Od 4,6 do 3,8 milijardi godina

Ne postoje stijene

Atmosfera: H2, CO2, vodena para, NH3 i CH4

Površina zemlje: polja magme

4,2 milijarde godina - kolizija Theiae i Zemlje

Promjena zemljinog kemijskog sastava

Formacija mjeseca

Pojava prvih organskih molekula – aminokiseline

Od 3,8 do 2,5 milijardi godina

Temperatura: prosječno 120°C

Atmosfera: CO2, CH4, NH3

Voda: oceani puni otopljenih metala, vrući i kiseli

Površina zemlje: Prvi kontinenti

Ţivot:

Teorija spontanog nastanka

Prvi ţivot – prije 3,8 milijardi godina

Prvi fosili – prije 3,5 milijardi godina

Prvi oblici ţivota – prokarioti – bakterije i cijanobakterije

Stromatoliti – fosili prvih cijanobakterija

Arheobakterije

Vladavina malih

Od 2,5 do 1,6 milijardi godina

Temperatura prosječno 60°C

Atmosfera: O2, CO2, NH4, CH4

Voda: oceani plavi - izgubili metal

Površina zemlje: Kontinenti konsolidiraju –1. supercontinent Columbia

Ţivot:

Prvo veliko izumiranje – Oksigenička katastrofa

Stromatoliti dominiraju – ogromne količine kisika

Francevilijski fosil – prije 2,1 milijardi godina

Prvi višestanični ţivot

Prije 2.1 milijarde godina

Jedan od prvih višestaničnih organizama

Izumrla skupina

Kompleksna struktura

Veličina: do 12 cm

Građevna jedinica: prokariotske stanice

Disali (kisik)

Od 1,6 do 1 milijarde godina

Temperatura prosječno 40°C

Atmosfera: Slična današnjoj

Voda: Superocean - Mirovia

Površina zemlje: 2. superkontinent - Rodinia

Ţivot:

Zelene cijanobakterije dominiraju

Prve eukariotske stanice (endosimbioza) - Pojava crvenih i zelenih algi

Evolucija spolova – prenošenje gena

Fitoplankton

Od 1 milijarde do 542 milijuna godina

Drugo veliko izumiranje (ledena zemlja)

Od 950 do 635 milijuna godina

Temperatura prosječno -50°C

Atmosfera: Hiperoksigenirana

Voda: Zaleđeni ocean

Površina zemlje: 98% Led

Ţivot:

Preţivljava u vulkanskim oazama na dnu oceana

Cijanobakterije, arhea, bakterije i eukarioti

Od 635 do 542 milijuna godina

Temperatura prosječno 10°C

Atmosfera: Slična današnjoj

Voda: Mirovijski superocean

Površina zemlje: Panocija i Rodinija – ogromne, nenaseljene pustinje

Ţivot:

Eksplozija višestaničnog ţivota

Veoma jednostavni višestanični organizmi – bez sustava organa

Svi izumrli – zatvorena grana – ediacara biota

Od 542 do 488 milijuna godina

Temperatura mora prosječno 15°C

Atmosfera: Slična današnjoj

Voda: Razdvajanje oceana

Površina zemlje: Kontinenti Gondvana i Laurazija

Ţivot:

Eksplozija bioraznolikosti –dominiraju člankonošci

Prvi hranidbeni lanci – predatori i biljojedi

Prve skupine organa – oči, egzoskeleton, kraljeţnice, udovi...

Veoma velika različitost bioloških formi (od kojih mnoge danas ne postoje)

Anomalocaris

Trilobit

Haikouichtys

Opabinia

Vetulicolia

Nectocarys pteryx

Baniffia Kerygmachela

Ancalogon

Od 488 do 443 milijuna godina

Temperatura mora prosječno 20°C

Atmosfera: Slična današnjoj

Voda: Razdvajanje oceana – velike plićine i topla mora

Površina zemlje: Kontinenti Gondvana i Laurazija

Ţivot:

Zelene i crvene alge, spuţve, člankonošci, glavonošci, bodljikaši, koralji,

ţiroglavci i besčeljustouste ribe preplavljuju oceane

Veliki koraljni grebeni

Prvi ţivot na kopnu – jednostavne biljke i gljive

3. veliko izumiranje - Ordovicijsko izumiranje – pomicanje gondvane

Cooksonia

Ostracoderm

Morska zvijezda

Nautilus

Pterygotus

Arandaspis

Morski jeţinacSpuţva

Od 443 do 416 milijuna godina

Temperatura prosječno 30°C

Atmosfera: Slična današnjoj

Voda: Razdvajanje oceana – velike plićine i topla mora

Površina zemlje: Kontinenti Gondvana i Euramerika

Ţivot:

Oceani ponovno prepuni ţivota

Razvijaju se veliki člankonošci i koščate čeljustouste ribe

Počinje osvajanje kopna – primitivne biljke, paprati i gljive

Mixopterus

Brontoscorpio

Cephalaspis

Orthoceras

Od 416 do 360 milijuna godina

Temperatura prosječno 40°C

Atmosfera: Povišen udio kisika, topla tropska klima

Voda: Velike plićine i topla mora

Površina zemlje: Kontinenti Gondvana i Lauramerika

Ţivot:

Ribe preuzimaju mora: ribe oklopnjače i resoperke

Biljke bujaju na kopnu

Razvitak prvih kopnenih kraljeţnjaka (ihtiostega i akantostega)

Na kopnu dominacija člankonoţaca

Ţivot u vodama Devona

Coelacanth

Dunkleosteus

Helicoprion

Panderichtys

AcanthostegaEusthenopteron

Trilobit

Ţivot u Devonu

Brontoscorpio

TiktaalikIchtyostega

Palaeotarbus

Karbon

Od 360 do 300 milijuna godina

Temperatura prosječno 40°C

Atmosfera: Povišen udio kisika, topla tropska i vlaţma klima

Voda: Velike plićine i topla mora, močvare

Površina zemlje: Kontinenti Gondvana i Lauramerika se spajaju

Ţivot:

Izumiranje na početku razdoblja, ali ţivot se ubrzo opravlja

Veliki kopneni kraljeţnjaci preuzimaju močvarna i vlaţna područja

Gigantski insekti i stonoge dominiraju kopnenim tropskim šumama

Biljke razvijaju koru

U morima dominiraju ribe, morski psi, mahovnjaci, školjkaši, amoniti i

bodljikaši

Prva jaja, pojava reptila

Ţivot u Karbonu

Arthropleura

PaukŠkorpion

Vretence

Perm

Od 300 do 250 milijuna godina

Temperatura prosječno 45°C

Atmosfera: Povišen udio kisika, topla klima s velikim sušnim i malim

tropskim područjima

Voda: Velike plićine i topla mora

Površina zemlje: Formiranje superkontinenta Pangea

Ţivot:

Pojava i dominacija golosjemenjača

Gmazovi roda sauropsida i archosauria,te therapsidi dominiraju kopnom

Therapsidi – preci sisavaca

Archosauria – preci dinosaura

Završava Permskim izumiranjem – najveće izumiranje u povijesti Zemlje

Ţivot u Permu

Dimetrodon

Hyperodapedon

Hesperosuchus Saurosuchus

Dimetrodon

Gorgonopsid

Oligokyphus

Trijas

Od 250 do 200 milijuna godina

Temperatura prosječno 60°C

Atmosfera: Povišen udio kisika, vruća sušna klima

Voda: kopnenih voda skoro uopće nema, ţivot vezan uz obale; topla tropska

mora

Površina zemlje: Formiranje superkontinenta Pangea

Ţivot:

Prvi dinosauri prevladavaju na kopnu, reptili izumiru, a preţivjeli therapsidi-

sisavci- plijen su dinosaurima

Archosauria – postaju prvi krokodili, pterosauri i dinosauri

Na kopnu dominiraju golosjemenjače

U morima reptili roda Ichtyosaurus i Sauropterygia iznimno uspješni

Pojavljuju se mnoge moderne grupe insekata, kornjače, vodozemaca, riba i

koralja

Ţivot u Trijasu

Rutiodon

Pterodactyl

Eoraptor

Herrerrasaurus

Lagosuchus

Jura

Od 200 do 145 milijuna godina

Temperatura prosječno 40°C

Atmosfera: Prevladava tropska klima velikih tropskih kišnih šuma

Voda: nastaju manja mora uslijed razdvajanja pangea-e

Površina zemlje: kontinent pangea se razdvaja

Ţivot:

Kopnom dominiraju dinosauri

Sauropodi – najveći organizmi u povijesti zemlje

Theropodni mesoţderi dominiraju hrandibenim lancima

Pterosauri – dominiraju zrakom

Pojavljuju se prve ptice

Šumama prevladavaju golosjemenjače i paprati

Morima vladaju enormni ihtiosauri

Ţivot u Juri

Allosaurus

CompsognathusEfraasia

Lamplughsaura

DiabloceratopsMuttaburasaurs

Kreda

Od 145 do 65 milijuna godina

Temperatura prosječno 45°C

Atmosfera: Prevladava topla klima velikih prerija

Voda: nastaju manja mora uslijed razdvajanja pangea-e

Površina zemlje: kontinent laurasia razdvaja se na Sj. Ameriku i Euroaziju,

dok se gondvana razvija na Afriku, J. Ameriku, Antarktiku, Australiju i Indiju

Ţivot:

Dinosauri – ogromna diverzifikacija

Ornithischia – red dinosaura s zdjelicom sličnom ptičjoj

Ptice zamjenjuju pterosaure

Morski gmazovi dominiraju (redovi plesiosaur i mosasaur)

Pojava cvijetova i eksplozija takvih biljaka

Pojava trave – eksplozija travnatih prerija

Ţivot u Kredi

Tyrannosaurus Rex

Spinosaur

TriceratopsAnkilosaur

Arheopteriks

Stegosaur

Brachiosaur

Parasaurolophus

Ţivot u morima Mezozoika

Plesiosaur

Ichtyosaur

Kornjača

Predator X

Prognathodon

Paleocen

Od 65 do 55 milijuna godina

Temperatura prosječno 20°C

Atmosfera: Prevladava topla vlaţna klima i velike šume

Voda: pojavljuje se atlanski ocean

Površina zemlje: Sj. Amerika i Euroazija povremeno spojeni, Afrika, J.

Amerika, Antarktika, Australija i Indija(kontinent) se i dalje razdvajaju

Zemlja se oporavlja nakon devastirajućeg udara asteroida

Ţivot:

Paprati, trave, cvjetajuće biljke i golosjemenjače dominiraju kopnom

Sisavci doţivljavaju veliki uspjeh na kopnu, eksplozivno se razmnoţavaju i

doţivljavaju diverzifikaciju

Velike neleteće ptice zauzimaju vrh hranidbenog lanca

Ţivot u Paleocenu

Miohippus

Leptictidium

Gastornis

Ambulocetus

Marsupijalne ţivotinje

Prije 110 milijuna godina

Kopnom razdvojeni od placentalnih sisavaca

Diprotodon

Marsupijalni lav Marsupijalni miš

Tazmanijski tigar

Thylacosmilus

Eocen

Od 55 do 34 milijuna godina

Temperatura prosječno 25°C

Atmosfera: Prevladava topla vlaţna klima i velike šume

Voda: pojavljuje se atlanski ocean

Površina zemlje: Sj. Amerika i Euroazija su sada odvojeni, J. Amerika se

kreće prema Sjevernoj, Afrika i Indija(kontinent) se pomiču k Euroaziji,

Antarktika i Australija se razdvajaju od ostatka kopna

Ţivot:

Sisavci i dalje veoma uspješni, sve moderne i primitivne grupe već su

prisutne (pojava perissodaktila, artiodaktila, primata, marsupialnih sisavaca)

Pojava većih mesoţdernih sisavaca

Pojava prvih kitova – mesoţderi

Price još uvijek top predatori

Ţivot u Eocenu

Mesohippus

Indricotherium

Megacerops

Holophoneus mentalis

Ţivot u vodama Eocena

Basilosaurus

Prorastomus

Oligocen

Od 34 do 23 milijuna godina

Temperatura prosječno 20°C, postupno zahlađenje

Atmosfera: Prevladava topla vlaţna klima velikih prerija

Voda: širi se atlantski ocean

Površina zemlje: Sj. Amerika i Euroazija su sada odvojeni, J. Amerika se

kreće prema Sjevernoj, Afrika i Indija(kontinent) se pomiču k Euroaziji,

Antarktika i Australija se razdvajaju od ostatka kopna

Ţivot:

Sisavci rastu do enormnih veličina

Pojavljuju se čovjekoliki majmuni

Pojavljuju se prvi slonovi s kljovama

Velike predatorne ptice polako zamjenjuju mesoţderni sisavci

Pojavljuju se velike listopadne šume i travnjaci

Ţivot u Oligocenu

Hyaenadon

Chalicoterium

Pyrotherium

Poebrotherium

Behemotops Mesoeucrocodylian

Miocen

Od 23 do 5 milijuna godina

Temperatura prosječno 15°C, postupno zahlađenje

Atmosfera: Prevladava topla klima velikih prerija

Voda: Nastavak širenja Atlanskog, pojava Indijskog oceana

Površina zemlje: Sj. Amerika i J. Amerika skoro su spojeni, Afrika se kreće

ka Euroaziji, Indija(kontinent) se spojila s Euroazijom, Antarktika zauzima

juţni pol i Australija ostaje izdvojena

Ţivot:

Sve moderne skupine ptica i sisavaca su prisutne

Prerije, listopadne drveće i novo grmoliko bilje se šire

Moderni mesoţderni sisavci zgurali su ptice

Pojava Hominida

Pojava morskih sisavaca poput tuljana i morskih lavova

Ţivot u MiocenuDeinotherium

Gompothere

Promerycochoerus Anrewsarchus

Entelodont

Pliocen

Od 5 do 2 milijuna godina

Temperatura prosječno 10°C, postupno zahlađenje

Atmosfera: Izmjena godišnjih doba

Voda: Nastavak širenja Atlanskog, pojava Indijskog oceana

Površina zemlje: Sj. Amerika i J. Amerika su sada spojeni

Spoj J. I Sj. Amerike uzrokuje promjene u globalnim strujanjima i uzrokuje

nestabilnost klime

Ţivot:

Sve skupine modernih biljaka i ţivotinja su prisutne i u moru i na kopnu

Kopneni mostovi uzrokuju mješanje vrsta

Velika diverzifikacija slonolikih ţivotinja

Pojava prvih Australopithecusa – do kraja Pliocena koriste oruđa

Ţivot u Pliocenu

Titanis

Veliki kopneni

ljenjivac

Australopithecus

Synthetoceras

Leptomeryx

Canis Dirus

Hoplophoneus

Pleistocen

Od 1 milijun do 10 tisuća godina

Temperatura prosječno 10°C, postupno zahlađenje

Atmosfera: Izmjena godišnjih doba, 4 velika glacijala

Voda: današnji oceani formirani, velika suša

Površina zemlje: Formirani današnji kontinenti

Ţivot:

Veliki sisavci uspjevaju

Hominidi koriste oruđa i šire se svijetom

Pojava Neandertalnih ljudi i njihovo nestajanje

Pojava Homo Sapiensa

Ţivot u Pleistocenu

Smilodon

Agriotherium

Mamut

GlyptodonColeodonta

Megaloceros