostale elije pomou fill handle opcije.

VANO! PRILIKOM PROMJENE SADRAJA NEKE ELIJE, A AKO JE ISTA SADRANA U NEKOJ FORMULI, AUTOMATSKI E SE PROMIJENITI I REZULTAT TE FORMULE.



5. Funkcije (sum, average, min, max) Funkcija Sum Unos funkcije Koritenje funkcije Funkcija Average Unos funkcije Koritenje funkcije Funkcija Min Unos funkcije Koritenje funkcije Funkcija Max Unos funkcije Koritenje funkcije

Funkcija SUM

Jedna od radnji koje ete sigurno esto koristiti u programu je zbrajanje redaka ili stupaca. To moemo uiniti na vie naina. Moemo izraditi formulu svaki puta kada trebamo zbroj retka ili stupca (primjer: =B4+C4+D4+E4+F4+G4+H4) Koristimo funkciju SUM koja nam slui za zbrajanje niza vrijednosti. Funkcija se koristi na slijedei nain. U eliju nakon znaka jednakosti upisujemo SUM i u zagradi oznaujemo podruje ije vrijednosti elimo zbrojiti. Podruje oznaujemo tako da unesemo adresu prve elije, zatim dvotoku i nakon toga adresu zadnje elije u podruju. (primjer: =SUM(B4:H4). Podruje moemo oznaiti i miem. U tom sluaju u eliju nakon znaka jednakosti unosimo SUM i otvaramo zagradu i nakon toga miem selektiramo podruje koje elimo zbrojiti i pritisnemo tipku ENTER.

Najlaki nain za izraunavanje sume niza brojeva je da nakon to smo selektirali eliju u kojoj elimo rjeenje kliknemo na standardnoj traci na tipku (AutoSum) koja sama izrauje formulu.

Oprez! Pazite na podruje koje je automatski odabrano. Ukoliko ste zadovoljni

stisnite ENTER, u suprotnom sami

selektirajte podruje koje elite i nakon tega

pritisnite ENTER.

Formula u liniji formule

Rezultat formule.

AutoSum



Funkcija AVERAGE Funkcija nam slui za izraunavanje prosjene vrijednosti niza brojeva. U eliju

u kojoj elimo izraunati prosjenu vrijednost odreenog podruja unosimo slijedee: Kao prvo upisujemo znak jednakosti, zatim AVERAGE i iza toga otvaramo zagradu unutar koje definiramo podruje za koje elimo izraunati prosjek. Podruje moemo selektirati i miem. Nakon toga pritisnemo tipku ENTER.

MIN Funkcija MIN slui nam za pronalaenje najmanje brojane vrijednosti u selektiranom podruju. Koristimo je tako da u eliju unesemo =MIN( i nakon toga miem oznaimo (selektiramo) podruje unutar kojeg traimo najmanju vrijednost.

MAX Funkcija MAX slui nam za pronalaenje najvee brojane vrijednosti u selektiranom podruju. Koristimo je tako da u eliju unesemo =MAX( i nakon toga miem oznaimo (selektiramo) podruje unutar kojeg traimo najveu vrijednost.



6. Funkcije (count, counta, countblank) Funkcija Count Unos funkcije Koritenje funkcije Funkcija Counta Unos funkcije Koritenje funkcije Funkcija Countblank Unos funkcije Koritenje funkcije

COUNT Funkcija COUNT slui nam za odreivanje koliko ima brojanih vrijednosti u selektiranom podruju. Koristimo je tako da u eliju unesemo =COUNT( i nakon toga miem oznaimo (selektiramo) podruje unutar kojeg elimo izbrojiti brojane vrijednosti.

COUNTA

Slui nam za odreivanje koliko ima elija u selektiranom podruju koje sadre bilo tekst, bilo brojane vrijednosti ili neke posebne znakove.

COUNTBLANK

Slui nam za odreivanje koliko ima elija u selektiranom podruju koje su prazne, odnosno ne sadre nita u sebi (bilo tekst, bilo brojane vrijednosti ili neke posebne znakove).



7. Funkcije (countif, sumif) Funkcija Countif Unos funkcije Koritenje funkcije Funkcija Sumif Unos funkcije Koritenje funkcije

Funkcija COUNT IF Funkcija COUNT IF zbraja polja koja zadovoljavaju zadani kriterij. Funkciju unosimo u eliju kao i sve ostale. Na standardnoj traci kliknemo na tipku za unos funkcije i odaberemo u listi funkciju COUNT IF. Otvara nam se prozor kao na slici u kojem upisujemo podruje koje e funkcija pregledati (Range) i kriterij po kojem e pregledavati (Criteria).

Funkcija pregledava zadano podruje eliju po eliju i kao rezultat daje broj elija u kojima je kriterij zadovoljen. Kao primjer moemo navesti slijedee. Zamislimo da u tablici imamo prikazan prihod naeg poslovanja u proloj godini za svaki mjesec posebno. Dakle, imamo 12 razliitih vrijednosti. elimo vidjeti u koliko mjeseci smo zaradili vie od 500.000 kn. Unesemo funkciju COUNT IF, selektiramo elije sa vrijednostima i kao kriterij zadamo >500000 (vee od 500000). Rezultat e prikazati broj mjeseci sa prihodom veim od 500000 kn.



Funkcija Sumif

Funkcija SUM IF provjerava svaku eliju u rasponu prije njenog zbrajanja u ukupnu vrijednost. Ova funkcija ima slijedei oblik:

=SUMIF(raspon, kriterij, sum_raspon).

Argument raspon (Range) odreuje raspon elija koje elite provjeriti i zbrojiti, kriterij (Criteria) odreuje samu provjeru koja se izvodi na svakoj eliji raspona, a sum_raspon (Sum_range) odreuje odgovarajue brojeve koji se zbrajaju. provjera sa sortiranjem ili filtriranjem.



8. Funkcije (Date & Time) Funkcija Date Unos funkcije Koritenje funkcije Funkcija Now Unos funkcije Koritenje funkcije Funkcija Time Unos funkcije Koritenje funkcije Funkcija Today Unos funkcije Koritenje funkcije

Funkcija DATE

Moete ju upotrijebiti za unos datuma u eliju. Posebno je upotrebljiva kada je itav ili dio datuma rezultat formule i nije unaprijed poznat. Ova funkcija ima oblik

=DATE(godina,mjesec,dan). Rezultat funkcije je serijska vrijednost koja predstavlja broj dana to su protekli izmeu osnovnog i zadanog datuma. Osnovni je datum, predstavljen serijskom vrijednou 1, nedjelja 1.sijenja 1900. Najvea serijska vrijednost, 65380, odgovara 31. prosincu 2078. Primjerice, ako upotrijebite formulu =DATE(97,6,19) da biste unijeli datum 19. lipnja 1997., rezultat je serijska vrijednost 35600 koju Excel prikazuje kao 6/19/97. Ako unesete neku vrijednost koja je vea od 12 za mjesec ili 31(30) za dan Excel e to preraunati u sljedei mjesec odnosno dan(a). Ako unesete 0 za dan onda e se uzeti zadnji dan prethodnog mjeseca, a za 0 za mjesec uzima se prosinac prethodne godine. Kao argument dan moete upotrijebiti i negativne vrijednosti i na taj nain odbrojavati dane unatrag u prethodni mjesec. Npr. =DATE(97,8,-6) rezultat 25.srpnja 1997. Da biste prikazali datum koji je bio 26 dana prije 3. rujna 1997. unesite formulu =DATE(97,9,3-26). Rezultat je 35650 ili 8/8/97. postupak izraunavanja razlike u danima izmeu 2 datuma unesite prvi datum i drugi datum, u 3. eliji izraunajte razliku (pojavit e se datum), selektirajte tu eliju, desna tipka mia format cells, number, number, broj decimala 0, ok.

Funkcija TIME Ovu funkciju moete upotrijebiti kako biste unijeli odgovarajue vrijeme u eliju i zatim upotrijebili jedan od vremenskih formata da biste rezultat uinili razumljivim. Osnovna vremenska funkcija je TIME i ima oblik =TIME(sat,minuta,sekunda).



Ako se argument sekunda ispusti, nakon minuta treba dodati zarez =TIME(sat,minuta,) Rezultat funkcije TIME je decimalna vrijednost koja predstavlja dio dana izmeu ponoi i zadanog vremena. Funkcija koristi 24-satni nain oznaavanja vremena. Stoga se vrijednost 2:15 PM predstavlja formulom =TIME(14,15,). Za argumente moete upotrijebiti velike i negativne vrijednosti. Naprimjer, formula =TIME(12,60,) vraa 1:00 PM. Normalno, najvea vrijednost za minute je 59, pa kada Excel naie na 60, poveava se vrijednost sata za jedan.

Excel moe takoer izraunati i vrijednost argumenta. Primjerice, ako elite znati vrijeme 35 sekundi prije 5:00:14, moete upotrijebiti formulu =TIME(5,0,14-35) i Excel vraa vrijednost 4:59:39 AM.

Funkcija NOW i TODAY Vrijednost koju daje funkcija NOW je dananji datum i tono vrijeme (u minutu). U eliju u kojoj elimo dobiti datum i tono vrijeme unesemo =NOW( ) i pritisnemo tipku ENTER. Vrijednost koju daje funkcija TODAY je dananji datum. U eliju u kojoj elimo ispisati datum unesemo =TODAY( ) i pritisnemo tipku ENTER. Svaki puta kada otvorimo radnu knjigu u kojoj smo koristili funkcije NOW i TODAY, automatski e se promijeniti vrijednosti elija s tim funkcijama s novim podacima (novi datum i novo vrijeme).



9. Razvrstavanje podataka Razvrstavanje podataka Koritenje alata Sort Acscending i Sort Descending traci alata Koritenje naredbe Sort u izborniku Data

Sortiranje podataka Nakon to smo u neku tablicu unijeli velik broj podataka, poeljet emo te podatke sloiti po nekom redu. Ako elimo selektirati cijelu tablicu samo kliknemo na prvu eliju u prvom redu. Zamislimo da smo napravili jednu tablicu u kojoj smo unijeli prezimena, imena, adrese i brojeve telefona svih ljudi koje poznajemo. Da bi ta tablica bila preglednija bilo bi zgodno da je sortiramo. Tablicu sortiramo tako da je selektiramo i u izborniku Data odaberemo naredbu Sort. Tada nam se otvori prozor kao ovaj na slici. U njemu moemo odrediti tri stupca po kojima emo sortirati nae podatke. U naem sluaju kao prvi bi mogli izabrati prezime, kao drugi ime, a trei nam ne bi niti trebao. Takoer moemo odabrati elimo li da nai podaci budu posloeni (sortirani) uzlazno ili silazno (Ascending, Descending), odnosno od najmanjeg broja prema najveem ili suprotno (ukoliko se radi o brojevima) ili po abecedi od A do ili suprotno (ukoliko imamo tekstualne podatke). Kada odredimo sve to je potrebno kliknimo na OK i podaci e se posloiti onako kako smo to mi eljeli.

Tablicu moemo sortirati, ako nam nije potrebno vie razina sortiranja, tako da je selektiramo i da na standardnoj traci odaberemo jednu od dvije tipke za sortiranje, Sort Ascending i Sort Descending.

Sortiranje podataka Svaka baza podataka koju postavljate u Excelu ima neku vrstu preporuenog poretka za odravanje i pregledavanje slogova. Ovisno o bazi podataka, trebat e vam razliiti poreci podataka. Da bi vam Excel ispravno razvrstao slogove u bazi podataka morate odrediti koja polja odreuju novi poredak slogova (takva polja zovu se kljuevi razvrstavanja). Nadalje, morate odrediti u kojem tipu poretka treba razvrstati informaciju u tim poljima. Dva su poretka mogua: uzlazni poredak (Ascending), u kojem su tekstualni unosi poredani abecednim redom (od A do Z) a vrijednosti numerikim redom (od najmanjeg do najveeg), i silazni poredak (Descending), u kojem su unosi poredani suprotno.



Oprez! Ukoliko selektiramo samo jedan stupac tablice, podaci e se sloiti onako kako to elimo samo u tom stupcu, a ostali stupci ostat e isti. Moramo paziti da nam

se ne pomijeaju podaci.

Kad razvrstavate slogove u bazi podataka moete odrediti najvie tri polja u kojima treba izvesti razvrstavanje te odabrati ulazni ili silazni poredak za svaki klju koji upotrebljavate. Morate odrediti vie od jednog polja samo kada prvo polje koje upotrebljavate u razvrstavanju sadri ponovljene vrijednosti. Da biste razvrstali slogove u Excelovoj bazi podataka uinite slijedee. Selektirajte eliju u kojoj se nalazi prvi podatak u bazi podataka. U izborniku Data odaberite naredbu Sort. U prozoru koji se otvori odaberite ime prvog polja po kojem elite razvrstati slogove baze podataka. Ako je potrebno odaberite i drugo i tree polje po kojima e se podaci razvrstavati. Takoer odredite elite li uzlazni ili silazni poredak kod svakog polja. Nakon toga kliknite na tipku OK ili pritisnite ENTER. Excel razvrstava odabrane slogove. Ako primijetite da ste razvrstali bazu podataka u krivom polju ili krivim poretkom, odaberite naredbu Undo Sort iz izbornika Edit ili sa standardne trake alata. Moete upotrijebiti alatku Sort Ascending ili alatku Sort Descending koje se nalaze na standardnoj traci alata da biste razvrstali slogove u bazi podataka u jednom polju. Da biste razvrstali bazu podataka uzlaznim redom po odreenom polju postavite pokaziva elije u ime tog polja na samom vrhu baze podataka, potom kliknite na tipku Sort Ascending na standardnoj traci alata. Da bi razvrstali bazu podataka silaznim redom uinite isto i kliknite na tipku Sort Descending. Iako okvir dijaloga Sort dozvoljava razvrstavanje samo po tri kriterija, razvrstati moete velike ili komplicirane liste prema vie od tri kriterija za razvrstavanje. Ako trebate vie kriterija za razvrstavanje potrebno je izvriti razvrstavanje vie puta. Da biste uspjeno razvrstali podatke po vie od tri kriterija, razvrstajte iz prvo po pomonim kriterijima a zatim po glavnim.

10. Izrada tablica Izrada tablica Kreiranje tablice Unos podataka u tablicu



11. Ureivanje tablica Ureivanje tablica Ureivanje podataka unutar tablice Ureivanje obruba tablice Ureivanje sjenanja tablice

Rad na tabeli ureivanje sadraja elije elimo li ureivati sadraj jedne ili vie

elija uiniti emo slijedee. Selektirat emo eliju (ili elije) i u izborniku Format odabrati opciju Cells. Drugi nain je da nakon to selektiramo eliju kliknemo desnom tipkom mia na nju i na skraenom izborniku odaberemo naredbu Format Cells... Otvara nam se prozor za ureenje elije koji sadri nekoliko kartica: Number, Aligment, Font, Border, Patterns, i Protection.

Poravnanja Kada u novi list ponemo unositi podatke, tekst je automatski poravnat po lijevom rubu elije, a brojane vrijednosti se poravnavaju po desnom rubu elije. Ako nam se takvo poravnanje ne svia podatke emo poravnati onako kako mi elimo na slijedei nain. U prozoru za formatiranje elije odaberemo karticu Aligment, i tu definiramo horizontalno i vertikalno poravnanje. Ukoliko elimo da elija i tekst unutar nje budu upisani pod odreenim kutom, to takoer moemo definirati u ovom prozoru. Wrap text naredba omoguuje da se tekst unutar elije prelama u vie redova. Jednostavniji nain za poravnanje sadraja elije je da selektiramo eliju i na traci za formatiranje odaberemo poravnanje koje elimo.

Poravnanje preko vie elija Ponekad emo poeljeti poravnati naslov tablice preko nekoliko stupaca ili redaka. Da bi to uinili potrebno je selektirati elije preko kojih elimo centrirati tekst i na traci za formatiranje (oblikovanje) kliknemo na tipku Center Across Columns (centriraj preko stupaca).

Okviri i sjene elimo li tablici ili eliji dodati okvir potrebno je da nakon to smo selektirali eljeno podruje i otvorili Format Cells opciju, otvorimo karticu Border i u njoj definiramo kakve okvire elimo. Za odabir pozadine tablice inimo istu stvar osim to otvaramo karticu pod oznakom Patterns.



Automatsko oblikovanje podataka Ako pripremate podatke za prikazivanje drugim osobama kao dio prezentacije ili samo za sebe, elite da vai podaci budu profesionalno oblikovani i jednostavni za razumijevanje. Koristei naredbu AutoFormat u izborniku Format, moete izraditi profesionalan izgled podataka. Automatsko oblikovanje omoguuje biranje izmeu nekoliko standardnih oblika tablica koji ukljuuju okvire, sjene, boje i ostale odrednice za oblikovanje. Pomou automatskog oblikovanja moete brzo i jednostavno pridruiti prikladan izgled radnoj knjizi. Da bi to uinili prvo moramo selektirati elije i u izborniku Format odabrati opciju AutoFormat. Nakon toga otvara nam se prozor u kojem moemo odabrati jedan od ponuenih oblika tablica. Za neke dodatne detalje na ponuenim tablicama koristite tipku Options u kojoj ih oznaujete.

Rad sa stupcima i kolonama Odreivanje irine stupca i visine retka

Ponekad podaci ne mogu stati unutar standardne irine stupca. To je est sluaj kada radimo s dugim nazivima, s veim oblicima slova ili podacima u obliku novane jedinice. Najlaki nain da promijenite irinu i visinu elije je da strelicu kursora pozicionirate na desni rub zaglavlja stupca ili na donji rub zaglavlja retka (kojima elite promijeniti irinu ili visinu) i dvostruko kliknete.



Stupac ili redak e promijeniti veliinu tako da u elije moe stati najdui unos u stupcu ili najvii u retku. Ovu mogunost zovemo auto-fitt opcija.

Ukoliko sami elimo odrediti irinu stupca ili visinu retka, pozicionirajmo se u zaglavlju na desni rub stupca ili donji rub retka koji elimo mijenjati i drei stisnutu lijevu tipku mia povlaimo rub na poziciju koju elimo.

redak visina=30=1cm stupac irina=4,52=1cm Dodavanje stupca ili retka

Ukoliko elimo umetnuti novi stupac ili redak u radnu listu to emo uiniti na slijedei nain. Selektiramo cijeli stupac / redak ispred kojeg elimo ubaciti novi i u izborniku Insert odaberemo naredbu Columns (stupci) / Rows (reci). Novi stupac ubacit e se s lijeve strane od selektiranog stupca, a novi redak ubacit e se iznad selektiranog retka.

Brisanje stupca ili retka Da bismo obrisali neki stupac ili redak potrebno ga je selektirati, na njegovom zaglavlju kliknuti desnom tipkom mia i iz skraenog izbornika odabrati naredbu Delete. Moemo dodati ili obrisati i samo jednu eliju, no u tom sluaju moramo voditi brigu o tome koje e se elije pomaknuti u kojem smjeru da bi otvorile mjesto za novu eliju ili koje e se elije iz kojeg smjera pomaknuti na mjesto obrisane elije.

Skrivanje stupca ili retka elimo li sakriti neke stupce ili retke na naem radnom listu potrebno ih je selektirati i u izborniku Format odaberemo opciju Column ili Row i kliknemo na naredbu Hide. Sakriti stupac ili redak moemo i na drugi nain. Selektirajmo ga, kliknimo desnom tipkom mia na njega i u skraenom izborniku odaberimo naredbu Hide.



12. Rad s radnim listovima Rad s radnim listovima Preimenovanje postojeih radnih listova Unos novih radnih listova Brisanje postojeih radnih listova Razvrstavanje radnih listova Kopiranje i premjetanje radnih listova

Radni list (sheet)

Radni list sadri stupce (columns) i redove (rows). Stupci su posloeni okomito i oznaeni su slovima na vrhu u zaglavlju stupca, redovi su posloeni vodoravno i oznaeni su brojkama s lijeve strana u zaglavlju retka. Presjek stupca i retka naziva se elija. Adresa elije sastoji se od oznake stupca i retka u kojima se nalazi. Dakle, elija u stupcu A i retku 1 zove se A1. Adresu elije u kojoj se nalazite uvijek moete utvrditi pogledom na odvir imena na traci s linijom formule.

Rad sa dokumentima Dokument u Excelu nazivamo radna knjiga. Radna knjiga sastoji se od jednog ili vie radnih listova u koje unosimo eljene podatke. Novu radnu knjigu stvaramo na slijedei nain: u izborniku File odaberemo opciju New i kliknemo na nju. Otvara nam se prozor u kojem odaberemo Workbook i kliknemo na OK. Bri nain je taj da na standardnoj traci kliknemo na tipku New. Ve postojeu radnu knjigu otvaramo na slijedei nain: u izborniku File odaberemo opciju Open. Otvara nam se prozor u kojem odreujemo u kojoj se mapi nalazi radna knjiga koju elimo otvoriti (Look in:). Nakon to smo pronali na dokument oznaimo ga i kliknemo na tipku Open. Istu stvar radimo ukoliko na standardnoj traci kliknemo na tipku Open. Radnu knjigu zatvaramo na slijedei nain: u izborniku File odaberemo opciju Close ili na traci izbornika kliknemo na tipku Close. Ukoliko nismo snimili sve promjene koje smo napravili otvorit e se prozor koji e nas upozoriti na to. Ukoliko elimo spremiti promjene kliknimo na Yes, u suprotnom na No, a Cencel odaberemo ukoliko se predomislimo i ne elimo zatvoriti radnu knjigu.

Istovremeni rad sa vie dokumenata U istom trenutku moemo imati otvoreno vie radnih knjiga. S jedne na drugu prebacujemo se tako da u izborniku Window kliknemo na ime radne knjige koju elimo imati aktivnu na naem ekranu. Moemo ih sve otvoriti ukoliko u izborniku Window odaberemo opciju Arange. Takoer, moemo odabrati nain na koji ih elimo posloiti.



Rad sa listama Klikom na vrak na dnu lista moete prikazivati razliite listove radne knjige. Moete koristiti tipke u obliku strelica (tipke za listanje vraka listova) u donjem lijevom kutu ekrana za pomicanje na prvi vrak, jedan vrak unatrag, jedan vrak unaprijed ili na zadnji vrak u radnoj knjizi. Moete takoer koristiti tipkovnicu za prijelaz izmeu listova. Ako pritisnete CTRL + Page Down, oznait ete slijedei list. Ako pritisnete CTRL + Page Up oznaiti ete prethodni list. Takoer moete oznaiti vie listova odjednom na isti nain kao to oznaavate vie elija odjednom. Susjedne listove moete oznaiti pritiskanjem i dranjem pritisnute tipke SHIFT i klikom na vrak prvog i posljednjeg lista od onih koje elite oznaiti. Nesusjedne listove oznaite pritiskanjem i dranjem pritisnute tipke CTRL i klikom na pojedini vrak lista. Kada ste oznaili vie listova u radnoj knjizi, moete unositi iste podatke na sve oznaene listove odjednom. Jednostavno oznaite sve listove na kojima elite da se podaci ispiu, a zatim utipkajte podatke na jedan list. Podaci e se pojaviti u istoj eliji na svakom oznaenom listu. Kada otvorite novu radnu knjigu u njoj imate tri prazna radna lista koji su nazvani Sheet1, Sheet2 i Sheet3 (List1, List2 i List3). Listove moete ostaviti kakvi jesu, a moete vau radnu knjigu prilagoditi dodavanjem, brisanjem ili promjenom imena radnih listova. Broj radnih listova unutar radne knjige nije odreen. Na skraenom izborniku kojeg dobijemo kada kliknemo desnom tipkom mia na vrak lista, imamo naredbe Delete, Insert i Rename. Naredba Delete brie selektirani radni list, naredba Insert ubacuje novi radni list ispred selektiranog, a naredba Rename slui nam za mijenjanje imena radnog lista.

Radni list moemo premjestiti na drugo mjesto u naoj radnoj knjizi. Pozicioniramo kursor na radni list koji elimo premjestiti, stisnemo i drimo pritisnutu lijevu tipku mia i povuemo radni list na mjesto gdje ga elimo postaviti. Drugi nain za premjetanje ili kopiranje radnog lista je da na radni list kliknemo desnom tipkom mia i odaberemo naredbu Move or Copy. U prozoru koji nam se otvori odredimo u koju radnu knjigu elimo premjestiti ili kopirati selektirani list, i na koje mjesto u odnosu na ostale radne listove. desna tipka mia na bilo koju strelicu ispred radnih listova popis svih radnih listova



13. Filtriranje podataka Filtriranje podataka Koritenje naredbe Auto Filter iz izbornika Data-Filter Osnovna filtriranja Filtriranja koritenjem naprednijih uvjeta Koritenje And i Or opcije u naprednijim uvjetima

Filtriranje podataka Kada radite s bazom podataka, trebate znati brzo pronai odreene podatke. Primjerice, imate listu telefonskih brojeva klijenata ili listu oznaka proizvoda i opisa. Ako trebate pronai sve telefonske brojeve u odreenoj upaniji ili sve oznake proizvoda za pisae, neete trebati pregledavati cijelu listu i pojedinano prikupljati brojeve ili oznake nego ete koristiti imena polja u vaoj bazi podataka za automatsko izdvajanje podataka i prikaz samo onih slogova koji su vam u danom trenutku potrebni. Da biste izvrili izdvajanje iz liste, oznaite bilo koju eliju u listi i koristite naredbu AutoFilter da biste ukljuiti izdvajanje. Kada oznaite jednu eliju unutar liste, Excel oznai cijelu listu oko elije. Odaberite kriterij koritenjem imena polja za prikazivanje samo onih slogova koje traite. Kada ste zavrili izdvajanje podataka, moete iskljuiti AutoFilter samo jednom naredbom. Izdvajanje podataka vrimo na slijedei nain. Selektiramo elije u koje elimo postaviti filter. Otvorimo izbornik Data i pod opcijom Filter odaberemo naredbu AutoFilter. Unutar selektiranih elija pojaviti e se padajui izbornik u kojem definiramo koji e podaci biti prikazani u tablici. elimo li iskljuiti Filter kliknimo u izborniku Data, unutar opcije Filter na naredbu AutoFilter i pojavit e se svi podaci u tablici.



Filtriranje podataka (automatsko) S Excelovom opcijom AutoFilter bez tekoa moete sakriti sve u bazi podataka, osim slogova koje elite vidjeti. Da biste uz pomo ove opcije proistili bazu podataka, kliknite na neko od elija koje sadre imena polja baze podataka i u izborniku Data odaberite opciju Filter a potom AutoFilter. Nakon to ste to uinili Excel je svakoj eliji s imenom polja dodao gumbe padajuih popisa.

Da biste proistili bazu podataka, tako da ostanu samo slogovi koji sadre odreenu vrijednost, kliknite na odgovarajui gumb padajueg popisa i odaberite vrijednost koju elite upotrijebiti kao vrijednost proiavanja. Ako otkrijete da nakon proiavanja baze podataka, odabirom samo jedne vrijednosti u okviru padajueg polja, dobivate vie slogova nego to vam je potrebno, moete proiavati odabirui drugu vrijednost u okviru padajueg popisa drugog polja. Poto proistite bazu podataka, tako da se prikazuju samo slogovi koji su vam trenutno potrebni, moete te slogove kopirati u druge dijelove radnog lista ili u novi radni list. Kada ponovo poelite prikazati sve slogove u bazi podataka odaberite u izborniku Data opciju Filter te zatim naredbu Show All. Moete takoer, odstraniti vrijednost proiavanja iz odreenog polja, tako da odaberete njegov gumb padajueg popisa, a zatim opciju All na vrhu okvira padajueg popisa.

Top 10 Opcija Top 10 slui za prikazivanje odreenog broja slogova (npr. 10 najveih ili najmanjih vrijednosti u tom polju). Nakon to u padajuem popisu polja kojeg elite proistiti kliknete na opciju Top 10 otvara vam se dijaloki okvir:

U njemu odreujete da li elite prikazati najvee (Top) ili najmanje (Bottom) vrijednosti u polju i broj polja koje elite prikazati (10, manje ili vie od 10). Takoer moete odabrati da li elite prikazati 10 (ili vie) polja ili elimo prikazati 10 (ili vie) posto polja biranjem izmeu Items i Percent. Nakon to sve odredite kliknite na tipku OK.



Custom Bazu podataka moete proistiti i sluei se nekim manjim kriterijima. Moemo prikazati sve osobe u bazi podataka kojima prezime poinje sa slovom B ili prikazati sve sa zaradom izmeu 2.000,00 i 2.500,00 kuna. Da biste to uinili otvorite padajui popis polja u kojem elite proistiti vrijednosti i odaberite opciju Custom. Otvorit e vam se dijaloki okvir Custom AutoFilter. U njemu prvo odaberite operator koji elite upotrijebiti u prvom okviru padajueg popisa. U desnom dijelu unesite vrijednost koju bi trebalo nai (ili ne bi trebalo nai). Da biste postavili opseg vrijednosti, potrebno je postaviti operator i gornju vrijednost, zatim odabrati And i postaviti operator i donju vrijednost. Naredba And (i) slui nam za zadovoljavanje dva uvjeta. Da bi zadovoljili jedan od dva kriterija odaberimo naredbu Or (ili) i naravno, postavimo kriterije.

Operatori: Equals (jednako je), does not equal (nije jednako), is greater than (je vee), is greater than or equal to (je vee ili jednako), is less than (je manje), is less than or equal to (je manje ili jednako), begins with (poinje sa), does not begin with (ne poinje sa), ends with (zavrava sa), does not end with (ne zavrava sa), contains (sadri), does not contain (ne sadri).

Filtriranje podataka (napredno) Za napredno filtriranje potrebno je iznad vae tablice upisati imena polja po kojima elite vriti filtriranje. Ukoliko nemate slobodnih redaka iznad tablice napravite nekoliko (Insert row). Unesite polja po kojima elite vriti filtriranje i ispod njih unesite kriterij po kojem elite filtrirati podatke. Nakon toga u izborniku Data odaberite opciju Filter i kliknite na naredbu Advanced Filter. Otvorit e vam se prozor kao na slici u kojem e biti ponueno podruje koje treba pregledati (List range:) i podruje s kriterijem (Criteria range:). Ukoliko niste zadovoljni sa ponuenim podrujima obriite vrijednosti iz tekstualnog okvira i selektirajte podruje koje je ispravno.



Takoer morate odrediti da li elite da se podaci filtriraju na radnom listu u kojem trenutno radite (Filter the list, in-place) ili ih elite kopirati na neku drugu lokaciju (Copy to another location) unutar istog radnog lista ili na novom radnom listu to mu odreujete u tekstualnom okviru Copy to:. Kada ste sve odredili kliknite na tipku OK i dobiti ete samo one podatke koje elite.

Primjer na slici znai slijedee: pronai mi sve one kojima ime poinje sa slovom b i ive u Rijeci. Da smo slovo b napisali u eliju A3 umjesto u A2 to bi znailo slijedee: pronai mi sve one koji ive u Rijeci ili im ime poinje sa slovom b.



14. Izrada grafikog prikaza Izrada grafikog prikaza Izrada grafikog prikaza tablinih podataka koritenjem etiriju

koraka Chart Wizard-a

Izrada grafikona Radni listovi mogu izraunavati odnose izmeu brojeva i promjene vrijednosti brojeva, ali promjene i odnose nije jednostavno uoiti. Odnosi izmeu brojeva su uoljivi ako se predoe grafiki, npr. u vidu grafikona. Pomou grafikona podatke moete uiniti uoljivijima. Grafikon moete izraditi da biste prikazali mijenjanje podataka kroz vrijeme ili odnose dijelova podataka prema cjelini. Nakon to ste izradili grafikon za podatke, moete ga mijenjati, brisati ili dodavati podatke. S programom Excel i arobnjakom za grafikone moete jednostavno pretvoriti vae podatke u dinamine grafikone, rjeite za predstavljanje i izvjetaje. Ako mijenjate vrijednosti podataka na radnom listu, grafikon e automatski prikazati promijenjene vrijednosti. Grafikone moete izraditi na listu s podacima ili na posebnom radnom listu u istoj radnoj knjizi. Da biste izradili grafikon na radnom listu oznaite podatke koje elite unijeti u grafikon i zatim upotrijebite arobnjaka za grafikone. Vrsta grafikona koji ete izraditi ovisi o podacima koje ste oznaili. Moete oznaiti jedan niz podataka ili vie nizova. Grafikon Pie (pita) je ogranien na jedan niz podataka. To znai da, bez obzira koliko redaka ili stupaca oznaili, grafikon Pie moe pokazati samo prvi redak ili stupac podataka. Grafikon u obliku stupca, moe prikazati vie oznaenih nizova podataka. arobnjak za grafikone ukljuuje vie tipova grafikona. Unutar svakog tipa grafikona moete birati varijante osnovnih tipova. Ovisno o tipu grafikona koji izaberete moete dobiti razliiti smisao prikaza podataka. Grafikoni u obliku ploice ili stupca usporeuju nizove podataka. Grafikon u obliku pite prikazuje odnose dijelova prema cjelini. Prostorno oblikovani grafikoni i grafikoni u obliku linije su najbolji za prikazivanje veliine promjena u vrijednostima kroz vrijeme. Koristei razliite tipove grafikona nauiti ete koji tipovi najbolje odgovaraju vaim podacima.

Da biste upotpunili izgled grafikona, moete dodati tuma znakova, nazive osi i naziv grafikona. Prvi stupac i prvi redak podataka najee se koriste za natpise kategorija na osima i za tuma znakova. Ovakvu organizaciju moete primijeniti ako imate vie od jedne razine zaglavlja ili redak ili stupac koji ne sadri ni podatke ni natpise.



15. Ureivanje grafikog prikaza Ureivanje grafikog prikaza Promjena ureenja grafikog prikaza Naknadno ureivanje grafikog prikaza Izmjena postavki grafikog prikaza

Ureivanje grafikona Ukoliko elimo promijeniti na grafikon inimo to na slijedei nain. Kliknemo na njega (selektiramo ga) i pritisnemo tipku za ureivanje grafikona Chart Wizard. Ponovo nam se otvara prozor koji smo ve upoznali i u njemu moemo promijeniti odreene karakteristike grafikona.

elimo li ureivati pojedine dijelove grafikona (npr. promijeniti pozadinu grafikona i slino) to emo uiniti tako da kliknemo desnom tipkom mia na dio grafikona koji elimo ureivati i u skraenom izborniku odaberemo naredbu koja nam treba. Moemo dodati ili obrisati dio grafikona. Dodajemo dio tako da ga selektriamo i kliknemo na tipku za ureivanje grafikona Chart Wizard i u prozoru za ureenje grafikona definiramo to elimo dodati. Da bi obrisali dio grafikona moramo na njega kliknuti desnom tipkom mia i odabrati iz skraenog izbornika naredbu Clear.

Ponekad nam se moe desiti da u grafikonu imamo prikazano vie podataka i to tako da pojedini imaju izrazito veliku vrijednost, a pojedini izrazito malu. Zbog velike razlike izmeu vrijednosti u grafikonu se ne vidi odnos izmeu pojedinih podataka. Tada koristimo logaritamsko mjerilo. Kliknemo desnom tipkom mia na os na kojoj su nam prikazane vrijednosti i odaberemo iz skraenog izbornika naredbu Format Axis. U prozoru koji se otvorio odaberemo karticu Scale i u njoj oznaimo da elimo logaritamsko mjerilo (Logarithmic scale).



16. Integracija Word-a i Excel-a Integracija Word-a i Excel-a Prebacivanje Excel-ovih tablica u Word-ove dokumente Prebacivanje Excel-ovih grafikih prikaza u Word-ove dokumente Prebacivanje Word-ovog teksta u Excel-ove radne listove

Pretvaranje tablice u tekst elite li prebaciti tablicu iz Excela u Word potrebno je uiniti slijedee. Kopirajte podatke koje elite prebaciti i otvorite dokument u Wordu. U izborniku Edit odaberite naredbu Paste special. Otvorit e vam se prozor Paste Special u kojem moete odabrati na koji nain elite kopirati tablicu. Ukoliko odaberete opciju Microsoft Excel Worksheet Object u dokumentu ete dobiti prozor oblika Excela u kojem moete ureivati tablicu kao u samom Excelu. Opcija Formatted Text (RTF) prebacuje tablicu u dokument u obliku tablice. Opcija Unformatted Text prebacuje tablicu u dokument u obliku teksta, opcija Picture u obliku slike i opcija Bitmap takoer u obliku slike ali slabije kvalitete.

Koritenje ikona za povezivanje datoteka Ako elite povezati drugi dokument tako da su vam dostupne njegove informacije, ali ne elite prikazati cijeli dokument na listu s kojim radite, povezati ga moete pomou ikone. Ikona odreuje poziciju na kojoj e se, kada dvostruko kliknete otvoriti povezani dokument. Kada postavite samo ikonu na list, utedjeli ste prostor na stranici i memoriju, iako ste zadrali dodatnu informaciju za panju drugog korisnika. Ikone koristite uvijek kada informacije koje trebate povezati nisu previe znaajne za list, ve slue kao komentar ili dodatak.



Otvorite dokument iju ikonu elite postaviti u Excel i kopirajte ga. Preite u Excel i odaberite naredbu Paste Special iz izbornika Edit ili iz skraenog izbornika (desni klik mia). Oznaite opciju Paste link: i opciju Display as icon u otvorenom prozoru i kliknite na tipku OK. U tablici se pojavila ikona koja, nakon to dvostruko kliknete na nju, otvara odreeni dokument. Prilikom kopiranja Wordovih dokumenata u Excel svaki odlomak iz Worda prelazi u 1 red u Excelu.

excel alati

Documents