Europsko vijeće u 2014.

VELJAČA 2015.

Europsko vijeće

Europsko vijeće u 2014.

VELJAČA 2015.

Ovu je publikaciju pripremilo Glavno tajništvo Vijeća.www.consilium.europa.euLuxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2015.ISBN 978-92-824-4856-4ISSN 2363-3042doi:10.2860/208265© Europska unija, 2015.Ponovna upotreba dopuštena je uz navođenje izvora informacija.Printed in BelgiumOtisnuto na ekološkom papiru

3

Sadržaj

Europsko vijeće u 2014., riječima predsjednikâ Europskog vijeća

Preuzimanje izazovaDonald Tusk, na dužnosti predsjednika od 1. prosinca 2014.

Osjećaj svrhe 5

Gledanje u budućnost 7

Usmjerenost na rezultateHerman Van Rompuy, na dužnosti predsjednika do 30. studenoga 2014.

Zajedničko usmjeravanje 9

Jačanje naših ekonomija 10

Unija u svijetu 13

Rad na klimi i energetici 17

Novi čelnici i strateški program za vrijeme promjena 20

Zaključci Europskog vijeća i izjave šefova država ili vlada 27

4

Europsko vijeće, prosinac 2014.

55

Osjećaj svrhe

Dana 1. prosinca 2014. stigao sam u Bruxelles iz Varšave kako bih preuzeo dužnost predsjednika Europskog vijeća. Za institucije Unije bila je to kulminacija sezone političke obnove koja je počela s europskim izborima. Za mene osobno bio je to početak novog života, velika čast i velik izazov.

Bio sam, i još uvijek jesam, uvjeren da u ovim teškim vremenima Europska unija mora uspjeti, sada više nego ikada prije. Predsjednici država i vlada, ujedinjeni u Europskom vijeću, moraju tomu odlučno doprinijeti. Za mene uspjeh za Uniju danas znači četiri stvari. Prvo, mora nam biti jasno koje su naše temeljne vrijednosti: solidarnost, sloboda i ljudsko dostojanstvo, uključujući pravo na život bez straha. To također znači borbu protiv neprijatelja tih vrijednosti – tko god i gdje god oni bili.

Drugo, treba nam čvrsta odlučnost kako bismo okončali gospodarsku krizu, a osobito kako bismo smanjili nezaposlenost. Naša je odgovornost također da stvorimo pravu ekonomsku i monetarnu uniju – zadatak kojem pristupam veoma ozbiljno. Moramo nastaviti raditi na jačanju naše zajedničke valute, eura.

Treće, Europska unija mora biti jaka na međunarodnoj sceni. Podržavat ćemo one u našem susjedstvu koji dijele naše vrijednosti. Unija neće zatvarati oči pred nasilnim promjenama granica našeg kontinenta. Bili smo ujedinjeni u vezi s tim pitanjem i tako ćemo i nastaviti. Samo jedinstvom možemo ostvariti rezultate u tom području.

Konačno, odnosi između Europe i Sjedinjenih Američkih Država temelj su našeg prosperiteta i slobode. Vjerujem da je jedan od najvažnijih izazova ostvariti napredak u pregovorima u vezi s Transatlantskim partnerstvom za trgovinu i ulaganja. Europa i Amerika trebali bi poduzeti sve napore da završe pregovore do kraja 2015.

U svakom od tih nastojanja sve europske institucije moraju raditi zajedno za opće dobro, istovremeno poštujući ulogu svake pojedine institucije. Prebrodit ćemo izazove koji nam predstoje energijom i optimizmom ili nećemo uspjeti. Doista, nijedan europski narod, ni jedna država, ne može ih prebroditi sama. Što se mene tiče, obećao sam kolegama da ću iskoristiti sve svoje vještine kako bi rad Europskog vijeća ostao usmjeren na rezultate i na ono što je doista bitno. Svi moramo zadržati jasnoću tog snažnog osjećaja svrhe.

Sastanak na vrhu u prosincuSamo je po sebi razumljivo da braniti sve znači ne braniti ništa. Ako imate deset prioriteta, nemate nijedan. Zbog toga sam za potrebe sastanka Europskog vijeća 18. prosinca, prvog za vrijeme mog predsjedništva, pozvao šefove vlada da se usmjere na samo dva pitanja od ključne važnosti koja zahtijevaju našu neposrednu pozornost. Ta pitanja bila su pojačano ulaganje u europsko gospodarstvo i stanje na našim istočnim granicama s Ukrajinom i Rusijom. Kao mali odmak od dugogodišnje prakse, pretvorio sam sastanak na vrhu u jednodnevni događaj. Također smo uspjeli postići da zaključci Europskog vijeća budu neuobičajeno kratki i vrlo ciljani. Za mene sažetost potiče odgovornost.

Održali smo raspravu i dogovorili se o planu da osnujemo Europski fond za strateška ulaganja, koji je predsjednik Komisije Juncker kratko skicirao nakon preuzimanja dužnosti. Čelnici su na sastanku dali svoju podršku i utvrdili čvrste rokove. U međuvremenu, Komisija je predstavila svoj prijedlog sa svim zakonodavnim pojedinostima i sad je na Vijeću i Europskom parlamentu da se pobrinu da Fond bude spreman do lipnja. Cilj je potaknuti novi val ulaganja u europsko gospodarstvo. Europska investicijska banka

Preuzimanje izazovaDonald Tusk

6

može već od siječnja 2015. početi odobravati prve projekte. Dakako, svi su čelnici svjesni da ne postoji ekonomski kamen mudraca u kojem se nalazi odgovor na naše trenutačno stanje. Za pravi oporavak bit će potreban neprestan rad, nove ideje i napori na svim frontama. U tom pogledu plan ulaganja dopunjuje gospodarsku strategiju Europske unije koja se temelji na zdravim javnim financijama i strukturnim reformama.

Čelnici su održali iskrenu stratešku raspravu u vezi sa situacijom u Ukrajini i Rusiji. U pogledu sankcija dogovorili smo se da je zasad najbolje da se držimo

istog smjera. O sljedećim koracima odlučit ćemo u ožujku. U međuvremenu ćemo podupirati Ukrajinu i njezinu vladu, između ostaloga i financijski. Članovi Europskog vijeća uvjereni su da je pomaganje „novoj Ukrajini” dobro i za našu budućnost. Zbog toga smo raspravljali o dodatnoj financijskoj pomoći za Ukrajinu. Neposredno nakon sastanka na vrhu Komisija je predložila da se Ukrajini odobri zajam od dodatnih 1,8 milijardi EUR. Čelnici su također pozdravili namjeru povećanja humanitarne pomoći. Ukrajinci moraju znati i vidjeti da je Europa na njihovoj strani.

Donald Tusk otvara sastanak Europskog vijeća, prosinac 2014.

7

Gledanje u budućnost

Gospodarstvo će u nadolazećoj godini i dalje biti glavno pitanje. Sve države EU-a i institucije Unije moraju učiniti sve što je u njihovoj moći da ubrzaju gospodarski oporavak. Kriza u Ukrajini i njezinoj okolici i dalje će zahtijevati našu najveću pozornost, kao i događaji u široj regiji oko nas, posebice na jugu.

Na sastanku u prosincu iskoristio sam priliku da utvrdim jasan program za 2015. U veljači će čelnici raspravljati o načinima za poboljšanje upravljanja u našoj ekonomskoj i monetarnoj uniji. U ožujku ćemo raspravljati o energetskoj uniji; također ćemo raspravljati o pristupu prema Rusiji i Ukrajini te pripremiti svibanjski sastanak na vrhu Istočnog partnerstva u Rigi. U lipnju ćemo donijeti odluke o jedinstvenom digitalnom tržištu, preispitati investicijski fond i vratiti se pitanju izbjegavanja poreza. Također ćemo pripremiti brojne međunarodne sastanke i sastanke na vrhu.

U međuvremenu smo na politički dnevni red morali staviti dramatične događaje. Strašni napadi u Parizu početkom 2015. šokirali su Francusku i cijelu našu Uniju. Nakon savjetovanja s francuskim predsjednikom odlučio sam da će se čelnici na sastanku pozabaviti izazovom koji ti napadi predstavljaju. Također ćemo ponovno razmotriti stanje u Ukrajini. Događaji oblikuju politiku u jednakoj mjeri kao i unaprijed smišljeni planovi, tako da će se program koji sam gore naveo bez sumnje nastaviti razvijati tijekom cijele 2015.

U glavnom dijelu ove publikacije gledamo unatrag na godinu iza nas. Kao političari ne možemo izgraditi most u budućnost a da ne znamo odakle dolazimo. Naravno, kad se politički događaji nižu jedan iza drugog strmoglavom brzinom – kao što je to trenutačno slučaj u vezi s Ukrajinom ili ranije u vezi s eurom – od ključne je važnosti da se prisjetimo prošlih događaja i da zadržimo osjećaj razmjera.

Odajem počast svom prethodniku, Hermanu Van Rompuyu, koji je uspješno upravljao Europskom unijom kroz neviđenu oluju, te mu zahvaljujem i za sve što sam naučio promatrajući ga s druge strane stola dok sam bio jedan od članova Europskog vijeća. U ovom trenutku sa zahvalnošću mu prepuštam, kao predsjedniku na dužnosti do 30. studenoga, da podijeli svoje viđenje rada institucije u 2014. – i načina na koji je taj rad oblikovao izazove s kojima se danas suočavamo.

DONALD TUSK

8

Svečanost preuzimanja dužnosti novog predsjednika, Donalda Tuska, od dosadašnjeg predsjednika, Hermana Van Rompuyja

99

Zajedničko usmjeravanje

Godina 2014. za Europu nije bila samo godina političke obnove; ona je također predstavljala test otpornosti i odlučnosti. Nakon povratka financijske stabilnosti krajem 2012. pokazalo se da je put prema gospodarskom oporavku i stvaranju radnih mjesta duži nego što su se mnogi nadali ili očekivali. Nasilna previranja u neposrednom susjedstvu i na širem području Bliskog istoka prisilila su nas da ponovno razmotrimo svoju sigurnost. U takvim okolnostima građani očekuju jasan osjećaj smjera. Europsko vijeće, među drugim institucijama EU-a, u potpunosti je odigralo svoju ulogu u upravljanju novim zajedničkim smjerom.

Europsko vijeće u 2014. obuhvaća aktivnosti te institucije tijekom prošle godine. Tijekom godine nastavili smo rad na jačanju naših ekonomija s naglaskom na gospodarske reforme, zdrave proračune i ulaganja usmjerena na budućnost. Uz druga međunarodna zbivanja na vrhu dnevnog reda čelnika bili su dramatični događaji u Ukrajini. Također smo osigurali dogovor o klimatskoj i energetskoj politici, utvrdili strateške prioritete Europske unije za sljedećih pet godina i – nakon europskih izbora u svibnju 2014. – izabrali novi tim vodstva za Uniju.

Europsko vijeće za jednim stolom okuplja čelnike Europske unije: 28 šefova država ili vlada, predsjednika Komisije i predsjednika Europskog vijeća. Određujemo političke prioritete i preuzimamo odgovornost u kriznim situacijama. Visoki predstavnik EU-a sudjeluje u svim raspravama o vanjskim poslovima; u raspravama o ekonomskim pitanjima redovito nam se pridružuje predsjednik Europske središnje banke, a iznimno imamo i druge goste.

Europsko vijeće u 2014. je održalo četiri formalna sastanka na vrhu (uključujući sastanak u prosincu, kojim je predsjedao moj nasljednik Donald Tusk), dva neformalna i dva posebna sastanka te, nakon sastanka u listopadu, sastanak na vrhu europodručja. Tijekom godine, nakon promjena vlada u Belgiji, Bugarskoj, Češkoj Republici, Estoniji, Finskoj, Poljskoj, Sloveniji i Švedskoj, poželjeli smo dobrodošlicu novim kolegama (ili kolegama koji su se vratili) te se oprostili od bivših kolega; sliku su upotpunile promjena predsjednika Europske komisije i naše vlastite institucije.

Europsko vijeće društvo je koje se brzo mijenja. Šefovi vlada dolaze i odlaze. Zbog promjenjivog sastava „kluba” uvelike se razlikuje od nacionalnih vlada, gdje četiri ili pet godina dijelite putovanje s istim timom. U mojih pet godina na dužnosti predsjednika za stolom sam vidio 69 različitih predsjednika i predsjednika vlada. Zbog toga je izgradnja povjerenja neprestan proces; od prvog sam ga dana smatrao svojom „osnovnom djelatnosti”. Povjerenje je preduvjet za donošenje zajedničkih odluka.

Kao što sam to rekao u oproštajnom govoru na sastanku na vrhu u listopadu, uvijek sam se trudio djelovati u ime europskog interesa. Ne radi se samo o zbroju dvadeset osam nacionalnih interesa, ali se ipak radi i o zbroju. Svaki smo se put trebali složiti svih dvadeset osmero. Ne uvijek otprve, a ponekad i s malo muke. Međutim, tijekom proteklih pet godina zajedno smo pokazali ono što se može činiti nemogućim: da Unija s dvadeset osam zemalja može funkcionirati i da doista funkcionira.

U prvih jedanaest mjeseci 2014. svjedočili smo mnogim primjerima takvih snažnih odluka, skrivenoj snazi Europe – a s Donaldom Tuskom na čelu naše institucije to ćemo bez sumnje činiti i dalje, u godinama ispred nas.

Usmjerenost na rezultateHerman Van Rompuy

10

Jačanje naših ekonomija

Početkom 2014., nakon previranja iz prethodnih godina, počeli su se javljati znaci gospodarskog oporavaka, ali on je bio – kao što smo to u javnosti uvijek naglašavali – „slab, krhak i neujednačen”. Svi članovi Europskog vijeća nastojali su iskoristiti naše sastanke da ubrzaju oporavak i ojačaju naše ekonomije. Učinili smo to tako što smo nacionalne napore svih država i alate Unije okupili zajedno u nizu sastanaka (koje smo već pokrenuli u 2013). posvećenih poboljšanju naše konkurentnosti i stimuliranju stvaranja radnih mjesta.

Za potrebe Europskog vijeća u ožujku na dnevni red stavio sam industriju. Naglasili smo da industrija ne samo da nije zastarjelo područje, već da je riječ o području koje se stalno ponovno osmišljava i u koje moramo ponovno ulagati. Industrija predstavlja 25 posto radnih mjesta u privatnom sektoru, pri čemu se njih još puno više stvara u uslužnim djelatnostima i, kao što su kolege istaknuli, više bi radnih mjesta u industriji moglo i trebalo biti vraćeno u Europu. U našim smo se zaključcima osobito zalagali za jaču europsku suradnju u vezi s razvojem ključnih tehnologija razvoja, kao što su baterije za električne automobile ili pametni bio materijali; te također za jaču uključenost industrije u obrazovanje i osposobljavanje kako bismo se uhvatili u koštac s vidljivim manjkom ključnih vještina u područjima kao što su znanost, matematika i inženjerstvo.

U ožujku smo također ostvarili i velik napredak u borbi protiv poreznih prijevara i utaje poreza. U tehničkom smislu, Europsko vijeće dogovorilo se o donošenju revidirane direktive o porezu na štednju – nakon ni manje ni više nego šest godina pregovora među vladama EU-a. U političkom smislu održali smo obećanje dano u svibnju 2013. i pokazali snažnu, jednoglasnu

opredijeljenost za globalnu borbu protiv utaje poreza. Borba protiv utaje poreza nije samo pitanje javnih financija, već je i pitanje pravednosti i socijalne pravde.

U lipnju smo se dogovorili o strateškom programu za sljedećih pet godina (više o tome slijedi niže), s, u području ekonomije, jakim naglaskom na zapošljavanju, rastu i konkurentnosti. Tijekom istog sastanka, kao dio godišnjeg ciklusa ekonomske politike, održali smo raspravu o dobro poznatoj dvojbi: kako pomiriti fiskalnu disciplinu s potrebom podržavanja rasta? Postojao je širi konsenzus da države istovremeno moraju nastaviti reforme i fiskalnu konsolidaciju (na način koji potiče rast i koji je raznolik) i nastaviti ulaganja potrebna za budućnost. Oboje je ključno za zdravo gospodarstvo. Europsko vijeće zaključilo je da smo svi predani Paktu o stabilnosti i rastu te da se postavlja pitanje optimalnog iskorištavanja fleksibilnosti koja je ugrađena u postojeća fiskalna pravila.

Melankolija kasnog ljeta

Tijekom ljeta novi gospodarski podaci potvrdili su da je oporavak i dalje slab, da je inflacija izrazito niska, a nezaposlenost neprihvatljivo visoka. To je osobito vrijedilo i vrijedi za europodručje. Na posebnom sastanku 30. kolovoza o drugim hitnim pitanjima Europsko vijeće iskoristilo je priliku da pojača pritisak na rad u vezi s gospodarstvom koji se odvija na ministarskoj razini. Također smo odlučili u listopadu održati sastanak na vrhu europodručja te se – na inicijativu talijanske vlade – okupiti na konferenciji o nezaposlenosti mladih. Tijekom jeseni sve više je jačao konsenzus u vezi s potrebom za većim ulaganjima u Europu, što je tema kojom se morao pozabaviti moj nasljednik na sastanku Europskog vijeća u prosincu.

1111

Rasprave u Europskom vijeću

12

Sastanak na vrhu o nezaposlenosti mladih održao se 8. listopada u Milanu. Jasno je da održavanje konferencije samo po sebi ne rješava problem, ali pomaže u održavanju tempa njegova rješavanja. Sastanak u Milanu pružio je dobru priliku za pregled i ponovno usmjeravanje napora u borbi protiv nezaposlenosti. Dojmilo me se kako su se čelnici, bez obzira na vlastitu temeljnu analizu, složili o trima točkama koje su istaknute kao potrebne za rješavanje tog problema.

Prvo, prebaciti porezno opterećenje s rada. Tu se potencijalno nalazi najvažniji poticaj zapošljavanju. Stalni pritisak Europskog vijeća i Komisije u vezi s tim pitanjem počinje ostvarivati rezultate. Drugo, povećati fleksibilnost naših tržišta rada. Fleksibilnost ne znači samo rezanje plaća ili ukidanje radnih mjesta; to znači da se poduzećima i radnicima dâ više prostora u donošenju odluke o tome kako se na najbolji način prilagoditi uvjetima na tržištu u skladu s našim socijalnim modelima. Treće, treba premostiti sve veći jaz na tržištu rada između „insajdera” i „autsajdera”, drugim riječima, između onih koji su zaštićeni i onih s privremenim, nezaštićenim poslovima, uglavnom ženâ, mladih i nekvalificiranih radnika migranata. Nekoliko članova Europskog vijeća u svojim su zemljama proveli važne reforme u tom pogledu.

Dovršenje monetarne unijeEuropsko vijeće u 2014. pomno je pratilo razvoj ekonomske i monetarne unije, ali nije bilo potrebe da se samostalno uključi i donosi odluke. Nakon našeg „gašenja požara” 2010. – 2012. i aktivnosti usmjerenih na budućnost 2012. – 2013., rad na pitanjima europodručja ove je godine bio manje intenzivan. U ožujku smo dočekali sporazum o zadnjim neriješenim detaljima jedinstvenog sanacijskog mehanizma, dogovora koji su ministri financija postigli – kao što to često biva prilikom rješavanja teških pitanja – svega nekoliko sati prije nego što su se čelnici susreli u Bruxellesu. Bio je to važan korak prema dovršenju bankovne unije, koja je službeno pokrenuta 1. studenoga pokretanjem jedinstvenog nadzornog mehanizma. U listopadu smo se dogovorili da se poboljšanje koordinacije ekonomske politike – drugog glavnog elementa nedovršenog posla – mora nastaviti u 2015.

1313

Unija u svijetu

U 2014. godini pojavio se najveći izazov sigurnosti na granicama Europe u dugo vremena. Invazija i naknadno pripojenje Krima od strane Rusije, nakon čega su uslijedili dramatični događaji u istočnoj Ukrajini (koji u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek traju), poremetili su sigurnosni poredak kontinenta koji smo poznavali od kraja hladnog rata. Bilo je to pitanje kojim su se čelnici morali pozabaviti. Tijekom godine Europsko vijeće usmjeravalo je djelovanje Unije i prema Ukrajini i prema Rusiji. Međutim, bavili smo se i drugim ozbiljnim izazovima u području vanjske politike, između ostaloga i stanjem na Bliskom istoku.

Nakon KrimaPočetkom nove godine 2014. nitko na objema stranama nije očekivao da će narodni prosvjedi na trgu Majdan u Kijevu izdržati tjedne hladnoće i represije. Ali jesu. Kad sam se krajem siječnja zajedno s predsjednikom Komisije susreo s predsjednikom Putinom u Bruxellesu na redovitom sastanku na vrhu EU-a i Rusije, bilo je očito da postoje napetosti, ali u tom se trenutku nisu još činile nepremostivima. Mjesec dana kasnije Krim je promijenio sve.

Nakon invazije poluotoka sazvao sam izvanredan sastanak šefova država ili vlada 6. ožujka. (Radilo se o tek drugom takvom izvanrednom sastanku na vrhu o inozemnoj krizi za vrijeme mog mandata, nakon sastanka na vrhu o Libiji u 2011.) Na početku sastanka predsjednik vlade Ukrajine Jacenjuk dao je snažan, otrežnjujući pregled stanja u svojoj zemlji. Za vrijeme dok smo bili na sastanku počela su stizati prva novinska izvješća o nadolazećem referendumu na Krimu, što je predstavljalo jasno kršenje ukrajinskog ustava. To je dodatno ojačalo našu odlučnost.

Na tom sastanku 6. ožujka Europsko vijeće snažno je osudilo ničim izazvano kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta od strane Rusije i pozvalo Moskvu da odmah povuče svoje oružane snage. Čelnici su utvrdili parametre europskog odgovora Rusiji dogovorom o pristupu u tri koraka. Ključna riječ bila je smirivanje. Prvi korak, dogovoren na licu mjesta, sastojao se od političkih mjera: suspendiranja bilateralnih pregovora s Rusijom (primjerice o pristupu vizama) i potpore odluci europskih članova da suspendiraju svoje sudjelovanje u sastanku na vrhu skupine G8 (koji se trebao održati u lipnju u Sočiju). Drugi korak, koji je trebalo pokrenuti ako se stanje ne bi brzo popravilo, sastojao se od dodatnih mjera kao što su zabrana putovanja pojedincima, zamrzavanje imovine i otkazivanje sastanka na vrhu EU-a i Rusije. Treći i konačni korak sastojao se od značajnih gospodarskih sankcija („dodatne i dalekosežne posljedice za odnose u širokom spektru gospodarskih područja”); ta najozbiljnija vrsta odgovora uslijedila bi nakon što Rusija poduzme korake kako bi dodatno destabilizirala situaciju. To su bili parametri prema kojima smo tijekom godine određivali svoj odgovor.

Isto tako, što se tiče Ukrajine, na sastanku 6. ožujka utvrđen je smjer odgovora Europe: toj smo zemlji dali našu političku potporu tako što smo ponovili predanost potpisivanju Sporazuma o pridruživanju prije ukrajinskih izbora 25. svibnja. Također smo se obvezali pružiti financijsku potporu, pomažući u ponovnoj uspostavi makroekonomske stabilnosti i dogovorivši se o posebnim trgovinskim mjerama koje bi unilateralno koristile ukrajinskoj strani – Europska komisija naporno je radila na tim pitanjima. Kako bi se potakle demokratske promjene, potpora nije bila bezuvjetna: od početka smo naglašavali potrebu za slobodnim

14

i poštenim izborima, ustavnom reformom i istragama svih oblika nasilja; također smo naglasili kako je potrebno da vlada bude uključiva prema svim regijama, narodima i manjinama te da se bori protiv korupcije i da pokrene šire gospodarske reforme.

O stanju u Ukrajini raspravljali smo na svim sljedećim sastancima Europskog vijeća. Na našem redovitom proljetnom sastanku, nakon nezakonitog referenduma na Krimu, potvrdili smo pokretanje druge faze sankcija, otkazali smo bilateralne sastanke na vrhu i dodali dvanaest osoba na popis pojedinaca na koje se primjenjuje zabrana izdavanja vize i zamrzavanje imovine. Također smo potpisali političke odredbe Sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom. Na sastanku u lipnju, nakon rasprave s novim predsjednikom Petrom Porošenkom, podržali smo njegov mirovni plan za prekid vojnih neprijateljstava u istočnoj Ukrajini. U sklopu dirljive ceremonije također smo potpisali preostale dijelove Sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom te one s Gruzijom i Moldovom – dalekosežne bilateralne sporazume jakog gospodarskog i geopolitičkog učinka. Na posebnom sastanku Europskog vijeća 16. srpnja, koji je bio sazvan radi drugih tema, a za vrijeme kojeg se stanje u istočnoj Ukrajini pogoršavalo, uveli smo još teže sankcije, na primjer prekinuli smo dotok javnih sredstava EU-a u Rusiju i dodatno ograničili ulaganja u Krim.

Druga prekretnicaRušenje malezijskog zrakoplova na letu MH-17 iznad istočne Ukrajine 17. srpnja predstavljalo je drugu prekretnicu u toj krizi – prva je bila invazija Krima. U tom trenutku postalo je potrebno pokrenuti treću fazu sankcija: gospodarske sankcije širokog opsega. Rasprava koja se odvijala u proljeće o njihovu

vremenskom okviru, širini i učinkovitosti nije više bila relevantna: više nije bilo sumnje da moramo pružiti snažniji odgovor. Krajem srpnja, nakon intenzivnih kontakata, svi čelnici uputili su svoje veleposlanike u EU-u da donesu tu odluku. Međutim, stanje se i dalje pogoršavalo, došlo je do intenzivnih borbi, a iz Rusije su u istočnu Ukrajinu nadirali borci i oružje. Na sastanku 30. kolovoza dogovorili smo da se svi napori moraju usmjeriti na zaustavljanje krvoprolića. Mirovni plan potpisan je u Minsku 5. rujna, ali do danas još uvijek nije u potpunosti proveden unatoč opetovanim opomenama upućenima ruskom vodstvu.

Gotovo godinu dana nakon što je počela eskalacija, pouke su jasne. Kao što sam to u rujnu rekao pred Općom skupštinom UN-a: „Kad dirate u granice, dirate u mir.”

Sastanci na vrhuIzvanredno stanje na našem istoku također je bilo pozadina mnogih međunarodnih sastanaka s našim partnerima diljem cijelog svijeta. Najistaknutiji događaj održan je 4. i 5. lipnja, kada je Europska unija bila domaćin svom prvom sastanku na vrhu skupine G7, što je bilo posljedica otkazivanja sastanaka skupine G8 u Sočiju. Bila je to važna potvrda novoosvojenog diplomatskog statusa Unije i doista vrlo poseban sastanak. Obuhvatili smo sva redovna pitanja (svjetska ekonomija, trgovina, energetika i klima, razvoj), te naravno: Ukrajinu. Sastanak dobro oslikava način na koji su članovi skupine G7 i Europske unije ujedinjeno djelovali u odgovoru na krizu, u smislu reagiranja na čin ruske agresije i u smislu razvoja pozitivnog plana smirivanja i stabilizacije.

15

Sastanci na vrhu i sastanci s trećim zemljama

16

Postojali su drugi momenti u kojima je Bruxelles djelovao kao svjetsko diplomatsko čvorište, između ostalog i tijekom proljeća. Krajem ožujka sastali smo se s predsjednikom Obamom u redovnom sastanku na vrhu Sjedinjenih Država i Europske unije. Tjedan dana kasnije bili smo domaćin sastanka na vrhu EU-a i Afrike; bio je to produktivan sastanak i logistički izazov bez presedana, budući da je u zgradi Vijeća bilo prisutno čak 70 šefova država ili vlada. Tijekom istog razdoblja institucije EU-a posjetio je i kineski predsjednik, a nedugo zatim bili smo domaćin sastanka na vrhu s Japanom. U listopadu smo održali dvogodišnji sastanak na vrhu europskih i azijskih čelnika (ASEM) u Milanu, na čijim se marginama održao sastanak Europljana s predsjednikom Rusije koji je bio široko popraćen, ali nije iznjedrio rezultate.

Tijekom ljeta stanje se također pogoršalo na Bliskom istoku – U Libiji, u Gazi, ali osobito u Iraku i Siriji. Na sastanku Europskog vijeća 30. kolovoza čelnici su izjavili da su užasnuti zločinima koje je počinila „Islamska država” ili ISIS te su od ministara vanjskih poslova zatražili da istraže način na koji bi se ISIS moglo spriječiti da uživa koristi od nezakonitih prihoda od nafte. Zabrinuti zbog broja mladih muškaraca i žena koji putuju u tu regiju iz naših vlastitih zemalja, čelnici su objavili da je glavni prioritet borba protiv radikalizacije kod kuće. Stoga smo se složili ubrzati mjere za sprečavanje dotoka stranih boraca – nekoliko tjedana kasnije tu je temu na dnevni red stavilo i Vijeće sigurnosti UN-a na dojmljivom sastanku kojim je predsjedao predsjednik Obama.

Još jedan dramatičan događaj u susjedstvu koji je zahtijevao našu pažnju bila je epidemija virusa ebole, koja je pogodila Liberiju, Sijeru Leone i Gvineju. Na sastanku u listopadu obvezali smo se na pružanje jedne

milijarde eura pomoći za borbu protiv te moderne kuge (riječ je o ukupnom zbroju financiranja koje su osigurale države članice EU-a i institucije Unije). Osim financiranja, Europa se složila da će pružiti bolju potporu zapadnoafričkim zemljama u srcu krize osiguravanjem medicinskog i pomoćnog osoblja. Do početka 2015. izgledalo je da se stanje vraća pod kontrolu.

Posjet Hermana Van Rompuya Majdanu u Kijevu u Ukrajini

17

Rad na klimi i energetici

Energetika je prošle godine bila vrlo visoko na dnevnom redu. To je djelomično bila posljedica nestabilnosti u Ukrajini, a djelomično je razlog tome bio to što smo trebali osigurati europski sporazum o klimi i energetici s obzirom na nadolazeće pregovore UN-a o globalnom zatopljenju. Taj sporazum za mene je bio jedan od ključnih uspjeha Unije u 2014., kojim smo potvrdili da smo nepokolebljivo na putu prema niskougljičnom gospodarstvu.

Pitanje energije uvijek je u središtu pažnje predsjednika država i vlada. Cijene energije bitne su za potrošače i industrije, čista energija ključna je u borbi protiv klimatskih promjena, a energija ima, jasno, i geopolitičke posljedice. Ako ne poduzmemo odlučne mjere, za dvadeset godina naše će zemlje ovisiti o uvozu do 80 % nafte i plina, od kojih velik dio dolazi od jednog dobavljača – što je nešto što ne pomaže našoj sigurnosti.

Zadnjih godina Europsko vijeće već je održalo brojne sastanke posvećene energetici – na primjer u veljači 2011. i svibnju 2013. Prošle godine energetika je bila na dnevnom redu triju sastanaka – u ožujku, lipnju i listopadu, tijekom kojih se isplatila većina prethodno odrađenog posla.

Energetska unijaU ožujku je naša rasprava ponajprije bila usmjerena na način na koji možemo smanjiti visoku energetsku ovisnost (ta tema postala je još relevantnija u kontekstu stanja u Ukrajini) i na način na koji možemo držati pod kontrolom cijene energije (to je pitanje od tada izgubilo na važnosti zahvaljujući cijenama nafte koje se naglo smanjuju).

Za stolom je postojao jak osjećaj da nam treba novi način poslovanja s energijom, da prilikom pregovaranja o ugovorima djelujemo više kao tim; da razmjenjujemo više informacija i da postoji veća transparentnost u vezi s uvjetima ugovora. To bi sve povećalo našu pregovaračku snagu. Kao što sam rekao u završnoj konferenciji za medije toga sastanka na vrhu: „Europa je prvotno bila izgrađena kao zajednica za ugljen i čelik. Šezdeset četiri godine kasnije i u novim okolnostima, jasno je da se trebamo kretati prema energetskoj uniji.”

S tom novom odlučnošću da osiguramo energetsku sigurnost, u lipnju smo dogovorili da ojačamo naše mehanizme za brzu reakciju – planove u slučaju krizne situacije, prekograničnu infrastrukturu i kapacitet pohrane. Također smo pojačali suradnju s našim susjedima na Balkanu i na istoku. Europsko vijeće u listopadu je donijelo konkretne odluke kako bi se ubrzao rad na međupovezanosti i razmjeni informacija – koracima koji vode k istom cilju.

18

Postizanje sporazumaAli to nije ni izdaleka bilo sve. Prošle godine donijeli smo također odluku o obnovljenom okviru za klimu i energetiku za razdoblje do 2030. U početnoj raspravi u ožujku dali smo si rok za postizanje sporazuma na razini EU-a „najkasnije u listopadu 2014.” Na moje zadovoljstvo i na iznenađenje mnogih promatrača, održali smo to obećanje. Taj sporazum omogućuje Europi da postavi ton u sljedećem nizu međunarodnih pregovora o klimi, prije sastanka na vrhu UN-a u Parizu krajem 2015. Važnost toga ne bi se smjela podcijeniti: radi se o temelju za dugoročnu energetsku tranziciju u korist energetske otpornosti i sigurnosti Europe.

Radilo se o pažljivo pripremanim i ponekad izuzetno složenim pregovorima. U listopadu, unatoč neizvjesnosti tijekom zadnje noći pregovora koja je trajala sat vremena, čelnici su se dogovorili o četirima glavnim ciljevima. Svi ti ciljevi kreću se u istom smjeru – kako pružiti energiju koja je zelenija, sigurnija i isplativija.

Prvo, klimatski cilj: domaće smanjenje od najmanje 40 % emisijâ stakleničkih plinova do 2030. Taj je iznos, koji se odnosi na razine iz 1990., obvezujući. Otprilike polovica novog cilja ostvarit će se u sklopu sustava trgovanja emisijama EU-a – u našim energetskim i industrijskim sektorima. Pri tome smo se osigurali da naše ekološke ambicije neće ugroziti ni našu međunarodnu konkurentnost ni europska radna mjesta. Druga polovica cilja ostvarit će se u drugim sektorima putem mehanizama koji naše zajedničko nastojanje čine čim je moguće više isplativima.

Prva polovica 2014., Grčka predsjeda rotirajućim predsjedništvom Vijeća ministara EU‑a

1919

Druga polovica 2014., Italija predsjeda rotirajućim predsjedništvom Vijeća ministara EU‑a

Neposredno nakon postizanja tog sporazuma o emisijama stakleničkih plinova glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozdravio je „kontinuirano globalno vodstvo” Europske unije, a naš klimatski cilj predstavljen je kao primjer drugim vodećim akterima.

Drugi cilj: čista energija. Obvezali smo se na najmanje 27 % obnovljivih izvora energije u 2030. Taj iznos odnosi se na udio sveukupne potrošene energije (čime se gotovo udvostručuje trenutačni udio obnovljive energije), a cilj je obvezujući na razini EU-a.

Treći cilj: ušteda energije. Obvezali smo se na povećanje od najmanje 27 % u energetskoj učinkovitosti. Taj iznos je indikativan – kao i u prethodnom programu – a uspoređuje se s prognozama za 2030. koje se temelje na trenutačnoj potrošnji i tehnologiji. Preispitat će se do 2020., s ciljem postizanja 30 %.

Četvrti i konačni cilj: povezivanje energetskih mreža. Međupovezanost pomaže u usklađivanju ponude i potražnje preko granica te također predstavlja osiguranje u slučaju lokalnih prekida u opskrbi. Cilj je ostvariti konkretne projekte diljem Europe s ciljem da se osigura opskrba plinom i da međupovezanost elektroenergetskih sustava iznosi 15 % ukupne opskrbe do 2030.

Takvi konkretni projekti najbolji su način da doista izgradimo energetsku uniju – što je projekt za koji znam da je blizak srcu i mojega nasljednika.

20

Novi čelnici i strateški program za vrijeme promjena

U nizu sastanaka na vrhu između svibnja i kolovoza čelnici su razmotrili izbore za Europski parlament i donijeli odluku o novom timu vodstva EU-a. Također smo se dogovorili o strateškom programu za Europsku uniju za pet godina unaprijed.

Nakon izboraEuropski izbori održali su se od 22. do 25. svibnja, a ja sam 27. svibnja sazvao poseban sastanak kako bismo održali prvu raspravu o daljnjim koracima. Naravno da su se rezultati izbora razlikovali u svakoj zemlji, uz mješavinu kontinuiteta i promjene, ali glasači su općenito poslali jaku poruku koja je bila u središtu naše rasprave.

Prvi zadatak Europskog vijeća bio je Europskom parlamentu predložiti kandidata za predsjednika Komisije, „uzimajući u obzir izbore (...) te nakon održavanja odgovarajućih savjetovanja” (kao što je navedeno u Ugovoru). Na sastanku u svibnju članovi Europskog vijeća dali su mi zadaću da se savjetujem s voditeljima klubova zastupnika Parlamenta. Tijekom izborne kampanje mnogo je parlamentaraca već naznačilo da bi jedino dolazilo u obzir da im se predstavi kandidat pobjedničke stranke – Europske pučke stranke. Na našem redovnom sastanku krajem lipnja, nakon opsežnih konzultacija koje sam u međuvremenu održao, Europsko vijeće donijelo je odluku da predloži Jean-Claudea Junckera za predsjednika Komisije. Učinili smo to nakon službenog glasovanja kvalificiranom

Inauguracija Klupe mira od strane članova Europskog vijeća kod Slavoluka Menin u Ypresu

21

većinom; osim Ujedinjene Kraljevine i Mađarske svi su glasovali u prilog. Ono što je važno jest da je izborni program kandidata bio blizak političkim prioritetima Unije koje je Europsko vijeće utvrdilo večer prije (vidjeti u nastavku teksta). Tri tjedna kasnije Parlament je Jean-Claudeu Junckeru iskazao svoje povjerenje.

Ostala imenovanja na visokoj razini utvrdili smo 30. kolovoza. Učinili smo to nakon privremene rasprave 16. srpnja i nakon što sam više puta razgovarao sa svim kolegama iz Europskog vijeća kako bih bio siguran da smo donijeli pravu odluku koju će svi podržati. Stoga mi je bilo izuzetno zadovoljstvo medijima objaviti ime poljskog predsjednika vlade Donalda Tuska kao budućeg predsjednika Europskog vijeća i ime talijanske ministrice vanjskih poslova Federice Mogherini kao

naše nove Visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. U međuvremenu su oboje preuzeli svoje dužnosti uz veliku staloženost i energičnost.

Kod Slavoluka MeninU lipnju smo se iznimno susreli izvan Bruxellesa, u Ypresu, blizu Flandrijskih polja, gdje je toliko tisuća ljudi poginulo za vrijeme Prvog svjetskog rata. Prije tog sastanka, na moj poziv održali smo komemoraciju kod Slavoluka Menin, koja je bila još dojmljivija nego što sam to zamišljao. Emocije i osjećaj povijesti bili su prisutni tijekom cijele večeri, kada smo utvrdili i dogovorili pet prioriteta koji će sljedećih pet godina biti na dnevnom redu Europe.

22

Ukratko, pet prioriteta o kojima smo se dogovorili u gradskoj vijećnici Ypresa jesu:

• snažnija gospodarstva s više radnih mjesta;

• osposobiti društva da osnaže i zaštite sve građane;

• sigurna energetska i klimatska budućnost;

• područje temeljnih sloboda koje ulijeva povjerenje;

• djelotvorno zajedničko djelovanje u svijetu.

U vezi s tih pet točaka naveli smo konkretne mjere koje bi trebalo poduzeti. Međutim, glavna svrha sastanka Europskog vijeća bila je da se ne ide u detalje, već da se zada smjer zakonodavnog rada u sljedećih pet godina, da se postigne ono što ljudi očekuju od Europe. Tih pet prioriteta mora usmjeravati djelovanje i planiranje institucija EU-a u godinama koje dolaze i važno je da sve institucije organiziraju svoj rad u skladu s time.

Taj čin gledanja u budućnost došao je u vrlo posebnom trenutku, ne samo na početku novog petogodišnjeg ciklusa, već i u trenutku kada naše zemlje polako izlaze iz onog što je za mnoge od njih bila najgora gospodarska kriza u naraštaju i u trenutku kad je rasprostranjeno razočaranje javnosti u politiku. Čelnici su svi izuzetno svjesni te dvostruke dimenzije i žele pokazati da zajedno, kao Unija, možemo ostvariti više rezultata koji su bitni za ljude.

Europa: prostor ili mjesto?Ponekad je važno učiniti odmak od neposrednog donošenja odluka i razmisliti o temeljnim stvarima. To je stvarno istina kad se radi o načinu na koji građani poštuju rad i vrijednost Unije. Čini se da ljudi danas vide Europsku uniju kao razlog svojeg osjećaja bespomoćnosti i izostanka prava glasa, dok je ona izgrađena upravo s ciljem da ih učini jačima i da im omogući da ponovno uspostave kontrolu nad vlastitom poviješću. Jedan od načina da se bolje razumije ovo javno razočaranje – kao što sam to iznio 24. svibnja u govoru u Aachenu kada sam primao nagradu Karla Velikog – jest da uvidimo kako ljudi našu Uniju prije svega doživljavaju kao prostor, a gotovo nikada kao mjesto.

Prostor i mjesto, zapravo, nisu ista stvar. Mjesto pruža zaštitu, stabilnost i osjećaj pripadnosti. Riječ je o domu – tamo gdje se ljudi osjećaju kao kod kuće. Prostor, s druge strane, omogućuje kretanje i otvara mogućnosti. Njegove su značajke smjer, brzina i vrijeme. Kao ljudskim bićima, potrebno nam je oboje. Prostor za let i gnijezdo koje možemo smatrati svojim. Ljudi su vrlo jednostavna bića!

U Europi naše je težište oduvijek bilo na prostoru. Razmislite o tome. Od samog je početka bilo uobičajeno uklanjanje granica, za robu, radnike, ulaganja, omogućavanje ljudima i poduzećima kretanja, poduzimanja inicijativa, ostvarivanja mogućnosti. Čak

Herman Van Rompuy s Federicom Mogherini, novoimenovanom Visokom predstavnicom EU‑a, i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom

23

i danas – u različitim područjima kao što su energetika, telekomunikacije ili digitalno gospodarstvo – još se uvijek radi na otvaranju granica, stvaranju tog velikog, zajedničkog prostora. No, nikada nismo zaista razmišljali o Europi kao domu, utočištu, i zato danas plaćamo cijenu.

Desetljećima je to dobro funkcioniralo. Otvorene granice donijele su ogromne mogućnosti, za zapošljavanje, trgovinu, studiranje u inozemstvu. Učinak tog otvaranja uglavnom je bivao ublažen – kroz gospodarski rast i socijalne države koje su usporedno uspostavljene. Najvažnije, ono što je Europa otvorila, a što nacionalne vlade štite svih ovih godina, jest podjela rada. Nitko nije ni očekivao suprotno. No, stvari su se promijenile. Globalizacija je opteretila socijalne države. Kriza je institucijama Europske unije nametnula novu ulogu.

Rezultat je dramatičan, brz pomak: dok je Europu desetljećima karakteriziralo otvaranje, oslobađanje, otključavanje, emancipacija, osnaženje…, danas se odjednom smatra da se Europa miješa, da sudi, propisuje, diktira, ispravlja, čak i kažnjava. Europa, veliki „pokretač” mogućnosti, sada za mnoge slovi kao nepoželjan „uljez”, prijatelj slobode i prostora smatra se prijetnjom zaštiti i mjestu.

Moramo postići ravnotežu. Za Uniju je od iznimnog značaja da bude i na zaštitničkoj strani. Za Uniju se hitno mora prestati smatrati da pogoduje samo poduzećima,

ona treba koristiti i njihovim zaposlenicima, ne samo „onima u pokretu” nego i „onima koji ostaju na istom mjestu”, ne samo onima s diplomom i jezičnim vještinama nego svim građanima i ljudima, ne samo kao potrošačima koji vole jeftine proizvode i širok izbor, već i kao radnicima koji u drugima možda vide suparnike za svoja radna mjesta.

Kako postići tu ravnotežu? Kada se radi o zaštiti, ljudi očekuju dvije stvari od Europske unije. Prvo, za probleme za koje pojedinačne zemlje očito nisu dovoljno velike da ih riješe samostalno, da se Unija uključi. U globalnim i prekograničnim pitanjima ljudi zaista žele da Europa brani njihove interese i štiti ih od opasnosti. Drugo, kada su nacionalna tijela u najboljem položaju za pružanje skrbi, ljudi očekuju da se Unija ne miješa. Doista, postoje slučajevi kada upravo zbog svoje veličine Unija mora postupati blago. Ne uznemiravati, nego poštovati poznata mjesta zaštite i pripadnosti – od izbora u vezi sa socijalnim pitanjima na nacionalnoj razini, do regionalnih tradicija i identiteta, pa sve do lokalnih sireva.

Herman Van Rompuy i novoimenovani predsjednik Europske komisije Jean‑Claude Juncker, srpanj 2014.

24

Iz te perspektive poruka građana Uniji jasna je. Kao što je rečeno u zaključcima Europskog vijeća u lipnju: „Unija izvana mora biti jača, a iznutra brižnija.” Za mene je to jedan od glavnih izazova koji nam predstoje kako bismo potakli povjerenje ljudi u našu Uniju. Imam u potpunosti povjerenja da će se novi tim vodstva izravno uhvatiti ukoštac s ovom važnom odgovornošću, u 2015. i dalje.

HERMAN VAN ROMPUY

Nagrada Karla Velikog u Aachenu

25

Iza kulisa u Europskom vijeću

2727

Zaključci Europskog vijeća i izjave šefova država ili vlada

Neformalni sastanak šefova država ili vlada o Ukrajini — 6. ožujka 2014. 29

Europsko vijeće — 20. – 21. ožujka 2014. 31

Neformalna večera šefova država ili vlada — 27. svibnja 2014. 37

Europsko vijeće — 26. – 27. lipnja 2014. 39

Izvanredan sastanak Europskog vijeća — 16. srpnja 2014. 46

Izvanredan sastanak Europskog vijeća — 30. kolovoza 2014. 48

Europsko vijeće — 23. – 24. listopada 2014. 51

Sastanak na vrhu država europodručja — 24. listopada 2014. 57

Europsko vijeće — 18. prosinca 2014. 58

29

1. Danas smo se sastali s ukrajinskim predsjednikom vlade Arsenijem Jacenjukom koji nas je izvijestio o  stanju u svojoj zemlji. Pozdravljamo hrabrost i ustrajnost koje je pokazao ukrajinski narod posljednjih tjedana i mjeseci.

2. Podupiremo zaključke koje je Vijeće usvojilo 3. ožujka. Snažno osuđujemo ničim izazvano kršenje ukrajinskog suvereniteta i  teritorijalnog integriteta od strane Ruske Federacije te pozivamo Rusku Federaciju da odmah povuče svoje oružane snage na njihove stalne položaje, u skladu s relevantnim sporazumima. Pozivamo Rusku Federaciju da bez odlaganja omogući pristup međunarodnim promatračima. Rješenje krize u Ukrajini mora se temeljiti na teritorijalnom integritetu, suverenitetu i  neovisnosti Ukrajine, kao i  na strogom poštovanju međunarodnih standardâ. Smatramo da je odluka Vrhovnog vijeća Autonomne Republike Krima o održavanju referenduma o budućem statusu teritorija u  suprotnosti s  ukrajinskim ustavom te da je stoga nezakonita.

3. Za Europsku uniju su odnosi s  Ukrajinom i  Ruskom Federacijom važni te je ona spremna uključiti se u iskren i  otvoren dijalog s  tim zemljama. Unija ima posebnu odgovornost za mir, stabilnost i  prosperitet u  Europi. Nastavit ćemo slijediti te ciljeve sa svim raspoloživim sredstvima i tražiti od predstavnika EU-a da poduzmu sve potrebne inicijative. Europska unija također će sudjelovati u  multilateralnom mehanizmu (skupina za kontakt / koordinaciju) koji se priprema za smirivanje stanja, a koji bi za ciljeve trebao imati, između ostalog, izgradnju povjerenja između stranaka, nadzor nad teritorijalnim integritetom i suverenitetom zemlje, zaštitu svih građana od zastrašivanja, nadzor nad pravima manjina, pomoć pri pripremi slobodnih i poštenih izbora i praćenje provedbe sporazuma i obveza.

4. Potrebno je bez odlaganja obnoviti zajednički cilj Europske unije i Ruske Federacije, a to je odnos koji se temelji na uzajamnom interesu i poštovanju međunarodnih obveza. S  velikim žaljenjem bismo popratili neuspjeh Ruske Federacije da djeluje u tom smjeru, a osobito ako bi i dalje odbijala sudjelovati u produktivnom dijalogu s vladom Ukrajine. Danas smo odlučili poduzeti mjere, uključujući i  one koje je Vijeće predvidjelo 3. ožujka, a  posebice o obustavi bilateralnih razgovora s Ruskom Federacijom o pitanjima viza, kao i razgovore s Ruskom Federacijom o Novom sporazumu. Podržavamo odluku europskih članova skupine G8 i  institucija EU-a da do daljnjega obustave svoje sudjelovanje u pripremama sastanka na vrhu skupine G8.

5. Rješenje krize treba naći putem pregovora između vlada Ukrajine i Ruske Federacije, uključujući i kroz potencijalne multilateralne mehanizme. Takvi pregovori trebaju početi u idućih nekoliko dana i ostvariti rezultate u ograničenom vremenskom razdoblju. Ako takvi rezultati izostanu Europska unija će odlučiti o dodatnim mjerama, poput zabrana putovanja, zamrzavanja imovine i otkazivanja sastanka na vrhu između EU-a i Rusije. Komisija i ESVD nastavit će pripremni rad na ovim mjerama.

Mogući daljnji koraci Ruske Federacije s  ciljem destabilizacije stanja u  Ukrajini mogli bi prouzročiti dodatne i dalekosežne posljedice za odnose u širokom rasponu različitih gospodarskih područja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ruske Federacije, s druge strane.

6. Europska unija pohvaljuje dosadašnju odmjerenu reakciju nove ukrajinske vlade. Potičemo ukrajinske vlasti da u okviru sveobuhvatnog procesa nastave svoje napore za osiguravanje slobodnih i poštenih izbora, unapređenje ustavnih reformi i  istragu svih nasilnih djelovanja. Trebalo bi nastaviti s naporima da se pruži pomoć svim ukrajinskim regijama i skupinama stanovništva i da se osigura potpuna zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina, oslanjajući se pritom na stručnost Vijeća Europa i OESS-a.

7. Stojimo uz Ukrajinu i obvezujemo se pružiti joj snažnu financijsku potporu. Pozdravljamo sveobuhvatni paket pomoći koji je Komisija predstavila i dajemo zadatak svim relevantnim tijelima Vijeća da ga brzo obrade. Potpora MMF-a bit će od ključne važnosti za odmrzavanje pomoći Europske unije. Prvi prioritet je ponovna uspostava makroekonomske stabilnosti dobrom fiskalnom, monetarnom i  tečajnom politikom. Istovremeno pozivamo vladu na hitno pokretanje ambicioznog niza strukturnih reformi, između ostalog za borbu protiv korupcije i poboljšanje transparentnosti. Pozdravljamo odluku Vijeća o  zamrzavanju i  oduzimanju imovine osoba za koje je utvrđeno da su odgovorne za pronevjeru državnih sredstava. Također smo spremni bez odlaganja odgovoriti na zahtjeve za humanitarnu pomoć.

8. Europska unija i Ukrajina već su poduzele važan korak prema produbljenju međusobnih odnosa parafiranjem sporazuma o  pridruživanju, koji uključuje uspostavu produbljenog i  sveobuhvatnog područja slobodne trgovine. Ponovno naglašavamo predanost Europske unije potpisivanju sporazuma o pridruživanju, koji uključuje uspostavu produbljenog i  sveobuhvatnog područja slobodne trgovine. Prioritet nam je u najkraćem roku potpisati sva politička poglavlja. Europska unija namjerava

NEFORMALNI SASTANAK ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA

O UKRAJINI — 6. OŽUJKA 2014.

Izjava

30

usvojiti jednostrane mjere koje bi Ukrajini omogućile da znatno iskoristi prednosti koje nudi produbljeno i  sveobuhvatno područje slobodne trgovine. Takve mjere uključivale bi mogućnost primjene odredaba koje se odnose na uvoz robe smanjenjem carina i otvaranjem carinskih kvota takozvanim samostalnim trgovinskim mjerama.

9. EU ponovno naglašava predanost jačanju međuljudskih kontakata između građana Europske unije i Ukrajine, između ostaloga putem postupka liberalizacije viza, u skladu s dogovorenim uvjetima u okviru Akcijskog plana o liberalizaciji viznog režima.

10. Energetika i energetska sigurnost važan su dio vanjskih odnosa Unije. I dalje ćemo nastojati osiguravati sigurnost opskrbe. Također pozivamo sve sudionike europskog

energetskog tržišta na djelotvornu i dosljednu provedbu trećeg energetskog paketa. Europska unija također je spremna pomoći Ukrajini u  osiguravanju opskrbe energijom putem dodatne diversifikacije, povećane energetske učinkovitosti i djelotvorne međupovezanosti s Europskom unijom.

11. Europska unija namjerava dodatno ojačati političko udruživanje i  ekonomsku integraciju s  Gruzijom i  Republikom Moldovom. Potvrđujemo da nam je cilj najkasnije do kraja kolovoza 2014. potpisati sporazume o pridruživanju, koji uključuju produbljenja i sveobuhvatna područja slobodne trgovine, koje smo parafirali u Vilniusu u studenome prošle godine.

31

I. RAST, KONKURENTNOST I ZAPOŠLJAVANJE

A. EUROPSKI SEMESTAR1. Europsko vijeće je u  prosincu 2013. podržalo pet

općih prioriteta politika za Europsku uniju i  njezine države članice utvrđene u  Godišnjem pregledu rasta (GPR) za 2014.: nastojanje da se ostvari diferencirana fiskalna konsolidacija koja će poticati rast, ponovna uspostava uobičajenog kreditiranja gospodarstva, promicanje rasta i konkurentnosti, rješavanje problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te istovremena modernizacija javne uprave. Kako bi usmjerilo rasprave Vijeća o  europskom semestru 2014., Europsko vijeće stavilo je poseban naglasak na politike za povećanje konkurentnosti, otvaranje radnih mjesta i borbu protiv nezaposlenosti, pogotovo protiv nezaposlenosti mladih, te daljnje postupanje vezano uz reforme za poboljšanje funkcioniranja tržišta rada. Nacionalni programi reformi kao i programi stabilnosti i konvergencije trebali bi se baviti

pitanjima utvrđenima u prošlogodišnjim preporukama za pojedinu zemlju i  najnovijoj Komisijinoj analizi u kontekstu integriranog nadzora makroekonomskih i fiskalnih neravnoteža, uključujući Komisijina detaljna preispitivanja i  Pakt o  stabilnosti i  rastu, istovremeno potpuno uzimajući u obzir rasprave održane u Vijeću u okviru europskog semestra.

2. Europsko vijeće procijenilo je provedbu strategije Europa 2020. na temelju komunikacije Komisije. Postizanje cilja Strategije o pametnom, održivom i uključivom rastu i dalje ostaje ključno. Kriza je usporila napredak u ostvarivanju ključnih ciljeva Strategije, a dugoročni izazovi koji utječu na rast u Europi nisu nestali. Europsko vijeće poziva na jačanje napora za postizanje ciljeva strategije Europa 2020. te sa zanimanjem iščekuje planirano preispitivanje strategije Europa 2020. u 2015.

* * *

EUROPSKO VIJEĆE — 20. – 21. OŽUJKA 2014.

Zaključci

Europsko vijeće održalo je dubinsku raspravu o stanju u Ukrajini. Usvojilo je snažnu poruku potpore Ukrajini i dogovorilo je niz konkretnih mjera u tom pogledu. EU i njezine države članice potpisali su političke odredbe Sporazuma o pridruživanju s  Ukrajinom. Europsko vijeće je snažno osudilo pripojenje Krima i  Sevastopolja Ruskoj Federaciji te ga neće priznati. U nedostatku bilo kakvih koraka koji vode smirivanju krize, Europsko vijeće odlučilo je proširiti mjere zabrane izdavanja viza i  zamrzavanja imovine te otkazati sljedeći sastanak na vrhu EU-a i  Rusije. Ostajući otvoreno za dijalog, Europsko vijeće nije isključilo dodatne i dalekosežne posljedice za odnose s Rusijom u slučaju bilo kakvih daljnjih koraka Ruske Federacije u smjeru destabilizacije stanja u Ukrajini te je pozvalo Komisiju i države članice da pripreme moguće ciljane mjere. Odlučilo je i ubrzati potpisivanje sporazumâ o pridruživanju s Gruzijom i Moldovom.

Europa izlazi iz financijske i gospodarske krize. Nakon nekoliko godina ograničenog ili čak negativnog rasta, europsko gospodarstvo se oporavlja. Očekuje se da će ove godine opravak biti snažniji. Europsko vijeće izmijenilo je mišljenja o gospodarskoj i socijalnoj situaciji i izgledima. Posebno je raspravljalo o najprikladnijem kratkoročnom i srednjoročnom političkom odgovoru. Zaključilo je prvu fazu europskog semestra i održalo prvu raspravu o provedbi strategije Europa 2020. ususret preispitivanju u  sredini programskog razdoblja na Europskom vijeću u  proljeće 2015. Usredotočilo se i  na snažniju industrijsku konkurentnost u  Europi kao pokretača gospodarskog rasta i  zapošljavanja. Održalo je prvu orijentacijsku raspravu o  okviru za klimu i  energetiku u  razdoblju od 2020. do 2030. i  složilo se o  daljnjim koracima. Naglasilo je važnost veze između strategije Europa 2020., industrijske konkurentnosti te klimatske i energetske politike.

Europsko vijeće pozdravilo je postignuti sporazum o Uredbi o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu koji će otvoriti put dovršetku bankovne unije. To predstavlja još jedan ključni korak prema snažnijoj i otpornijoj ekonomskoj i monetarnoj uniji. Naposljetku, to je oslobodilo put usvajanju Direktive o porezu na štednju.

* * *

32

3. Europsko vijeće čestita pregovaračima Europskog parlamenta i Vijeću na postignutom sporazumu o Uredbi o  jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. Kako je naglašeno prilikom današnje razmjene mišljenja između predsjednika Europskog parlamenta i Europskog vijeća, riječ je o velikom postignuću koje će otvoriti put dovršetku bankovne unije. U ovom trenutku važno je formalno donijeti Uredbu prije kraja sadašnjeg saziva Parlamenta. Zajedno s  međuvladinim Sporazumom o  prijenosu i mutualizaciji doprinosa u jedinstveni sanacijski fond, to predstavlja još jedan ključni korak prema snažnijoj i otpornijoj ekonomskoj i monetarnoj uniji.

4. Europsko vijeće pozdravlja izvješće Komisije o stanju pregovora u vezi s porezom na štednju s europskim trećim zemljama (Švicarska, Lihtenštajn, Monako, Andora i San Marino) i poziva te zemlje da se potpuno posvete provedbi novog jedinstvenog globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija koji je razvio OECD i podržala skupina G20, te inicijativu ranog usvajanja.

Europsko vijeće traži od Komisije da brzo pokrene pregovore s tim zemljama s ciljem njihova zaključivanja do kraja godine i poziva Komisiju da izvijesti o stanju na sastanku u prosincu. Ako ne bude ostvaren dostatan napredak, izvješće Komisije trebalo bi istražiti moguće opcije za osiguranje usklađenosti s  novim globalnim standardom.

S obzirom na to, Vijeće će donijeti Direktivu o porezu na štednju na svojem sljedećem sastanku u ožujku 2014.

Europsko vijeće poziva Vijeće da osigura, s donošenjem Direktive o administrativnoj suradnji do kraja 2014., da je pravo EU-a usklađeno s novim globalnim standardom.

B. INDUSTRIJSK A KONKURENTNOST I POLITIK A

5. Europi su potrebni snažni i  konkurentni industrijski temelji i za proizvodnju i za investicije kao glavni pokretač ekonomskog rasta i  zapošljavanja. Konkurentnost zahtijeva stabilno, jednostavno i predvidljivo okruženje, uključujući bolje propise, a posebno ambiciozan program REFIT. Opći okvir na europskoj i nacionalnoj razini mora biti pogodniji za investicije i inovacije te vraćanje radnih mjesta u proizvodnji u matične zemlje. Komunikacija Komisije „Za europsku industrijsku renesansu” pruža važne informacije u vezi s time; Komisija je pozvana da predstavi plan za nastavak rada na toj osnovi.

6. Pitanja industrijske konkurentnosti trebala bi se sustavno uključiti u sva područja politike EU-a i trebala bi biti dio procjena učinka s ciljem stjecanja snažnijih industrijskih temelja našega gospodarstva. To bi se trebalo provoditi uz provjeru konkurentnosti. Države članice pozivaju se da se usklade s europskim mjerama kako bi ojačale konkurentnost industrije na nacionalnoj razini.

7. Moraju se nastaviti napori kako bi se upotpunilo unutarnje tržište i potpuno iskoristio potencijal unutarnjeg tržišta robom i uslugama, uključujući i digitalno gospodarstvo te potaklo poduzetništvo. Pravovremeno donošenje

paketa „povezanog kontinenta” doprinijet će tom cilju. Potrebno je razviti infrastrukturne mreže, uključujući digitalne mreže, i obnoviti ih s inteligentnim i inovativnim tehnologijama. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti poticanju stvaranja i  rasta MSP-ova, uključujući olakšavanje pristupa financijama diljem EU-a.

8. Europska unija iz svojeg proračuna doprinosi industrijskoj konkurentnosti. Trebalo bi u najboljoj mjeri iskoristiti instrumente EU-a kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, europski strukturni i investicijski fondovi te COSME, kao i financijske instrumente koji se temelje na tržištu te druge inovativne financijske instrumente kako bi se poduprla konkurentnost i omogućio pristup MSP-ova financiranju.

U tom kontekstu, pametnu specijalizaciju trebalo bi promicati na svim razinama, uključujući kroz učinkovito korištenje javnih investicija u istraživanje. To će olakšati kontakte između poduzeća i grupacija poduzetnika te poboljšati pristup inovativnim tehnologijama.

9. Konkurentnost europske industrije na međunarodnim tržištima ne može se uzeti zdravo za gotovo. Trebalo bi nastaviti napore za poboljšanje pristupa tržištu u cijelom svijetu omogućivanjem integracije europskih društava u svjetske lance vrijednosti i promiče slobodna, pravedna i otvorena trgovina istovremeno braneći svoje interese u  duhu uzajamnosti i  obostrane koristi. Europsko vijeće poziva Europsku investicijsku banku da dodatno doprinese jačanju internacionalizacije i konkurentnosti europskih društava. Ostvarivanje ambicioznog plana za trgovinu i  investicije te promicanje europskih i  međunarodnih normi i  propisa, uključujući borbu protiv krivotvorenja, važni su elementi koji doprinose globalnom jačanju industrijske konkurentnosti EU-a. To bi trebalo pomoći u otvaranju tržišta, obrani interesa EU-a i aktivnom promicanju ravnopravnih uvjeta na tržištima trećih zemalja. Također bi trebalo poduzeti i daljnje mjere kako bi se osigurao pristup osnovnim sirovinama.

Europsko vijeće pozdravlja Komisijine planove modernizacije pravila o državnim potporama koja će stupiti na snagu u lipnju 2014. Posebno pozdravlja namjeru Komisije da olakša provedbu širih politika i programa EU-a, uključujući strukturne i investicijske fondove EU-a proširenjem područja primjene Opće Uredbe o skupnom izuzeću, zadržavajući pritom jednake uvjete za sve države članice.

10. Poticanje rasta industrije Unije zahtijeva prave vještine. Kao prioritet, Europsko vijeće traži od Komisije i država članica da riješe nedostatke u  području znanosti, tehnologije, inženjerstva i  matematike (tzv. STEM vještine), uz veću uključenost industrije. Daljnje napore javnog i  privatnog sektora trebalo bi usmjeriti na promicanje mobilnosti, obrazovanja i  strukovnog osposobljavanja. U  tu svrhu trebali bi se koristiti svi raspoloživi instrumenti, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF), nova generacija programa Erasmus + , Velika koalicija za radna mjesta u digitalnom

33

sektoru, Europski savez za naukovanje ili Inicijativa za zapošljavanje mladih te jamstvo za mlade. Industrija bi trebala biti uključenija u predviđanje budućih potreba za vještinama.

11. Intelektualno vlasništvo i patentiranje ključni su pokretači rasta i inovacija. Unatoč vodećoj ulozi Europske unije u  raznim tehnološkim industrijama, ona zaostaje u području patentiranja. Europsko vijeće stoga traži jačanje potpore tim brzorastućim sektorima kako bi se održalo tehnološko vodstvo Europske unije. Zainteresirane strane trebale bi, u skladu sa svojim ustavnim odredbama, ratificirati sporazum o  Jedinstvenom sudu za patente i uvesti potrebna pravna i administrativna pravila kako bi sustav za patente EU-a mogao stupiti na snagu krajem 2014.

12. Europsko vijeće podsjeća da su ključne tehnologije razvoja (KET) izuzetno važne za industrijsku konkurentnost. KET-ove od velikog industrijskog interesa, poput baterija za elektromobilnost, inteligentnih materijala, proizvodnje visokih performansi i industrijskih bioprocesa, trebalo bi osnažiti brzim uočavanjem projekata od europskog interesa. Posebnu pozornost trebalo bi usmjeriti na ulogu čiste tehnologije kao veznog elementa za jačanje konkurentnosti europske industrije. Komisija je pozvana izvijestiti o načinima promicanja čistih tehnologija putem konkretnog djelovanja u svim relevantnim politikama EU-a.

13. Na temelju gore navedenih smjernica, Europsko vijeće poziva Vijeće, Komisiju i  države članice da nastave s  radom. Europsko vijeće vratit će se na ova pitanja u kontekstu preispitivanja strategije Europa 2020. u ožujku 2015.

14. Snažni i konkurentni europski industrijski temelji koji se učinkovito koriste resursima moraju se sagledati u vezi s  dosljednom europskom energetskom i  klimatskom politikom, uključujući kroz rješavanje pitanja visokih energetskih troškova, osobito za industrije s  velikom potrošnjom energije.

C. KLIMA I ENERGETIK A15. Dosljedna europska energetska i  klimatska politika

mora osigurati pristupačne cijene energije, industrijsku konkurentnost, sigurnost opskrbe i  postizanje naših ciljeva povezanih s  klimom i  okolišem. Postignut je značajan napredak na ostvarenju ciljeva EU-a u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova, obnovljive energije i energetske učinkovitosti koji se u potpunosti trebaju postići do 2020.

16. Uzimajući u  obzir rokove dogovorene u  Varšavi za sklapanje globalnog sporazuma o klimi na 21. zasjedanju Konferencije stranaka u Parizu 2015., Europsko vijeće potvrđuje da će Europska unija predati svoj doprinos najkasnije do kraja prvog tromjesečja 2015., što bi trebala učiniti i  sva velika gospodarstva. U  svjetlu UN-ovog sastanka na vrhu o klimi u rujnu 2014. poseban cilj EU-a za 2030. za smanjenje emisija stakleničkih plinova bit će

u potpunosti usklađen s dogovorenim ambicioznim ciljem EU-a za 2050. Takav dogovoreni okvir politike EU-a o emisijama stakleničkih plinova, obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, koji se treba razraditi na temelju komunikacije Komisije, pružit će potrebnu stabilnost i  predvidljivost njezinim gospodarskim subjektima i potvrditi globalnu ulogu EU-a.

17. Novi okvir trebao bi se temeljiti na sljedećim načelima:• daljnjem poboljšanju usklađenosti smanjenja emisija

stakleničkih plinova, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije te ostvarivanju ciljeva za 2030. na ekonomičan način, pri čemu reformiran sustav trgovanja emisijama ima središnju ulogu;

• razvoju potpornog okvira EU-a za unapređenje obnovljivih izvora energije i  osiguravanje međunarodne konkurentnosti;

• osiguravanju sigurnosti opskrbe energijom za kućanstva i poduzeća uz prihvatljive i konkurentne cijene;

• pružanju f leksibilnosti državama članicama u pogledu ispunjavanja njihovih obveza kako bi se odrazile nacionalne okolnosti i poštovala njihova sloboda kod odlučivanja o  kombinaciji izvora energije.

18. S ciljem što ranijeg postizanja sporazuma o novom okviru za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje od 2020. do 2030., Europsko vijeće poziva Vijeće i Komisiju da nastave s radom i brzo razviju sljedeće elemente:• analiziraju posljedice Komisijinih prijedloga na

pojedine države članice u vezi s ciljevima na razini cijele Unije za smanjenje emisija i obnovljive izvore energije;

• razrade mehanizme koji će rezultirati sveopćom poštenom raspodjelom napora i  potaknuti modernizaciju sektora energetike;

• razviju mjere za sprečavanje mogućeg istjecanja ugljičnog dioksida i zatraže sigurnost dugoročnog planiranja za investiranje u  industriju kako bi se osigurala konkurentnost europskih energetski zahtjevnih industrija;

• pravovremeno preispitaju Direktivu o energetskoj učinkovitosti i  razviju okvir za energetsku učinkovitost.

Europsko vijeće procijenit će napredak u pogledu ovih pitanja na svojem sastanku u lipnju, na temelju, između ostaloga, savjetovanja s  državama članicama, s  ciljem donošenja konačne odluke o novom okviru politike što je prije moguće, ali ne kasnije od listopada 2014. Europsko vijeće traži od svog predsjednika i Europske komisije da poduzmu potrebne korake za pripremu te odluke.

19. Ciljevi uspostavljanja unutarnjeg energetskog tržišta do 2014. i razvoj međusobne povezanosti kako države članice više ne bi bile odsječene od europskih plinskih

34

i električnih mreža do 2015. ostaju prioritet. Europsko vijeće poziva na ubrzavanje napora osobito u pogledu:• brze provedbe svih mjera za ostvarivanje cilja

postizanja međusobne povezanosti najmanje 10 % njihova instaliranog proizvodnog kapaciteta za električnu energiju za sve države članice. Europsko vijeće poziva Komisiju da do lipnja predloži posebne ciljeve međusobne povezanosti koji bi se trebali ostvariti do 2030. s ciljem donošenja odluke najkasnije do listopada 2014. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti poboljšanju međusobnih povezanosti s udaljenijim dijelovima jedinstvenog tržišta i/ili njegovim dijelovima koji nisu tako dobro povezani, uključujući kroz poboljšanje i stvaranje povratnih tokova te integraciji država članica u europske kontinentalne mreže;

• djelotvorne i dosljedne provedbe trećeg energetskog paketa od strane svih sudionika europskog energetskog tržišta;

• učinkovite primjene i provođenja pravila EU-a u vezi s integracijom tržišta i energetskom učinkovitošću te težnje za ravnopravnim uvjetima za društva koja djeluju unutar EU-a.

20. Trebalo bi pojačati napore za smanjivanje visokih stopa energetske ovisnosti u Europi, pogotovo u najovisnijim državama članicama. Postizanje umjerenije potražnje za energijom putem pojačane energetske učinkovitosti trebalo bi biti prvi korak koji će također doprinijeti drugim ciljevima u području klime i energetike. Europsko vijeće traži od Komisije da provede detaljnu studiju o energetske sigurnosti EU-a i da do lipnja 2014. dostavi sveobuhvatan plan za smanjenje ovisnosti EU-a o  energiji. Plan bi trebao odražavati činjenicu da EU treba ubrzati daljnju diverzifikaciju svoje opskrbe energijom, povećati svoju pregovaračku snagu i energetsku učinkovitost, nastaviti razvijati obnovljive izvore energije i druge domaće izvore energije te koordinirati razvoj infrastrukture kako bi se na održiv način poduprla ta diverzifikacija, uključujući kroz razvoj međusobnih povezanosti. Takve međusobne povezanosti također bi trebale uključiti Pirenejski poluotok i područje Mediterana. Gdje je potrebno, trebalo bi razviti i međusobne povezanosti s trećim zemljama. Države članice pokazat će solidarnost u slučaju iznenadnih prekida u opskrbi energijom u jednoj ili nekoliko država članica. Pored toga, trebalo bi poduzeti daljnje mjere za potporu razvoju južnog koridora, uključujući daljnje odvojke kroz istočnu Europu, za ispitivanje načina za olakšavanje izvoza prirodnog plina iz Sjeverne Amerike u EU i razmatranje kako se to na najbolji način može odraziti na TTIP te povećanje transparentnost međuvladinih sporazuma u području energetike.

21. Kako bi se postigli gore navedeni ciljevi, provedba relevantnih projekata od zajedničkog interesa trebala bi se ubrzati, a raspoloživi resursi EU-a, uključujući Instrument za povezivanje Europe i  kapacitet financiranja EIB-a, trebali bi se hitno aktivirati.

22. S obzirom na glavne uzroke troškova utvrđene u  Komunikaciji Komisije, Europsko vijeće traži poduzimanje održivih napora kako bi energetski troškovi koje snose svi krajnji korisnici energije postali umjereniji, osobito kroz:• progresivan razvoj mehanizama potpore za

obnovljive izvore energije u ekonomičniji sustav koji se temelji na tržištu i veću konvergenciju nacionalnih programa potpore nakon 2020.;

• održivo investiranje u  energetsku učinkovitost i upravljanje potražnjom energije u cijelom lancu vrijednosti i u fazi istraživanja i razvoja;

• potpunije korištenje kapaciteta proizvodnje električne energije koji su dostupni na unutarnjem tržištu umjesto oslanjanja isključivo na nacionalne kapacitete, priznajući ulogu država članica u osiguravanju sigurnosti opskrbe;

• promicanje domaćih resursa i tržišnog natjecanja na tržištima opskrbe plinom i  rješavanje pitanja ugovorne povezanosti cijena plina i nafte.

Sve navedeno trebalo bi biti u skladu s pravilima državne potpore i pravilima unutarnjeg tržišta.

Na temelju gore navedenih mjera, države članice poduzet će odgovarajuće mjere za smanjivanje troškova na način koji je najprikladniji u  odnosu na njihove posebne okolnosti. Mora se osigurati koordinacija između država članica kao i kroz sektorske politike kako bi se omogućilo postizanje ciljeva na razini EU-a.

23. Osim toga, Europsko vijeće traži od država članica da dalje ispitaju svoje različite nacionalne prakse u  vezi s pristojbama u okviru energetske politike, komponentama cijena povezanih s porezima te troškovima mreža, s ciljem smanjivanja na najmanju mjeru negativnih posljedica za cijene energije. Nadovezujući se na nedavno iskustvo, države članice nastavit će redovito razmjenjivati informacije o glavnim nacionalnim odlukama vezanima uz energetiku koje imaju mogući učinak na druge države članice, uz puno poštovanje nacionalnih odluka o kombinaciji izvora energije.

* * *

CIPAR24. Europsko vijeće pozdravilo je ponovno pokretanje

punovrijednih pregovora o rješenju na temelju zajedničke izjave od 11. veljače s ciljem ponovnog ujedinjenja Cipra. Europsko vijeće podupire sveobuhvatno i  izvedivo rješenje problema na Cipru unutar okvira UN-a, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i u skladu s načelima na kojima se temelji Europska unija. Europsko vijeće ističe da podjela Cipra predugo traje te naglašava važnost održavanja zamaha.

Europsko vijeće spremno je odigrati svoju ulogu u  podupiranju pregovora. Ponovno ujedinjenje Cipra bilo bi korisno za sve stanovnike Cipra i u tom pogledu Europsko vijeće podupire sve mjere izgradnje povjerenja

35

o  kojima su se dogovorile obje strane i  koje bi mogle odlučno doprinijeti stvaranju ozračja međusobnog povjerenja te dati poticaj pregovorima.

II. VANJSKI ODNOSI

Ukrajina25. Europska unija podržava ukrajinski narod i  njihovo

pravo na odabir vlastite budućnosti. Europska unija podupire ukrajinsku vladu u  njezinim naporima da stabilizira Ukrajinu i provede reforme. U tom kontekstu Europska unija uložit će daljnje napore s međunarodnom zajednicom u pružanju pomoći Ukrajini.

26. Europska unija, njezine države članice i Ukrajina potpisat će političke odredbe Sporazuma o  pridruživanju. Europska unija i  njezine države članice posvećene su potpisivanju preostalog dijela Sporazuma o pridruživanju te detaljnom i  sveobuhvatnom području slobodne trgovine, koji zajedno s  političkim odredbama čine jedinstveni instrument. Europsko vijeće slaže se da bi se prvi sastanak političkog dijaloga koji je predviđen Sporazumom trebao održati u travnju. Europsko vijeće poziva Vijeće i  Europski parlament da brzo donesu prijedlog za privremeno ukidanje carina na ukrajinski izvoz u Europsku uniju, odnosno takozvane samostalne trgovinske mjere.

27. Ponovna uspostava makroekonomske stabilnosti u  Ukrajini jest hitan prioritet. Ukrajinska vlada mora hitno započeti s ambicioznim programom strukturnih reformi, uključujući borbu protiv korupcije te poboljšanje transparentnosti svih fiskalnih operacija. Europsko vijeće poziva Vijeće da se brzo dogovori o makrofinancijskoj pomoći te naglašava da je sporazum s  MMF-om od ključne važnosti kako bi se omogućila ta pomoć. Države članice EU-a suglasne su koordinirati svoja stajališta u MMF-u u vezi s uvjetima pomoći Ukrajini. Europsko vijeće pozdravlja uspostavu kontaktne točke za koordinaciju napora koji bi trebali poduprijeti strukturni prijelaz u Ukrajini uz sudjelovanje međunarodne zajednice i međunarodnih financijskih institucija.

28. Europska unija pohvaljuje dosadašnju odmjerenu reakciju Ukrajine. Europsko vijeće pozdravlja predanost ukrajinske vlade da osigura reprezentativni karakter i uključivost struktura vlasti, uzimajući u obzir regionalnu raznolikost, da zajamči punu zaštitu prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama, da pokrene ustavnu reformu, da istraži sva kršenja ljudskih prava i činove nasilja te da se bori protiv ekstremizma. U tom kontekstu Europska unija potiče vladu Ukrajine da osigura da predsjednički izbori 25. svibnja budu slobodni i pošteni.

29. Europska unija ostaje predana cilju očuvanja suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Europsko vijeće ne priznaje nezakoniti referendum na Krimu, koji predstavlja očito kršenje ukrajinskog ustava. Snažno osuđuje nezakonito pripojenje Krima i  Sevastopolja Ruskoj Federaciji te ga neće priznati. Europsko vijeće traži od Komisije da procijeni pravne posljedice pripojenja Krima

i da za brzu provedbu predloži gospodarska, trgovinska i financijska ograničenja u vezi s Krimom.

30. S obzirom na to i u nedostatku bilo kakvih koraka koji vode smirivanju krize, Europsko vijeće složilo se proširiti popis osoba za koje će vrijediti zabrana putovanja i zamrzavanja imovine. Europsko vijeće odlučilo je otkazati nadolazeći sastanak na vrhu između EU-a i Rusije te napominje da zasad države članice neće održavati redovite bilateralne sastanke na vrhu. Osim toga, Europsko vijeće i države članice podupiru nadolazeći sastanak skupine zemalja G7 u Den Haagu. One također podupiru prekid pregovora o pristupanju Rusije OECD-u i IEA-i.

31. Europsko vijeće čvrsto vjeruje da nema mjesta korištenju sile i prisile kako bi se mijenjale granice u Europi u 21. stoljeću. Rusko djelovanje očito krši Helsinški sporazum koji tijekom posljednjih 40 godina doprinosi nadilaženju podjela u  Europi i  izgradnji mirnog i  ujedinjenog kontinenta. Europsko vijeće duboko žali što Rusija još nije poduzela korake za smirivanje krize te što još nisu započeli pregovori između Ukrajine i Ruske Federacije.

Poziva da se brzo postigne dogovor o  misiji OESS-a koja što prije treba biti raspoređena u Ukrajini kako bi pomoglo stabilizaciji stanja. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva Visoku predstavnicu da hitno sastavi planove za doprinos EU-a radu olakšanju rada misije OESS-a. U nedostatku sporazuma sljedećih dana o vjerodostojnoj misiji OESS-a, EU će pripremiti misiju EU-a.

32. Europska unija posebno je odgovorna za mir i stabilnost u  Europi. I  dalje će predvoditi napore da se omogući i započne smisleni dijalog koji obuhvaća Ukrajinu i Rusiju, uključujući uspostavom multilateralnog mehanizma, s ciljem pronalaženja političkog rješenja.

33. Europsko vijeće podsjeća da će bilo kakvi daljnji koraci Ruske Federacije u svrhu destabilizacije stanja u Ukrajini prouzročiti dodatne i dalekosežne posljedice za odnose u  širokom spektru gospodarskih područja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, te Ruske Federacije, s druge strane. U tom pogledu, Europsko vijeće poziva Komisiju i  države članice da pripreme moguće ciljane mjere.

34. Europska unija ponovo potvrđuje svoj cilj da se nadalje ojača političko pridruživanje i gospodarska integracija s Gruzijom i Republikom Moldovom. Potvrđujemo svoj cilj potpisivanja Sporazumâ o pridruživanju, uključujući detaljno i  sveobuhvatno područje slobodne trgovine, koji smo započeli u Vilniusu prošle godine u studenom, najkasnije do lipnja 2014.

Odnosi EU‑a i Afrike35. Ususret 4. sastanku na vrhu između EU-a i Afrike koji

će se održati 2. i 3. travnja 2014., Europska unija ostaje predana izgradnji ravnopravnog partnerstva s Afrikom i  jačanju odnosa u svim relevantnim područjima kao odgovor na sve veću međusobnu ovisnost između Europske unije i  Afrike. Europsko vijeće izražava da je EU spreman dalje surađivati sa svojim afričkim

36

partnerima u promicanju trgovine i razvoja, demokracije i  dobrog upravljanja, vladavine prava i  ljudskih prava. Također naglašava važnost rješavanja pitanja migracije i mobilnosti, uključujući nezakonite migracije i borbu protiv krijumčarenja migranata i  trgovine ljudima, u duhu zajedničke odgovornosti između zemalja tranzita, podrijetla i odredišta.

36. Europsko vijeće posebno naglašava da daljnja međunarodna potpora afričkim partnerima u području sigurnosti ostaje ključna i  potiče druge donatore da sudjeluju u podjeli opterećenja. Stoga, Europska unija nastavit će pružati operativnu potporu putem civilnih misija za upravljanje kriznim situacijama i vojnih operacija, na zahtjev pojedinih zemalja i u bliskoj suradnji s drugim regionalnim i  međunarodnim sudionicima. U  tom kontekstu, Europsko vijeće ističe hitnost mobiliziranja financijske i  operativne potpore Misiji međunarodne potpore u  SAR-u koju predvodi Afrika (MISCA) i ponavlja da je Unija predana provedbi svoje operacije EUFOR RCA u nadolazećim tjednima.

37. Europska unija također će razmotriti načine i sredstva za potporu afričkih inicijativa za izgradnju kapaciteta, što će osnažiti Afričku strukturu za mir i sigurnost i omogućiti afričkim partnerima da spriječe sukobe te da učinkovito i brzo riješe krizne situacije. Europsko vijeće potiče daljnji rad na razini EU-a za jačanje potpore razvoju kapaciteta u Africi i na sveobuhvatan i sustavan način koji obuhvaća savjetovanje, mentorstvo, osposobljavanje i opremanje. Europsko vijeće poziva Visokog predstavnika da pruži daljnje prijedloge u tom pogledu, uključujući o mogućem centru za razmjenu informacija o nabavljanju opreme za potporu izobrazbi koju pruža EU.

Šri Lanka38. Europsko vijeće i dalje je predano odgovornosti, pomirbi

i univerzalnim ljudskim pravima u Šri Lanki. Europsko vijeće poziva na donošenje rezolucije o Šri Lanki na Vijeću o  ljudskim pravima koje će omogućiti međunarodnu istragu o navodnim ratnim zločinima koje su tijekom rata počinile obje strane, kako je preporučio visoki povjerenik UN-a za ljudska prava.

37

1. Danas smo razgovarali o  stanju u  Ukrajini nakon predsjedničkih izbora održanih 25. svibnja. Podsjećamo na našu izjavu od 6. ožujka i naše zaključke od 21. ožujka te ih iznova potvrđujemo. Pozdravljamo održavanje izbora kao izraza volje ukrajinskog naroda. Predsjedničke izbore obilježio je veliki odaziv birača i jasna odluka vlasti da održe stvarne izbore uvelike u skladu s međunarodnim obvezama i  uz poštovanje temeljnih sloboda unatoč neprijateljskom sigurnosnom okruženju u dvije istočne regije zemlje. Pozivamo sve strane da prihvate ishod izbora te sa zadovoljstvom očekujemo blisku suradnju s novim predsjednikom.

2. I dalje snažno podržavamo suverenitet i  teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i  snažno osuđujemo nezakonito pripojenje Krima i  Sevastopolja Ruskoj Federaciji te ga nećemo priznati. Ponovno potvrđujemo predanost Europske unije Zajedničkoj izjavi iz Ženeve od 17. travnja i  pohvaljujemo ulogu posebne promatračke misije OESS-a u pomoći pri provedbi kao i napore koje su dosad poduzele ukrajinske vlasti za njezinu provedbu. S  obzirom na najnovija zbivanja ponovno pozivamo Rusku Federaciju da poduzme mjere kako bi u potpunosti provela zajedničku izjavu iz Ženeve. Također u potpunosti podržavamo dodatne napore OESS-a i predsjedavajućeg OESS-a istovremeno osiguravajući vlastitu odgovornost Ukrajine. Napori svih strana trebali bi biti usmjereni na rješavanje krize na politički način, na obustavu nasilja i napetosti u istočnoj Ukrajini, uključujući razoružanje svih nezakonitih naoružanih skupina te amnestiju za one koji su oružje vratili dobrovoljno i nisu počinili teška kaznena djela. Sa zabrinutošću primjećujemo sve gore stanje ljudskih prava na Krimu nakon njegova nezakonitog pripojenja Ruskoj Federaciji.

3. Očekujemo da će Ruska Federacija surađivati s novoizabranim i legitimnim predsjednikom, nastaviti povlačiti oružane snage s ukrajinske granice te iskoristiti

svoj utjecaj na oružane separatiste kako bi se smirilo stanje u istočnoj Ukrajini. Ruska Federacija trebala bi prioritetno spriječiti prelazak separatista i oružja u Ukrajinu. U tom kontekstu i s ciljem konsolidiranja političkog rješenja, potičemo Rusku Federaciju da se uključi u iskren i otvoren dijalog.

4. Potičemo ukrajinske vlasti da nastavno na legitimitet novoizabranog predsjednika nastave dopirati do stanovništva i civilnog društva svih ukrajinskih regija, uključujući okruglim stolovima za nacionalni dijalog. Pozdravljamo Memorandum o miru i slaganju koji je Ukrajinski parlament donio 20. svibnja. Brzo i uključivo provođenje ustavnih reformi i reformi decentralizacije uz oslanjanje na relevantnu stručnost Vijeća Europe ključno je za ovaj proces. Reformski napori u pravosuđu, uredu tužitelja i sigurnosnom sektoru trebaju se nastaviti, kao i borba protiv korupcije. Europska unija spremna je poduprijeti te napore. Potrebno je u potpunosti osigurati prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama u skladu s relevantnim standardima Vijeća Europe.

5. I dalje ćemo pružati pomoć Ukrajini kako bi pomogli stabilizirati makroekonomsku situaciju i  provoditi strukturne gospodarske reforme. U tu svrhu Komisija je uspostavila posebnu skupinu za podršku Ukrajini kako bi se pomoglo ukrajinskim vlastima zajedničko provođenje Europskog programa za reformu u koordinaciji s državama članicama, međunarodnim donatorima i  civilnim društvom. Pozdravljamo uspostavu međunarodne platforme donatora koju predvodi Europska unija i namjeru da se prije ljeta održi koordinacijski sastanak na visokoj razini u  Bruxellesu. Već je provedeno više mjera, uključujući prvu isplatu makroekonomske pomoći ukupnog iznosa 1,61 milijardi EUR i potpisivanje ugovora o izgradnji države između Europske komisije i ukrajinske vlade.

NEFORMALNA VEČERA ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA — 27. SVIBNJA 2014.

Izjava o Ukrajini

38

6. Ponavljamo našu obvezu da poboljšamo međusobne kontakte između građana Europske unije i  Ukrajine putem, između ostalog, postupka liberalizacije viza, unutar sigurne okoline kojom se uspješno upravlja i pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti, u skladu s dogovorenim uvjetima u okviru Akcijskog plana liberalizacije viznog režima. Komisija je podnijela izvješće kojim preporuča da se prijeđe na drugu fazu postupka liberalizacije viza s ciljem omogućavanja građanima Ukrajine da putuju bez viza kada postupak liberalizacije viza bude u potpunosti dovršen.

7. Važno je da ukrajinska vlada poboljša makroekonomsku ravnotežu i poslovno okruženje te iskorijeni korupciju.

Međunarodni partneri, među kojima je Ruska Federacija, trebali bi doprinijeti tim stabilizacijskim naporima. Za stabilizaciju ukrajinskog gospodarstva važno je da se postigne sporazum o  uvjetima za opskrbu Ukrajine plinom iz Ruske Federacije. Nadamo se da će se tekući pregovori, koje podupire Europska unija, uskoro dovršiti. Ponavljamo da se moraju poštovati ugovori u  vezi s opskrbom plinom iz Rusije u Europsku uniju.

8. Primamo na znanje da je u tijeku pripremni rad Komisije i ESVD-a o mogućim ciljanim mjerama i slažemo se da se nastave pripreme za moguće daljnje korake na tom temelju, ako to događaji budu zahtijevali.

39

I. SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA1. Jedan od ključnih ciljeva Unije jest izgradnja područja

slobode, sigurnosti i pravde u kojem nema unutarnjih granica, uz potpuno poštovanje temeljnih prava. U tu svrhu potrebno je provesti dosljedne mjere politike u  pogledu azila, imigracije, granica te policijske i pravosudne suradnje, u skladu s ugovorima i njihovim relevantnim protokolima.

2. Sve dimenzije Europe koja štiti svoje građane te pruža djelotvorna prava osobama u Uniji i izvan nje međusobno su povezane. Uspjeh ili neuspjeh u jednom području ovisi o uspješnosti u drugim područjima, kao i o sinergijama s povezanim područjima politike. Odgovor na brojne izazove u  području slobode, sigurnosti i  pravde leži u odnosima s trećim zemljama, a u odnosu na to potrebno je poboljšati povezanost između unutarnjih i vanjskih politika EU-a. To se mora odražavati u suradnji među institucijama i tijelima EU-a.

3. Nadovezujući se na prošle programe, sada je opći prioritet pronaći način kako dosljedno prenijeti, učinkovito provesti te konsolidirati postojeće pravne instrumente i  mjere politika. Od ključne važnosti bit će jačanje operativne suradnje, uz iskorištavanje potencijala inovacija u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, poboljšanje

uloge različitih agencija EU-a te osiguravanje strateške upotrebe fondova EU-a.

4. Kako bi se dodatno razvilo područje slobode, sigurnosti i pravde u nadolazećim godinama, bit će ključno osigurati zaštitu i  promicanje temeljnih prava, između ostalog zaštitu podataka, uz istovremeno rješavanje pitanja u vezi sa sigurnošću, također u odnosima s trećim zemljama, te donijeti jaki opći okvir EU-a za zaštitu podataka do 2015.

5. Budući da je Unija suočena s izazovima poput nestabilnosti u  mnogim dijelovima svijeta, kao i  s globalnim i europskim demografskim kretanjima, potrebna joj je učinkovita i dobro vođena migracijska politika te politika azila i granica na temelju načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti iz ugovora, u skladu s člankom 80. UFEU-a, kao i njegova učinkovita provedba. Potreban je sveobuhvatan pristup kojim se učinkovito iskorištavaju dobrobiti zakonite migracije te pruža zaštita onima kojima je potrebna, a  istovremeno odlučno rješava problem nezakonite migracije i  učinkovito upravlja vanjskim granicama EU-a.

6. Kako bi i dalje bila privlačno odredište za talente i vještine, Europa mora razvijati strategije kako bi se u najvećoj mjeri povećale mogućnosti zakonite migracije primjenom dosljednih i  učinkovitih pravila te ostati informirana putem dijaloga s  poslovnom zajednicom i  socijalnim partnerima. Unija bi također trebala podržati napore

Europsko vijeće dogovorilo se da će predložiti Europskom parlamentu Jean-Claudea Junckera kao kandidata za predsjednika Europske komisije. U tom pogledu dogovorilo se o strateškom programu ključnih prioriteta za sljedećih pet godina. Pozvalo je institucije EU-a i države članice da u potpunosti provedu te prioritete u svom radu.

Europsko vijeće odredilo je strateške smjernice za zakonodavno i  operativno planiranje u  nadolazećim godinama u  području slobode, sigurnosti i  pravde (vidi dolje poglavlje I.) te je također razmotrilo neka povezana horizontalna pitanja. Zaključilo je europski semestar za 2014. te pozvalo na ulaganje dodatnih napora kako bi se poboljšao kapacitet Europe za rast i  otvaranje više radnih mjesta. Europsko vijeće razmotrilo je napredak ostvaren u  postizanju konačne odluke u listopadu o okviru klimatske i energetske politike do 2030. te je podržalo hitnu provedbu niza najhitnijih mjera za jačanje otpornosti Europe te povećanje njezine energetske sigurnosti. U sklopu priprema za sastanak Europskog vijeća u listopadu od Vijeća se zatražilo da dodatno analizira druge srednjoročne i dugoročne mjere za poboljšanje energetske sigurnosti EU-a.

Europsko vijeće pozdravilo je potpisivanje sporazumâ o  pridruživanju, između ostalog o  detaljnim i  sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine, između Europske unije te Gruzije i  Republike Moldove, kao i  potpisivanje preostalog dijela sporazuma o  pridruživanju i  o detaljnom i  sveobuhvatnom području slobodne trgovine između Europske unije i Ukrajine.

* * *

EUROPSKO VIJEĆE — 26. – 27. LIPNJA 2014.

Zaključci

40

država članica uložene u poticanje aktivnih integracijskih politika koje potiču socijalnu koheziju i  gospodarsku dinamičnost.

7. Predanost Unije međunarodnoj zaštiti zahtijeva jaku europsku politiku azila koja se temelji na solidarnosti i  odgovornosti. Potpuno prenošenje i  djelotvorna provedba zajedničkog europskog sustava azila (CEAS) jest apsolutni prioritet. Time bi se trebali postići visoki zajednički standardi i jača suradnja, stvarajući ravnopravne uvjete prema kojima se tražiteljima azila pružaju jednaka postupovna jamstva i  zaštita diljem Unije. To bi trebalo biti povezano s pojačanom ulogom Europskog potpornog ureda za azil (EASO), posebno pri promicanju ujednačene primjene pravne stečevine. Usklađivanjem praksi poboljšat će se uzajamno povjerenje i omogućiti poduzimanje sljedećih koraka u budućnosti.

8. Rješavanje glavnih uzroka nezakonitih migracijskih tokova ključan je dio migracijske politike EU-a. Time će se, zajedno sa sprečavanjem i rješavanjem nezakonite migracije, pomoći da se izbjegne gubitak života migranata koji kreću na opasna putovanja. Održivo rješenje može se postići samo jačanjem suradnje sa zemljama podrijetla i  tranzita, između ostalog pružanjem pomoći kako bi se poboljšali njihovi kapaciteti u  pogledu migracije i  upravljanja granicama. Migracijske politike moraju postati puno jači sastavni dio vanjske i razvojne politike Unije, primjenjujući načelo „više za više”i nadovezujući se na globalni pristup migraciji i mobilnosti. Trebalo bi usmjeriti pozornost na sljedeće elemente:• jačanje i  širenje programâ regionalne zaštite,

pogotovo u područjima u blizini regija podrijetla, u  bliskoj suradnji s  UNHCR-om; povećanje doprinosa naporima preseljavanja na svjetskoj razini, posebno u pogledu postojeće dugotrajne krize u Siriji;

• učinkovitije rješavanje problema krijumčarenja i trgovanja ljudima, usmjeravajući se na prioritetne zemlje i rute;

• uspostavu djelotvorne zajedničke politike vraćanja te provođenje obveza o  ponovnom prihvatu u sporazumima s trećim zemljama;

• potpunu provedbu djelovanja koja je utvrdila Radna skupina za Sredozemlje.

9. Zbog schengenskog prostora, u  kojemu osobe mogu putovati bez provjere na unutarnjim granicama, te povećanja broja osoba koje putuju u  EU, potrebno je učinkovito upravljanje zajedničkim vanjskim granicama EU-a kako bi se zajamčila snažna zaštita. Unija mora upotrijebiti sva dostupna sredstva kako bi države članice podržala u njihovoj zadaći. U tu bi svrhu:• trebalo na isplativ način osuvremeniti integrirano

upravljanje vanjskim granicama kako bi se zajamčilo pametno upravljanje granicama sa sustavom ulaska/izlaska i programom za registrirane putnike, potpomognuto novom Agencijom za opsežne informacijske sustave (eu-LISA);

• Frontex, kao instrument europske solidarnosti u području upravljanja granicama, trebao pojačati svoju operativnu pomoć, osobito kako bi podržao države članice koje se suočavaju s jakim pritiskom na vanjskim granicama, te povećati svoju sposobnost reagiranja u odnosu na brze promjene migracijskih tokova, u potpunosti upotrebljavajući novi europski sustav za nadzor granica EUROSUR;

• u kontekstu dugoročnog razvoja Frontexa trebalo istražiti mogućnost uspostave europskog sustava čuvara granica kako bi se poboljšale sposobnosti kontrole i nadzora na našim vanjskim granicama.

Istovremeno bi trebalo osuvremeniti zajedničku viznu politiku olakšavanjem zakonitog putovanja i pojačane lokalne schengenske konzularne suradnje, uz istovremeno održavanje visoke razine sigurnosti, te provedbom novog sustava upravljanja schengenskim područjem.

10. Od ključne je važnosti europskim građanima zajamčiti istinsko područje sigurnosti putem operativne policijske suradnje te sprečavanjem i suzbijanjem teškog i  organiziranog kriminala, između ostalog trgovanja ljudima i  njihova krijumčarenja, kao i  korupcije. Istovremeno je potrebna djelotvorna politika EU-a za borbu protiv terorizma u okviru koje svi relevantni sudionici blisko surađuju, a koja objedinjuje unutarnje i vanjske aspekte borbe protiv terorizma. U tom pogledu Europsko vijeće ponovno naglašava ulogu koordinatora EU-a za borbu protiv terorizma. U borbi protiv kriminala i  terorizma Unija bi trebala podržati nacionalna tijela mobilizacijom svih instrumenata pravosudne i policijske suradnje, uz osnaženu koordinacijsku ulogu Europola i Eurojusta, između ostalog:• revizijom i ažuriranjem strategije unutarnje sigurnosti

do sredine 2015.;• poboljšanjem prekogranične razmjene podataka,

između ostalog podataka o kaznenim evidencijama;• daljnjim razvijanjem sveobuhvatnog pristupa

kibernetičkoj sigurnosti i kibernetičkom kriminalu;• sprečavanjem radikalizacije i  ekstremizma te

djelovanjem u svrhu rješavanja pojave stranih boraca, između ostalog djelotvornom upotrebom postojećih instrumenata za izdavanje upozorenja diljem EU-a te razvijanjem instrumenata poput sustava evidencije EU-a s imenima putnika.

11. Nesmetano funkcioniranje istinskog europskog područja pravde u  kojemu se poštuju različiti pravni sustavi i tradicije država članica od ključne je važnosti za EU. U tom pogledu trebalo bi dodatno učvrstiti uzajamno povjerenje u  međusobne pravosudne sustave. Zdrava europska pravosudna politika doprinijet će gospodarskom rastu pomaganjem poduzećima i potrošačima da iskoriste dobrobiti pouzdanog poslovnog okruženja na unutarnjem tržištu. Potrebno je daljnje djelovanje u svrhu:• promicanja dosljednosti i  jasnoće zakonodavstva

EU-a za građane i poduzeća;

41

• pojednostavljenja pristupa pravosuđu; promicanja djelotvornih pravnih lijekova te upotrebe tehnoloških inovacija, između ostalog upotrebe e-Pravosuđa;

• ulaganja daljnjih napora u jačanje prava optuženih i osumnjičenih osoba u kaznenom postupku;

• preispitivanja jačanja prava osoba u  postupcima, pogotovo djece, kako bi se olakšalo izvršenje sudskih odluka u okviru obiteljskog prava te u građanskim i  trgovačkim stvarima koje imaju prekogranične učinke;

• jačanja zaštite žrtava;• poboljšanja uzajamnog priznavanja odluka i presuda

u građanskim i kaznenim stvarima;• jačanja razmjene podataka među tijelima država

članica;• borbe protiv prijevarnog postupanja i šteta u pogledu

proračuna EU-a, između ostalog poticanjem napretka u pregovorima o Uredu europskog javnog tužitelja;

• olakšavanja prekograničnih aktivnosti i operativne suradnje;

• poboljšanja izobrazbe stručnjaka;• iskorištavanja iskustva relevantnih agencija EU-a

poput Eurojusta i Agencije za temeljna prava (FR A).12. Budući da se radi o jednoj od temeljnih sloboda Europske

unije, pravo građana EU-a da se slobodno kreću te borave i  rade u  drugim državama članicama treba se zaštiti, i protiv moguće zloupotrebe ili prijevarnih potraživanja.

13. Europsko vijeće poziva institucije EU-a i države članice da osiguraju primjerene zakonodavne i  operativne aktivnosti koje se nadovezuju na te smjernice te će obaviti srednjoročni pregled 2017.

II. RAST, KONKURENTNOST I ZAPOŠLJAVANJE

A. EUROPSKI SEMESTAR14. Nedavni znakovi gospodarskog oporavka ohrabrujući

su i  pokazuju da su zajednički napori država članica i institucija EU-a urodili plodom. Postupno se vraća rast i zaposlenost polako raste, iako je u mnogim dijelovima Europe nezaposlenost, a posebno nezaposlenost mladih, još uvijek na neviđenim i  neprihvatljivim razinama. Siromaštvo i socijalna isključenost i dalje su glavni razlozi za zabrinutost.

15. Zahvaljujući naporima država članica, postignut je napredak u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, a javne financije i dalje se poboljšavaju. Europsko vijeće pozdravlja obustavu postupka u slučaju prekomjernog deficita za više država članica. Trebalo bi iskoristiti mogućnosti koje se nude postojećim fiskalnim okvirom EU-a kako bi se postigla ravnoteža između fiskalne discipline i potrebe da se podrži rast. Uzimajući u obzir konstantno visoke razine duga i nezaposlenosti te nizak nominalni rast BDP-a, kao i izazove društva koje stari te izazove pružanja potpore stvaranju radnih mjesta, posebno za mlade, mora se nastaviti s fiskalnom konsolidacijom na

način koji potiče rast i koji je raznolik. Trebalo bi obratiti posebnu pozornost na strukturne reforme kojima se jača rast i poboljšava fiskalna održivost, između ostalog prikladnom procjenom fiskalnih mjera i  strukturnih reformi, istovremeno optimalno iskorištavajući f leksibilnost koja je ugrađena u postojeća pravila Pakta o stabilnosti i  rastu. U tom kontekstu Komisija će do 14. prosinca 2014. izvijestiti Europski parlament i Vijeće o primjeni okvira upravljanja EU-a, kako je predviđeno u pravu EU-a (‘paket od šest mjera’ i ‘paket od dvije mjere’).

16. Oporavak je i dalje krhak i neujednačen te se mora nastaviti s naporima provedbe strukturnih reformi koje potiču rast i ojačati ih kako bi se poboljšao kapacitet Europe da raste i stvara više boljih radnih mjesta. Potrebno je jače djelovanje kako bi se smanjilo porezno opterećenje rada, kako bi se reformiralo tržište proizvoda i usluga i javne uprave, poboljšalo poslovno okruženje i  okruženje za istraživanje, razvoj i  inovacije te olakšao pristup financiranju, kako bi se poboljšalo funkcioniranje mrežnih industrija i reformirao sustav obrazovanja.

17. U tom kontekstu, Europsko vijeće u načelu je odobrilo preporuke za pojedinu zemlju (CSR) te na taj način zaključilo europski semestar za 2014. Provedba tih preporuka ključna je za ubrzavanje rasta. Države članice trebale bi u budućim odlukama o proračunu, strukturnim reformama te politikama zapošljavanja i  socijalnim politikama poštovati te preporuke, koje se temelje na načelu nacionalnog vlasništva i socijalnog dijaloga. Vijeće i Komisija i dalje će pratiti provedbu CSR-ova te djelovati prema potrebi.

Prikladnost propisa18. Europsko vijeće razmotrilo je napredak ostvaren

u području prikladnosti i učinkovitosti propisa na temelju komunikacije Komisije. Ostvaren je znatan napredak u provedbi programa REFIT od strane Komisije, drugih institucija EU-a i  država članica čime je postignuto djelotvorno smanjenje regulatornog opterećenja. Europsko vijeće smatra da bi prikladnost propisa trebala ostati prioritet u  radu institucija. To zahtijeva snažnu posvećenost pojednostavljenju propisa i  smanjenju opterećenja u  zakonodavnom radu te bolju uporabu procjene utjecaja i  ex‑post evaluacije tijekom čitavog zakonodavnog ciklusa na razini EU-a i nacionalnoj razini.

19. Mjere prikladnosti propisa na europskoj razini trebale bi biti dopunjene inicijativama država članica za prikladnost propisa. U tom smislu države članice trebale bi u  potpunosti iskoristiti odredbe o  f leksibilnosti propisa u korist malih i srednjih poduzeća u provedbi zakonodavstva EU-a.

20. Europsko vijeće poziva Vijeće da detaljno ispita Komunikaciju Komisije. Pozivaju se Komisija, druge institucije EU-a i države članice da nastave s provedbom programa REIFIT na ambiciozan način, uzimajući u obzir zaštitu potrošača i zaposlenika te predmete zabrinutosti u zdravstvu i području okoliša.

42

B. KLIMA I ENERGETIK A21. Europsko vijeće primilo je na znanje napredak ostvaren

u  donošenju konačne odluke u  listopadu u  pogledu klimatskog i energetskog okvira do 2030. u skladu sa svojim zaključcima iz ožujka 2014. U  tom pogledu Europsko vijeće naglasilo je važnost brzog razvoja ključnih elemenata okvira te posebno željno iščekuje pregled Direktive o energetskoj učinkovitosti i način na koji energetska učinkovitost može doprinijeti klimatskom i energetskom okviru do 2030. koje će Komisija predstaviti do srpnja. Ono ponovno ističe važnost UN-ovog sastanka na vrhu o klimi u rujnu 2014. te potvrđuje da će poseban cilj EU-a za 2030. u  pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova biti u potpunosti u skladu s dogovorenim ambicioznim ciljem EU-a za 2050.

22. Europsko vijeće pozdravilo je Komisijinu europsku strategiju energetske sigurnosti (EESS) te je na toj osnovi održalo prvu raspravu. EESS je usko povezan s okvirom politike do 2030. u pogledu klime i energetike. Europsko vijeće poziva na povećane napore u  svrhu smanjenja visokog stupnja ovisnosti Europe u pogledu energije te podržava hitnu provedbu niza najhitnijih mjera za jačanje otpornosti Europe te povećanje njezine energetske sigurnosti u  kratkom roku, a  prije zime 2014./2015. Osobito je suglasno u pogledu sljedećeg:• s obzirom na procjene rizika u vezi s kratkoročnim

poremećajima u opskrbi, postojeći mehanizmi za hitne slučajeve i mehanizmi solidarnosti, između ostalog skladištenje plina, infrastruktura za hitne slučajeve te protok u suprotnom smjeru, ojačat će kako bi se pristupilo rješavanju tog rizika, ponajprije u najosjetljivijim državama članicama;

• s ciljem jačanja energetske sigurnosti EU-a trebalo bi nastaviti s  ulaganjima u  relevantnu energetsku infrastrukturu, uključujući ulaganja u  kojima sudjeluju treće zemlje, uz puno poštovanje svih pravila unutarnjeg tržišta EU-a i pravila o tržišnom natjecanju koja se moraju dosljedno provoditi;

• EU će surađivati s  međunarodnim partnerima kako bi se smanjio rizik od poremećaja u opskrbi energijom;

• Energetska zajednica, čiji je cilj da pravna stečevina EU-a u vezi s energetikom obuhvati zemlje proširenja i susjedstva, trebala bi ojačati kako bi se zajamčila primjena pravne stečevine u tim zemljama.

Pred sastanak Europskog vijeća u listopadu Europsko vijeće zatražilo je od Vijeća da dodatno analizira druge srednjoročne i dugoročne mjere kako bi se poboljšala energetska sigurnost EU-a, na temelju Komisijine strategije EESS. Europsko vijeće istaknulo je važnost energetske učinkovitosti, daljnjeg razvoja domaće proizvodnje, daljnje provedbe i integriranja europskog energetskog tržišta na temelju regionalnog pristupa, povećanja transparentnosti na tržištu plina i poticanja infrastrukture koja nedostaje s ciljem da se do 2015. prekine svaka izoliranost država članica od europskih plinskih i električnih mreža. U skladu

s ciljem dovršetka europskog energetskog tržišta do kraja 2014., mora se povećati međupovezanost, uključujući i putem daljnjeg pregleda novog cilja međupovezanosti koji je predložila Komisija.

23. Europsko vijeće će najkasnije u listopadu 2014. donijeti konačnu odluku o novom okviru klimatske i energetske politike, kao i odluku o daljnjim mjerama usmjerenima na poboljšanje energetske sigurnosti Europe i o posebnim ciljevima međupovezanosti do 2030. Uložit će se svi mogući napori kako bi se ispoštovao dogovoreni rok.

24. Europsko vijeće također podupire energetsku inicijativu usvojenu na sastanku skupine G7 u  Rimu čiji je cilj provedba politika kako bi se izgradio konkurentniji, raznovrsniji i otporniji energetski sustav sa smanjenim emisijama stakleničkih plinova promicanjem uporabe sigurnih i održivih tehnologija.

III. SLJEDEĆI INSTITUCIONALNI CIKLUS25. Europsko vijeće donijelo je Odluku kojom se Europskom

parlamentu predlaže Jean-Claudea Junckera kao kandidata za predsjednika Europske komisije. Predsjednik Europskog vijeća održat će savjetovanja u vezi s ostalim imenovanjima koja treba obaviti.

26. Europsko vijeće dogovorilo se o priloženom strateškom programu. Ono poziva institucije EU-a i države članice da u potpunosti provedu te prioritete u svom radu. Tim će se programom institucije također voditi u godišnjem i višegodišnjem programiranju, kao i u zakonodavnom planiranju; one bi u skladu s  time trebale organizirati svoj rad. Europsko vijeće osigurat će redovito praćenje provedbe tih strateških prioriteta.

27. Ujedinjena Kraljevina iznijela je neke dvojbe u  vezi s budućim razvojem EU-a. Bit će potrebno razmotriti navedene dvojbe.

U tom kontekstu Europsko vijeće napomenulo je da koncept sve tješnje povezane Unije omogućuje različitim zemljama različite načine integracije, omogućujući onim zemljama koje žele produbiti integraciju da to i učine, pritom poštujući želju onih zemalja koje ne žele dodatno produbljavanje.

Kada nova Europska komisija bude učinkovito uspostavljena, Europsko vijeće razmotrit će postupak imenovanja predsjednika Europske komisije za buduće razdoblje, pritom poštujući europske Ugovore.

IV. DRUGE TOČKE28. Europsko vijeće čestitalo je Litvi na konvergenciji koju

je postigla, na temelju čvrstih gospodarskih, fiskalnih i financijskih politika, te je pozdravilo njezino ispunjenje svih kriterija konvergencije navedenih u  Ugovoru. Prihvatilo je prijedlog Komisije da Litva uvede euro 1. siječnja 2015.

Ukrajina29. Podsjećajući na izjave šefova država i vlada o Ukrajini od

6. ožujka i 27. svibnja, na zaključke Europskog vijeća od

43

21. ožujka i zaključke Vijeća za vanjske poslove o Ukrajini od 23. lipnja, Europsko vijeće izražava potporu mirovnom planu koji je predsjednik Porošenko najavio prošlog tjedna. Europsko vijeće prima na znanje izjavu kojom ruski predsjednik izražava načelnu podršku mirovnom planu, kao i odluku Vijeća Federacije o opozivu odobrenja uporabe ruskih snaga za vojnu intervenciju u Ukrajini.

30. Europsko vijeće izražava žaljenje što prekid vatre, unatoč tome što su ga ukrajinske vlasti poštovale, nije doveo do potpunog prestanka vojnih neprijateljstava. Stoga poziva sve strane da se istinski posvete provedbi mirovnog plana i trajnom okončanju vojnih aktivnosti. Europsko vijeće snažno poziva Rusku Federaciju da aktivno iskoristi utjecaj koji ima na nezakonito naoružane skupine i da zaustavi prekogranični dotok oružja i  boraca kako bi se, u smislu smirivanja napetosti, postigli brzi i opipljivi rezultati. Europsko vijeće podržava OESS koji prati provedbu mirovnog plana, kao i njegovu ulogu u potpori prekidu vatre i uspostavi djelotvorne kontrole granica.

31. Europsko vijeće ponovno potvrđuje predanost podršci procesu gospodarske stabilizacije Ukrajine i pozdravlja dvije nedavne i  znatne isplate u  ukupnom iznosu od 750 milijuna eura koje je Komisija provela u  okviru ugovora o potpori konsolidaciji države i makrofinancijske pomoći. U tom smislu, Europsko vijeće željno iščekuje sastanak na visokoj razini za koordinaciju donatora o Ukrajini koji će se u Bruxellesu održati 8. srpnja.

32. Slijedom zaključaka donesenih u ožujku i odluke da se ne prizna nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja, Europsko vijeće pozdravlja rad koji Komisija poduzima za provedbu te politike, kao i odluku o zabrani uvoza robe iz Krima i Sevastopolja koja nema potvrdu koju izdaje Ukrajina.

33. Europsko vijeće podsjeća da Europska komisija, Europska služba za vanjsko djelovanje i države članice pripremaju ciljane mjere, u skladu sa zahtjevom upućenim u ožujku, kako bi se bez odgađanja mogli poduzeti daljnji koraci. S obzirom na to, Europsko vijeće očekuje da će se do ponedjeljka, 30. lipnja, poduzeti sljedeći koraci:• dogovor o mehanizmu provjere, koji prati OESS, za

primirje i za učinkovitu kontrolu granice;• vraćanje pod nadzor ukrajinskih vlasti triju graničnih

prijelaza (Izvarino, Dolžanskij, Krasnopartizansk);• puštanje na slobodu talaca, između ostalog svih

promatrača OESS-a;• pokretanje značajnih pregovora o provedbi mirovnog

plana predsjednika Porošenka. Vijeće će procijeniti situaciju te, bude li potrebno, donijeti

nužne odluke. Europsko vijeće naglašava svoju predanost ponovnom

sastanku u bilo koje vrijeme u svrhu daljnjih značajnih mjera ograničavanja.

34. Europsko vijeće potvrdilo je zaključke Vijeća od 24. lipnja 2014. o Albaniji.

PRILOG I.

STRATEŠKI PROGRAM ZA UNIJU U VRIJEME PROMJENAU svibnju 2014. europskim izborima otvoren je novi zakonodavni ciklus. Taj trenutak političke obnove dolazi upravo u vremenu izlaska naših zemalja iz višegodišnje gospodarske krize i sve izraženijeg razočaranja javnosti politikama. Pravo je vrijeme da se utvrdi na što želimo da se Unija usredotoči i kako želimo da funkcionira.Europsko vijeće danas se složilo u vezi s pet najvažnijih prioriteta koji će usmjeravati rad Europske unije tijekom sljedećih pet godina: snažnija gospodarstva s više radnih mjesta; društva koja su sposobna ojačati i zaštititi; sigurna energetska i klimatska budućnost; područje temeljnih sloboda u koje se može imati povjerenja; učinkovito zajedničko djelovanje u svijetu.Djelovanje u tim područjima od ključne je važnosti, s obzirom na važne izazove s kojima će se naša društva suočiti. Premda se oporavak u Europi ubrzava, nezaposlenost je i dalje naša najveća briga, osobito za mlade, a nejednakosti su u porastu. Istovremeno se globalno gospodarstvo ubrzano mijenja. U digitalnom dobu utrka za inovacije, vještine i tržišta primorava naše zemlje da predvide razvoj i prilagode se kako bi napredovale. Oskudni prirodni resursi, visoki troškovi energije i učinak klimatskih promjena veliki su izazovi; trenutačna energetska ovisnost Europe predstavlja slabost. Diljem svijeta radikalizacija i ekstremizam razlozi su za zabrinutost. Geopolitička stabilnost na našim samim granicama ne može se uzimati zdravo za gotovo. Demografski trendovi predstavljaju izazove, sve starije stanovništvo stvara dodatni pritisak na naše sustave socijalne skrbi, a nezakoniti migracijski tokovi zahtijevaju zajedničke odgovore i usklađeno djelovanje.U tom kontekstu primarna svrha rada Unije u nadolazećim godinama mora biti opremanje naših društava za budućnost i jačanje povjerenja.Zemlje Europe imaju jedinstvenu priliku oblikovati promjene, i pojedinačno i skupno kao Unija. Naša raznolikost je prednost, naše jedinstvo donosi snagu. U  našoj Uniji postoje različiti stupnjevi suradnje i integracije. Našom politikom proširenja i dalje se potiču demokracija i prosperitet.U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, Unija mora usredotočiti svoje djelovanje na područja na kojima će imati najviše učinka. Trebala bi se suzdržati od djelovanja ako države članice mogu bolje postići iste ciljeve. Vjerodostojnost Unije ovisi o njezinoj sposobnosti da osigura da nakon odluka poduzme daljnje korake i ispuni svoje obveze. Za to su potrebne snažne i vjerodostojne institucije, ali tomu će doprinijeti i bolje sudjelovanje nacionalnih parlamenata. Povrh svega, naglasak treba biti na konkretnim rezultatima – u pet sljedećih područja.

1. Unija zapošljavanja, rasta i konkurentnostiNaše zemlje izlaze iz najdublje ekonomske krize ovog naraštaja. Vidimo napore i reforme koji postižu rezultate. No neće biti povratka prošlim obećanjima. I dalje su prisutni sljedeći važni izazovi: usporen rast, visoka nezaposlenost, nedovoljna javna i privatna ulaganja, makroekonomske neravnoteže, javni dug

44

i nedostatak konkurentnosti. Poštujemo Pakt o stabilnosti i rastu. Sva naša gospodarstva trebaju nastaviti strukturne reforme. Vrlo je jasno da naša zajednička čvrstoća ovisi o uspješnosti svake pojedine zemlje. Zato su Uniji potrebne odvažne mjere za jačanje rasta, povećanje ulaganja, stvaranje više boljih radnih mjesta i poticanje reformi za konkurentnost. To također zahtijeva optimalno iskorištavanje f leksibilnosti koja je ugrađena u postojeća pravila Pakta o stabilnosti i rastu.Nadolazeća revizija strategije Europa 2020. bit će dobra prilika da je se potpuno uskladi s ovim strateškim programom.Stoga postavljamo ove prioritete Unije za sljedećih pet godina:• potpuno iskoristiti potencijale jedinstvenog tržišta

u svim njegovim dimenzijama: dovršenjem unutarnjeg tržišta proizvoda i  usluga; dovršenjem jedinstvenog digitalnog tržišta do 2015.;

• promicati poduzetničko okružje i okružje pogodno za otvaranje radnih mjesta, između ostaloga za MSP-ove: olakšavanjem pristupa financiranju i ulaganju; osiguravanjem otpornije financijske regulacije; poboljšanjem funkcioniranja tržištâ rada i prebacivanjem poreznog opterećenja s  rada; ciljanim smanjenjem nepotrebnih administrativnih opterećenja i  troškova ispunjavanja obveza, uzimajući u obzir zaštitu potrošača i zaposlenika, kao i opasnosti za zdravlje i okoliš;

• ulagati i pripremati naša gospodarstva za budućnost: rješavanjem nepodmirenih investicijskih potreba u  transportnoj, energetskoj i  telekomunikacijskoj infrastrukturi, kao i  u energetskoj učinkovitosti, inovacijama i  istraživanjima, vještinama, obrazovanju i  inovacijama; potpunim iskorištavanjem strukturnih fondova EU-a; pokrećući ispravnu kombinaciju privatnog i javnog financiranja i olakšavajući dugoročna ulaganja; korištenjem i razvijanjem financijskih instrumenata, poput instrumenata Europske investicijske banke, osobito za dugoročne projekte; uspostavom ispravnog regulatornog okvira za dugoročna ulaganja;

• jačati globalnu privlačnost Unije kao mjesta proizvodnje i  ulaganja s  jakom i  konkurentnom industrijskom osnovom i  rastućom poljoprivredom i do 2015. godine dovršiti pregovore o međunarodnim trgovinskim sporazumima, u duhu uzajamne i recipročne koristi i transparentnosti, uključujući TTIP;

• učiniti ekonomsku i  monetarnu uniju čvršćim i otpornijim čimbenikom stabilnosti i rasta: jačim upravljanjem europodručjem i  jačom koordinacijom ekonomske politike, konvergencijom i  solidarnošću, uz poštovanje cjelovitosti unutarnjeg tržišta i očuvanje transparentnosti i otvorenosti prema zemljama EU-a izvan europodručja.

2. Unija koja osnažuje i štiti sve građaneEuropljani imaju koristi od mogućnosti koje nude integrirana gospodarstva s otvorenim granicama, ali prednosti nisu uvijek odmah svima opipljive. Mnogi doživljavaju siromaštvo i socijalnu isključenost ili ih se boje. Unija mora nastaviti raditi ono u čemu je dobra te nastaviti omogućavati prilike, ali je se također mora

doživljavati i iskusiti kao izvor zaštite. Ljudi očekuju da Europa brani njihove interese i drži podalje opasnosti, ali i da zaštiti njihov identitet i osjećaj pripadnosti. Izvana Unija mora biti jača, a iznutra brižnija.Stoga, uz istovremeno poštovanje nadležnosti država članica, koje su odgovorne za svoje sustave socijalne skrbi, prioriteti koje smo postavili za Uniju u ovom području za sljedećih pet godina su sljedeći:• pomoći u razvoju vještina i darovitosti te u pružanju

životnih prilika za svakoga: jačanjem borbe protiv nezaposlenosti mladih, osobito mladih ljudi koji se ne obrazuju, ne rade i  ne osposobljavaju; promicanjem ispravnih vještina za moderno gospodarstvo te cjeloživotnog učenja; olakšavanjem mobilnosti radnika, posebice u područjima s trajno nepopunjenim radnim mjestima ili s vještinama koje nisu usklađene s tržištem rada; zaštitom jedne od četiri temeljnih sloboda Unije, prava svih građana EU-a da se slobodno kreću, borave i rade u drugim državama članicama, između ostalog od moguće zloupotrebe ili prijevarnih potraživanja;

• jamčiti pravednost: suzbijanjem utaje poreza i porezne prevare kako bi svi dali svoj ravnomjerni doprinos;

• pomoći osigurati da sva naša društva imaju pripremljene sigurnosne mreže za praćenje promjena i dokidanje neravnopravnosti: sa sustavima socijalne zaštite koji su učinkoviti, pravedni i spremni za budućnost; uistinu, ulaganje u ljudski kapital i strukturu društva također je ključno za dugoročne izglede za prosperitet europskog gospodarstva.

3. Ususret energetskoj uniji s klimatskom politikom usmjerenom prema budućnosti

Geopolitička događanja, natjecanje u  energiji diljem svijeta i učinak klimatskih promjena potiču na ponovno razmatranje naše energetske i  klimatske strategije. Moramo izbjeći situaciju u kojoj se Europa u tako velikoj mjeri oslanja na uvoz goriva i  plina. Kako bismo osigurali potpunu kontrolu nad budućnosti svoje energije, želimo izgraditi energetsku uniju čiji je cilj financijski dostupna, sigurna i održiva energija. Energetska učinkovitost je ključna budući da je najjeftinija i najčišća energija ona koja se ne troši.S obzirom na taj izazov, naša energetska i klimatska politika za sljedećih pet godina mora se usredotočiti na:• financijski dostupnu energiju za poduzeća i građane:

ublažavanjem potražnje za energijom zahvaljujući poboljšanoj energetskoj učinkovitosti; dovršavanjem našeg integriranog energetskog tržišta; nalaženjem načina za povećanje pregovaračke moći Unije;povećanjem transparentnosti na tržištu plina; poticanjem istraživanja, razvoja i  europskih industrijskih temelja u  području energetike;

• sigurnu energiju za sve naše zemlje: ubrzavanjem diverzifikacije opskrbe energijom i energetskih pravaca, između ostalog putem obnovljivih, sigurnih, održivih i  drugih autohtonih izvora energije, kao sredstva za smanjenje energetske ovisnosti, osobito o jednom izvoru ili

45

dobavljaču; razvojem potrebne infrastrukture, primjerice međusobnim povezivanjem; pružanjem pravog okvira za planiranje privatnim i javnim akterima kako bi mogli donositi srednjoročne i dugoročne odluke o ulaganjima;

• zelenu energiju: zadržavajući ulogu predvodnika u borbi protiv globalnog zatopljenja uoči sastanka Konferencije stranaka Ujedinjenih naroda 2015. u Parizu i nakon toga, između ostalog postavljanjem ambicioznih ciljeva za 2030. koji su u potpunosti u skladu s dogovorenim ciljem EU-a za 2050.

4. Unija slobode, sigurnosti i pravdeGrađani očekuju od svojih vlada da im osiguraju pravdu, zaštitu i pravednost uz potpuno poštovanje temeljnih prava i vladavine prava. To također zahtijeva zajedničku europsku akciju koja se temelji na našim temeljnim vrijednostima. S obzirom na njihove prekogranične razmjere, pojave poput terorizma i organiziranog kriminala zahtijevaju snažniju suradnju na razini EU-a. Isto vrijedi i za pravosudna pitanja, s obzirom na to da građani sve više studiraju, rade, posluju, sklapaju brakove i dobivaju djecu diljem Unije. Još jedan izazov u godinama koje slijede bit će upravljanje migracijskim tokovima, koji su u porastu zbog nestabilnosti i  siromaštva u  velikim dijelovima svijeta i  demografskih trendova – pitanje koje zahtijeva solidarnost i  ravnomjernu raspodjelu odgovornosti.Stoga postavljamo ove prioritete Unije za sljedećih pet godina:• bolje upravljati migracijom u  svim njezinim

aspektima: rješavanjem problema nedostatka specifičnih vještina i privlačenjem talenata; odlučnijim odnosom prema nezakonitoj migraciji, također boljom suradnjom s  trećim zemljama, između ostalog kod ponovnog prihvata; zaštitom ljudi kojima je potrebna pomoć putem snažne politike azila; ojačanim, suvremenim upravljanjem vanjskim granicama Unije;

• spriječiti i suzbiti kriminal i terorizam: primjenom oštrih mjera protiv organiziranog kriminala, kao što su trgovina ljudima, krijumčarenje i kibernetički kriminal; borbom protiv korupcije; borbom protiv terorizma i radikalizacije – istovremeno osiguravajući temeljna prava i vrijednosti, između ostalog zaštitu osobnih podataka;

• poboljšati pravosudnu suradnju među našim zemljama: gradnjom mostova između različitih pravosudnih sustava i  tradicija; jačanjem zajedničkih alata, između ostalog Eurojusta; uzajamnim priznavanjem presuda, kako bi građani i poduzeća mogli jednostavnije ostvarivati svoja prava u cijeloj Uniji.

5. Unija kao snažan globalni akterNedavni događaji pokazuju kako se strateško i geopolitičko okruženje brzo mijenja, između ostalog na istočnim i južnim granicama Unije. Nestabilnost u našem širem susjedstvu dosegla je dosad najvišu razinu. U isto vrijeme nikad nije bilo važnije uključiti naše partnere u pitanja od zajedničkog ili globalnog interesa. Kako bismo obranili svoje interese i  vrijednosti te zaštitili građane, ključan je snažniji angažman Europske unije u svjetskim pitanjima.Sljedeći prioriteti vanjske politike stoga će biti ključni u godinama koje slijede:• povećati naš utjecaj: osiguravanjem dosljednosti između

ciljeva vanjske politike država članica i EU-a i poboljšanjem koordinacije i  dosljednosti između glavnih područja vanjskog djelovanja EU-a, kao što su trgovina, energetika, pravosuđe i unutarnji poslovi, razvoj i ekonomske politike;

• biti snažan partner u našem susjedstvu: promičući stabilnost, prosperitet i demokraciju u zemljama najbližim našoj Uniji, na europskom kontinentu, na Sredozemlju, u Africi i na Bliskom istoku;

• uključiti naše globalne strateške partnere, posebice naše transatlantske partnere, u širok spektar pitanja – od trgovine i  kibernetičke sigurnosti do ljudskih prava i sprječavanja sukoba te suzbijanja širenja oružja i upravljanja krizama – na bilateralnoj razini i u multilateralnim forumima;

• razviti suradnju u  području sigurnosti i  obrane kako bismo ispunili svoje obveze i odgovornosti diljem svijeta: jačanjem zajedničke sigurnosne i  obrambene politike, u potpunoj komplementarnosti s NATO-om; osiguravajući da države članice održe i razviju potrebne civilne i vojne sposobnosti, između ostalog udruživanjem i dijeljenjem; uz snažniju europsku obrambenu industriju.

PRILOG II.

DOKUMENTI KOJE JE PRIHVATILO EUROPSKO VIJEĆE• Izvješće Vijeća od 24. lipnja 2014. o  preporukama za

pojedine zemlje• Zaključci Vijeća od 24. lipnja 2014. o Albaniji• Strategija Europske unije za sigurnosnu zaštitu

u pomorstvu• Zaključci Vijeća od 19. svibnja 2014. o godišnjem izvješću

o službenoj razvojnoj pomoći EU-a

46

I. SLJEDEĆI INSTITUCIONALNI CIKLUS 1. Nakon što je Europski parlament izabrao predsjednika

Europske komisije, Europsko vijeće je imalo razmjenu mišljenja s  novoizabranim predsjednikom, g. Jean-Claudeom Junckerom, koja se odnosi osobito na prioritete utvrđene Strateškim programom za Uniju u vrijeme promjena o kojem je dogovor postignut 27. lipnja 2014. U njemu se poziva sve institucije da usredotoče svoje aktivnosti na područja u kojima Unija može imati značajan učinak. Europsko vijeće je ponovilo svoju obvezu da osigura redovito praćenje tih strateških prioriteta.

2. Predsjednik Europskog vijeća izvijestio je o savjetovanju koje je proveo, u  skladu s  Ugovorima, o  drugim imenovanjima za sljedeći institucionalni ciklus. Europsko vijeće održalo je prvu raspravu o tome i složilo se da se da će o tome ponovno raspraviti i donijeti konačnu odluku na izvanrednom sastanku 30. kolovoza.

3. Novu Komisiju imenovat će Europsko vijeće nakon glasovanja o davanju suglasnosti Europskog parlamenta za imenovanje predsjednika, Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ostalih članova Komisije kao tijela.

II. VANJSKI ODNOSI

Ukrajina4. Podsjećajući na izjave šefova država ili vlada o Ukrajini

od 6. ožujka i 27. svibnja i na svoje zaključke od 21. ožujka i 27. lipnja, Europsko vijeće još jednom naglašava svoju potporu mirnom rješenju krize u Ukrajini, poglavito hitnu potrebu za dogovorom o istinskom i održivom prekidu vatre svih strana kako bi se stvorili uvjeti potrebni za provedbu mirovnog plana predsjednika Porošenka.

Europsko vijeće podržava diplomatske napore Ukrajine, Ruske Federacije, Francuske i Njemačke, kao i zajedničku Berlinsku deklaraciju od 2. srpnja.

5. Europsko vijeće osuđuje nastavak nezakonitih aktivnosti naoružanih militanata u istočnoj Ukrajini, između ostalog zauzimanje javnih zgrada, uzimanje talaca i  oružane napade na ukrajinske snage reda i na granične policajce. Europsko vijeće snažno poziva Rusku Federaciju da aktivno iskoristi svoj utjecaj na nezakonito naoružane skupine i  da zaustavi prekogranični protok oružja i  militanata kako bi se brzo smirile napetosti. U  tom kontekstu, Europsko vijeće podsjeća na odluku od 11. srpnja da se na 11 pojedinaca proširi zabrana putovanja i  zamrzavanje imovine unutar Europske unije zbog djelovanja kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Države članice također

su se složile o  prestanku primjene sporazuma od 20. veljače 2014. u vezi s izvoznim dozvolama.

6. Europsko vijeće žali što koraci koje je zatražilo u sklopu zaključaka od 27. lipnja nisu na primjeren način poduzeti. Slijedom toga, Europsko vijeće je postiglo dogovor o  proširenju mjera ograničavanja usmjerenih protiv subjekata, među kojima su i subjekti iz Ruske Federacije, koji materijalno ili financijski podupiru djelovanja kojima se podriva ili ograničava suverenitet, teritorijalna cjelovitost i  neovisnost Ukrajine. Zadužuje Vijeće da usvoji sve potrebne pravne instrumente kao i da do kraja srpnja odluči o prvom popisu subjekata i osoba, među kojima su i subjekti i osobe iz Ruske Federacije, koji se na taj popis uključuju pod proširenim kriterijima. Također traži da razmotri mogućnost usmjeravanja na pojedince ili subjekte koji aktivno pružaju materijalnu ili financijsku potporu ruskim donositeljima odluka koji su odgovorni za pripojenje Krima ili destabilizaciju istočne Ukrajine. Europsko vijeće zahtijeva da EIB obustavi potpisivanje novih operacija financiranja u Ruskoj Federaciji. Države članice Europske unije uskladit će svoja stajališta unutar Upravnog odbora EBRD-a kako bi se također obustavilo financiranje novih operacija. Naposljetku, Europsko vijeće poziva Komisiju da ponovno provede ocjenu programa suradnje između EU-a i  Rusije s  ciljem donošenja odluke, i to za svaki pojedini slučaj, o suspenziji provedbe programâ bilateralne i regionalne suradnje Europske unije. Međutim, projekti koji se bave isključivo prekograničnom suradnjom i civilnim društvom i dalje će se nastaviti.

Europsko vijeće podsjeća da Komisija, ESVD i države članice pripremaju ciljane mjere, u skladu sa zahtjevom upućenim u  ožujku, kako bi se bez odgađanja mogli poduzeti daljnji koraci. Europsko vijeće i dalje je spremno sastati se u bilo kojem trenutku ako to događaji budu iziskivali.

U skladu s politikom nepriznavanja nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja, Europsko vijeće traži od Komisije i  ESVD-a da podnesu prijedloge za dodatne mjere, posebice o ograničavanju ulaganja u Krim i Sevastopolj. Europsko vijeće također očekuje od međunarodnih financijskih institucija da se suzdrže od financiranja bilo kakvih projekata kojima se, izričito ili neizričito, priznaje nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja.

7. Europsko vijeće upućuje pohvalu OESS-u i njegovom predsjedništvu na poduzetim naporima, poglavito u moderiranju sastanaka Kontaktne skupine u Ukrajini kao i na spremnosti da uspostavi misiju za granični nadzor, za koju su Europska unija i njezine države članice spremne razmotriti znatan doprinos.

IZVANREDAN SASTANAK EUROPSKOG VIJEĆA — 16. SRPNJA 2014.

Zaključci

47

8. Europsko vijeće ističe predanost Europske unije provođenju trilateralnih razgovora o uvjetima opskrbe plinom iz Ruske Federacije u  Ukrajinu te pohvaljuje napore Komisije u tom pogledu. Brzo postizanje dogovora važno je za očuvanje sigurnosti opskrbe Ukrajine prirodnim plinom i njegova tranzita kroz nju u države članice EU-a i za stabilizaciju gospodarstva Ukrajine.

9. Europsko vijeće naglašava važnost toga da Ukrajina ratificira Sporazum o  pridruživanju s  ciljem njegove ranije primjene na privremenoj osnovi. Europsko vijeće pozdravlja održavanje trilateralnih savjetovanja na ministarskoj razini između Ukrajine, Ruske Federacije i Europske unije 11. srpnja u vezi s provedbom Sporazuma o pridruživanju. S time u vezi Europsko vijeće također pozdravlja uspostavu mehanizma konzultacija za rješavanje mogućih problema koji proizlaze iz učinaka provedbe Detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine na provedbu Sporazuma o slobodnoj trgovini Zajednice neovisnih država.

Gaza10. Europsko vijeće s velikom zabrinutošću prati kontinuirano

nasilje u Izraelu i Gazi. Europsko vijeće osuđuje ispaljivanje raketa iz Gaze u Izrael te neselektivno ciljanje civila. Izrael ima pravo zaštititi svoje stanovništvo od ove vrste napada. Pri tome mora uvijek djelovati razmjerno i  osigurati zaštitu civila. Duboko žali zbog gubitka nevinih života

i velikog broja ozlijeđenih civila u pojasu Gaze kao rezultat izraelskih vojnih operacija i duboko je zabrinuto zbog brzog i dramatičnog pogoršanja humanitarnog stanja. Europsko vijeće poziva obje strane da smire situaciju, prekinu nasilje, okončaju patnje civilnog stanovništva poglavito omogućavanjem pristupa humanitarnoj pomoći te da se vrate u stanje mira. Europsko vijeće pozdravlja kontinuirane napore regionalnih partnera, a  osobito inicijativu koju je pokrenuo Egipat, za uspostavu primirja i poziva Hamas da se suglasi s takvim primirjem. Europska unija je spremna pružiti potrebnu potrebu u tom smislu. Europska unija i  dalje poziva na potpunu provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1860 (2009).

11. Tragični događaji proteklih dana ističu hitnu potrebu da sve strane rade na nastavku diplomatskog procesa i da ustraju na rješenju izraelsko-palestinskog sukoba koje se temelji na postojanju dviju država. Europska unija još jednom ističe svoju ponudu objema stranama u vezi s  paketom europske političke i  gospodarske potpore i  posebnog privilegiranog partnerstva s  Europskom unijom u slučaju konačnog mirovnog sporazuma.

12. Izraelci i Palestinci moraju strateški odabrati mir kako bi budućim generacijama omogućili da žive neopterećene sukobima iz prošlosti i da uživaju u stabilnosti, sigurnosti i blagostanju koji su im u ovom trenutku uskraćeni.

48

I. SLJEDEĆI INSTITUCIONALNI CIKLUS1. U svjetlu savjetovanja koja je proveo predsjednik

Europskog vijeća, Europsko vijeće je, u  skladu s Ugovorima, danas donijelo sljedeće odluke:

2. Europsko vijeće izabralo je Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća za razdoblje od 1. prosinca 2014. do 31. svibnja 2017.1. Zatražilo je od glavnog tajnika Vijeća da pomogne izabranom predsjedniku Europskog vijeća u prijelaznom razdoblju.

3. Europsko vijeće imenovalo je, u dogovoru s novoizabranim predsjednikom Komisije, Federicu Mogherini Visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i  sigurnosnu politiku za razdoblje od kraja tekućeg mandata Komisije do 31. listopada 2019.2.

4. Europsko vijeće pozvalo je Vijeće da, u  suglasnosti s novoizabranim predsjednikom Komisije, bez odgode donese popis ostalih osoba koje će predložiti za imenovanje kao članove Komisije.

5. Novu Komisiju imenovat će Europsko vijeće nakon glasovanja o davanju suglasnosti Europskog parlamenta za imenovanje predsjednika, Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ostalih članova Komisije kao tijela.

6. Europsko vijeće pozdravilo je odluku šefova država ili vlada ugovornih stranaka Ugovora o  stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji koji predstavljaju države članice čija je valuta euro o imenovanju Donalda Tuska predsjednikom sastanka na vrhu europodručja za razdoblje od 1. prosinca 2014. do 31. svibnja 2017.3.

II. GOSPODARSKA PITANJA7. Unatoč značajnim poboljšanjima stanja na financijskim

tržištima i  strukturnim naporima država članica, gospodarska situacija i situacija u području zapošljavanja u Europi uzrok su velike zabrinutosti. Posljednjih su se tjedana gospodarski podaci potvrdili su da je oporavak, posebice u  europodručju, slab, da je inf lacija izrazito niska, a  nezaposlenost neprihvatljivo visoka. U  tom kontekstu Europsko vijeće podsjeća na svoje zaključke

1 Odluka Europskog vijeća o izboru predsjednika Europskog vijeća (EUCO 144/14).

2 Odluka Europskog vijeća o imenovanju Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (EUCO 146/14).

3 Odluka šefova država ili vlada ugovornih stranaka Ugovora o  stabilnosti, koordinaciji i  upravljanju u  ekonomskoj i monetarnoj uniji koji predstavljaju države članice čija je valuta euro o imenovanju predsjednika sastanka na vrhu europodručja (dok. 11949/14).

od 27. lipnja 2014. o europskom semestru, kao i na dogovor o strateškom programu s naglaskom na zapošljavanje, rast i konkurentnost. Europsko vijeće poziva na brz napredak u  provedbi ovih smjernica. U  tu svrhu poziva Vijeće da procijeni socioekonomsku situaciju i  bez odgode započne s  radom na rješavanju tih pitanja. Europsko vijeće također pozdravlja namjeru talijanske vlade da u listopadu održi konferenciju na razini šefova država ili vlada o nezaposlenosti, poglavito nezaposlenosti mladih, nakon konferencija održanih u Berlinu i Parizu. Na jesen će se Europsko vijeće također osvrnuti na gospodarsku situaciju, a bit će sazvan i sastanak na vrhu europodručja posvećen toj temi.

III. VANJSKI ODNOSI

UKR AJINA8. Podsjećajući na izjave šefova država ili vlada o Ukrajini od

6. ožujka i 27. svibnja i na svoje zaključke od 21. ožujka, 27. lipnja i 16. srpnja, Europsko vijeće i dalje je izrazito zabrinuto zbog kontinuiranih i sve intenzivnijih borbi u istočnoj Ukrajini te i dalje snažno osuđuje nezakonito pripojenje Krima.

Osuđuje sve veći priljev boraca i  oružja iz državnog područja Ruske Federacije u  istočnu Ukrajinu, kao i agresiju ruskih oružanih snaga na tlu Ukrajine. Poziva Rusku Federaciju da odmah povuče sva svoja vojna sredstva i  snage iz Ukrajine. Europska unija ponavlja hitnu potrebu za održivim političkim rješenjem na temelju poštovanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, jedinstva i neovisnosti Ukrajine.

9. Europsko vijeće ističe važnost provedbe mirovnog plana predsjednika Porošenka bez odlaganja. Prvi korak trebao bi obuhvaćati međusobno dogovoren i  održiv prekid vatre, ponovno uspostavljanje ukrajinske kontrole nad svojom granicom i hitan prekid protoka oružja, materijala i vojnog osoblja iz Ruske Federacije u Ukrajinu, kao i hitno oslobađanje svih talaca koje drže nezakonito naoružane skupine kao i zatvorenika pritvorenih u Ruskoj Federaciji. Nadalje, Europsko vijeće ponavlja poziv za neposredan, siguran i neograničen pristup mjestu nesreće leta MH17 kao dio prekida vatre. Europsko vijeće još jednom ističe svoju potporu dragocjenim naporima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

10. Europsko vijeće pozdravlja trilateralne pregovore koje su pokrenuli Europska unija, Ukrajina i Ruska Federacija o praktičnim pitanjima u pogledu provedbe Sporazuma o pridruživanju / detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine i pregovore o energetici. Europsko vijeće poziva sve strane da zadrže polet kako bi u dogovorenom

IZVANREDAN SASTANAK EUROPSKOG VIJEĆA — 30. KOLOVOZA 2014.

Zaključci

49

roku ostvarile opipljive rezultate. Europsko vijeće također poziva sve strane da podupru i olakšaju stabilan i siguran transport izvora energije, osobito plina.

11. Europsko vijeće sve strane poziva da podupru i  bez odgađanja olakšaju rad međunarodnim humanitarnim organizacijama, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom i načelima. Humanitarne posljedice sukoba po civilno stanovništvo ne bi trebalo iskorištavati u političke ili vojne svrhe. Europsko vijeće poziva sve donatore, uključujući Rusku Federaciju, da podupru međunarodnu humanitarnu pomoć koju predvode Ujedinjeni narodi, potpuno priznajući ulogu ukrajinske vlade u pružanju prvih intervencija.

12. Europsko vijeće ostaje uključeno u praćenje i procjenu mjera ograničavanja koje je donijela Europska unija i spremno je poduzeti značajne daljnje korake, ovisno o  razvoju događaja na terenu. Zahtijeva da Komisija zajedno s ESVD-om hitno poduzme pripremne aktivnosti i  da u  roku od jednog tjedna podnese prijedloge na razmatranje. Zahtijeva da Komisija u svoj prijedlog uključi odredbu na temelju koje će svaka osoba i institucija koja je povezana sa separatističkim skupinama u Donbassu biti uvrštena na popis.

13. Europsko vijeće pozdravlja izvanredne mjere koje je poduzela Komisija radi stabilizacije poljoprivrednih tržišta i tržišta hrane u EU-u kako bi se ublažili učinci ruskog ograničenja uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda iz EU-a. Poziva Komisiju da prati situaciju i da razmotri donošenje daljnjih mjera, prema potrebi.

IR AK/SIRIJA14. Europsko vijeće krajnje je obeshrabreno pogoršanjem

sigurnosne i humanitarne situacije u Iraku i Siriji nakon što je „Islamska država Iraka i Levanta” (ISIL) zaposjela dijelove državnog područja tih dviju država. Europsko vijeće užasnuto je i odlučno osuđuje nasumična ubojstva i kršenja ljudskih prava, osobito ona koja su usmjerena protiv kršćanske i  drugih vjerskih i  etničkih manjina koje bi trebale biti dio novog, demokratskog Iraka te najugroženijih skupina, a  koja su počinile ta i  druge terorističke organizacije. Odgovorni za te zločine odgovarat će za njih. Europsko vijeće naglašava važnost usklađenog djelovanja zemalja u regiji u borbi protiv tih prijetnji. Poziva sve iračke čelnike da uspostave istinski uključivu vladu kao prvi politički odgovor na sadašnju krizu te je spremno podržati Vladu Iraka u ostvarivanju potrebnih reformi.

15. Nestabilnost u Siriji, koja je uzrokovana brutalnim ratom Assadovog režima protiv vlastitog naroda, omogućila je razvoj ISIL-a. Za trajno rješenje hitno je potrebna politička tranzicija u Siriji.

16. Europsko vijeće poziva sve strane u sukobu u Siriji da poštuju mandat Promatračkih snaga Ujedinjenih naroda za razdvajanje i osiguraju sigurnost i slobodu kretanja postrojba UN-a, uključujući one iz država članica EU-a, te

osuđuje nedavne napade na Snage i pritvor nekih njihovih članova.

17. Europsko vijeće smatra da su stvaranje islamskog kalifata u Iraku i Siriji i islamsko-ekstremistički izvoz terorizma na kojem se temelji izravna prijetnja sigurnosti europskih zemalja. Europska unija odlučna je pridonijeti borbi protiv prijetnje koju predstavlja ISIL i druge terorističke skupine u Iraku i Siriji, na što poziva Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2170. U tom kontekstu Europsko vijeće pozdravlja napore Sjedinjenih Država i  drugih partnera te inicijativu za održavanje međunarodne konferencije o  sigurnosti u  Iraku. Europsko vijeće podržava odluku pojedinih država članica da dostave vojni materijal Iraku, između ostalog kurdskim regionalnim vlastima. Zahtijeva da Vijeće razmotri djelotvornije korištenje postojećih mjera ograničavanja, posebice kako bi se ISIL-u uskratili prihodi od nezakonite prodaje nafte ili drugih resursa na međunarodnim tržištima. Europsko vijeće nadalje je spremno pružati humanitarnu pomoć pogođenom stanovništvu.

* * *18. Europsko vijeće čvrsto je uvjereno u potrebu odlučnog

djelovanja kako bi se zaustavio priljev stranih boraca. Poziva na ubrzanu provedbu paketa mjera EU-a kojim se podupiru napori država članica, kako je dogovoreno u Vijeću od lipnja 2013., a posebice kako bi se spriječila radikalizacija i ekstremizam, učinkovitije razmjenjivalo informacije, među ostalim i  s odgovarajućim trećim zemljama, onemogućila, otkrivala i sprječavala sumnjiva putovanja, a strani borci sudski gonili. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva Vijeće i Europski parlament da do kraja godine dovrše rad na prijedlogu EU-a u vezi s evidencijom EU-a s imenima putnika (engl. Passenger Name Record).

Europsko vijeće također ističe potrebu za bliskom suradnjom s trećim zemljama kako bi se razvio usklađeni pristup, između ostalog i za jačanje granične sigurnosti i  sigurnosti zrakoplovstva te vanjskih kapaciteta u području borbe protiv terorizma u regiji.

Europsko vijeće traži da Vijeće ispita djelotvornost mjera i, prema potrebi, predloži dodatne mjere. Europsko vijeće preispitat će to pitanje na sastanku u prosincu.

GAZA19. Europsko vijeće pozdravlja dogovor o  prekidu vatre

postignut pod okriljem egipatskih vlasti. Snažno poziva obje strane da ga u potpunosti poštuju i nastave pregovore koji će dovesti do temeljitog poboljšanja životnih uvjeta Palestinaca u pojasu Gaze ukidanjem režima blokade Gaze te do okončanja prijetnje koju Izraelu predstavljaju Hamas i druge militantne skupine u Gazi. Uz to bi se trebalo provoditi međunarodno praćenje i provjera kako bi se osigurala potpuna provedba sveobuhvatnog dogovora. Sve terorističke skupine u Gazi moraju se razoružati.

50

Stoga je hitno potrebno da palestinska vlada konsenzusa ostvaruje punu odgovornost i na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, među ostalim u području sigurnosti i civilne uprave.

Europsko vijeće i  dalje je duboko zabrinuto zbog katastrofalnog humanitarnog stanja u pojasu Gaze. Poziva na omogućavanje trenutačnog i neometanog pristupa humanitarne pomoći u skladu s međunarodnim pravom.

20. Europsko vijeće ponovno ističe spremnost Europske unije da doprinese sveobuhvatnom i održivom rješenju kojim se povećava sigurnost, blagostanje i prosperitet i Palestinaca i Izraelaca.

21. Trajan mir i  stabilnost postići će se isključivo putem konačnog dogovora na temelju rješenja koje predviđa postojanje dviju država. Europsko vijeće stoga potiče obje strane da se ponovno uključe u pregovore koji su usmjereni tom cilju. Pojas Gaze mora biti dio buduće Države Palestine.

LIBIJA22. Europsko vijeće najoštrije osuđuje eskalaciju sukoba

u Libiji, a posebno napade na stambena područja, javne institucije, ustanove i kritičnu infrastrukturu.

23. Poziva sve strane u Libiji da prihvate hitni prekid vatre, zaustave patnje stanovništva i konstruktivno sudjeluju u uključivom političkom dijalogu. U tom smislu pruža punu podršku naporima UN-ove misije u Libiji.

24. Europsko vijeće ujedno potiče susjedne zemlje i zemlje u regiji da podupru hitni prekid neprijateljstava i suzdrže se od djelovanja koja bi mogla pogoršavati postojeće podjele i potkopati demokratsku tranziciju Libije.

25. Europsko vijeće poziva privremenu libijsku vladu i Zastupnički dom da hitno uspostave istinski uključivu vladu koja je sposobna rješavati potrebe Libijaca. Potiče Skupštinu za pripremu ustava da hitno nastavi rad na ustavnom tekstu koji će sadržavati i  štititi prava svih Libijaca.

EBOLA26. Europsko vijeće izražava zabrinutost zbog krize izazvane

virusom ebole u Africi te naglašava važnost omogućavanja značajne koordinirane potpore međunarodne zajednice u  cjelini zemljama regije, nevladinim organizacijama i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) kako bi im se pomoglo u borbi protiv te bolesti i ublažavanju njezinih posljedica. U  tom smislu Europsko vijeće pozdravlja dodatna sredstva koja su osigurale Europska unija i njezine države članice te njihove napore za omogućavanje daljnjih financijskih i ljudskih resursa posebno kako bi se zadovoljila povećana potražnja za stručnjacima na terenu. Europsko vijeće odaje priznanje naporima humanitarnih i zdravstvenih radnika na prvim linijama.

Poziva sve zemlje da slijede smjernice Svjetske zdravstvene organizacije te da omoguće zračne veze, ako su kontrolirane, prema dotičnim zemljama i iz njih kako bi napori u  pružanju potpore bili učinkoviti te kako bi se omogućio nastavak funkcioniranja njihovih gospodarstava. Europsko vijeće poziva na jačanje koordinacije na razini EU-a pomoći koju pružaju države članice EU-a te poziva Vijeće da donese sveobuhvatni okvir za odgovor EU-a u rješavanju krize.

51

I. OKVIR KLIMATSKE I ENERGETSKE POLITIKE DO 2030.

1. Postignut je značajan napredak na ostvarenju ciljeva EU-a u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova, obnovljive energije i  energetske učinkovitosti koji se u  potpunosti trebaju postići do 2020. Na temelju načela utvrđenih u  zaključcima Europskog vijeća iz ožujka 2014. Europsko vijeće danas je dogovorilo okvir klimatske i energetske politike do 2030. za Europsku uniju. U skladu s tim, EU će svoj doprinos za sklapanje globalnog klimatskog sporazuma uputiti najkasnije do kraja prvog tromjesečja 2015., prema rasporedu koji je u  Varšavi dogovorio UNFCCC. Europsko vijeće poziva sve zemlje da predlože ambiciozne ciljeve i politike znatno prije 21. konferencije stranaka u Parizu. Europsko vijeće vratit će se ovome pitanju nakon pariške konferencije. Europsko vijeće nastavit će preispitivati sve elemente okvira te će po potrebi nastaviti pružati strateške smjernice, osobito u pogledu dogovora o ETS-a, sektorima izvan ETS-a, međupovezanosti i energetske učinkovitosti. Komisija će nastaviti redoviti dijalog s dionicima.

Cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova2. Europsko vijeće prihvatilo je obvezujući cilj EU-a u smislu

domaćeg smanjenja emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na 1990. U tu svrhu:2.1 cilj će EU ostvariti zajednički na najisplativiji mogući

način, pri čemu će smanjenja do 2030. u odnosu na 2005. u sektorima ETS-a iznositi 43 %, a u sektorima izvan ETS-a 30 %;

2.2 sve će države članice sudjelovati u ovom pothvatu, pri čemu će se nastojati ostvariti ravnoteža između pravednosti i solidarnosti;

Sustav EU-a za trgovanje emisijama2.3 reformirani sustav trgovanja emisijama (ETS) koji

dobro funkcionira s instrumentom za stabilizaciju tržišta u skladu s prijedlogom Komisije bit će glavni europski instrument za ostvarenje tog cilja; godišnji faktor smanjenja ograničenja najviše dopuštene razine emisija promijenit će se od 2021. godine s 1,74 % na 2,2 %;

2.4 besplatna dodjela emisijskih jedinica neće isteći; postojeće mjere nastavit će se nakon 2020. kako bi se spriječio rizik od istjecanja ugljika zbog klimatske politike, sve dok se u ostalim najvećim gospodarstvima ne poduzmu slični napori, s ciljem pružanja odgovarajućih razina potpore sektorima za koje postoji rizik od gubitka međunarodne konkurentnosti. Referentne vrijednosti za besplatne dodjele povremeno će se preispitivati

u skladu s tehnološkim napretkom u pojedinim industrijskim sektorima. Uzet će se u obzir izravni i neizravni troškovi povezani s ugljikom u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve. Kako bi se održala međunarodna konkurentnost, najučinkovitija postrojenja iz ovih sektora ne bi se trebala suočavati s nepotrebnim troškovima povezanima s ugljikom koji dovode do istjecanja ugljika. Buduće dodjele emisijskih jedinica trebale bi osigurati bolju usklađenost s  promjenom razina proizvodnje u  različitim sektorima. Istovremeno će se u potpunosti sačuvati poticaji industriji za inovacije, dok se administrativna složenost neće povećati. Uzet će se u obzir potreba za osiguravanjem povoljne cijene energije te izbjegavanjem neočekivane dobiti;

2.5 u ovom kontekstu, države članice s BDP-om po stanovniku ispod 60 % prosjeka EU-a mogu odlučiti nastaviti s besplatnim dodjelama emisijskih jedinica energetskom sektoru do 2030. Najviši besplatno dodijeljeni iznos nakon 2020. ne bi smio prelaziti 40 % emisijskih jedinica dodijeljenih pod točkom 2.9 za licitaciju državama članicama koje se koriste tom mogućnošću. Trebalo bi poboljšati trenutačne načine postupanja, uključujući transparentnost, kako bi se osiguralo da se sredstva koriste za promicanje stvarnih ulaganja kojima se modernizira energetski sektor pri tome izbjegavajući nastanak poremećaja unutarnjeg energetskog tržišta;

2.6 obnovit će se postojeći financijski instrument NER300, uključujući za hvatanje i  skladištenje ugljika te obnovljivih izvora energije pri čemu će se područje primjene proširiti na inovacije povezane s niskom razinom ugljika u industrijskim sektorima, a  početna dodjela povećati na 400 milijuna emisijskih jedinica (NER 400). Ulagački projekti iz svih država članica, uključujući male projekte, imat će pravo na ovaj financijski instrument;

2.7 odredit će se nova rezerva od 2 % emisijskih jedinica sustava EU-a za trgovanje emisijama za rješavanje osobito velikih dodatnih potreba za financiranjem u državama članicama niskog dohotka (BDP po stanovniku4 ispod 60 % prosjeka EU-a). Imat će sljedeća svojstva:

— prihodi od rezerve iskoristit će se za poboljšanje energetske učinkovitosti i  modernizaciju energetskih sustava tih

4 Sva upućivanja na BDP iz 2013. su u EUR po tržišnim cijenama.

EUROPSKO VIJEĆE — 23. – 24. LISTOPADA 2014.

Zaključci

52

država članica kako bi se njihovim građanima osigurala čišća, sigurna i povoljna energija,

— korištenje fondovima bit će u  potpunosti transparentno,

— emisijske jedinice iz rezerve licitirat će se prema istim načelima i modalitetima kao i za ostale emisijske jedinice,

— rezerva će služiti osnivanju fonda kojim će upravljati države članice korisnice, uz uključivanje EIB-a u  odabiru projekata. Osigurat će se pojednostavljeni aranžmani za manje projekte. Do 31. prosinca 2030. raspodjela sredstava temeljit će se na kombinaciji kriterija provjerenih emisija (50 %) i  kriterija BDP-a (50 %), ali temelj odabira projekata preispitat će se do kraja 2024.;

2.8 u svrhu solidarnosti, rasta i međusobne povezanosti, 10 % emisijskih jedinica sustava EU-a za trgovanje emisijama koje licitiraju države članice rasporedit će se među zemljama čiji BDP po stanovniku nije premašio 90 % prosjeka EU-a (u 2013.);

2.9 ostatak emisijskih jedinica rasporedit će se među svim državama članicama na temelju potvrđenih emisija bez smanjenja udjela emisijskih jedinica koje se licitiraju;

Sektori izvan ETS-a2.10 metodologija utvrđivanja nacionalnih ciljeva

smanjenja za sektore izvan ETS-a, sa svim elementima kako su primijenjeni u  Odluci o raspodjeli tereta do 2020. nastavlja se primjenjivati do 2030., pri čemu se opterećenje raspoređuje na temelju relativnog BDP-a po stanovniku. Sve države članice doprinijet će ukupnom smanjenju u EU-u do 2030. pri čemu će raspon ciljeva biti od 0 % do -40 % u odnosu na 2005.;

2.11 ciljevi za države članice čiji je BDP po stanovniku iznad prosjeka EU-a sukladno tome će se prilagoditi kako bi odražavali ekonomičnost na pošten i uravnotežen način;

2.12 dostupnost i  uporaba postojećih instrumenata f leksibilnosti u okviru sektorâ izvan ETS-a značajno će se povećati kako bi se osigurala ekonomičnost zajedničkog pothvata EU-a i usklađenje količine emisija po stanovniku do 2030. Uspostavit će se nova f leksibilnost u  ostvarenju ciljeva za države članice čiji su nacionalni ciljevi smanjenja značajno iznad prosjeka EU-a i isplativog potencijala smanjenja, kao i za države članice koje nisu imale besplatnu dodjelu za industrijska postrojenja 2013. putem ograničenog, jednokratnog smanjenja emisijskih jedinica ETS-a o čemu će se odlučiti prije 2020., zadržavajući pri tome predvidljivost i okolišni integritet;

2.13 važno je smanjiti emisije stakleničkih plinova i rizika povezanih s ovisnošću o fosilnom gorivu u sektoru

prometa. Stoga Europsko vijeće poziva Komisiju da dalje ispita instrumente i mjere za sveobuhvatan, tehnološki neutralan pristup promicanju smanjenja emisija i  energetske učinkovitosti u  prometu, prijevoz na električni pogon i  obnovljive izvore energije u prometu i nakon 2020. Europsko vijeće poziva na brzo donošenje Direktive o utvrđivanju metoda izračuna i  zahtjeva za izvješćivanje na temelju Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i  Vijeća o  kakvoći benzina i  dizelskih goriva. Europsko vijeće također podsjeća da država članica na temelju postojećeg zakonodavstva može odabrati uključivanje sektora prometa u okvir ETS-a;

2.14 trebalo bi uzeti u obzir višestruke ciljeve sektora poljoprivrede i  korištenja zemljišta s  njihovim nižim potencijalom ublažavanja, kao i potrebu da se osigura usklađenost između sigurnosti hrane u EU-u i ciljeva u pogledu klimatskih promjena. Europsko vijeće poziva Komisiju da ispita najbolji način poticanja održivog povećanja proizvodnje hrane, optimizirajući pri tome doprinos sektora ublažavanju učinka stakleničkih plinova i sekvestraciji, uključujući pošumljavanjem. Čim to dopuste tehnički uvjeti a u svakom slučaju prije 2020. uspostavit će se politika o tome kako uključiti korištenje zemljišta, promjenu načina korištenja zemljišta i šumarstvo u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030.

Obnovljiva energija i energetska učinkovitost3. Za udio obnovljive energije koja će se u  EU-u trošiti

do 2030. određen je cilj od barem 27 %. Taj će cilj biti obvezujući na razini EU-a. Ispunit će se putem doprinosa država članica koje su vođene potrebom za zajedničkim ispunjenjem cilja EU-a ne sprečavajući pritom države članice u određivanju vlastitih ambicioznijih nacionalnih ciljeva i podupirući ih, u skladu sa smjernicama o državnim potporama te uzimajući u obzir njihov stupanj integracije u unutarnje energetsko tržište. Integracija rastućih razina nestalne obnovljive energije zahtijeva bolje međusobno povezano unutarnje energetsko tržište i odgovarajuće zamjensko rješenje koje bi po potrebi trebalo koordinirati na regionalnoj razini.

Za poboljšanje energetske učinkovitosti do 2030. u odnosu na projekcije buduće potrošnje energije na temelju sadašnjih kriterija utvrđen je indikativni cilj na razini EU-a od najmanje 27 %.To će se ostvariti na ekonomičan način i u potpunosti će poštovati djelotvornost sustava ETS-a u doprinošenju općim klimatskim ciljevima. Ona će se revidirati do 2020., imajući na umu razinu EU-a od 30 %. Komisija će predložiti prioritetne sektore u kojima je moguće ostvariti značajna povećanja energetske učinkovitosti i  načine postupanja na razini EU-a radi njihova ostvarenja, pri čemu će regulatorni i financijski napori EU-a i država članica biti usmjereni na te sektore.

Ti će se ciljevi ostvariti uz potpuno poštovanje slobode država članica u odlučivanju o kombinaciji izvora energije.

53

Ciljevi se neće pretočiti u nacionalne, obvezujuće ciljeve. Svaka država članica može odrediti vlastite više nacionalne ciljeve.

Postizanje potpuno funkcionalnog i povezanog unutarnjeg energetskog tržišta4. Europsko vijeće zamijetilo je temeljni značaj potpuno

funkcionalnog i  povezanog unutarnjeg energetskog tržišta. Podsjećajući na zaključke iz ožujka 2014. o njegovu dovršenju, Europsko vijeće naglasilo je da hitno treba pokrenuti sve snage da bi se taj cilj ostvario. Nakon 2020. i dalje će biti prioritet sprečavanje neodgovarajuće međusobne povezanosti država članica s  europskim plinskim i elektroenergetskim mrežama i osiguravanje istovremenog djelovanja država članica u  okviru europskih kontinentalnih mreža kako se predviđa europskom strategijom energetske sigurnosti. U tom je kontekstu Europsko vijeće zaključilo:

— Europska komisija hitno će uz potporu država članica poduzeti hitne mjere kako bi osigurala ostvarenje najnižeg cilja od 10% postojećih međusobno povezanih elektroenergetskih sustava i najkasnije 2020. barem za države članice koje još nisu ostvarile najnižu razinu integracije u unutarnje energetsko tržište, odnosno baltičke države, Portugal i  Španjolska te za države članice koje čine njihovu glavnu točku pristupa unutarnjem energetskom tržištu. Komisija će pratiti napredak i  izvijestiti Europsko vijeće o  svim mogućim izvorima financiranja uključujući o mogućnostima financiranja EU-a kako bi se osiguralo ostvarenje cilja od 10 %. U  tom smislu Europsko vijeće poziva Komisiju da donese prijedloge, uključujući o financijama, u okviru ograničenja relevantnih instrumenata višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) po potrebi. Podsjećajući na zaključke Europskog vijeća iz ožujka i  lipnja, u  kojima je naglašena potreba osiguravanja potpunog sudjelovanja država članica u  unutarnjem energetskom tržištu, Komisija će također redovito izvješćivati Europsko vijeće u  svrhu postizanja cilja od 15 % do 2030., kako je predložila Komisija. Oba cilja ostvarit će se provedbom projekata od zajedničkog interesa,

— države članice i  Komisija olakšat će provedbu projekata od zajedničkog interesa, uključujući projekte utvrđene u Europskoj strategiji energetske sigurnosti koji povezuju posebice baltičke države, Španjolsku i  Portugal s  ostatkom unutarnjeg energetskog tržišta, osigurat će da imaju najveći prioritet te da budu dovršeni do 2020. Posebna pozornost bit će posvećena najudaljenijim i/ili lošije povezanim dijelovima jedinstvenog tržišta poput Malte, Cipra i  Grčke. U  tom kontekstu Europsko vijeće pozdravlja kao prvi korak nedavnu zajedničku strategiju operatera sustava za prijenos za razvoj međusobne povezanosti Iberijskog

poluotoka s unutarnjim tržištem električne energije, koja uključuje konkretne projekte za povećanje kapaciteta. Europsko vijeće poziva na provedbu strategije i  potiče operatere sustava za prijenos i regulatorna tijela da uključe relevantne projekte u  predstojeće desetogodišnje planove za razvoj mreže,

— ako se provedbom tih projekata ne uspije dostići cilj od 10  %, odredit će se novi projekti, dodati kao prioritet prilikom nadolazeće revizije popisa projekata od zajedničkog interesa te će se brzo provesti. Za te bi se projekte trebalo osigurati sufinanciranje EU-a. Komisija se poziva da prije Europskog vijeća u  ožujku 2015. predstavi komunikaciju o najboljem postupanju za učinkovito ostvarenje prethodno spomenutog cilja.

Energetska sigurnost5. Podsjećajući na svoje zaključke iz lipnja 2014., Europsko

vijeće odobrilo je daljnje mjere za smanjenje energetske ovisnosti EU-a i  povećanje energetske sigurnosti električne energije i  plina. Tome će cilju doprinijeti smanjenje energetske potražnje putem veće energetske učinkovitosti. Europsko vijeće primilo je na znanje izvješće predsjedništva o energetskoj sigurnosti5. Pozdravilo je izvješće Komisije o hitnoj mjeri za povećanje otpornosti EU-a na moguće veće prekide u  opskrbi energijom tijekom nadolazeće zime. U tom izvješću dan je cjeloviti prikaz snage europskog energetskog sustava (testiranje otpornosti na stres). S obzirom na navedeno, Europsko vijeće pozdravilo je doprinose svih država članica, ključnih sudionika na energetskom tržištu, kao i susjednih zemalja i partnera. Europsko vijeće također je prepoznalo da se energetska sigurnost EU-a može povećati upotrebnom autohtonih resursa, kao i sigurnih i održivih tehnologija s niskom razinom emisije ugljika.

Europsko vijeće složilo se oko sljedećih točaka: — da će provesti ključne projekte od zajedničkog

interesa u sektoru plina, kao što je koridor sjever – jug, južni plinski koridor i promicati novi plinski centar u južnoj Europi, kao i ključne infrastrukturne projekte kojima se poboljšava energetska sigurnost Finske i  baltičkih država kako bi se osigurala diverzifikacija dobavljača energije i ruta dostave te funkcioniranje tržišta,

— da će poboljšati mjere za bolju uporabu kapaciteta ponovnog uplinjavanja i  pohrane u  plinskom sustavu kako bi se bolje djelovalo u izvanrednim situacijama,

— da će pozvati Komisiju da pojača svoju potporu kako bi se osigurala bolja usklađenost napora za dovršavanje ključnih projekata od zajedničkog interesa; te da uvede ciljane mjere kao što su

5 13788/14

54

tehnički savjeti ili osnivanje multilateralnih radnih skupina za posebne spojne vodove s relevantnim državama članicama kako bi se brzo riješili problemi u provedbi,

— da će pojednostaviti nacionalne administrativne postupke u skladu sa smjernicama Komisije te da će dalje razviti politiku za rješavanje pitanja zaštite ključne energetske infrastrukture, kao i zaštite od IT rizika,

— kako bi se povećala pregovaračka snaga EU-a u pregovorima o energetici, da će se u potpunosti koristiti Odlukom o uspostavi mehanizma razmjene informacija s obzirom na međuvladine sporazume između država članica i trećih zemalja u području energetike, posebno u  pogledu standardnih odredaba i pomoći Komisije u pregovorima,

— da će poticati države članice i uključena društva da dostavljaju relevantne informacije Komisiji i traže njezinu potporu tijekom pregovora, između ostalog o ex ante ocjeni usklađenosti međuvladinih sporazuma sa zakonodavstvom EU-a te o njezinim prioritetima u području energetske sigurnosti,

— da će dodatno jačati energetsku zajednicu koja za cilj ima proširenje pravne stečevine EU-a iz područja energetike na zemlje proširenja i susjedne zemlje s obzirom na zabrinutost EU-a za sigurnost opskrbe,

— da će primjenjivati instrumente vanjske politike EU-a i država članica radi prenošenja dosljednih poruka koje se odnose na energetsku sigurnost, posebno strateškim partnerima i  glavnim dobavljačima energije.

Europsko vijeće ponovno će razmotriti pitanje energetske sigurnosti u 2015. kako bi ocijenilo napredak.

Upravljanje6. Europsko vijeće složilo se da će se razviti pouzdan

i  transparentan sustav upravljanja bez nepotrebnog administrativnog opterećenja koji će pomoći osigurati da EU ispuni svoje ciljeve energetske politike, uz potrebnu f leksibilnost za države članice te u potpunosti poštujući njihovu slobodu odlučivanja o kombinaciji izvora energije. Taj sustav upravljanja:6.1 oslanjat će se na postojeće temelje, kao što su

nacionalni klimatski programi, nacionalni planovi za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost. Pojednostavit će se i objediniti zasebno planiranje i sastavnice izvješćivanja;

6.2 osnažit će ulogu i prava potrošača, transparentnost i predvidivost za ulagače, između ostalog, sustavnim praćenjem ključnih pokazatelja povoljnog, pouzdanog, konkurentnog, sigurnog i  održivog energetskog sustava;

6.3 olakšat će usklađivanje nacionalnih energetskih politika i  poticati regionalnu suradnju između država članica.

Europsko vijeće podsjeća na svoj cilj izgradnje energetske unije čija je svrha povoljna, sigurna i održiva energija, kao što je navedeno u Strateškom programu, te će redovito preispitivati provedbu tog cilja.

II. GOSPODARSKA PITANJA7. Gospodarska situacija i situacija u području zapošljavanja

i  dalje su nam od najveće važnosti. Nedavna makroekonomska kretanja razočaravajuća su, uz mali rast BDP-a i vrlo visoke postojane razine nezaposlenosti u većem dijelu Europe, kao i iznimno nisku inf laciju. Time se naglašava hitnost brze provedbe mjera za poticanje zapošljavanja, rasta i konkurentnosti kao i onih koje su usmjerene na osnaživanje i zaštitu njezinih građana, kao što je navedeno u Strateškom programu za Uniju u vrijeme promjena. Strukturne reforme i snažne javne financije ključni su uvjeti za ulaganja. S tim je ciljem Europsko vijeće pozvalo Komisiju, Vijeće i  države članice da te smjernice bez odgode pretoče u konkretne mjere politike.

8. Kako bi se otvorio put prema snažnom održivom gospodarskom oporavku, Europa treba ulagati u svoju budućnost. Današnja niska razina ulaganja nagriza potencijal budućeg rasta. Europsko vijeće podržava buduću namjeru Komisije da pokrene inicijativu kojom bi se mobiliziralo 300 milijardi EUR dodatnih ulaganja iz javnih i privatnih izvora tijekom razdoblja od 2015. do 2017. Trebamo poticati potpunu upotrebu svih postojećih i dodijeljenih resursa EU-a. Europsko vijeće pozdravilo je uspostavu radne skupine koju predvode Komisija i  Europska investicijska banka s  ciljem određivanja konkretnih mjera s  kojima bi se ojačalo ulaganje, uključujući planove za potencijalno održive projekte od europske važnosti koji će se ostvariti u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Pozvalo je Komisiju i Vijeće da u  bliskoj suradnji, osobito s  EIB-om, u  najkraćem mogućem roku dodatno razviju ovu ulagačku inicijativu te da podnesu izvješće na sastanku Europskog vijeća u prosincu.

9. Napredak u  uspostavi bankovne unije doprinio je značajnim poboljšanjima uvjeta na financijskim tržištima. Otporan, dobro nadziran i reguliran europski bankarski sustav doprinijet će potpori gospodarskog oporavka. S tim u vezi Europsko vijeće pozdravilo je početak rada jedinstvenog nadzornog mehanizma 4. studenoga 2014.

III. DRUGE TOČKE

Ebola10. Europsko vijeće duboko je zabrinuto zbog neprekidnog

širenja virusa ebole u zapadnoj Africi i sve većeg broja ljudi koji su njime zaraženi i od njega umiru. Pohvalilo je rad vlada pogođenih zemalja, kao i NVO-a, u odgovoru na neviđeni zdravstveni izazov. Europsko vijeće također je izrazilo svoju duboku zahvalnost za nesebičnu posvećenost zdravstvenih radnika tijekom ove krize te za njihovu hrabrost i profesionalizam.

55

11. Združujući snage s Ujedinjenim narodima, regionalnim organizacijama i ostalim ključnim partnerima, Europska unija i njezine države članice bile su na čelu međunarodnih napora da se nađe odgovor na hitne situacije kako bi se stavili na raspolaganje ključni kapaciteti, poput stručnog osoblja, pokretnih laboratorija koji su opremljeni za ebolu, centara za obradu, te zračni i morski transport, kao dio sveobuhvatnog odgovora EU-a. Financiranje iz Europske unije i njezinih država članica sada je dostiglo više od 600 milijuna eura. Na nedavnom sastanku Vijeća za vanjske poslove i sastanku ministara zdravstva EU-a dodatno je određeno djelovanje EU-a te Europsko vijeće poziva na brzu provedbu donesenih zaključaka.

12. Kako bi se suzbili sadašnji trendovi potrebne su održive, koordinirane i intenzivnije mjere. Potrebna je dodatna pomoć kako bi se mjere na terenu pojačale, posebno u odnosu na medicinsku skrb i opremu kao i pojačanu kontrolu pri izlasku. Europsko vijeće pozdravilo je predanost država članica da povećaju financijsku pomoć, čime će ukupno financiranje iznositi 1 milijardu EUR. Nadalje, države članice obvezale su se povećati raspoređivanje medicinskog i pomoćnog osoblja u regiji. Države članice i Komisija također su se složile da će jamčiti odgovarajuću skrb za međunarodne zdravstvene radnike u okviru dostupnih sredstava kako bi primili potrebnu skrb koja može uključivati i  medicinsku evakuaciju. Nadalje, prioritet je korištenje Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije kao mehanizma za razmjenu obavijesti pri raspoređivanju zdravstvenih stručnjaka dobrovoljaca.

13. Razmjer epidemije prijetnja je ne samo za gospodarstvo i stabilnost pogođenih zemalja, već i za regiju u cjelini. Europsko vijeće poziva Visokog predstavnika i Komisiju na izradu paketa mjera koje su usmjerene na šire političke, sigurnosne i gospodarske posljedice krize uzrokovane ebolom u zapadnoj Africi.

14. Pomaganje zapadnoj Africi da se nosi s  krizom najučinkovitiji je način sprječavanja ozbiljnog izbijanja bolesti u  drugim područjima. Istovremeno, s  prvim potvrđenim slučajevima zaraze ebolom u Europi, stanje pripravnosti u  Europskoj uniji i  daljnji rad na zaštiti europskih zemalja i  njihovih građana od najveće su važnosti, posebno mjere opreza kojima se smanjuje rizik od zaraze, uključujući koordinirana preventivna djelovanja unutar EU-a, poput razmjene informacija i najbolje prakse, osposobljavanja zdravstvenih radnika i, prema potrebi, kontrole pri ulasku.

15. S ciljem dodatnog poboljšanja kapaciteta EU-a za odgovaranje na krizu uzrokovanu ebolom, EU je imenovao budućeg povjerenika Christosa Stylianidesa koordinatorom EU-a za ebolu. Uz pomoć Europskog koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije surađivat će s institucijama EU-a, državama članicama i  UN-om te drugim međunarodnim organizacijama i dionicima.

16. Europsko vijeće poziva predsjednika Komisije i Visokog predstavnika da na sljedećem sastanku izvijeste o mjerama koje su poduzeli kao odgovor na krizu uzrokovanu ebolom.

Ukrajina17. Podsjećajući na svoje zaključke od 30. kolovoza Europsko

vijeće pozdravilo je Protokol iz Minska od 5. rujna te Memorandum iz Minska od 19. rujna, kao korake prema pronalaženju održivog političkog rješenja krize koje se mora temeljiti na poštovanju ukrajinske neovisnosti, suverenosti i  teritorijalne cjelovitosti. Europsko vijeće očekuje punu uključenost svih strana i brzu provedbu svih obveza u okviru dokumenata iz Minska, posebno s obzirom na potpunu provedbu prekida vatre, uspostavu sveobuhvatnih aranžmana kontrole granice te održavanje prijevremenih izbora u  regijama Donjeck i  Luhansk u skladu s ukrajinskim zakonodavstvom. Smatra da bi održavanje „predsjedničkih” i „parlamentarnih” izbora koje bi raspisala samoimenovana tijela bilo u suprotnosti s tekstom i duhom Protokola iz Minska te to neće biti priznato. Europsko vijeće ponavlja poziv za neposredan, siguran i neograničen pristup mjestu nesreće leta MH17.

18. Europska unija očekuje da Ruska Federacija poštuje nacionalnu suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te doprinese političkoj stabilnosti i  gospodarskom oporavku Ukrajine. Europsko vijeće ponavlja da neće priznati nezakonito pripojenje Krima. Ruska Federacija trebala bi preuzeti odgovornost za potpunu provedbu sporazuma iz Minska. Ruske vlasti posebno bi trebale spriječiti svako kretanje vojske, oružja ili boraca sa svog područja u Ukrajinu. One bi trebale iskoristiti svoj utjecaj kako bi osigurale da separatisti u dobroj vjeri provode obveze preuzete u Minsku. Ruska Federacija također bi trebala podržati napore u pogledu OESS-ovih provjera.

19. Europska unija i njezine države članice i dalje su potpuno uključene u  pružanje potpore političkom rješenju ukrajinske krize, između ostalog doprinoseći poboljšanju promatračkih kapaciteta OESS-a, povećanjem svoje humanitarne pomoći te poticanjem i  pomaganjem Ukrajini u njezinom procesu reformi, posebno u pogledu decentralizacije i  zaštite prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama. Europsko vijeće pozdravilo je predstojeću privremenu primjenu Sporazuma o  pridruživanju. Istaknulo je važnost da se Ruska Federacija, Ukrajina i Europska unija strogo pridržavaju preuzetih obveza iz zajedničke izjave ministara od 12. rujna.

20. Ususret parlamentarnim izborima koji će se održati 26. listopada, Europsko vijeće ponovno ističe svoju spremnost da podupire Ukrajinu u njezinu provođenju političkih i gospodarskih reformi, između ostalog u energetskom sektoru, u skladu s obvezama koje su obje strane preuzele u okviru Sporazuma o pridruživanju.

21. Europsko vijeće pozdravilo je napredak u  rješavanju energetske krize u  Ukrajini. Sa zanimanjem očekuje

56

završetak trostranih pregovora koji su u tijeku između Ruske Federacije, Ukrajine i Europske komisije.

22. Europsko vijeće podsjetilo je na prethodne odluke EU-a o mjerama ograničavanja. Europsko vijeće nastavit će pratiti razvoj situacije u Ukrajini da bi prema potrebi moglo dati daljnje smjernice.

Republika Moldova23. Europsko vijeće iščekuje održavanje parlamentarnih

izbora u Republici Moldovi 30. studenoga kao još jedan važan korak povezan s europskim programom Republike Moldove nakon nedavne privremene primjene Sporazuma o pridruživanju. Očekuje da predstojeći parlamentarni izbori budu slobodni i pošteni te preporuča da moldovske vlasti blisko surađuju s  međunarodnim izbornim promatračima. U tom bi kontekstu sve političke snage trebale provoditi otvorenu i poštenu izbornu kampanju.

Cipar24. Europsko vijeće izrazilo je ozbiljnu zabrinutost u pogledu

novih napetosti u istočnom Sredozemlju i pozvalo Tursku

da pokaže suzdržanost te da poštuje ciparsku suverenost nad svojim teritorijalnim morem kao i suverena prava Cipra u  svojem isključivom gospodarskom pojasu. Europsko vijeće podsjetilo je na Deklaraciju Europske zajednice i njezinih država članica od 21. rujna 2005. uključujući da je priznanje svih država članica nužna sastavnica pristupnog procesa. Europsko vijeće smatralo je da bi u  postojećim okolnostima bilo važnije nego ikad osigurati pozitivno okruženje da bi se pregovori o  sveobuhvatnom rješenju ciparskog pitanja mogli nastaviti.

Strategija Europske unije za jadransku i jonsku regiju25. Europsko vijeće podržalo je Strategiju Europske unije

za jadransku i  jonsku regiju (EUSAIR) i  pozvalo sve relevantne sudionike da je bez odgode provedu, kao što je navedeno u zaključcima Vijeća od 29. rujna 2014.

Institucionalna pitanja26. Europsko vijeće donijelo je Odluku o  imenovanju

Europske komisije.

57

Nakon što je Europsko vijeće raspravljalo o  ekonomskim pitanjima i donijelo zaključke u tom smislu (točke od 7. do 9. zaključaka Europskog vijeća), na sastanku na vrhu država europodručja pobliže se razmatrala ekonomska situacija i  situacija u  vezi sa zapošljavanjem u  okviru europodručja. Europsko vijeće složilo se da je bolja koordinacija ekonomskih politika neophodna za osiguravanje dobrog funkcioniranja ekonomske i monetarne unije.

U tom pogledu pozvalo je na nastavak rada, u bliskoj suradnji s  Komisijom, radi razvijanja konkretnih mehanizama za snažniju koordinaciju ekonomske politike, konvergenciju i solidarnost. Pozvalo je predsjednika Komisije da, u bliskoj suradnji s predsjednikom sastanka na vrhu država europodručja, predsjednikom Euroskupine i predsjednikom Europske središnje banke, pripremi sljedeće korake za bolje ekonomsko upravljanje u europodručju.

SASTANAK NA VRHU DRŽAVA EUROPODRUČJA — 24. LISTOPADA 2014.

58

I. POTICANJE ULAGANJA U EUROPI1. Poticanje ulaganja i  rješavanje tržišnih nedostataka

u Europi ključni je izazov politike. Nova usmjerenost na ulaganja, u kombinaciji s predanošću država članica u jačanju strukturnih reformi i ulaganju napora u fiskalnu konsolidaciju koja pogoduje rastu, bit će temelj za rast i stvaranje radnih mjesta u Europi. Europsko vijeće:a) poziva na uspostavu Europskog fonda za strateška

ulaganja (EFSI) u okviru grupacije EIB s ciljem mobilizacije 315 milijardi eura za nova ulaganja u  razdoblju između 2015. i  2017. Komisija će u siječnju 2015. predstaviti prijedlog, a zakonodavce Unije poziva se da postignu dogovor o  tom prijedlogu do lipnja kako bi se nova ulaganja mogla aktivirati već sredinom 2015. Grupaciju EIB poziva se da od siječnja 2015. započne s  aktivnostima upotrebom vlastitih sredstava. EFSI će biti otvoren za primanje doprinosa država članica, izravno ili putem nacionalnih razvojnih banaka. Europsko vijeće prima na znanje povoljno stajalište koje je Komisija naznačila u odnosu na takve kapitalne doprinose u kontekstu procjene javnih financija u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, nužno u skladu s f leksibilnošću koja je ugrađena u postojeća pravila;

b) podupire namjeru Komisije i  EIB-a da ojačaju tehničku pomoć projektima na europskoj razini te da stvore savjetodavni centar za ulaganja koji bi trebao biti operativan od sredine 2015.;

c) naglašava da će se EFSI-jem nadograditi i nadopuniti postojeći programi EU-a i tradicionalne aktivnosti EIB-a. U tom kontekstu potrebno je poticati na potpunu upotrebu svih postojećih i dodijeljenih sredstava EU-a. Komisija će blisko surađivati s dotičnim državama članicama kako bi se iznašla rješenja da u  najvećoj mogućoj mjeri iskoriste obveze u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013. te prepoznaje poželjnost realizacije dugoročnih projekata u  nadolazećim godinama primjenom f leksibilnosti postojećih pravila;

d) poziva Komisiju i zakonodavce Unije da ubrzaju rad na ključnim mjerama za povećanje privlačnosti Unije u pogledu proizvodnje, ulaganja i inovacija

te da poboljšaju regulatorno okruženje za ulaganja, između ostalog koracima prema postizanju bolje integriranih tržišta kapitala, istovremeno ustrajno ulažući napore u plan za bolju regulativu usmjeren na postizanje transparentne i jednostavne regulative uz minimalni trošak, u skladu sa zaključcima Vijeća od 4. prosinca 2014.;

e) poziva na ubrzavanje donošenja, prenošenja i  provedbe zakonodavstva Unije u  području jedinstvenog tržišta te na ulaganje dodatnih napora u otklanjanje prepreka i dovršetak unutarnjeg tržišta proizvoda i usluga;

f) poziva Komisiju da predstavi sveobuhvatni prijedlog o energetskoj uniji puno prije sastanka Europskog vijeća u ožujku 2015.;

g) poziva zakonodavce Unije da daju novi zamah radu na prijedlozima u postupku donošenja u vezi s  jedinstvenim digitalnim tržištem te poziva Komisiju da podnese ambicioznu komunikaciju u  tom području puno prije sastanka Europskog vijeća u lipnju 2015.;

h) poziva na daljnje jačanje multilateralnog trgovinskog sustava i  sklapanje bilateralnih trgovinskih sporazuma s  ključnim partnerima. EU i  SAD trebali bi uložiti sve napore u završetak pregovora o  ambicioznom, sveobuhvatnom i  uzajamno korisnom Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja do kraja 2015.

2. Europsko vijeće redovito će pratiti provedbu prethodno spomenutih smjernica.

3. Potrebno je hitno uložiti dodatne napore u borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i  agresivnog poreznog planiranja, na globalnoj razini i razini EU-a. Europsko vijeće naglasilo je važnost transparentnosti te iščekuje prijedlog Komisije o automatskoj razmjeni informacija u vezi s presudama u pogledu poreza u EU-u. Vijeće će raspravljati o  tome kako ostvariti napredak u  odnosu na sva ta pitanja te će podnijeti izvješće na sastanku Europskog vijeća u lipnju 2015.

4. Bolja koordinacija gospodarskih politika neophodna je kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje ekonomske i monetarne unije. Nakon rasprave o tom pitanju na temelju analitičke bilješke tijekom neslužbenog

EUROPSKO VIJEĆE — 18. PROSINCA 2014.

Zaključci

59

sastanka šefova država ili vlada u  veljači, predsjednik Komisije, u bliskoj suradnji s predsjednikom sastanka na vrhu država europodručja, predsjednikom Euroskupine i predsjednikom Europske središnje banke, podnijet će izvješće najkasnije prilikom sastanka Europskog vijeća u lipnju 2015. Države članice bit će pobliže uključene u pripremni rad.

II. UKRAJINA5. Europsko vijeće čestita Ukrajini na novoj vladi i pozdravlja

njezinu odlučnost u provođenju političkih i gospodarskih reformi. Nakon Komisijine druge isplate 500 milijuna eura makrofinancijske pomoći u prosincu, EU i njegove države članice spremni su dodatno poticati i podupirati proces

reforme u  Ukrajini, zajedno s  drugim donatorima te u skladu s uvjetima MMF-a. Europsko vijeće pozdravlja spremnost Komisije da poveća humanitarnu pomoć pogođenom stanovništvu u Ukrajini.

6. Stanje u  istočnoj Ukrajini još uvijek je iznimno zabrinjavajuće. Politika Unije kojom se ne priznaje nezakonito pripojenje Krima i  Sevastopolja danas je dodatno postrožena. EU će zadržati isti smjer; Europsko vijeće spremno je, prema potrebi, poduzeti daljnje korake. Sve strane, uključujući Rusiju, trebale bi se aktivno uključiti i u potpunosti provesti sporazume iz Minska. Europsko vijeće poziva na nesmetan pristup mjestu nesreće leta MH17 za potrebe tekućih istraga.

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 61 11www.consilium.europa.eu

European Council

ISBN 978-92-824-4856-4ISSN 2363-3042doi:10.2860/208265

QC-AO-14-001-HR-N