30~ go-

Poltarfna plaćena u gotovu God. 111. Sibenik, 24. srpnja 1932. -'

Oodlšnja pretplata Din 30,-

21 Inozemstvo dvostruko.~

Adresa Uredništva l Uprave: Šibenik, p. p.l7.

• Katolik" Izlazi svaklljedao.

Euh. Kongres u Tijesnomu Dne 9 i 10 jula t. g-. održan je

bio Euh. kongres u Tijesnomu i pot­puno je uspio.

Nekoliko nedjelja prije Eub. kon· gresa pripravljao je mjesni dušobriž­nik sa posebnim propovijedima narod na ovo slavlje. Kroz 3 večeri trodnev· nice lijepo i sočno propovijedao je o otajstvu Presv. Euharistije franjevac o. Jerko Matić. U subotu svečanu misu odslužio je mjesni tupnik uz asistenciju. Crkveoa društva i korporacije proce· sionalno su dolazili na klanjanje. U tiho predvečerje kongresa Tijesno je plivalo u moru svijetla, što su ga da­vali krijesovi koji su se palili po okol­nim brdima i duž obale. U cik zore 10. jula zabrujala su tješnjanska zvona navještajuči ovu rij t tku slavu, a mje­sila glazba obilazila je varoš udarajući vesele koračnice. Rano sekupila su se školska djeca - prvopričesnici i kre­nuli povorkom do plakate pred cr­kvom. Tu na velikoj plakati podignut je bio ukusni oltar, sav iskićen -ze­lenilom. Na njem je mjesni župnik preko tihe sv. mise obavio obred prve

sv. Pričesti. Oko 7 sati počeli su sa svih strana stizati brodovi, motori i parobrodi sa učesnicima. Puca­nje i slavljenje zvonova skupilo je mase vjernika s vlastima na obalu da dolično dočekaju preuzv. biskupa. Tu je na­telnik g. A. Paškvalin održao poz dravni govor u kom izrazuje svoje veselje što je počašćen da prvi pozdravi

· njega predstavnika crkvene vlasti, i ističe kako su Tješnjani bili vjerni vjeri otaca i da će takovi uvijek ostati pomoću Euharistijskog Spasitelja. Kroz lijepo napravljeni slavoluk sa natpisom .Dobro nam došao• i njegovim grbom povorka je otpratila preuzvišenog do plokate pred nadžupskom crkvom gdje se preuzv. biskup zahvalio g. načelniku i sakupljenom mnoštvu. U 9 sati JlOčelo je javno zborovanje koje je otvorio predsjetlnik odbora preč. don M. Ćorić. Zatim je preuzv. Biskup pročitao brzojavne pozdrave Nj. Sy. Papi i Nj. V • .Kralju koji su tJđmab bili poslani.

Prvi je govorio dr J. Mijat učeno

o Presv. Euharist. Za njim je vrlo praktično govorio o aEuharistiji i obi­telji" vlč. don A. Gančević. Po tom je gđica profesorica Švigil sa svojim lua· snim govorom "Euharistija i žena" pobudila osobito interes među sluša­teljima. Vlč. don Ivo Berak pun žara prema omladini govori "Euharistija i omladina". Iza njega je govorio po­znati književnik don Baldo Vijolić

svoj sa vremen i govor "Euharistija i život sadašnjice". Zborovanje zatvara svojom poznatom govorniekom vješti­nom vlč. don A. Radić.

U ll sati pontifikalnu sv. Misu na staroslavenskom jeziku odslužio je pre­uzv. biskup Mil€ta. Iza evanđelja go­vorio je mjesni dušobrižnik o temi "Značenje Euh. kongresa u renesansi katolicizma •. Govor je bio od prisut­nih pomnjivo saslušan. Preko mise otpjevao je pjevač g. Zvonimir Tau­hina "Zdravo Marijo" od Muhvića i "Nebeskoj majci" a na harmoniju ga je pratio kapelnik mjesne glazbe g. Otto Kolaž. Četiri glazbe redom su svirale nabožne komade.

U 3.30 sata po p. bile su u crkvi sv. Roka konferencije za mladež. Go­vorili su veleč. gosp. don Petar Via· sanović župnik vodički, don A. Radić, kateheta iz Šibenika, don Ivo Berak župnik murterski i don Srećko Pavić

župik: primoštenski. Završio je preuzv. biskup dr Mileta.

Vrhunac svečanosti bila je teofo­rična procesija, Oko 3000 vjernika, preko 2 sata pratilo je ulicama Tijesna Euh. Spasitelja. U procesiji su osobito lijepu sliku davale u bijelo obučene "Kćeri Marijine• iz Betine i tješnjan­ske djevojke "Djev. Društva". Grupa križarica odličnim pjevanjem uzveličaše procesiju. U procesiji su sudjelovale 4 glazbe. Bile su zastupane sve okolne župe.

Poslije procesije održao o. A. Ceola pred masom od preko 5000, završni govor. Potom, preuzv. biskup čitao posvetu Presv. Srcu Isusovu. Cijelo

Br. 29. Cijena 50 para

Vlasnik l odgovorni urednik; S već. Joso r e ll e l n o v l ć. Šibenik ulica sv. Marllna,

Štampa : Pučka Tiskara (Braća Mahtčlć pk. Petra) Predstavnik Vj ek. Matačić .

Oglasi po naročitoj tarU!.

mnoštvo klečeći opetovalo je oduše­vljeno za njim riječ po riječ.

Na 8 sati u pratnji glazba i velikog mnoštva .preuzvišeni je biskup otputo­vao za Ši benik. Sve je oduševljeno klicalo i mahalo preuzv. gostu. Malo zatim i ostali učesnici raziđoše se svo­jim kućama.

Obzirom da se držao Euh. kongres u najsiromašnijem kraju d~lm. pri­morje, sred opće krize moi.:mo slo­bodno reći da je uspje h bio odličan.

I u ovoj prigodi ističe se istina: Duša ljudska, po naravi je kršćanska.

Nadamo se da će ovaj kongres u­roditi najboljim pledom za obnavljanje duša i narodnog života u duhu euha­rističnog Isusa.

Jilvno IspoviJedanJe vJere Dosta se je govorilo o veličanstve­

nom obredu Rio Janeiro-a pri posta­vljanju grandioznog spomenika Kristu Kralju. To je odjeknulo po cijelom svijetu, kad je taj američki spomenik preko radija iz l Rima osvjetlio sam Guglielmo Marconi. Ali se prigodne epizode dnevno objelodanjuju.

Tom je zgodom u Rio Janeiro-u održana sedmica Krista Spasitelja u prisustvu karoinala Leme· a, a sudjelo­vali su i najveći brazilski političari. Uz ostale govorio je i mini;tar financija g. Witaker koji je javno ispovijedajući svoju vjeru među ostalim ovo rekao: "Nijesam· došao na kakvu konferenciju, dolazim zato, da svojom malenkošću

uzveličam ovu proslavu, dolazim zato, da podam udovički obol, dolazim na­pokon zato da klečeći podam duboko ~tovanje Isusu koji je postavljen na povišene mjesto na~e prijestolnice. Neka ovo duboko štovanje bude čin

vjere u ovom času velikih i teških kušnja s vjerom u sretniju budućnost

pod zaštitom i blagoslovom Isusa koga u ovim nemirnim vremenima postavlja­mo kao simbol na svjetlo-zelene kra­ljevstvo podnožje-.

Kada tako govore vlastodršci jed­noga naroda, zastalno ne će uzmanj kati blagoslov Božji nad istim narodom

iStrana :;-.

Novi senjsko-modru­ški biskup

Smrću blagop. biskupa dra Ma­rušića, bila je ispraž'Jje·na stolica sen sko-modruške biskuoi!e. Nj Sv. Pljo Xl imenovao je novog bisku ­pa u osobi presvj. dra Ivana Star­čevića dosada generalnog . vikara·

Uz mnogobroj.::e čestitke pri­družuje se i uredništvo "Katolika" želeći novome biskupu mnog() ml­Jesti božfe za spas du'§a i napre­dak povjerenog stada.

UREDN ŠTVO

Ka~o se vladaju neki kršćani u crkvi Držanje l<ršćara u crkvi često je a

osobito u na'im danima upravo žalo­sno. Vi'e puta ne drže se tako ni u javllim lokal ima . Zai ,ta bi mogao opet Isus s bičem u ruci proći po n:Jšim cr­kvama i nanovo još jač1m gl·•Som kazat•: "Kuća je moja dom molitve, a vi ju pretvoriste u rnbojničku špilju •.

Sjetite se katolici, svet )S! i vaših crkava! Znajte d~ dJbri kršćani stoje sa najvrćim strahopoč ta.,jem u crkvi. Pamet im pr .. ti divr e e brede, a srce im je 1 zd1gnuto k Go pod1,1u, k Gu­spodinu, da mu 'e 7.ahv~le za prim­ljene i d:~ ga mole za budu ~e potreb.",

Baltazar vi;olić:

Euhar. i vi erski život dauašniice *) Kod najstrašnije ka!1htr· fe s ·1jela ,

ored za u •ijek zatvoreni 11 na'ima sr ·. šenog Edena, onda l{ađ ie čovjek P '~O

sa svog viso1u'g pijede lala, da se 'Više na nj nikada ne po l1gnr, n·knu e su u ljudskoi duši dvij'· ile . dva d•a metralno oprtčna princ•pfl, princip dobra i r ri t cip zla. Jedan čovj ka diže k Z\ iJezdama, k vječnoj I lini, k zadnjem n jP govom cilju - k Bng 1; drugi ga po )u t zarramne S'rene vabi u ponor, k tminama, k laži, k najbe­• t1jnlnijim :,Ira:. tima, k re'z ježivoj ')rO pash. l'<ernkidna borba IZ nedu cwa dva repritafeiJa piše kroz vjekove vjerc; lco-lwlturn u i socijal u povijest č ov jećanstva.

Strašna arena, na kojoj su se odi­grale teške, oča j ne borbe 1zmtdu ova dva nepomirljiva duelaota, u našim

') Govor \ '1 .č . Vljollća ua ja\'nom zboro­anju 10. VII. 1Sd2. pliJOdom Euhar. kongresa

u Tljcsnomu.

KATOLIK

No neko će zapitati a kako da sto· jim sabran u crl<vi? Za mene je to nemogu ćei I)tina je da ne možeš. Ja bih ti se čudio kad bi mo;ao. Gdje ti je molitvenik? A'<o ne znaš čitati,

gdje ti je Inu nica? · O kada bi svatko nosio sa sobom molitvenik ili krunicu u crkv i kako bi to oilo lijepo. Zar vas je sram, lcršć. katolic i, da vas ~vide s moiltveoikom u ruci? A je li vas je sram kad vas vide va ni po ulicama novinom u ruci? Zar je kakv o zlo č i ­

tati ili moliti iz kakve pobožne knjige? Molimo, kršć . katolici. Nemajmo ni­

kakovih obzira !Iskreno pobožna čovj e k a svijet r.e prezire, već.. ga se boji i po­štuje! "Koliko se čovjek um jetnošću i znunoš"u uzdiže nad životinju, toliko se opće.Jjem s Neizmje nim Bogom uzvisuje nad samoga sebe" rekao j e Haser t.

Zar još opstoji pap inst 10 ? Jed 10g dana u mjestu Tro .nsoe u

1 orveškoj neki dobri protestant pođe

u pos j te k Ica l. rr. bion aru i za ;:>ita ga : "Je li još opstoj i papinstvo?" - "Da - op;toji" - odgovorio je rn·~ionar .

Pa onda se i ja U;li5ujern u kat. crkvu, odvrati prote)tant. Mi io nar, što od čuđe n ja, a što od veselJa n•je moga da sh vali pro te tan tov od gov Jr. Na to će prr te tant: "Luter je kazao dl! će

on z · d~ti smrl1 i udarac papin;tvu" .

d.il ima prcširila se Je orijaškim di­menzijama na sva pndručj~: : viere, kultue, socijalnog poret o;a nacionaliz­ma, na pnvai!Ji i javni život bilo po­jedinca, hilo naroda . Pakleno na re­zanje zla kulminuje u tragično j da­nrš lJ c1 bzcajući Cijeli sv• jet u dvsada još nezap2 mćene nevolje i neizdržljive ku3nje, koje u oč:Jjn o j nesnošlJivo ·ti pnjete kat~strofalnim erupcijama . Gle dajući sa Petrove gramtne klis~:re da­lekovi r;i Or, o slavno vladajući Papa Pio Xl. tu gigantsku borbu zla, koJa je arandžtriila ve tekovine ljud;kog uma, da ist·ijebi d bra, pra\ icu, vjeru, iz ljud, 1h srdaca napi aa je u najno­vijernu vome encikli~kom pi,mu .Cha­ritate Christi co.,pulsi~ . • Jed'a s , ća

od potopa su rećemo s tolil<im i lako velikim duše v 1im t je ·k oba 11a , koje bi lt~lw duboko i h.ko općeni ' o iskušale red ljudski, k;~kve g11 na našu žalost muče u dan ~šnje vrijeme".

~to je današ1je čovječanstvo do­velo do tako fatalnog ruba propasti ?l

BroJ 28

Ako da!las iza tri i po vijeka opstoj i papinstvo, to je očiti znak da je Luter lagao. Bog zas talno nije izabrao jed­nog laživca da osnuje i reformira svoju crkvu. Da l{Je: djelo Luterovo nije vri­jedno i ne može da spasi moju dušu, radi toga se povraćam u kat. crkvu.

Uistinu, postao je katolik on i ci· jela njegova obitelj.

Misionareva borba s tigrom Nedavno je bila u Rimu mala grupa

američkih misionara koji putuju u In­diju. Među nji ma se je nalazio o. Kr istof Brooks. Na njemu su se opa­žali z1akovi zaci jeljenih rana koje je bio zadobi u ljutoj borbi sa bjesnim tigrom.

Kad je naime o. Brooks u siječnju 1930 opa zi o, da se je za glađeo i tigar bacio na nekog bijednog poganina, odvažno je potrčao u pomoć tom ne­sretni~u . Tigar iskali svoj bijes na misionaru, baci ga na zemlju i stane ga greps!i. Otac se je Brooks očajno

borio sve dotle dok nije drugi misio­nar ootegao nožem i ubio tigra.

Otac se je Brooks morao povratiti u A 'll eriku da i cijeli zadobivene ozlede i tj ~> les o oporavi. Čim se je ojačao i oporavio zaželi se opet svoje drage misi je

Vojnici se Kr istovi ne boje pogibli-• • • • o J

np, ova Je \Jera 1 to tako jaka kakva je bila "jera Apostola i m lčenika.

N•šta drugo nego paklena međ..tsobna mr2n1e, g1ženje najelemEntarnijih prava sl ab ega, pljačkačko obogaćivanje ne­kolle n na teret najsiromašnijih slo­jeva, kojt su rob ~k i upregnuti u borbi za egzt)tencu, da kumirima kapitaliz­ma irtvuju svoju krv, ljudsko dosto­janstvo, voju obitelj i sve svoje du­ševne i fi dčne sile.

Dao šnje čovječanstvo mnralo je da do ovoga dođe, jer se je udaljilo od Puta, Ist1ne i Života - oj Krista, od č>Jdesne aga pe Anđeoskog stola, gJje čovjek blaguje B'Jgll, da postane Bog. Daonšnji svijet, koji diše dahom paklenoga zloduha. koji je iz'lakazio c!uš.1 pohlepom za blagom, tira r ijom, okrutn :-ću, kr j1 se je opoga ·io p.ja n· stvom, blu1om, krađom , kako da J::ruži ru lw Kri:;tu, WJ i propovijeda među­

sobnu ljubav, milosrđe prama bližnje­mu, 1rijeznost čistoću, blagost. prezir blaga i bcga~tva veleći da će priie de va proći kroz uši od igle, nego li bogataš u kraljevstvo nebesko ?l No

Broj ~9.

Triumf Euharistije u Hvaru U doba kad je zahvatila kriza ne

samo materi ,alriu st ran u čovj eka već i duševn u, procvata je štovanje presv. Euharistije upravo kao nil{ad dosada. Pa i pravo je. Ima li bolj eg lij eka u ~vim žalosni m i teš~im danima negoli je štovanje Presv. Euharistije. Dok se širom kat. svijEta redaju velebni eu­.h ar istijski ko ngresi ni naša dom ovina ne zao taje. To nam sv j ldoči : Sara­jevo, Ogulin, O ,ntš, Ti,esno i napokon Hva r.

U petak 15. VII. sa zazivom Duha sv. za :JOčeo je kongres. U subotu u­jutro btla je otvo rena izložba crkvenog ruha i izložba dobre štampe. U l l sati biJ je svečan pontifil{al preuzv. dr J. Carevića dubrovač wg biskupa. Poslije podr.e stigao je naš preuzv. biskup dr J. Mileta. Bto je izv~nredno dočekan

i burno aklamiran Glavni drn kongres& bio je u ne­

dj elju . Ujutr o stigao je veliki broj pa­robroda i motorn ih čamaca. Jed11a li ­j epa če t a u~esnika s Križaricama stigla je iz Ši1 eni'{a s par'lbrođom .Ugljan" .

U 9 sati počela je pontif1l<alna sv. Misa preuzv. dr Milete pre!m koie propov•j:::dao mjesni bi~k 1p preuzv. Mons. M 'lo Pu š ć. Iza p ont f kala b1 e su održane st leš'<e kor f~re1c1je . K,.,t. m ževima g' vario je dr Juretić, Mu-

Ho je ne. 'frag'čnij e poklonici zll u svo­joj dem Jr ke j zagrilenosti svaljuju krivnju d br i .n dijel l m za o .sn osno stanje da'1a<:njeg ćotečanstva na sa mog Bog"l i n11 Crl,."u uje-govu .• Sam presveti Križ Krista Čuvara , veli Pio XI u s~orn. p· :nu t.:1j z 1a·ne'1 čed­

nost i i siromaštva, st :n•ljaju u i ti red sa znakovima sa ICemerJog imp"rt aliz-

. ma , kao da bi religiJa mogla s ·!opiti savez s cmm mračmm Sl ama, koje su sav svi jet strm oglavi! e u toli w bujicJ nt:volja" . I ta otvore1a rrrž 1ja protiv Boga i Crkve nj egO\ e i po' java se danas u svim zemljama i kođ svib naroda. No negdje ova mr.! j1 prešla j e u stra<:nu krvavu borbu, ko,a u svojim živi skim gron•am a ne zaostaje ni najmanje za k r • ć 1n kim progonstvi­ma u vrerneni11a Nerona, Do micijana , Dioklecijsaa i Jul1jan a apostate. - So­vjetska Rusija u tome danas nosi prvE nstvo. Najve ći slave nsl<i kršćansk i

na{od, č ij i je misticizam po;tao po­~lovičw , morao je da sustukne i da

~A TOLJI{

škoj omladi ni govorio je preč. D ul č ić

i vlč don A11te Radić, Kat. žena ma i majkama dr Ivan Ostoj ić, dok ka t. djevoj\{arna don F. Kr ~ tn ić i gđica

Sta1ković p.ofe-;orica iz Zagr::b1. Posli je podne od ržano javno zbo­

rovanje. G:woril i su uzorni katolici i odličn i govornici g. Sibe Za n ino vić,

P. Grgec, M. Mo-;tovac i dr Ddelić

sin. Iza zborovanja razv ila se je veli ­

čanstvena procesija u ko~oj je prisu­stvova lo prelw 5 hiljada naroda .

Herriot se kaje Jedan od najvećih fra'1cuskih dr­

žavnika , Hemot, o kome danas govori cijela mojer a Ev-ropR, kazao j .. jed· nom zgodom: .Imaj'llo odvat'lost i recimo: mi smo krivi . . . Puštamo da živi i da se razvija moderna mladež pod pogub im u'jecaj1ma: kina, ka­z,Jišta i be ramo"' štamp:! . .. A ništa ne činimo da to spriječimo". Ova Je ispovijest rio važna, jer ju je tzre.cao velki držav 1ik, ali i još veći nepr jate! j kill crkve i njenog morala. Treba da znamo d3 je 1-Iorri..,t vođa franc tskih masona.

Divljanje sovjeta Među trJJ<"lim novinarima se u

Moskvt pronijela vije t, da je kazilena ekspedicija G )U u mjestu Turbe z dovo pc klala u cijelom mj ~st 1, ukupno

se povc~e dublje mga li nrvi l·r ' ćani

u katal<Jm :le. Što nije učinio Lenjin, Troc!{i, S a:jin i nJih vi crveni drugovi da stupka 'izmijene v ju k , kult une i "OC jal 1e d;!je rJsko~?; naroda raza pinjući mu isp~ćenu d ·šJ na straša1 kd nečuven·h mu ·a?l Pr.:Jfanirane i razrušen;! e kv e, str ~ni Solovijec'<J O·

loci, koji ječe od uzdaha zlo t 1vljanih biskupa, s eć<>nil<a i drue:ih kr'ćarJa­sibirske 'urne, koje sielw patni;;J~e no Bogu "OsvećenP ruke, - ru ·td težak, koji je lhtn priv1t11og ima1j1 da po­st1Pe beskućni glad i proh:ter u so­vjet<;kim tvcrnL:ama - te cr'1i spo menik J 1de izdajnika Krist va, što se paklens'<i ce i nad b·atoubil.:č~wm ma­som ra ,trf'v~nom najg d nijim bole,ti­ma, ic;pijonim rl1d11 iZ1emoJ Jm ud pristlnog r da, eb tJ je traS1a slika današnje Rusiie, bez B Jg~ bf z Krista , bez Euharisti e. No sovjetska Rusija nije o!'tala csarnljena u barbarskim progonima svega .; to je buma!1o, pie menito i što vjerski diše, već da leki

Strana 3

preko 4 000 du~a . j~ r stanovnici nij esu se htjeli pokorili odredbama vlasti i predati životne na'tlirnice, koje je o đ

njih tražila vlada. A ovo zovu bol jše­v'stič'·i raj.

Naši dopisi PREI<O, 20. srpnia 1932.

Redovničko obla~enle

Na dan sv. Bonaventure 14. srpn ja obuklo je u ovdje~njem samostanu fra­njevaca- trećoredaca deset đaka red Jv· ničko od jelo. Polovica je iz ovog sela. Da n je toliko:!; siroma~tva, moglo bi se u ovom selu naći dosta djt:ce i mla­deži obojeg spola za crkveni stalež, jer je lijep'J razvij::na česta pričest.

~teta što radi radnog d,.na nije moglo biti više :judi na tom pobuj•JOm i mi­

lom obredu. Sada odlaze no1oobučen i

kandidati u novicij t u Krk.

OBITE

CIPELE Jer Vam neće bltl oezahvalne.

S:~lžene eljene svim cfpelamal N~ročlto ženskim l dječ J iml

ŠIBENIK SPLIT Kralja Tomislava M:1ru1Jć1 va 7.

Mf'x'co i drž vnici ltatoličkt ~panjol­ske uhvatili su ~e u lzrvavo kolo sa crvenim sjevernim Golijato•n, da unište kod "ebe ono što im je bilo najbolj~

- pradjedovsku vjekovnu kat. vjer t,

koja ih je oplemenila , digla na ni o k•tllur 1ih naroda, do •1ijela im sreć , mir i bl~gostanje.

A kako je kJ 1 na; u hn _ pogle­du ?l N šoj {atolič 1 oj vjeri, očuvanoj

naporima i životim~ naših pradjedo\'a trnovit i" put na ovoj grudi oosveć:::­

noj z·1o em i krvlju h:r~ć ~ nskih boraca i mučtnika. Koliki i koliki ulažu ve sile d'l je o-labe, ocrne i istrgnu iz srca s·nova naro a 1 a~eg~. No vise nego hi j dugodišrtj vj ra lm at. t. a­t ličkog naroda stoji i d~ nas kao za­vjttni hram, u koji ~u slo e· i \i nje­govi ponajljep~t trofeji. Kan dila u tome hramu mogu da u treptaj 1 u zlokob­nim časovim'l avetnih lujina, ne će

se u ;asi ti, dok ~nagu svoje S\ je tl osti budu crpla iz euhaiistijskog ta'Jerna­kula. (Svršlće se.)

Btr&na. 4 . KATOLIK

v

Iz katolič~oga 5ibe·niKa TEČAJ KRlŽARlCA uč e n i ca, aka­

dem i čarki i učitdjica održao se je ovih dana u ~ibeniku u zavodu sv. Luce. Tečaj je otvorio preuzv. gosp. biskup Mileta dne 9. ov. mj. Tečajke

su došle iz raznih krajeva naše do­movine. Bilo ih je iz Zagreba, Zemu­na, Krapine, Međumurja, Petrovara· dina, Varaždina, Samobora, a prisu­stvovali su tečaju i sve križarice uče­

nice iz ~ibenika i njegove okoline. Tečaju su prisustvo •a li i poznati kri­žHski radnici monsg. dr Gllnčević,

don Ante Radić, don Joso Felicinović, funkcionerke Velikog križarskog Se­strinstva iz Zagreba, a počastili su ga svojim posjetom i duhovnici Velikog križarskog Sestrinstva m nsg. dr Be­luhan i o. Bruno Foretić. 'Tečajke su svakog dana prisustvovale sv. Misi te recitirale sv. misu, a dnevno su i sve pristupale k sv. Pričesti. Predavanja su bila udešena u smislu Euharistijske obnove, a predavači odnosno preda­vačice nastojali su u obrađenim te­mama podati tečajkama praktične u­pute za provađanje pravog euharistij­skog života u sebi i svojoj okolini. Teme predavanja bile su slijedeće:

Križarstvo - škola euharistijskog ži­vota, predavala s. M. Stanković; Eu­haristijski život u nama, - mongr. dr Beluhan; . Papinstvo čuvar euhari­stijskog Krista, - s. A. Nasurović;

Približenje euharistijskom Kristu po liturgiji, - s. A. Lešić; Naš prosvjetni rad u vidu euharistijske obnove, -s. J. ~antić; Euharistijsko Križarstvo, - najbolja metoda dječjeg uzgoja -s. M. Iveković; Euharistija i misije, - s. V. Arnold; Euharistijski Spasitelj i naši socijalni pogleđi - vlč. Feli­cinović; Euharistijsko Srce i apostolat mode, - s. Đ. Vitković; Katoličko

shvaćanje braka, - dr Gunčević; Za koga ću poći - s. A. Ostojić; Inte­lektualno nastojanje naše učenice, -s. Z. Latković; Demokratizam u našim redovima, - s. V. ~vigir; Euharistij­ska obnova našega sela, - s. M. Grgić; Molitva, žrtva i apostolat Kri­~arica za porast i ugled svećeničkog staleža, - s. K. Kužina; Apostolat učenice. - s. M. ~arie; Euharistijske tradicije hrvatskog naroda, - don A. Radić. Predavanjima je u dva navrata prisustvovao i preuzv. biskup Mileta.

Tečail<e su velikom pd njom pratile predavanja i sudjelovale živahnim debatama. Osim ovog naučnog djela imale su tečajke dosta vremena za odmor, kupanje i razne izlete, koji su poduzimani u bližu i dalju okolinu ~i benika tako na slapove Krke, u Vo­dice, Krapanj, Zlarin, Primošten, a o­sim toga prisustvovale su tečajke u potpunom broju Euharistijskim kon­gresima u Tijesnu i Hvaru. Na koo­gre~u u Tijesnu, održala je s. Viktorija ~vigir, sakupljenom narodu predavanje Euharistija i žena, a u Hvaru progo­vorila je s. Marica Stanković ženskoj omladini o Euharistiji i ženskoj omla· dini. Tečaj je završen dne 21. ov. rnj., a dan prije zaključka priredile su marne šibenske Križarice u društvenom domu sestrama tečajl<ama veselicu, koja je u najboljem raspcloženju spojila te­čajke s njihovim sestrama iz ~ibenika. Priredbu je počastio svojim prisućem

preuzv. biskup Mileta sa preč. gg. don Josom Fe l icinović i don Ante Radić.

Tečajke su se razišle svojim kućama

oduševljene za križarske ideale, za­hvalne svima onima, koji su im omo­gućili, da obogate svoje duše vredno­tama, koje će im pomoći u eubari­stijskoj obnovi njihove okoline.

U NEDJELJU 24. VII. preuzv. naš biskup pođijeliće svećenički red vlč.

g. Marjanu Zjačiću i vlč, g. Romanu Lukinu. Ređenje će se obaviti u Va­roškoj župnoj crkvi. Počinje tačno u 7 sati ujutro. Katolici, a osobito Va­rošani, dođite u velikom broju. Sa svojim prisustvom kao i pobožnim vladanjem najljepše ćete uzveličati li­jepu svečanost jednog vašeg sina.

GRADSKE SVETKOVINE. U po· nedjeljak na 25. ov. mj. počinju tra­dicionalne šibenske svetkovine. Na blagdan sv. Jako Aa u l O sati je pro­cesija pak pontifikalna sv. Misa u Stolnoj Crkvi. U utorak, na sv. Anu ujutro u 6 sati lekcije i sv. Misa na Kaštelu Na 10'/1 u Stolnoj Crkvi sv. Misa a u l P/, sv. Krizma. Popodne u 5 sati biće svećani otvor rake sv. Kristofora u Stalnici. U srijedu, na blagdan sv. Kristofora počeće lekcije u 5 sati ujutro iza kojih biće sv. Misa. U ll sati pontifikalna sv. Misa a po· podue u 6 sati procesija.

Broj 29,

UTORSKA POBOŽNOST SV. AN­TUNA PADOVANSKOGA u crkvi sv Frs ne počinje svakog utorka u osam sati navečer.

IZ CRKVE SAMOSTANSKE SV~ LOVRE. Svakoga utorka u 6 sati jutrom preko cijele godine obavlja se pobožnost sv. Ante. U šest sati izloži se na klan janje Presv. Olt. Sakrame­nat. U isto vrijeme čita se na Svečevu Oltarn sv. Misa uz pratnju harmonija i pjevanje nabožnih pje;ama. Završava se udijeljenjem blagoslova sa Presve­tim Svetotajstvom i zajedničkom pri­češću štovateljica sv. Ante.

ZA NOVA BOJADISANA CAKLA. U SJEMENI~NOJ CRKVICI SV. MAR­TINA darovali su: Don Joso Felici­nović Di~ 100; gospoda L. B. Din 100; vlč. Mitar Smirčić žuJnik u Lu­kosanu Din. 80; vlč. Srećko Pavić·

upr. ž. Primoštena Din 20. - Uprava Biskup. Sjemeništa harna im zahvaljuje.

ZA NOVO ZVONO SJEMENIŠNE CRKVICE SV. MARUNA darovali su čč. ss. milosrdnice mjesne ban. bol­nice Din 100. i N. N. Din 30.- U­pre.va Biskup. Sjemeništa harna itn zahvaljuje.

~ ~ .MILAN R.ELJA Trgovina željeza svakovrsnog

alata l uljenih boja, - - - ~IBENIK - - -

prolzvađa

jeđlno

Sl BENU(