Ozljeda je tjelesno oštećenje koje nastaje uslijed iznenadnog izlaganja različitim vrstama energije (mehaničke, kemijske i fizikalne) ili uslijed nedostatka osnovnih vitalnih elemenata (utapanje ili gušenje)

S obzirom na visok udio u ukupnoj smrtnosti i pobolu, ozljede predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, ali i u svijetu.

Događaji koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti pa se intenzivno radi na epidemiološkim analizama ozljeda, istraživanju rizičnih čimbenika, te izradi i primjeni preventivnih mjera.

NENAMJERNE OZLJEDE ILI NESREĆE – ozljede nastale u prometu, uslijed trovanja, padova, opeklina, utapanja i slično

NAMJERNE OZLJEDE ILI NASILNE OZLJEDE- tjelesne ozljede nastale uslijed: samoozljeđivanja, ozljeđivanja kao posljedica nasilja te kolektivnog nasilja (terorizam, ratovi)

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje zbog svih ozljeda (nenamjernih i namjernih) smrtno strada 5,8 milijuna ljudi s udjelom od 10% u ukupnoj smrtnosti

Vodeći su uzrok smrti u djece i mladih u dobi od 1 do 44 godine starosti.

Od ozljeda u Hrvatskoj umire 2/3 osoba muškog spola i 1/3 osoba ženskog spola.

PROMETNE- 23%OSTALO- 21%SAMOUBOJSTVO- 15%UBOJSTVO- 11%PAD- 8%UTAPANJE- 7%OPEKLINE- 6%OTROVANJE- 6%RAT- 3%

Uzroci smrti od ozljeda u Hrvatskoj

PAD- 35%SAMOUBOJSTVO- 26%PROMETNE- 15%OSTALO- 12%OTROVANJE- 4%UTAPANJE- 3%GUŠENJE- 2%UBOJSTVO- 2%OPEKLINE- 1%

U posljednjem desetogodišnjem razdoblju ukupne ozljede nalaze se na trećem ili četvrtom mjestu vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj.

61-69/100.000

Ozljede se smatraju važnim javno- zdravstvenim problemom na globalnoj razini te u njihovo sprječavanje i kontrolu treba uložiti još veće napore

Postoje četiri značajne međunarodne preporuke SZO koje se posebno izdvajaju:

1. Regionalni odbor za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (Bukurešt, rujan 2005. godine) donio je Rezoluciju o prevenciji ozljeda u kojoj se pozivaju sve europske države da stave prevenciju ozljeda na vrh ljestvice javnozdravstvenih prioriteta.

2. Vijeće Europske unije u svibnju 2007. godine donosi preporuke o prevenciji ozljeda i promicanju sigurnosti (stvaranje nacionalnih akcijskih planova za prevenciju ozljeda, prevenciju ozljeda kod kuće, sportskih ozljeda , prevenciju nasilja…)

3. Među najnovijim rezolucijama Svjetske zdravstvene organizacije navodi se Rezolucija o prevenciji ozljeda u djece (2011.g), kojom se pozivaju države da postave problem ozljeda u djece u prioritetna područja

4. Vijeće UN-a donosi rezoluciju kojom se razdoblje 2011.-2020. proglašava Desetljećem aktivnosti za sigurnost cestovnog prometa

cilj- smanjiti (za 50%) broj umrlih i teško ozlijeđenih u prometnim nesrećama

Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje 2011-2020. godine

Osnovni cilj Nacionalnog programa je smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za 50% do 2020. godine.

Mjere Nacionalnog programa podijeljene su na pet područja djelovanja: promjena ponašanja sudionika u prometu, bolja cestovna infrastruktura, sigurnija vozila, učinkovita medicinska skrb nakon prometnih nesreća i ostala područja djelovanja.

Nacionalni program prevencije samoubojstava kod djece i mladih

Akcija je usmjerena na jačanje borbe za trajnu prevenciju samoubojstava, razumijevanje osoba sa samoubilačkim sklonostima i ponašanjem, kao i podizanje svijesti ljudi o toj problematici na globalnoj razini.

Temelji se na:

Ranom prepoznavanje i liječenje depresije i uočavanju rizika suicidalnog ponašanja

Povećanju broja i dostupnosti profesionalaca i usluga na području zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih

Ograničavanju dostupnosti uobičajenih ili visoko letalnih sredstava za počinjenje samoubojstva i potencijalno rizičnih mjesta

Izradi Postupnika postupanja u slučaju počinjenja samoubojstva ili pokušaja samoubojstva

Prevencija padova i prijeloma kod osoba starijih od 65 godina

Povećati razinu znanja o rizičnim i zaštitnim čimbenicima vezanim uz padove u starijoj dobi te njihovim posljedicama

Povećati spremnost za organizirano ili samostalno bavljenje tjelovježbom

Povećati informiranost o ponudi društvenih i fizičkih aktivnosti na raspolaganju pri klubovima umirovljenika ili u njihovoj (su)organizaciji

Povećati svijest o potrebi i koristima prilagođavanja doma u smislu smanjivanja okolinskih čimbenika rizika

Povećati informiranost o dostupnim (lokalnim) obrtima koji izvode radove u kući

Prometna nesreća – događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta.

Prometna nesreća s poginulom osobom – prometna nesreća u kojoj je poginula najmanje jedna osoba na mjestu nesreće, pri prijevozu ili u roku od 30 dana od posljedica te prometne nesreće.

Prometna nesreća s ozlijeđenom osobom – prometna nesreća u kojoj je ozlijeđena jedna ili više osoba, a nema poginulih osoba.

Prometna nesreća s nastradalim osobama – prometna nesreća u kojoj je nastradala jedna ili više osoba (bilo da se radi o poginulim ili ozlijeđenim osobama).

Prometna nesreća s materijalnom štetom – prometna nesreća u kojoj je izazvana materijalna šteta, a nije bilo nastradalih osoba.

2.636 nesreća ozlijeđeno 1.029 osoba teško su ozlijeđene 163, a lakše 866 osoba poginulo je 8 osoba (pet vozača i tri pješaka)

2013. u 182 zemlje svijeta odnosno 99% svjetske populacije zabilježeno je 1,24 milijuna poginulih osoba u prometnim nesrećama

U prometu je poginulo otprilike 186 300 djece mlađe od 18 godina

Nesreće se rijeđe događaju u visoko razvijenim zemljama, a češće u srednje i nisko razvijenim zemljama

Više od 1000 osoba u dobi 14 do 25 godina svakodnevno pogine na cestama

Prometne ozljede su vodeći uzroci smrti osoba između 10. i 24. godine

Najčešće su ozlijeđeni pješaci, biciklisti, motociklisti i korisnici javnog prijevoza

Namibia → 53.4 Hrvatska → 13.6.Maldivi → 2.4

nedostatno vozačko iskustvo vožnja neprilagođenom brzinom vožnja pod utjecajem alkohola i droge nepoštivanje prometnih propisa neodgovorno ponašanje

Brzina je uzrok svake pete prometne nesreće, odnosno u 504 nesreće u prva 4 mjeseca ove godine.

Prosječno svaki četvrti od ukupno utvrđenih 62.680 prometnih prekršaja bio je prekršaj prekoračenja brzine.

Vozači s nedopuštenom koncentracijom alkohola sudjelovali su prosječno u svakoj osmoj prometnoj nesreći.

U jednoj od ukupno 8 nesreća s poginulim osobama osoba koja je izazvala nesreću je bila pod utjecajem nedozvoljene koncentracije alkohola i to preko 1,5 promila.

Nadzor brzine kretanja vozila te vožnje s nedopuštenom

koncentracijom alkohola su PRIORITET u prevenciji prometnih

nesreća!!

Biciklisti i motociklisti trebaju nositi zaštitnu kacigu Vozači automobila trebaju obvezno vezati sigurnosni

pojas (↓ smrtnost za 61%) Korištenje dječjih sjedalica (↓ smrtnost za 35%) Educirati djecu kako da se snalaze u prometu i kako da

budu viđeni (npr. reflektirajući prsluci) Poboljšanje cestovne infrastrukture Prilagoditi dizajn vozila cestama

Riječ «suicid» dolazi od latinske riječi «sui caedere», što znači ubiti se, dakle, označava čin svjesnog i namjernog oduzimanja života samome sebi.

Tinejdžersko samoubojstvo Eutanazija Pojedinačna, dvojna, višestruka (masovna)

samoubojstva Ritualna samoubojstva Samoubojstvo pod utjecajem nekog kulta Samoubojstvo prema metodi, mjestu i vremenu Smišljena i afektna samoubojstva Naprasna i polagana samoubojstva

Svakih 20 minuta netko se ubije u SAD – više od 30 000 godišnje

Incidencija samoubojstava u SAD je oko 12,8 na 100 000.

između 75. i 84. godine učestalost doseže 25,2 na 100 000.

Muških samoubojica ima gotovo 4 puta više od ženskih, iako bi se omjer uskoro mogao približiti iznosu od 3 : 1, jer žene sve više postaju rizična skupina.

Tri puta više žena nego muškaraca pokušava se ubiti, ali u tome ne uspiju.

.

.

Muškarci se obično ustrijele ili objese; žene češće uzimaju tablete za spavanje, pa vjerojatno zbog toga i ima više neuspjelih ženskih samoubojstava.

Svake godine više od 10 000 američkih studenata se pokuša ubiti, a da čak 20 % njih bar jednom tijekom studija pomišlja na samoubojstvo.

Najveću učestalost samoubojstava- Mađarska.

Velika učestalost -

Češka, Slovačka, Finska, Švedska, Japan i Austrija.

Vrlo mala učestalost Grčka, Irska i Italija

“Osobe koje raspravljaju o samoubojstvu neće ga počiniti”. Činjenica je da gotovo ¾ samoubojica prije samoubojstva zapravo o tome obavijeste druge, bilo u obliku krika za pomoć ili s namjerom da druge povrijede.

4 tipa samoubojstva: EGOISTIČKO ALTRUISTIČKO ANOMIJSKO FATALISTIČKO

U Hrvatskoj se posljednjih desetak godina, svake godine ubije prosječno 1000 ljudi, a na svako izvršeno samoubojstvo dolazi nekoliko pokušaja, a na svakog tko pokuša samoubojstvo dolaze još tri osobe koje o samoubojstvu razmišljaju ili ga planiraju.

Hrvatska je na 13. mjestu po broju samoubojstava muškaraca i s prosječnom stopom 34,6, (na prvom je Litva, zatim Rusija, Letonija, Estonija, Bjelorusija...), a što se tiče žena je na 10. mjestu u svijetu i s prosječnom stopom 11,7 (na prvom je Šri Lanka, zatim Mađarska, Estonija, Letonija, Litva ...).

Trebamo je ohrabriti da potraži profesionalnu pomoć, a ako treba, otići s njom

Nikako ne smijemo ostaviti suicidalnu osobu samu Moramo provjeriti jesu li joj dostupni lijekovi,

otrov ili opasni predmetu Trebamo smiriti trenutnu kriznu situaciju Pokušamo otkriti razloge za uznemirenost

Ne stidimo se i ne ustručavajmo se pozvati pomoć! Ako treba, pozovimo Hitnu pomoć Obratimo se prijateljima, roditeljima, osobama u

koje imamo povjerenja, profesionalcima kao što je obiteljski liječnik, psiholog, psihijatar

Pozovimo SOS telefon. Pozovimo plavi telefon Pozovimo centar za krizna stanja Pozovimo policiju ili socijalnog radnika

Pad je događaj kada se osoba iznenada nađe u položaju iz kojeg bi se morala brzo ispraviti, a to ne može, pa pada na tlo ili na nižu razinu

Najčešće padaju djeca, odrasli rjeđe

Ozlijede od pada u srednjoj dobi teže su nego u djetinjstvu, a padovi u starijoj dobi imaju najteže posljedice

Prema podacima iz EUNESE, zemlje članice Europske Unije podijeljene u 4 skupine prema visinama stopa mortaliteta od padova

SKUPINA S NAJVIŠIM MORTALITETOM

SKUPINA S NAJNIŽIM MORTALITETOM

Danska, Češka, Finska, Norveška, Slovenija, Italija

Španjolska, Grčka, Švedska, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo

U SAD-u je u 2000. godini bilo 10 300 umrlih i 2,6 milijuna medicinski liječenih osoba zbog padova (National Vital Statistic System –

Injury Surveillance System) U Hrvatskoj zbog padova godišnje umire

90/10 000 starijih ljudi, žene češće od muškaraca

1/3 stanovnika s 65 godina i više te ½ stanovnika starijih od 80 godina doživi barem jedan pad godišnje

6-10% padova rezultira prijelomom, a još 10% teškim ozljedama

Bolesti Kronične degenerativne

bolesti sustava za kretanje Akutne bolesti

Lijekovi Alkohol Okoliš Vremenske prilike i

slaba vidljivost

Zdravstveni djelatnici Starije osobe Arhitekti i planeri Stube Vanjska okolina Samopomoć

Starije osobe Trebaju biti svjesne svojih sposobnosti, poznavati nuspojave lijekova koje konzumiraju, kontrolirati vid, koristiti pravilnu obuću, Izbjegavati teške fizičke aktivnosti, Biti oprezne prilikom kretanja

Stube Moraju imati

hrapave, nesklizajuće i lako uočljive rubove

Rukohvati uz cijelu dužinu stuba i obostrano, u promjeru 4 cm

Uočljivije obojeni rub zadnje stube

Vanjska okolina Pločnici, ceste i dr. ne smiju imati jame ili

pukotine Postaviti klupe za odmor starijim ljudima Ravne površine održavati čistima

Samopomoć Pomoć članova obitelji Dobrosusjedska pomoć Zdravstvena skrb

Samopomoć Kada starija osoba padne trebala bi se znati sama

podići Ako su ozlijeđena koljena, sjesti na pod i odgurivati

se U slučaju težih ozljeda pokriti se kako bi se

spriječilo pothlađivanje Telefon ili mobitel držati na niskom ormariću Izvijestiti obiteljskog liječnika Upozoriti na uklanjanje rizika u okolini i vraćanje na

dosadašnje aktivnosti