Ante Kovai: U registraturi- kolski esej -

Trei roman Ante Kovaia, U registraturi, vrhunac je njegova proznog rada i uz Seljaku bunu Augusta enoe jedan od najznaajnijih romana hrvatske knjievnosti 19. stoljea. Autor u romanu saima sve dotadanje osobne knjievne, drutvene i politike tenje, a u cjelosti je objavljen 1911. godine, nakon to je u dijelovima izlazio u "Vijencu". Glavna problematika kojom se roman bavi vidljiva je ve u prvom dijelu romana kojem pripada i zadani ulomak. Propast senzibilnog intelektualca nakon dolaska u grad, odnosno suprotstavljanje idilinog seoskog I gradskog ivota, upitnih moralnih vrijednosti esta je tema knjievnika enoinog doba.Roman prati ivotni uspon i pad glavnog junaka, Ivice Kimanovia od njegovog ranog djetinjstva pa sve do smrti. Ivica Kimanovi bio je bistar seoski djeak, a njegovo djetinjstvo, zatieno ljubavlju majke te uljepano ivotnom radou oca, prolo je kao lijepa bajka, ostavivi u Ivici prave moralne vrijednosti. Iznimna nadarenost i elja za znanjem odvode ga iz slikovitog zagorskog sela u grad, u kuu Mecene. Mecena je ovjek skromne inteligencije te mrane i nejasne prolosti, iza njega je bludan ivot i zloin. U gradu Ivica spoznaje nalije ljudi i ivota pokvarenost slugu i glupost gradskih poluinteligenata. U Mecenin dom dolazi nova tienica, Laura, u koju se Ivica iskreno i bezazleno zaljubljuje. Ve pri prvom susretu s Laurom Ivica odaje neke od svojih glavnih karakternih osobina, onih koje ga na kraju odvlae u propast pasivan je, mlak i neodluan, nesposoban suoiti se sa izazovima koje nudi novi, gradski ivot. " ja iznenaen promatrah njezin krasan lik, a ujedno punila mi se dua jedom i gorinom..." Ivica s oduevljenjem, ali i sa strahom gleda Laurine usplamtjele emocije, bojei se njihove neobuzadnosti i zavidei biu koje ih posjeduje. Laura je, s druge strane, fatalna ena koja od nedune rtve surovosti ivota postaje nemilosrdna ruka zla koja razara svoje nevine rtve. Laurina je prolost tragina i bolna pria koja raznjei i oara Iviino isto srce. Laura je bila neduna djevojica i borila se da to i ostane, ali ivot, ljudska srea i nepovjerenje nisu joj to dopustili. Kada se, razoarana okrenula zlu, postajui suprotnost samoj sebi, nije traila oprotaj. Ivica postaje jedini ovjek koji joj moe pomoi, a on bjei, zaplaen veliinom njezina traenja, nesposoban ispuniti golemu prazninu u njezinoj dui.

Dva pejsaaVidri, "najvei slikar meu pjesnicima" i u ovoj pjesmi iznosi pjesanu lirsku temu, sliku nonog krajolika poslije kie. Blistava ljepota noi kroz koju pjesnik donosi motiv izmjene svijetla i tame impresionistiko je obiljeje ove pjesme, kontrastom se zaustavlja dojam, raspoloenje, emocija. Dijalog s prirodom. "Gledaj- glas mi se javi -" U dijalogu s prirodom oituje se pjesnikova nazonost. Mistinost i simbolizam pjesme vidljivi su u njezinu raspoloenju. Prevladava uznemirenost, uzbuenost, zbunjenost te osjeaj nemogunosti spoznavanja prirode i njezine tajanstvenosti.