ellen white - od srca

7/30/2019 Ellen White - Od Srca

1/455

1

Ellen G. WhiteOD SRCA


2/455

2

Nakladnik

ZNACI VREMENAwww.znaci-vremena.com

Izvornik

From the Heartby Ellen G. White

ISBN 978-0-8280-2512-6

Urednik

Mario ijan

Prijevod

Milan ulji

Lektura

Marijan Malai

Korektura

Ljiljana idara

Prijelom

Miroslav Vukmani

Tisak

TIPOMATZagreb, 2011.


3/455

3

Ellen G. White

OD SRCA


4/455

4

Ako nije drukije naznaeno, svi biblijski tekstovi

navedeni su iz prijevoda Kranske sadanjosti

Brojke na marginama knjige ukazuju na brojevestranica izvornika

CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

pod brojem 785625

ISBN 978-953-183-175-8


5/455

5

Predgovor

U Poslanici Efeanima 4,11 apostol Pavao navodi pet naj-vanijih darova Svetoga Duha: apostoli, proroci, evanelisti,pastiri i uitelji. Adventisti sedmoga dana vjeruju da je Ellen

G. White imala proroki dar, ali njezina sluba i ivot pruajudokaze da je imala i druge darove. Nee zato biti nikakvoiznenaenje to svoju slubu nije ograniila samo na proro-ku slubu. Jednom je napisala: Moja sluba obuhvaa i pro-roko djelo, ali se tu ne zaustavlja! (1SM 36)

Spisi Ellen G. White mogu se razvrstati u etiri osnovnekategorije. Prvo, tu su njezine tematske knjige koje obuhvaa-

ju teme kao to su velika borba, odgoj, zdravlje, evangelizam

i druga vana teoloka podruja. Drugo, tu su objavljena Svje-doanstva za Crkvu, od 1855. pa sve do 1909. godine, koja suse bavila pojedinanim izabranim temama. Tree, tu su i pi-sma, vie od pet tisua pisama. Meutim, ova bogosluna knji-ga sadri materijale iz etvrtog podruja njezinih pet tisualanaka u raznim crkvenim asopisima. Ona je objavljivala usvim najvanijim crkvenim asopisima, poevi od The Pre-

sent Truth, zatimReview and Heraldi The Youths Instructor,poslije Signs of the Times, ali i u drugim asopisima koji suizlazili u Sjevernoj Americi. Tijekom njezine misionarske slu-be u Europi i Australiji njezini su se lanci redovno pojavlji-

vali i u publikacijama tih zemalja.Tijekom njezine proroke slube, posebno u srednjim i

kasnijim godinama, skoro svaki tjedan izlazio je bar po jedanlanak u jednom ili vie asopisa. Ovi lanci postali su njezina

redovita veza s vjernicima Crkve. Mnogo godina oni su izlazilina naslovnim stranicama tih asopisa. Njezini lanci sadrajsu ove knjige koja nosi naslovFrom The Heart (Od srca).

Mnogi od tih lanaka bili su pisani posebno za objavljiva-nje. Neki su prijepisi propovijedi koje je odrala. Drugi su


6/455

6

biljeke s puta. Ima i onih koji govore o njezinim spisima,posebno o nizu Velika borba. Neki su pisma. Neki su dijelovinjezinih knjiga, dok su drugi dio grae prikupljene za njezineknjige. Ona je bila vrlo plodna spisateljica. Njezina ukupna

pisana ostavtina procjenjuje se na stotinu tisua pisanih stra-nica. Kakvog li blaga na raspolaganju Crkvi i svijetu!

Crpei iz obilja od pet tisua lanaka koji su se pojavili ucrkvenim asopisima, ova bogosluna zbirka prikazuje razno-likost njezinih savjeta. Ona je govorila i pisala crkvenom vod-stvu. esto je bila prisutna kada su se donosile vane odlukena zasjedanjima Generalne konferencije. Osjeala je posebnubrigu za propovjedniku slubu u Crkvi. Njezini lanci o bi-blijskim osobama puni su pouka za sadanje vrijeme. Zanima-la se za svakog vjernika Crkve. esto je govorila o uporabiduhovnih darova i talenata, vremena i novca. Upuivala je sna-ne rijei potpore doktrinarnim vjerovanjima Crkve. Biblija jeuvijek bila temelj svemu to je pisala. Njezino bogato pozna-

vanje Biblije jasno dolazi do izraaja u njezinim lancima.Snano podupire istraivanje Biblije, molitvu i druge elemente

molitvenog ivota. Financijska potpora putem desetine i prino-sa imala je u njoj vatrenog zagovornika. Njezino najvee ui-

vanje bilo je da iznosi Kristov ivot u svoj njegovoj raznoliko-sti, ukljuujui i usporedbe.

ivotna sluba Ellen G. White trajala je vie od sedamde-set godina, od prvog vienja u dobi od 17 godina, 1844. godine,do njezine smrti u starosti od 87 godina, 1915. godine. U ovojknjizi nema dovoljno prostora za svaku temu o kojoj je onagovorila i pisala. Teme u njoj donose samo izbor iz te bogateriznice.

Knjiga Od srca dvadeseta je u nizu bogoslunih knjigaove spisateljice. U oporuci je napisala uputu svojim povjereni-cima koji su vodili brigu o njezinim spisima da prave kom-pilacije iz njezinih rukopisa. itatelji svakako znaju za mnogetakve kompilacije koje su napravljene nakon njezine smrti.

Bez te odredbe u njezinoj oporuci, mnogi korisni i prikladnimaterijali ostali bi neobjavljeni. I sama Ellen G. White izdalaje brojne kompilacije svojih spisa tijekom ivota. I tema ovelikoj borbi doivjela je nekoliko proirenja. KnjiicuPut Kri-stu sastavila je ona sama uz pomo svojih suradnika. Niz


7/455

7

Svjedoanstva za Crkvu spada takoer u njezine poznate kom-pilacije. Mogli bismo spomenuti jo mnoge druge knjige. Pre-ma tome, i ova je knjiga samo nastavak njezine ivotne prak-se.

Kao i u mnogim drugim bogoslunim knjigama koje suobjavljene u posljednje vrijeme, njezini navodi u mukom rodupromijenjeni su u skladu s jezinim navikama suvremenihitatelja. Negdje je dotjerivana i interpunkcija da zadovolji su-

vremena pravila. U nekoliko sluajeva, budui da je dolo dopromjene opeprihvaenog znaenja pojedinih rijei, stavljenisu odgovarajui sinonimi.

lanci koje je Ellen G. White objavljivala u asopisima bilisu kao faksimili dostupni itateljima. Oni se mogu nai umnogim privatnim zbirkama vjernika, ali i u crkvama, kolamai drugim ustanovama. Danas se mogu itati i na internetu i nadiskovima. Meutim, izabrani lanci nikada prije nisu bili ob-

javljeni iskljuivo kao bogosluni materijal za privatnu i javnuuporabu. Naa je molitva da poruke knjige Od srca iz dana udan vode itatelje sve blie Isusu Kristu.

Povjerenici Ostavtine Ellen G. White

Washington, D.C., Sjedinjene Amerike Drave


8/455

8


9/455

9

Bog mi je naloio da objavim Njegovom narodu, pastorimai vjernicima: Zauzmite poloaj na uzvienom podruju. Sta-loeno se kreite naprijed i prema gore stazom koju je Isusutro. Nemojte se oslanjati na svoje miljenje. Posveenje isti-nom je vaa jedina sigurnost. Gospodin Bog Izraelov dat esvom narodu svoju snagu i mo, kako bi primajui mogli dava-ti. (Review and Herald, 26. travnja 1906.)

* * *

Vrijeme posveeno prouavanju Boje rijei i molitvi isplatit

e se dvostruko. (Signs of the Times, 25. lipnja 1902.)

* * *

U svakoj zapovijedi i u svakom obeanju Boje rijei nala-zi se istinski ivot od Boga, sila kojom se zapovijed moeizvriti i obeanje ispuniti. Onaj tko vjerom prima Rije, prima

i istinski ivot i karakter samoga Boga. (Isusove usporedbe,str. 16,17)


10/455

10


11/455

11

SIJEANJ1. sijenja

Stara i nova godinaSami sebe istraite! Ili ne poznajete sebe. (2. Korina-nima 13,5)

Nova godina upravo nastupa; ali prije nego to pozdravimonjezin dolazak, zastanimo i upitajmo se: Kakva je bila godinakoja je sa svojim teretom izvjetaja i zapisa prela u vjenost?

... Neka nas Bog sauva da u tom vanom trenutku ne budemotoliko obuzeti drugim pitanjima da ne posvetimo nimalo vre-mena ozbiljnom, potenom i kritikom samoispitivanju! Nekaono to ima manju vrijednost bude potisnuto u pozadinu, a naprvo mjesto neka izbije ono to je povezano s naim vjenimprobicima. ...

Nitko meu nama ne moe svojom snagom odraavati Kri-stov karakter, ali ako Isus bude ivio u naem srcu, Duh kojistanuje u Njemu, pokazat e se u nama. Svi nai nedostaci bite uklonjeni. Tko e se potruditi da na poetku ove nove godi-ne stekne novo i istinsko iskustvo u onome to je Boje?Popravite zla koja ste uinili koliko god je to mogue. Priznaj-te svoje prijestupe i grijehe jedni drugima. Uklonite svakugorinu i gnjev i zlou. Neka strpljenje, dugo trpljenje, ljuba-znost i ljubav postanu dio vaeg bia; tada e sve to je prei-

sto i preljubazno i dobro sazreti u vaem iskustvu. ...Naa je dunost da njegujemo Kristovo milosre, dabudemo krotki i ponizni u srcu, da budemo vrsti, nepokoleb-ljivi, postojani u istini; jer samo emo tada moi napredovatiu svetosti i osposobiti se za batinu svetih u svjetlu. Zaponi-mo godinu potpunog odricanja od sebe. Molimo se za jasnoprosuivanje... da moemo uvijek i na svakom mjestu biti svje-doci za Krista.

Nae vrijeme i nai talenti pripadaju Bogu i trebamo ihuporabiti Njemu na ast i slavu. Trebamo uloiti ozbiljne ibrine napore da svjetlo sja preko naeg ivota i karaktera i daobasja put koji vodi prema Nebu kako bi due bile privuenesa irokog puta na uski put svetosti. ...

13


12/455

12

Crkvi su potrebni snani mukarci i ene, uspjeni rad-nici u Bojem vinogradu, mukarci i ene koji e raditi natome da se Crkva preobrazi u Kristovo oblije umjesto da seprilagodi obiajima i navikama svijeta. Mi moemo dobiti ili

izgubiti sve! Potrudimo se da budemo na Kristovoj, pobjedni-koj strani kako bismo obavili istinsko djelo za Nebo. (Signs odthe Times, 4. sijenja 1883.)

2. sijenja

Bdijte i molite se Bogu

Blizu je svretak svega; prema tome budite umjereni itrijezni da se moete posvetiti molitvi! (1. Petrova 4,7)

Na Otkupitelj savreno razumije potrebe ljudskog roda.Onaj koji se ponizio i uzeo ljudsku narav, bio je upoznat snaim slabostima. Krist je ivio kao na Uzor. Bio je iskuanu svemu kao i mi, da bi mogao znati kako da pritekne u pomoonima koji e biti kuani. ...

Krist je uzeo na sebe nae nemoi, i u slabosti ljudskogroda morao je traiti snagu od svojeg Oca. esto Ga se moglo

vidjeti zadubljenog u iskrenu molitvu, u umarcima, pokrajjezerske obale i u planinama. I nama je zapovjedio da bdijemoi molimo se. Zanemarivanje budnosti i dubokog ispitivanjasrca navodi nas da budemo sami sebi dovoljni i duhovno oho-

li. Ako ne budemo imali duboku svijest o naoj potrebi dadobijemo pomo od Boga, neemo se iskreno i od srca molitida nam Bog pomogne. ...

Neprestana budnost velika je potpora molitvi. ... Onaj tkose u mislima obraa Bogu, ima snanu obranu. Takav e brzoprepoznati opasnost koja prijeti njegovom duhovnom ivotu isvijest o opasnosti navest e ga da zatrai zatitu i pomo odBoga.

Ima trenutaka kada je ivot kranina ispunjen opasno-stima i kada teko ispunjava svoje dunosti. Meutim, oblacikoji se navlae na nae putove i opasnosti koje nas okruuju,nee nikada nestati pred kolebljivim, sumnjiavim duhom kojise ne moli.

14


13/455

13

U takvim trenucima nevjerovanje govori: Nikada neemosvladati te prepreke; priekajmo dok ne budemo jasno moglisagledati svoj put! Meutim, vjera hrabro navodi na napredo-

vanje nadajui se svemu, vjerujui u sve. ...

Oni koji pred sobom imaju strah Boji svakoga dana upu-uju svoje molitve Bogu da sauva njihovo srce od zlih eljai da ojaa njihovu duu da se odupre kunjama. ...

Boja rije nas opominje: Molite u jedinstvu s Duhom usvakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom ustrajnou i svakovr-snom molitvom za sve svete, i: Budite umjereni i trijezni dase moete posvetiti molitvi. (Efeanima 6,18; 1. Petrova 4,7)U tome se krije sigurnost kranina i njegova zatita usredopasnosti koje okruuju njegove putove. (Review and Herald,11. listopada 1881.)

3. sijenja

Razumijevanje prema svima

Objava rijei tvojih prosvjetljuje, bezazlene urazum-ljuje. (Psalam 119,130)

Boja rije stavlja najmonija sredstva obrazovanja i odgo-ja, kao i najvrednije izvore znanja na dohvat ruke ljudskomrodu. Razumijevanje se prilagoava dimenzijama predmetakojim se treba baviti. Ako je zauzeto samo beznaajnim, obi-

nim pitanjima, ono postaje zakrljalo i oslabljeno. I u tomeje vrijednost Pisma kao sredstva za postizanje intelektualnekulture. Prelistavanje njegovih stranica u pobonom i poulji-

vom duhu proirit e i ojaati um vie od bilo kojeg drugogprouavanja. Pismo neposredno navodi na razmiljanje onajuzvienijim, najplemenitijim i najvelianstvenijim istinamakoje se mogu ponuditi ljudskom umu. Ono usmjerava naemisli prema beskonanom Autoru svega to postoji.

Ono nam otkriva karakter Vjenoga i mi sluamo Njegovglas dok razgovara s patrijarsima i prorocima. Ono nam otkri-

va tajne Njegove promisli, velike probleme koji su privlailipozornost svakog razumnog uma, ali koje bi, bez pomoi ot-krivenja, ljudski um uzalud pokuavao rijeiti. Ono prikazuje

15


14/455

14

naem umu jednostavni ali uzvieni sustav teologije, iznosiistine koje bi i dijete moglo shvatiti, ali koje su ipak takodalekosene da nadmauju sposobnosti i najsnanijeg uma.

Na Spasitelj nije zanemarivao uenost niti je prezirao

obrazovanje, ali je izabrao neobrazovane ribare za djelo ire-nja Evanelja jer se nisu nauili lanim obiajima i predajamasvijeta. Bili su to ljudi dobrih prirodnih sposobnosti, skromno-ga, pouljivoga duha; ljudi koje je mogao pripremiti za svoje

veliko djelo. ...Uitelji Zakona, sveenici i knjievnici s prijezirom su

odbijali uiti od Krista. Oni su eljeli pouavati Njega i estosu to pokuavali, ali su bili poraeni Njegovom mudrou iogoljeni u svojem neznanju i ukoreni u svojoj ludosti. U svojojoholosti i zaslijepljenosti nisu mogli prihvatiti Kristove rijei,ali su ipak bili iznenaeni mudrou kojom je govorio. ... Me-utim, rijei i djela skromnog Uitelja, to su ih zapisali neo-brazovani sudionici Njegovog svakidanjeg ivota, utjecali suivom silom na misli mukaraca i ena sve do danas. (Reviewand Herald, 25. rujna 1883.)

4. sijenja

arka molitva

Mnogo moe molitva pravednika ako je arka. (Jakov5,16)

Isus je na Spasitelj. On se moli za nas u Svetinji nadsvetinjama nebeskog Svetita i On e nam oprostiti nae grije-he. Na duhovni poloaj u potpunosti e se promijeniti ako seoslonimo na Boga kao na svoj sigurni oslonac ne sumnjajuinita, umjesto da pokuavamo pronai neku pravednost u sebiprije nego to doemo k Njemu. ...

Gospodin nas voli i podnosi ak i onda kada smo Munezahvalni, kada zaboravljamo na Njegove blagoslove, kada bez-boniki ne vjerujemo. ... Uinimo potpunu promjenu. Njeguj-mo dragocjenu biljku ljubavi, pomaimo jedni drugima. ...

U Bojoj rijei nalaze se bogata obeanja. Plan spasenjairok je i sveobuhvatan. To nije neka uska, ograniena odredba

16


15/455

15

koja nam je stavljena na raspolaganje. Mi se ne moramo osla-njati na dokaze koje smo dobili prije godinu dana ili prije

jednog mjeseca; ve danas moemo biti sigurni da Isus ivi ida nas zastupa. ...

Ako elimo osvjeiti druge, mi sami moramo piti s Izvorakoji nikada ne presuuje. Naa je prednost da se upoznamo sIzvorom svoje snage, da se uhvatimo za Boju ruku. Ako eli-mo dobiti duhovni ivot i snagu, moramo razgovarati s Bogom.Mi Mu moemo iznijeti svoje potrebe i nae iskrene molbepokazat e da smo shvatili svoje potrebe i da emo uiniti sveto je u naoj moi da usliamo svoje vlastite molitve. Mimoramo posluati Pavlov poziv: Ustani od mrtvih, i Krist eti svijetliti! (Efeanima 5,14)

Martin Luther je bio ovjek molitve. On je radio i molio sekao da neto mora biti uinjeno. ... Njegove molitve bile supraene smjelim hvatanjem za Boja obeanja, i uz boanskupomo uzdrmao je neogranienu vlast Rima, tako da su usvakoj zemlji zadrhtali temelji Crkve.

Boji Duh surauje sa skromnim radnikom koji prebiva u

Kristu i razgovara s Njime. Molite se. ... Kada ste maloduni,zatvorite vrsto svoja usta pred drugima; zadrite svu tamu usebi da ne biste zasjenili putove drugih; ali sve recite Isusu!Traite poniznosti, mudrosti, hrabrosti, vie vjere kako bistemogli vidjeti svjetlost u Njegovoj svjetlosti, radovati se u Nje-govoj ljubavi. Samo vjerujte i sigurno ete vidjeti Boje spase-nje! (Review and Herald, 22. travnja 1884.)

5. sijenja

Vanost molitve

Daniel je u srcu odluio da se nee okaljati kraljevim

jelima i vinom s njegova stola ... (Daniel 1,8)Molitva se ne shvaa onako kako bi trebalo. Nae molitve

ne trebaju obavijestiti Boga o neemu to Njemu nije poznato.Gospodin poznaje tajne svake due. Nae molitve ne trebajubiti dugake i glasne. Bog ita sakrivene misli. Mi se moemo

17


16/455

16

moliti u tajnosti i Onaj koji vidi ono to je tajno, ut e nasi nagraditi javno. ...

Molitva se ne upuuje da bi izazvala bilo kakvu promjenuu Bogu; ona nas dovodi u sklad s Bogom. Ona ne zamjenjuje

dunost. ... Molitva nee platiti dugove koje imamo pred Bo-gom. Boji sluge trebaju se osloniti na Boga kao to je touinio Daniel na babilonskom dvoru. Daniel je znao vrijednostmolitve, njezin cilj i svrhu; i molitve koje su on i njegovidrugovi uputili Bogu poto ih je kralj izabrao da slue nadvoru, bile su usliane.

Postojala je i druga vrsta zarobljenika koja je bila dovede-na u Babilon. Gospodin je dopustio da ti ljudi budu istrgnutiiz svojih domova i odvedeni u idolopokloniku zemlju, jer sui sami neprestano padali u idolopoklonstvo. Gospodin je do-pustio da dobiju sve to su eljeli od babilonskih idolopo-klonikih obiaja. ...

Kada bi svjetovna mudrost ocjenjivala njihov poloaj, Da-niel i njegova tri druga uivali su sve prednosti koje im jemogao pruiti babilonski dvor, ali e upravo tu biti izloeni

svojoj prvoj velikoj kunji. Njihova naela morala su doi usukob s kraljevim propisima i naredbama. ...

Daniel i njegova tri druga nisu smatrali, budui da je samkralj odredio to e jesti i piti, da je njihova dunost da jedui piju ono to im se nudi. Oni su se molili za rjeenje togproblema i prouavali Pisma. Njihov odgoj bio je takve naravida su ak i u zarobljenitvu osjeali da se trebaju osloniti naBoga. ... Daniel i njegovi drugovi ponaali su se onako kako bise svi mladii trebali ponaati. Bili su usluni, ljubazni, punipotovanja, pokazivali su vrline krotkosti i skromnosti. ...

Kada smo izloeni utjecajima koji su sraunati na to danas odvedu daleko od Boga, nae molbe za pomo i snagumoraju biti neumorne. U protivnom, nikada neemo biti us-pjeni u odbacivanju oholosti i odupiranju kunji da popusti-mo grenim sklonostima koje nas odvajaju od Spasitelja.

(Youths Instructor, 18. kolovoza 1898.)


17/455

17

6. sijenja

Pouke o molitvi koje dobivamo od Ilije

Ilija je bio ovjek koji je patio kao i mi; usrdno jemolio da ne bude kie, i nije pala na zemlju za trigodine i est mjeseci. Zatim je ponovo molio, pa jenebo dalo kiu, i zemlja je donijela svoj rod. (Jakov5,17.18)

U Ilijinom iskustvu iznesene su nam vane pouke. Kadaje na brdu Karmelu uputio molitvu za kiu, njegova vjera bila

je stavljena na kunju, ali je on ustrajno ponavljao svoj zah-tjev Bogu. est puta se ozbiljno molio, pa iako nije bilo ni-kakvog znaka da je njegova molba usliana, vrstom je vjeromi dalje iznosio svoju molbu pred prijestolje milosti. Da se pre-dao obeshrabrenju esti put, njegova molitva ne bi bila uslia-na. ... Mi imamo Boga ije uho nije zatvoreno za nae molitve,i ako stavimo na kunju Njegovu rije, On e nagraditi nau

vjeru. On eli da sve svoje interese poveemo s Njegovim inte-resima i onda e nas sigurno moi blagosloviti jer kada do-bijemo blagoslov, slavu neemo pripisivati sebi, ve emo svuslavu dati Bogu.

Bog ne odgovara ba uvijek na nae molitve im Mu seprvi put obratimo: kada bi to inio, mogli bismo pomisliti daimamo pravo na sve blagoslove i milosre koje je izlio na nas.Umjesto da ispitamo svoje srce ne njegujemo li, moda, neko

zlo, neki grijeh, mi bismo postali nemarni, ne bismo moglishvatiti svoju ovisnost o Njemu i svoju potrebu za Njegovompomoi.

Ilija se ponizio sve dok nije doao u stanje da nikakvuslavu ne pripisuje sebi. To je stanje u kojemu mi moramo bitida bi Gospodin uo nae molitve; tada emo odati slavu Nje-mu. ...

Mi trebamo vjerovati u Boju rije bez obzira na to po-kazujemo li neke osjeaje ili ne. Ja sam obino traila odBoga da osjetim bujicu osjeaja, ali to sada vie ne inim. ...Slino Iliji, stalno iznova upuujem svoje molbe pred prijesto-lje milosti; i kada Gospodin vidi da sam svjesna svoje neus-pjenosti i slabosti, blagoslovi dolaze. ...

18


18/455

18

Ja sam prepustila odravanje svoje due Gospodinu kaovjerodostojnom Stvoritelju, i znam da e uvati ono to samMu povjerila do onoga dana. ...

Slavimo Njega srcem i duom i svojim glasom. Ako je

netko izgubio vjeru, neka danas trai Gospodina. Gospodin jeobeao da emo Ga nai ako Ga budemo traili svim svojimsrcem. (Review and Herald, 9. lipnja 1891.)

7. sijenja

Uzor-molitva

Gospodine, naui nas moliti. (Luka 11,1)

Otkupitelj svijeta esto je odlazio na osamljeno mjestogdje se molio Bogu. Jednom prilikom Njegovi uenici nisu bilitoliko udaljeni da ne bi mogli uti Njegove rijei. Bili su dubo-ko zadivljeni Njegovom molitvom jer je bila proeta ivotnomsnagom koja je doprla i do njihovih srca. Bila je vrlo razliitaod molitava koje su oni upuivali Bogu; razliita od bilo kojemolitve koju su uli s ljudskih usana. I kada im se Isus ponov-no pridruio, zatraili su od Njega: Gospodine, naui nas mo-liti, kao to je i Ivan nauio svoje uenike!

Moliti se naem nebeskom Ocu znai mnogo. Mi stavlja-mo pred Njegove noge na nesavreni prilog zahvaljivanja uznak priznanja Njegove ljubavi i milosti, koje ni najmanje ne

zasluujemo. Mi Mu iznosimo svoje potrebe, priznajemo svojegrijehe i podsjeamo Ga na Njegova vlastita obeanja. ...Isus nam je dao molitvu u kojoj je svaki izraz pun znae-

nja, da bismo je prouavali i unosili u svoj praktini ivot. ...Ta molitva izraava bitna pitanja koja trebamo iznijeti svojemnebeskom Ocu. ...

U Gospodnjoj molitvi pouzdanost, snaga i ozbiljnost sje-dinjuju se s krotkou i strahopotovanjem. Ona je izraz bo-anskog karaktera njezinog Autora. ...

Gospodnja molitva u zajednici zamorna je za one koji jesluaju i ne priprema srca vjernika za propovijed koja slijedi.Kristova molitva bila je u otroj suprotnosti s dugim molitva-ma i njihovim mnogim ponavljanjima. Farizeji su smatrali da

19


19/455

19

e biti usliani ako budu mnogo govorili pa su upuivali du-gake, zamorne, dosadne molitve.

Kristova uzor-molitva izrazito je suprotna molitvama ne-znaboaca. U svim lanim religijama, ceremonije i forme za-

mijenile su istinsku pobonost i praktinu bogobojaznost.Krist je ukorio knjievnike i farizeje zbog njihovih molita-

va punih njihove takozvane pravednosti. ... Molitve te vrstekoje se upuuju Bogu da bi ih uli ljudi, ne prizivaju nikakavblagoslov od Boga. ... Meutim, poniznost uvijek prepoznajeOnaj koji je rekao: Ustrajno molite, i dat e vam se! Traite,i nai ete! Kucajte, i otvorit e vam se! (Review and Herald,28. svibnja 1895.)

8. sijenja

Molitva koja pobjeuje

Ve u svemu iznesite svoje potrebe Bogu pronjom imolitvom, sve u zahvalnosti! (Filipljanima 4,6)

Bog nam je dao dunost da se molimo. Bogatstva svemirapripadaju Njemu. On ima na raspolaganju sva zemaljska i du-hovna blaga i moe zadovoljiti svaku potrebu iz riznica svojegobilja. Mi dobivamo kruh od Njega; svaki zemaljski blagoslovkoji uivamo Njegov je dar. Mi ovisimo o Njemu ne samo za

zemaljske blagoslove, ve i za milost i snagu da ne padnemopod vlast kunji. Nama je svakoga dana potreban Kruh ivotakoji nam daje duhovnu snagu i ivot isto onoliko koliko nam

je potrebna hrana koja odrava nau tjelesnu snagu i daje namvrste miie. Mi smo nainjeni od slabosti i nedostataka,sumnji i kunji; ali moemo doi k Isusu u svojoj potrebi i Onnas nee vratiti natrag prazne. Moramo se naviknuti traiti umolitvi boansko vodstvo, moramo nauiti osloniti se na Ono-ga od koga nam dolazi pomo. ...

Mi moramo stei duboku, ozbiljnu svijest o svojim potre-bama. Moramo biti svjesni svojih slabosti i svoje ovisnosti oBogu i izii pred Njega sa skruenom duom i slomljenimsrcem. Nae molbe moraju biti upuene u savrenoj ponizno-

20


20/455

20

sti, svaka elja mora biti dovedena u sklad s Bojom voljom iNjegova volja mora se ispuniti u nama. ...

Ako budemo hodili u svjetlu kao to je Krist u svjetlu,moi emo izii pred prijestolje milosti sa svetom hrabrou.

Mi moemo iznijeti Boja obeanja sa ivom vjerom i traitiuslienje naih molitava. Iako smo slabi i greni i nedostojni,Duh nam pomae u naim slabostima. ... Kada iznesemosvoje molbe, ne smijemo dii ruke od njih, ve, poput Jakovakada se cijele noi hrvao s anelom, rei: Neu te pustiti dokme ne blagoslovi! i kao on, i mi emo pobijediti. ...

Samo budnou u molitvi i pokazivanjem ive vjere kr-ani mogu sauvati besprijekornost usred kunji kojima ihSotona izlae. ... Stalno se obraajte svojem srcu jezikom vje-re: Isus ree: On e me primiti i ja vjerujem Njegovoj rijei.Slavit u Ga i proslavit u Njegovo ime! Sotona e biti uz vasi aptati vam da ne osjeate nikakvu radost. Odgovorite mu:Imam sve to me moe obradovati jer sam Boje dijete. Imampovjerenje u Isusa! (Signs od the Times, 15. svibnja 1884.)

9. sijenja

Ukorijenjeni i utemeljeni u Kristu

Ko palma cvate pravednik i raste ko cedar libanon-ski. (Psalam 92,13)

On je kao stablo zasaeno pokraj voda tekuica tou svoje vrijeme plod donosi; lie mu nikad ne vene,sve to radi dobrim urodi. (Psalam 1,3)

Ovi tekstovi opisuju sretan poloaj mukarca ili ene ijaje dua ukorijenjena i utemeljena u Kristu. Meutim, uvijekpostoji opasnost da ovjek bude zadovoljan povrnim radom;uvijek postoji opasnost da se dua ne usidri u Bogu, ve da

zadovoljno pluta amo-tamo kao rtva Sotoninih kunji.Jeste li poeli uviati nedostatke svojeg karaktera? Ne-

mojte se osjeati bespomoni i obeshrabreni. Gledajte na Isu-sa koji poznaje svaku vau slabost, koji vas saalijeva zbogsvakog vaeg nedostatka... Nije nikakva sramota priznati svoje

21


21/455

21

grijehe i odbaciti ih. Sramota poiva na onima koji znaju svojegrijehe, ali nastavljaju grijeiti i aloste dragog Spasitelja svo-

jim pogrenim putovima. Poznavanje svojih mana treba mnogovie cijeniti od sretnog uzleta osjeaja, jer je to dokaz da Boji

Duh radi u nama i da su aneli oko nas. ...U dubokoj skruenosti zbog grijeha doite do podnoja

kria i tamo ostavite svoje terete. Pokaite kajanje pred Bo-gom jer ste prekrili Njegov Zakon, pokaite i vjeru u naegaGospodina Isusa Krista da e vam oprostiti vae prijestupe ipomiriti vas s Ocem. Vjerujte u ono to je Bog rekao; uzmitek srcu Njegova obeanja! ...

Zamislite umornog putnika koji koraa preko vrelog pu-stinjskog pijeska bez ikakvog zaklona koji bi ga zatitio oduarenih sunevih zraka. Njegova zaliha vode je potroena ion nema niega ime bi ugasio svoju goruu e. Jezik mu jenatekao; tetura kao da je pijan. Dok misli da je to kraj i da epropasti u stranoj pustinji, pred duhovnim oima prolaze muslike doma i prijatelja. Iznenada, oni se pojavljuju pred njim iradosno uzvikuju. U daljini, uzdiui se iznad suhe pjeskovite

pustoi, vidi se palmovo stablo, zeleno i bujno. ...I kao to palmovo stablo, crpei hranu iz izvora ive vode,

postaje zeleno i bujno usred pustinje, tako i kranin moecrpsti iz bogate riznice milosti s izvora Boje ljubavi i voditiumorne due koje su pune nemira i gotove da propadnu upustinji grijeha, prema onim vodama iz kojih mogu piti i ivje-ti. (Signs of the Times, 26. lipnja 1884.)

10. sijenja

Istaknuti primjeri molitve

Ako ostanete u meni i ako moje rijei ostanu u vama,traite to god hoete, i bit e vam. (Ivan 15,7)

Molitva je sredstvo stjecanja Bojih blagoslova koji se nina koji drugi nain ne bi mogli dobiti. Patrijarsi su bili ljudimolitve i Bog je za njih uinio velika djela. Kada je Jakovnapustio dom svojeg oca i krenuo u stranu zemlju, molio seu dubokoj poniznosti i Gospodin mu je u nono doba odgovo-

22


22/455

22

rio preko vienja. Vidio je ljestve sjajne i blistave, kojima sepodnoje oslanjalo na zemlju, a vrh dopirao do najvieg neba.... Poslije se na povratku u dom svojeg oca hrvao s BojimSinom cijelu no, sve do svitanja, i pobijedio. Bilo mu je upu-

eno obeanje: Vie se nee zvati Jakov nego Izrael, jer si sehrabro borio i s Bogom i s ljudima i nadvladao si. (Postanak32,29)

Josip se molio i bio je sauvan od grijeha iako je bioizloen utjecajima koji su bili sraunati da ga odvedu od Boga.Kada je bio izloen kunji da napusti put neporonosti ipotenja, rekao je: Pa kako bih ja mogao uiniti tako velikuopainu i sagrijeiti protiv Boga!

Mojsije, koji se puno molio, bio je poznat kao najkrotkijiovjek na licu zemlje. Zbog njegove krotkosti i poniznosti Bogmu je odao priznanje pa je vjerno obavljao visoke, plemenitei svete odgovornosti koje su mu bile povjerene. Dok je vodiosinove Izraelove kroz pustinju, stalno im je prijetila opasnostda budu istrijebljeni zbog svojeg gunanja i buntovnitva. Me-utim, Mojsije je odlazio pravom Izvoru snage; iznosio je slu-

aj pred Gospodina. ...Daniel je bio ovjek molitve i Bog mu je dao mudrosti i

vrstine da se odupre svakom utjecaju koji ga je nastojao od-vui u zamku neumjerenosti. ak i u svojoj mladosti bio jemoralni div u sili Monoga. ...

U tamnici u Filipi, dok su bili izloeni okrutnom bieva-nju, s nogama u kladama, Pavao i Sila molili su se i pjevalihvalu Bogu pa su s Neba bili poslani aneli da ih izbave. Zem-lja se zatresla pod koracima tih nebeskih glasnika, tamnika

vrata su se otvorila omoguavajui zatvorenicima slobodu. ...Neprestano bismo trebali razrjeivati svoje veze sa zemljom iuvrivati svoje veze s Nebom. (Signs of the Times, 14. kolo-

voza 1884.)


23/455

23

11. sijenja

Formalne molitve i molitve vjere

Kad se molite, ne izgovarajte isprazne rijei kao po-gani, koji umiljaju da e biti usliani zbog svoga na-brajanja. (Matej 6,7)

Postoje dvije vrste molitve formalna molitva i molitvavjere. Ponavljanje ustaljenih, uobiajenih fraza kada srce neosjea nikakve potrebe za Bogom formalna je molitva. ... Tre-bamo paziti da u svim svojim molitvama izgovaramo potrebe

svojeg srca i da kaemo samo ono to stvarno mislimo. Sveone izabrane rijei koje nam stoje na raspolaganju nisu zamje-na za jednu svetu elju. Najrjeitije molitve samo su praznoponavljanje ako ne izraavaju prave osjeaje srca. Meutim,molitva koja dolazi iz iskrenog srca, kada se izgovaraju jed-nostavne rijei iz due kao da traimo od nekog zemaljskogprijatelja neku uslugu oekujui da e biti uinjena to jemolitva vjere. Carinik koji je otiao u hram da se moli dobar

je primjer iskrenog, odanog vjernika. On je osjeao da je gre-nik i njegova velika potreba navela ga je da izrazi svoju vatre-nu elju. Boe, budi milostiv meni greniku!

Da bismo razgovarali s Bogom, trebamo imati neto tobismo Mu mogli rei o svojem stvarnom ivotu. Pred oimaBeskonanoga nalazi se dugaka, crna lista naih prijestupa.Popis je potpun; nijedna od naih uvreda nije zaboravljena.

Meutim, Onaj koji je tako prekrasno radio za svoje sluge uprolosti, sasluat e molitvu vjere i oprostit e nam naeprijestupe. On je obeao i On e odrati svoju rije. ...

Poto smo iznijeli svoje molbe, sami ih trebamo i usliati,koliko god je to mogue, i ne ekati na Boga da uini za nasono to mi sami moemo. ... Boanska pomo treba biti sje-dinjena s ljudskim naporima, tenjama i energijom. ... Mi sene moemo odrati molitvama drugih ako sami zanemarimomolitvu jer se Bog za takvo to nikada nije pobrinuo. ak nisva boanska sila ne moe uzdignuti na Nebo nijednu duukoja nije spremna uloiti napore u svoju korist. ...

I dok se tako, korak po korak, budemo penjali blistavimljestvama koje nas vode u Boji grad, o, koliko emo puta biti

23


24/455

24

obeshrabreni, koliko emo puta plakati kraj Isusovih noguzbog svojih propusta i svojih poraza. ... Ipak, ne prestajmoulagati napore sa svoje strane. Nebo moe dosegnuti svatko odnas ako bude ivio u skladu sa Zakonom vrei Isusovu volju

i izrastajui u Njegovo oblije. Privremeni neuspjesi trebajunas navesti da se jo vre oslonimo na Krista, da hrabroidemo dalje, odluno i s nepokolebljivom namjerom. (Signs ofthe Times, 14. kolovoza 1884.)

12. sijenja

Biblijska vjera je praktina

Jer vjera ista i bez mane pred Bogom i Ocem jest ova:obilaziti sirote i udovice u njihovim nevoljama i dratisebe neopoganjena od svijeta. (Jakov 1,27 DK)

Biblijska vjera nije neka odjea koja se moe oblaiti iskidati po volji. To je utjecaj koji sve proima i koji nas navodida budemo strpljivi Kristovi sljedbenici koji su se odrekli se-be, koji ine kao to je On inio, koji hode kao to je Onhodio. ... Ta vjera ui nas da pokazujemo strpljenje kada senaemo na mjestima na kojima ljudi prema nama postupajuotro i nepravedno. ...

Meutim, ako je Boja rije postala trajno naelo u naemivotu, sve s ime emo imati posla, svaka rije, svako nezna-

tno djelo, pokazivat e da smo se pokorili Isusu Kristu, da suak i nae misli dovedene u pokornost Njemu. Ako se Bojarije primi u srce, ona e isprazniti duu od samodovoljnosti,od oslanjanja na samoga sebe. Na ivot postat e sila nadobro jer e Sveti Duh ispunjavati nae misli onim to je Bo-je. Kristova vjera bit e primijenjena na djelu jer e naa voljabiti u savrenom skladu s Bojom voljom. ...

Pregledajte Pisma! (Ivan 5,39 DK) Nijedna druga knji-ga nee vam dati tako iste, uzviene, oplemenjujue misli; niiz jedne druge knjige neete stei tako duboko vjersko isku-stvo. Kada posvetite vrijeme samoispitivanju, poniznoj molitvi,ozbiljnom istraivanju Boje rijei, Sveti Duh e vam biti blizui usadit e istinu u vae srce. ...

24


25/455

25

Biblija i samo Biblija treba biti pravilo nae vjere. Ona jelist s drveta ivota; jedui nju, primajui je u svoje misli,postat emo sposobni ispuniti Boju volju. ...

Ako ne primimo Kristovu vjeru hranei se Bojom rijeju,

neemo dobiti pravo da uemo u Boji grad. Hranei se ze-maljskom hranom, oblikujui svoj ukus da voli ono to jesvjetovno ... neemo moi cijeniti isto, nebesko strujanje ko-

je krui Nebom. ...Isus kae: Jer bez mene ne moete initi nita! ivei u

Kristu, pripadajui Kristu, dobivajui Kristovu pomo, crpeihranu od Krista, mi donosimo rod po uzoru na Krista. Miivimo i kreemo se u Njemu, mi smo jedno s Njime i jednos Ocem. Kristovo ime slavi se u vjernom Bojem djetetu. I to

je biblijska vjera. (Review and Herald, 4. svibnja 1897.)

13. sijenja

Uskladite se s Bojom rijeju

Uzalud misli da me tuje dok nauava kao moju nau-ku zapovijedi ljudske. (Matej 15,9)

Oni koji ele spoznati istinu ne moraju se plaiti istrai-vanja Boje rijei. Meutim, na pragu istraivanja Boje rijei,traitelji istine moraju odbaciti sve predrasude i suzdrati seod svih unaprijed stvorenih miljenja, otvoriti svoje ui tako

da uju Boji glas preko Njegovih vjesnika. Omiljena milje-nja, ustaljeni obiaji i navike, sve to treba provjeravati Pismom;i ako se Boja rije protivi vaim pogledima, tada se radi svojedue nemojte boriti protiv Pisma, kao to mnogi ine na pro-past svoje due, i ne pokuavajte ga prilagoditi tako da govoriu prilog vaim zabludama! Jedino se trebate pitati: to je isti-na? a ne: to sam dosad vjerovao da je istina? Ne tumaitePismo u svjetlu svojih dotadanjih vjerovanja, nemojte smatra-ti da su istina neke doktrine smrtnih ljudi! Neka vae pitanjeglasi: to kae Pismo? ...

Odluite u svojim mislima da ete mijenjati dotadanjeteorije ako nisu u skladu s biblijskim doktrinama. Pozvani steuloiti marljive napore da otkrijete to je istina. O tome se ne

25


26/455

26

smije razmiljati kao o nekom tekom zahtjevu, jer se mora-mo truditi oko svojih zemaljskih i prolaznih blagoslova pa sene moe oekivati da emo pronai nebeske riznice ako nismospremni kopati u rudniku istine i uporabiti sposobnosti svo-

jeg uma i srca da razumijemo. ...Pazite da ne itate Boju rije u svjetlu pogrenih uenja.

Upravo su na tom istom tlu idovi uinili kobne pogreke. Onisu izjavljivali da se Pismo ne smije tumaiti ni na koji druginain osim onako kako su to inili rabini; i dok su umnoavalisvoje predaje i pravila i odijevali ih u ruho svetosti, Boja rije

je zahvaljujui njihovim predajama ostala bez ikakvog utjeca-ja i djelovanja; i da Isus Krist, Boja Rije, nije doao na svijet,ljudski rod izgubio bi svako znanje o pravom Bogu. ...

Sotona ima dobro razraen plan da izopai Pismo i da nasnavede da oko Boje rijei podignemo lane ograde. ... Svetoke vjere, sve doktrine i vjerovanja, koliko god bili smatranisvetima, moraju se odbaciti ako nisu u skladu s jasnim izjava-ma Boje rijei. (Review and Herald, 25. oujka 1902.)

14. sijenja

Bog uje molitve

Oi Jahvine gledaju pravedne, ui mu sluaju vapajenjihove. (Psalam 34,16)

Ne nalazimo se uvijek u poloaju da moemo ui u svojusobu i potraiti Boga u molitvi, ali nema ni vremena ni mjestakoje je neprilino da se uputi molba Bogu. Ne postoji nita tobi nas moglo sprijeiti da podignemo svoje srce u duhu iskre-ne molitve. U mnotvu na ulici ili na poslu moemo uputitimolbu Bogu i zatraiti boansko vodstvo kao to je uinioNehemija kada je iznosio svoj zahtjev kralju Artakserksu. Kli-

jet razgovora moe se pronai gdje god se nalazili. Vrata naegsrca moraju stalno biti otvorena i stalno moramo upuivatipoziv Isusu da doe i prebiva u naoj dui kao na nebeskigost.

Iako oko nas moe vladati zagaeno, neisto ozraje, mine moramo udisati njegovo tetno isparavanje, ve moemo

26


27/455

27

ivjeti u istom ozraju Neba. Mi moemo zatvoriti sva vrataneistim i nesvetim mislima, uzdiui svoju duu u Bojuprisutnost putem iskrene molitve. Oni ija su srca otvorena daprime pomo i blagoslov od Boga, hodit e u svetijem ozraju

od onoga koje vlada na zemlji i odravat e neprekidnu vezus Bogom. ... Srce neprestano treba biti proeto dubokom e-ljom da osjeti prisutnost i milost Isusa Krista, tako da duadobije boansko prosvjetljenje i nebesku mudrost.

Mi trebamo stei odreenije poglede na Isusa, moramopotpunije razumjeti vrijednost vjenih stvarnosti. Ljepota sve-tosti treba ispuniti srca Bojeg naroda isto onako prirodnokao to se cvijet okree prema suncu. Suncokret okree svojelice Suncu. Kad biste ga okrenuli od svjetlosti, on bi se zao-kretao svojom stabljikom sve dok svoje latice ne bi okrenuoprema blistavim zrakama sunca. Neka se isto tako i svatko tko

je predao svoje srce Bogu okrene prema Suncu pravednosti ieljno nastoji primiti blistave zrake slave koja sjaji s lica IsusaKrista. ...

Gospodin nema nikakvu obvezu da nam osigurava svoju

naklonost, ali nam je ipak dao svoju rije da e ispuniti svojdio ugovora ako se mi budemo usuglasili s uvjetima koji suobjavljeni u Pismu. Mukarci i ene esto daju obeanja, ali ihne ispunjavaju. Vrlo esto smo ustanovili da smo se, oslanja-

jui se na druge, oslonili na slomljenu trsku; ali Gospodinnikada nee razoarati duu koja vjeruje u Njega. (Signs of theTimes, 18. prosinca 1886.)

15. sijenja

Molite se bez prestanka

Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tomebdijte sa svom ustrajnou i svakovrsnom molitvom za

sve svete. (Efeanima 6,18)Nismo uvijek u prilici da moemo ui u svoju klijet i

potraiti Boga u molitvi, ali ne postoji ni vrijeme ni mjesto nakojem bi bilo neprikladno uputiti molbu Bogu. Nema niegato bi nas moglo sprijeiti da podignemo svoje srce u iskrenoj

27


28/455

28

molitvi. U mnotvu na ulici ili usred nekog poslovnog pot-hvata, moemo uputiti molitvu Bogu i zatraiti Njegovo bo-ansko vodstvo, isto onako kao to je uinio Nehemija dok jeiznosio svoju molbu kralju Artakserksu. Klijet za razgovor

moemo imati bez obzira na to gdje se nalazimo. Vrata naegasrca stalno moraju biti otvorena kao i na poziv upuen Nebuda Isus doe i prebiva kao nebeski gost u naem ivotu.

Iako nas moe okruivati zagaeno, pokvareno ozraje,mi ne moramo udisati njegova tetna isparenja jer moemoivjeti u istom ozraju Neba. Mi moemo zatvoriti sva vrataneistim i nesvetim mislima uzdiui duu u Boju prisutnostsvojom iskrenom molitvom. Oni ija su srca otvorena za pri-manje pomoi i blagoslova od Boga, hodit e u svetijem ozra-ju od onoga koje ih okruuje na Zemlji i odravat e stalnu

vezu s Bogom. ... Srce treba neprestano pokazivati elju zaIsusovom prisutnou i milou kako bi dua mogla stei bo-ansko prosvjetljenje i nebesku mudrost.

Mi trebamo stei puno jasniju spoznaju o Isusu i potpu-nije razumijevanje vrijednosti vjenih stvarnosti. Uzviena sve-

tost treba ispunjavati srce Bojeg naroda. Da bismo to posti-gli, trebamo teiti za boanskim otkrivenjem nebeskih stvar-nosti. ...

Mi se moramo drati tako blizu Boga da Mu se u svakojneoekivanoj nevolji moemo obratiti u svojim mislima, istotako prirodno kao to se cvijee okree prema suncu. Sunco-kret uvijek okree svoje lice prema suncu. Ako ga okrenete odsvjetla, on e svoju stabljiku vratiti u poloaj u kojem e nje-gove latice biti izloene sjajnim sunevim zrakama. Tako i svikoji su predali svoje srce Bogu, trebaju se okrenuti premaSuncu Pravednosti i eljno usmjeriti pogled prema Nebu da biprimili sjajne zrake slave koja blista s Isusovog lica.

Gospodin nema nikakvu obvezu da nam daruje svoju na-klonost, ali je zajamio svojom rijeju da e, ako se uskladimos uvjetima koji su navedeni u Pismu, i On ispuniti svoj dio

ugovora. Ljudi esto daju obeanja, ali ih ne ispunjavaju. e-sto smo ustanovili da smo se, oslanjajui se na druge, osla-njali na slomljenu trsku; ali Gospodin nikada nee razoaratiduu koja je povjerovala u Njega. (Signs of the Times, 16.prosinca 1889.)


29/455

29

16. sijenja

Sila molitve

vrsta je svijest njegova i trajno e mu spasenjedati, jer se uzda u tebe. (Izaija 26,3 ari)

Molitva Velikom Lijeniku za iscjeljenje due donosi Bojiblagoslov. Molitva nas sjedinjuje jedne s drugima i s Bogom.Molitva dovodi Isusa u nau blizinu i daje novu snagu i novumilost klonuloj, zbunjenoj dui. Molitvom su bolesni bili ohra-breni da vjeruju da e Bog sa suuti pogledati na njih. Zraka

svjetla prodire do beznadne due i postaje miris ivota naivot. Molitva je osvojila kraljevstva, izvrila pravdu, postiglaobeanja, zatvorila usta lavovima, ugasila estinu ognja (He-brejima 11,33.34) i mi emo znati to to znai kada budemosluali izvjetaje muenika koji su umrli za svoju vjeru nagnae u bijeg tue bojne redove.

Mi emo sluati o tim pobjedama kada Zapovjednik naegspasenja, slavni nebeski Kralj, otvori izvjetaje pred onima za

koje Ivan kae: Oni dooe iz nevolje velike i oprali su haljinesvoje i ubijelili ih u krvi Jaganjevoj. ...

Krist, na Spasitelj, bio je kuan u svemu kao i mi, ali jebio bez grijeha. Uzeo je ljudsku narav, postao je naizgled kaoovjek i imao je ljudske potrebe. ...

Molitve su prethodile svakom dijelu Njegove slube i po-sveivale ga. On je razgovarao sa svojim Ocem sve do kraja

svojeg ivota; i kada je visio na kriu, s Njegovih usana izviose gorki usklik: Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio? Aonda je, glasom koji je dopirao do krajeva zemlje, povikao:Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj! ... Noni trenuci moli-tve koje je Spasitelj provodio u gorama ili u pustinji pripremilisu ga za nevolje s kojima se morao suoiti u danima kojidolaze. ...

Sve je mogue onima koji vjeruju. Nijedan od onih koji

dolaze pred Gospodina u iskrenosti svojeg srca nee biti ra-zoaran. Kako je prekrasno to se moemo moliti uspjeno,to nedostojni, greni smrtnici imaju pravo uputiti svoje zah-tjeve Bogu. ... Mi izgovaramo rijei koje dopiru do prijestolja

Vladara svemira. (Review and Herald, 30. listopada 1900.)

28


30/455

30

17. sijenja

Bog nam govori

Zar nije srce gorjelo u nama dok nam je putem govo-rio i tumaio Pisma! (Luka 24,32)

Nakon Kristove smrti, dvojica Njegovih uenika na putu izJeruzalema u Emaus, razgovarala su o prizorima raspea. Pri-druio im se sam Krist, a oaloeni Ga putnici nisu prepo-znali. Njihova vjera umrla je zajedno s njihovim Gospodinomi njihove oi, zaslijepljene nevjerovanjem, nisu uspjele prepo-

znati uskrslog Spasitelja. Isus, hodajui zajedno s njima, elioim se otkriti, ali im je pristupio samo kao suputnicima rekav-i: to to putem pretresate meu sobom? Zaueni tim pi-tanjem, upitali su Ga je li On stranac u Jeruzalemu kada nijeuo da je prorok, silan u rijeima i djelima, razapet. A mi senadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela! dodali sualosno.

O bezumni i srca spora da vjerujete to god su prorocinavijestili! obratio im se Krist. Nije li trebalo da Krist sveto pretrpi te ue u svoju slavu? Poevi tada od Mojsija i svihproroka, protumai im to u svim Pismima ima o njemu. ...

Uenici su izgubili iz vida dragocjena obeanja povezanas proroanstvima o Kristovoj smrti, ali kada ih je On podsjetiona njih, vjera je oivjela i poto im se Krist otkrio, uskliknulisu: Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok

nam je otkrivao Pisma?Kada bismo i mi istraivali Pisma, i naa bi srca gorjela unama dok bi se istine otkrivene u njima otvarale za nae ra-zumijevanje. Naa nada bi zablistala dok bismo se hvatali zadragocjena obeanja razbacana kao biseri u cijelome Svetompismu. Dok bismo prouavali povijest patrijarha i proroka, lju-di koji su voljeli Boga i koji su Ga se bojali, koji su hodili sNjime, i nae bi due zablistale duhom koji je njih oivljavao....

Postavlja se pitanje: to je uzrok nedostatku duhovne sna-ge u naim crkvama? Odgovor glasi: Mi doputamo svojimmislima da odlutaju daleko od Boje rijei. ... Rije ivogaBoga nije samo zapisana, ve i izgovorena. Boji glas nam se

29


31/455

31

obraa isto tako sigurno kao da ga ujemo svojim uima. Kadabismo to shvatili, s kakvim bismo strahopotovanjem otvaraliBoju rije i s kakvom bismo ozbiljnou istraivali njezinestranice. (Review and Herald, 31. oujka 1903.)

18. sijenja

Prouavanje Biblije jaa um

Evo, eznem za naredbama tvojim: pravdom me svo-jom poivi. (Psalam 119,40)

Bibliji nije mjesto meu knjigama ovoga svijeta, iako jenjezino prouavanje beskrajno vano za due mukaraca i e-na. Dok istraujemo njezine stranice, naa mata se susrees velianstvenim i vjenim prizorima. Mi gledamo Isusa, BojegSina, kako dolazi na na svijet, kako se uputa u tajanstvenisukob koji je uzbunio sile tame. O, kako je to prekrasno,skoro nevjerojatno, da je beskrajni Bog dopustio takvo poni-enje svojega Sina da bismo mi mogli biti uzdignuti pokrajNjega na Njegovom prijestolju. Neka svi prouavatelji Pismarazmiljaju o toj velikoj injenici, i nakon prouavanja Biblijebit e oieni, uzdignuti i oplemenjeni. ...

U cijeloj objavi ratrkani su izvori nebeske istine, mira iradosti. Ovi radosni izvori istine stoje na dohvat ruke svakomtraitelju. Nadahnuta Rije, kada se srce njome bavi, postat e

slina potocima ive vode. ... Kada god prouavamo Bibliju sasrcem koje je sklono molitvi, Sveti Duh je blizu i otkrit e namznaenje rijei koje itamo. ...

Otvaranje Boje rijei uvijek je praeno silnim otvaranjemi poveanjem ljudskih sposobnosti jer dolazak Boje rijei do-nosi svjetlo. ...

Ako stupovi nae vjere ne izdre ispit istraivanja, onda jevrijeme da to znamo jer je ludo da ostanemo ukorijenjeni usvojim idejama i da mislimo kako se nitko ne smije uplitati unae miljenje. Neka se sve iznese pred sud Biblije jer je ona

jedino pravilo vjere i doktrine.Mi moramo prouavati istinu sami za sebe; nijednoj ivoj

dui ne smijemo dopustiti da misli umjesto nas, tko god ta

30


32/455

32

osoba bila ili na kakvom se poloaju nalazila ili na kakvom ebiti. Mi ne smijemo gledati ni na jedno ljudsko bie kao nasavreno mjerilo za nas. Mi se trebamo meusobno savjetovatii biti ovisni jedni o drugima, ali u isto vrijeme trebamo se

sluiti sposobnou koju smo dobili od Boga da otkrijemo toje istina.

Svaki pojedini meu nama treba traiti od Boga boanskoprosvjetljenje kako bismo mogli razviti karakter koji e izdra-ti ispit dana Gospodnjeg. (Signs of the Times, 30. sijenja 1893.)

19. sijenja

Vanost osobnog prouavanja

Pokai mi put odredaba svojih i o udesima u tvojimrazmiljat. (Psalam 119,27)

Biblija se nalazi na najviem mjestu meu knjigama usvijetu, jer je njezino prouavanje beskrajno vano za ivotmukaraca i ena. Istraujui njezine stranice, mata se su-oava s velianstvenim i vjenim prizorima. Mi promatramoIsusa, Bojega Sina, kako dolazi na na svijet i kako se uklju-uje u tajanstveni sukob u kojem je porazio sile tame. O, kako

je uzviena, kako je skoro nevjerojatna spoznaja da je besko-nani Bog pristao na ponienje svojega Sina da bismo mi mo-gli biti uzdignuti pokraj Njega na Njegovom prijestolju. Neka

svi koji prouavaju Pismo razmiljaju o toj velikoj injenici, inakon prouavanja Biblije bit e oieni, uzdignuti i opleme-njeni. ...

U cjelokupnoj objavi mogu se nai snani izvori nebeskeistine, mira i radosti. Tim okrepljujuim izvorima istine mogupristupiti svi koji ih trae. Nadahnute rijei, dok o njima raz-miljamo u svojem srcu, bit e kao ivi potoci koji istjeu izrijeke ivota. ... Kada god prouavamo Bibliju s molitvom izsrca, Sveti Duh je blizu nas i otkriva nam znaenje rijei kojeitamo. ...

Otvaranje Boje rijei uvijek prati znaajni razvitak i jaa-nje ljudskih sposobnosti jer pojavljivanje Bojih rijei donosisvjetlo. ...

31


33/455

33

Ako stupovi nae vjere ne mogu izdrati ispitivanje, vrije-me je da toga postanemo svjesni jer bi bilo nerazumno da seutvrujemo u naim idejama i mislimo da se nitko ne moesuprotstaviti naem miljenju. Neka se svatko prihvati Biblije

jer je ona jedino pravilo vjere i doktrine.Svatko za sebe mora prouavati istinu, nijedna iva osoba

ne smije se osloniti na drugoga da taj misli umjesto nje, tkogod on bio ili na kakvom se poloaju nalazio. Mi ne smijemogledati ni na jedno ljudsko bie kao savreno mjerilo za sebe.Trebamo se savjetovati, biti blagi jedni prema drugima, ali seistodobno trebamo sluiti sposobnou koju nam je Bog daoi nauiti to je istina.

Svaki pojedinac meu nama mora gledati u Boga i traitiboansko prosvjetljenje, kako bi svatko od nas osobno mogaoizgraivati svoj karakter koji e moi opstati za vrijeme ku-nje u Dan Gospodnji. (Signs of the Times, 6. veljae 1893.)

20. sijenja

Isus nam otkriva Oca

Ja sam objavio ime tvoje ljudima koje si mi dao izsvijeta. Tvoji su bili. Meni si ih dao, i drali su tvojurije. (Ivan 17,6)

Ako siromani i neobrazovani nisu sposobni razumjetiBibliju, onda je Kristovo poslanje na ovome svijetu bilo besko-risno, jer On kae: Na meni je Duh Gospodnji, jer me poma-zao. Poslao me da donesem Radosnu vijest siromasima, danavijestim osloboenje zarobljenicima i vraanje vida slijep-cima, da oslobodim potlaene. (Luka 4,18) Zapovijed da pro-uavaju Pismo Krist nije uputio samo farizejima i knjievnici-ma, ve i velikom mnotvu obinog puka koji se okupljao okoNjega.

Ako Bibliju ne mogu razumjeti svi ljudi, bez obzira na tojesu li bogati ili siromani, onda doista ne bi bilo potrebe zaSpasiteljevom naredbom da svi pretrauju Pismo! Kakva bikorist bila od istraivanja neega to se ne moe razumjeti?

32


34/455

34

Dunost svake razumne osobe jest da istrauje Pismo!Svaki pojedinac mora saznati sa sigurnou uvjete pod kojimase spasenje nudi. ...

Farizeji i vjerski voe tako su pogreno predstavili Boji

karakter da je Krist morao doi na svijet predstaviti Oca. So-tona je svojom lukavou uspio navesti mukarce i ene danjegove osobine pripiu Bogu; ali je Spasitelj odagnao dubokutamu kojom je Sotona obavio Boje prijestolje da bi zaustavioblistave zrake milosti i ljubavi koje nam dolaze od Boga. ...

Krist je uzeo ljudsku narav da svjetlo i sjaj boanske lju-bavi ne bi zasjenili ljudski rod. Kada se Mojsije molio: Pokaimi slavu svoju! (Izlazak 33,18) Bog ga je stavio u pukotinu ustijeni i tek onda je proao pokraj njega. Kada je Filip zatraiood Isusa da mu pokae Oca, Isus je odgovorio: Tko je vidiomene, vidio je i Oca!

Jednostavnim jezikom Spasitelj je uio svijet da su nje-nost, suut i ljubav koje je On pokazao prema ljudskom ro-du, istinske osobine Njegovog nebeskog Oca. Svaka doktrinamilosra koje je iznosio, svako obeanje o radosti, svako djelo

ljubavi, svaka boanska privlanost koju je pokazao, sve je toimalo svoj izvor u Ocu svih nas. U Osobi Isusa Krista mi smo

vidjeli vjenog Boga koji je vezan pothvatom beskrajne milostiprema grenom rodu. (Signs of the Times, 20. kolovoza 1894.)

21. sijenja

Dunost upraviteljaTko dijeli, neka dijeli dareljivo! (Rimljanima 12,8)

Velikodunost je dunost koja se ni na koji nain ne smi-je zanemariti; ali neka se ni siromani ni bogati ni za trenutakne zavaravaju miljenjem da njihovi prilozi Bogu mogu doni-

jeti pomirenje za njihove karakterne nedostatke. Veliki apo-stol kae: Kad bih na hranu siromasima razdao sve svojeimanje, kad bih tijelo svoje predao da se saee, a ljubavi nebih imao, nita mi koristilo ne bi. (1. Korinanima 13,3)

Upravo zato da bi u nama razvio duh velikodunosti, Go-spodin trai nae darove i priloge. On ne ovisi o nama i naim

33


35/455

35

sredstvima da bi podupirao svoje djelo. On sam izjavljuje pre-ko proroka: Jer je moje sve gorsko zvijerje i stoka na plani-nama na tisue!

Bog je mogao uiniti da aneli budu poslanici Njegove

istine. Mogao je proglasiti svoju volju kao to je objavio Zakonsa Sinaja, svojim vlastitim glasom. Meutim, On je odluiouporabiti mukarce i ene da obave taj posao. I jedino kadaispunjavamo boansku namjeru s kojom smo stvoreni, ivote nam biti na blagoslov. Sva bogatstva koja su nam povjerenapokazat e se kao prokletstvo ako ih ne uporabimo za zado-

voljenje svojih vlastitih svakidanjih potreba i potreba siroma-nih oko nas, ali i za proslavljanje Boga time to emo una-prijediti Njegovo djelo na Zemlji.

Velianstvo Neba odreklo se svojeg visokog zapovjedni-kog poloaja, svoje slave s Ocem, pa ak i svojeg ivota da binas spasilo. A sada, to emo mi uiniti za Njega? SauvajBoe da oni koji sebe smatraju Njegovom djecom ive samo zasebe! ... Prvo i najbolje od svega s pravom pripada Njemu. ...Upravo u ovom ivotu On zahtijeva da svi nai talenti budu

ponueni trgovcima. ...Ne bismo trebali gledati na desetinu kao na granicu svoje

velikodunosti. Od Hebreja se trailo da donose Gospodinumnogobrojne darove osim desetine; zar neemo i mi, koji ui-

vamo blagoslove Evanelja, uiniti bar isto toliko da podupre-mo Boje djelo kao to se inilo u prethodnom, manje blago-slovljenom sustavu? I dok se djelo za ovo vrijeme iri po svojZemlji, pozivi za pomo stalno se umnoavaju. ...

Sve dok sami ne poelimo da beskrajni Otac prestaneizlijevati svoje darove na nas, ne bismo smjeli uskliknuti: Zarnema kraja tom davanju? Ne samo da bismo morali vjernoodvajati za Boga nae desetine, za koje On tvrdi da Mu pripa-daju, ve bismo trebali donositi i svoj prilog Njegovoj riznici uobliku dara zahvalnosti. Donosimo radosna srca naem Stvo-ritelju prvine od svega Njegovog obilja nae najizabranije

imanje, nau najbolju i najsvetiju slubu. (Review and Herald,9. veljae 1886.)


36/455

36

22. sijenja

Nainite sebi riznice na Nebu

Nego sabirajte sebi blago na nebu gdje ga ni moljacni ra ne izgriza, gdje lopovi ne prokopavaju zidova ine kradu! Jer gdje ti je blago, tu e ti biti i srce.(Matej 6,20.21)

to u jesti? to u piti? U to u se odjenuti? To supitanja koja zaokupljaju misli mukaraca i ena, dok se onoto je vjeno izbacuje iz njihove raunice. Ima onih koji ne

gledaju na Gospodina Isusa Krista kao na jedinu nadu svijeta.... Oni za koje je On umro zauzeti su prikupljanjem prolaznihstvari koje se nee traiti od njih. U isto vrijeme oni zanema-ruju pripremu karaktera koji e ih osposobiti za boravak ustanovima koje je On kupio za njih plativi beskrajnu cije-nu. ...

Kada prolazna pitanja zaokupe misli i privuku pozornost,sva snaga ovjekovog bia troi se na sluenje sebi i mi gleda-mo na bogosluje koje smo duni Bogu kao na neto be-znaajno. Vjerski interesi podloeni su svijetu. Meutim, Isus,koji je platio otkupninu za due pripadnika ljudske obitelji,zahtijeva da prolazne interese pokore nebeskim interesima.On eli da prestanu nagomilavati zemaljska blaga, troiti svojnovac na raskone predmete, okruivati se onim to im nijepotrebno. ...

Kada odluimo sabirati sebi blago na Nebu, na e sekarakter oblikovati po ugledu na Krista. Svijet e vidjeti dasmo svoje planove i nade posvetili unapreivanju istine i spa-avanju dua koje propadaju. ...

Sabirui sebi blago na Nebu, stupamo u ivu vezu s Bo-gom kojemu pripada sve blago na Zemlji i koji nam daje svezemaljske blagoslove bitne za ivot. Svaka dua moe sebiosigurati vjenu batinu. ... Najvia je mudrost da ivimo natakav nain da si osiguramo vjeni ivot. To moemo uinititako to neemo ivjeti u svijetu za sebe ve za Boga, preba-cujui svoje imanje na mjesto gdje ono nikada nee propasti.Sluei se svojim imanjem za napredak Bojeg djela, naenesigurno bogatstvo stavljamo u nepropadljivu banku. ... Sva-

34


37/455

37

ka rtva uinjena s namjerom da donesemo blagoslov drugi-ma, svako prilaganje sredstava za slubu Bogu znai sabira-nje blaga u nebesku riznicu. (Review and Herald, 7. travnja1896.)

23. sijenja

Dat u vam nove misli

Dat u vam novo srce! (Ezekiel 36,26)

U Bibliji je otkrivena Boja volja. Ova knjiga trebala je usva vremena sluiti kao Gospodnje otkrivenje. Boanske rijeibile su povjerene ljudskim biima kao sila od Boga. IstineBoje rijei nisu samo miljenje, to su izreke Najviega. Onikoji te istine uine dijelom svojeg ivota, postaju u svakomsmislu nova stvorenja. Njima nisu dane nove umne sposobno-sti, ve je uklonjena tama koja je zahvaljujui neznanju i grije-hu zamagljivala njihovo razumijevanje.

Rijei: Dat u vam novo srce! znae: Dat u vam novemisli! Ova promjena srca uvijek je praena jasnim razumi-

jevanjem kranske dunosti, razumijevanjem istine. Jasnoanaih pogleda o istini bit e u skladu s naim razumijevanjemBoje rijei. Oni koji Pismu posvete veliku pozornost, koji mubudu pristupali s molitvom, stei e jasno shvaanje i zdravoprosuivanje, kao da su obraajui se Bogu dostigli vii stu-

panj inteligencije.Ako se prouava i primjenjuje onako kako treba, Bojarije dat e nam svjetlo i znanje. Njezino prelistavanje ojaate razumijevanje. Dolazei u dodir s najistijim, najuzvieni-

jim istinama, um se razvija, ukus oplemenjuje.Mi Bibliji dugujemo znanje o najstarijoj povijesti naega

svijeta, o stvaranju ljudskog roda, ali i o padu u grijeh. Uklo-nite li Boju rije, ne moemo oekivati nita drugo nego dabudemo preputeni bajkama i nagaanjima i slabljenju inte-lekta koji je sigurna posljedica njegovanja zabluda.

Nama je potrebna autentina povijest podrijetla Zemlje,Luciferova pada, dolaska grijeha na svijet. Bez Biblije bili bi-smo zalueni lanim teorijama.

35


38/455

38

Um bi bio podloan tiraniji praznovjerja i lai. ... Gdje godse nali, krani mogu odravati vezu s Bogom. I mogu uivatiu dubini svetog nauka. ...

Priklonite se Rijei: Pisano je! Izagnajte iz svojih misli

opasne, nametljive teorije koje e, ako se prihvate, drati misliu okovima tako da neemo moi postati nova stvorenja u Kri-stu. (Review and Herald, 10. studenoga 1904.)

24. sijenja

Vrijeme za stalnu molitvu

as je, o Jahve, da se javi: oskvrnue Zakon tvoj.(Psalam 119,126)

Gospodin e uskoro doi. Pokvarenost i buntovnitvo, na-silje i zloin ispunjavaju svijet. Jauci napaenih i potlaenihuzdiu se Bogu i trae pravdu. Umjesto da popuste zbog Bojestrpljivosti i podnoenja, bezakonici jaaju u svojem tvrdo-glavom buntovnitvu. Vrijeme u kojemu ivimo izrazito je po-kvareno. Vjerska suzdranost je odbaena, ljudi odbacuju Bo-ji zakon kao nedostojan njihove pozornosti. Prema svetomZakonu pokazuje se neuobiajeni prijezir.

Bog nam je milostivo poklonio vrijeme predaha. Svakusilu koju nam je Nebo darovalo treba uporabiti za obavljanjedjela koje nam je Gospodin odredio za one koji propadaju u

neznanju. Opomena treba odjeknuti u svim dijelovima svijeta.Ne smije biti nikakvog odgaanja. Istina se mora propovijedatiu mranim dijelovima Zemlje. S preprekama se moramo suo-iti i moramo ih ukloniti. Treba obaviti veliko djelo, i to djelopovjereno je onima koji poznaju istinu za ovo vrijeme.

Sada je vrijeme da se uhvatimo za ruku koja nam dajesnagu. Davidova molitva treba postati molitva propovjednika i

vjernika: Vrijeme je da Jahve radi; oborie zakon tvoj! Izmeutrijema i rtvenika neka tue sveenici, sluge Jahvine. Nekamole: Smiluj se, Jahve, svojem narodu! Ne prepusti batinesvoje sramoti, poruzi naroda. Zato da se kae meu narodi-ma: Gdje im je Bog? (Joel 2,17) Bog je uvijek radio u koristsvoje istine. Misli bezakonika, neprijatelja Crkve, podloni su

36


39/455

39

Njegovoj sili i Njegovoj nadmonoj promisli. On moe djelovatina srca dravnika, gnjev onih koji mrze Njegovu istinu i Nje-gov narod moe biti odvraen kao to vode rijeke mogu bitipreusmjerene ako On tako odredi.

Molitva pokree ruku Svemoguega. Onaj tko postavlja ured zvijezde na nebu, ije rijei vladaju valovima velikog bez-dana isti beskrajni Stvoritelj radit e u korist svojeg narodaako Ga vjerom bude prizivao. On e suzbiti sve sile tame doksvijetu ne bude objavljena opomena i dok svi koji je ele pri-hvatiti ne budu pripravljeni za Njegov dolazak. (Review andHerald, 14. prosinca 1905.)

25. sijenja

Boja rije je nae svjetlo

Tvoja rije nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj sta-zi. (Psalam 119,105)

Imam jasnu poruku od Gospodina za narod koji tvrdi davjeruje u istinu za ovo vrijeme. ...

Biblija je Boja poruka Njegovom narodu. Dok prouava-mo ove ive rijei, trebamo imati na umu da se njima Bogobraa svojem narodu. Moramo se potruditi da ta Rije posta-ne na savjetnik. ... Da smo shvatili vanost prouavanja Pi-sma, koliko bismo ga marljivije prouavali! ... itali bismo ga

i prouavali kao sigurno svjedoanstvo to Bog oekuje odnas.Bibliju trebamo prouavati s posebnim zanimanjem, jer

ona sadri najdragocjenije informacije koje smrtna bia mogudobiti ukazujui nam na nain kako se trebamo pripremiti zadolazak Sina ovjejeg na nebeskim oblacima, kako da odba-cimo grijeh, kako da obuemo bijelu odjeu karaktera koja enam omoguiti da uemo u stanove za koje je Krist rekaosvojim uenicima da ih ide pripremiti za njih. ...

Ako ne primimo Boju rije kao hranu svoje due, neemodobiti najvee blago koje je pripremljeno za mukarce i ene,

jer je Boja rije poruka svakoj dui. ... Ako je posluamo, onae nam dati duhovnu snagu i ivot. ista, duhovna rijeka koja

37


40/455

40

ulazi u ivot kao ivo iskustvo, donosi vjeni ivot onomu tkoje prima.

Boja rije je nae svjetlo. To je Kristova poruka Njegovimsubatinicima koji su otkupljeni uz cijenu Njegove krvi. Ona

je napisana za nae usmjerenje i ako tu Rije prihvatimo kaosvojeg savjetnika, nikada neemo skrenuti na krivi put. ...

Duhovni ivot izgrauje se hranom koja se daje mislimai ako jedemo hranu koju nam prua Boja rije, posljedica ebiti duhovno i duevno zdravlje. ...

Svatko od nas odreuje svoju vjenu sudbinu; potpuno jeu naim rukama hoemo li stei vjeni ivot. Hoemo li oivitipouke objavljene u Bojoj rijei, velikom udbeniku ivota?Ona je najvei, a ipak najjednostavnije napisan i lako razum-ljiv udbenik koji je ikada ponuen ljudskim biima. To je

jedina knjiga koja e pripremiti mukarce i ene za ivot kojise mjeri s Bojim ivotom. (Review and Herald, 22. oujka1906.)

26. sijenja

Rije u ljudskom obliku

Jer ih je uio kao onaj koji ima vlast, a ne kao njihoviknjievnici. (Matej 7,29)

Odjeven u ljudsko ruho, Boji Sin se izjednaio s onima

koje je elio spasiti. U Njemu nije bilo ni traga grenosti; Onje uvijek bio neporoan i neokaljan, a ipak je uzeo nau gre-nu narav. Zaogrnuvi svoje boanstvo u ljudskost da bi semogao druiti s grenim ljudskim rodom, elio je ljudima po-novno vratiti ono to su Adam i Eva neposlunou izgubili zasebe i za svijet. Svojim karakterom svijetu je prikazao Bojikarakter; nije ugaao sebi, ve je proao inei dobro. CijeliNjegov ivot tijekom vie od trideset godina bio je povijestiste, nesebine velikodunosti.

Je li udno to su oni koji su Ga sluali bili zadivljeniNjegovim naukom? Uio ih je kao onaj koji ima vlast, a nekao njihovi pismoznanci. Nauk knjievnika i farizeja bio jeneprestano ponavljanje bajki i djetinjih predaja. Njihova mi-

38


41/455

41

ljenja i obredi oslanjali su se na autoritet prastarih naela irabinskih izreka, koje su bile bezvrijedne i nitavne. Krist senije bavio slabanim, bljutavim izrekama i ljudskim teorijama.Iznosei znaajne teme, svojim se sluateljima obraao kao

Onaj koji ima vlast i Njegovi su pozivi unosili osvjedoenje unjihova srca. Ope miljenje koje su izraavali mnogi, glasilo

je: Nikada ovjek nije govorio kao ovaj ovjek!Biblija objavljuje sve to Bog eli od nas. ... Nauk ove

Rijei potreban nam je u svim okolnostima u kojima se moe-mo nai. On je dovoljno pravilo vjere i ponaanja, jer je toBoji glas koji se obraa naoj dui dajui pripadnicima Bojeobitelji upute kako da, marljivo se trudei, sauvaju svoje sr-ce. Kada se ta Rije prouava, ne samo ita, ve istrauje, onanam stavlja na raspolaganje riznicu znanja koje nas osposob-ljava da usavrimo svaku svoju od Boga danu sposobnost.

Svi koji se obrate Bojoj rijei za usmjerenje, u poniznomduhu, eljni da se poue, odluni da saznaju uvjete spasenja,razumjet e to govori Pismo.

Ponizimo svoje srce i iskreno i pobono istraujmo Rije

ivota; jer samo takvo dranje, ponizno i skrueno, moe vi-djeti svjetlo. ... Gospodin progovara srcu koje se ponizilo predNjim. (Review and Herald, 22. kolovoza 1907.)

27. sijenja

to je Boja rije za nas?

Marljivo nastoj da se pokae pred Bogom kao proku-an, kao radnik koji se nema ega stidjeti, koji valja-no propovijeda istinu! (2. Timoteju 2,15)

Biblija sadri jednostavan i savren sustav teologije i fi-lozofije. To je knjiga koja nas moe uiniti mudrima na spa-senje. Ona nas ui kako da stignemo do prebivalita vjenesree. Ona nam govori o Bojoj ljubavi onakvoj kakva je pri-kazana u planu spasenja, prenosi znanje bitno za sve zna-nje o Kristu. On je Boji izaslanik; On je Zaetnik naegspasenja. Meutim, bez Boje rijei mi ne bismo imali nika-kvog znanja da je Osoba kao to je Isus Krist ikada posjetila

39


42/455

42

nau Zemlju, ne bismo imali nikakvog znanja o Njegovom bo-anstvu koje ukazuje na Njegovo pretpostojanje s Ocem.

Biblija nije napisana samo za teologe; naprotiv, ona jenamijenjena obinom puku. Velike istine, potrebne za nae

spasenje, u njoj su jasne kao podne, i nitko nee pogrijeiti niizgubiti pravi put osim onih koji se povode za svojim prosu-ivanjem umjesto da slijede jasno izraenu Boju volju.

Boja rije ukazuje na svaku pogrenu karakternu oso-binu oblikujui cijelu osobnost, izvana i iznutra, ukoravajuioholost i samouzvienje, navodei ovjeka da Kristov duh unosiu male i velike ivotne dunosti. Ona ui svakoga da budenepokolebljiv u svojoj odanosti pravednosti i neporonosti, alii da istodobno uvijek bude ljubazan i pun suuti.

to vie budemo prouavali Bibliju, to emo je vie cije-niti. Kamo god bacio svoj pogled, istraitelj se susree s bes-krajnom Bojom mudrou i ljubavlju. Svima koji su se istin-ski obratili Bogu, Boja rije je radost i utjeha u ivotu. Takvi-ma govori Boji duh i njihovo srce postaje kao zaliven vrt. ...

Nijedno znanje nije tako vrsto, tako dosljedno i tako da-

lekoseno kao znanje koje se stjee prouavanjem Boje ri-jei. Kada ne bilo nijedne druge knjige na cijelom irokomsvijetu, Boja rije, primijenjena zahvaljujui Kristovoj milo-sti, uinila bi da postanemo savreni na ovom svijetu, s karak-terom koji je osposobljen za budui, besmrtni ivot. Oni kojiprouavaju Rije, uzimajui je vjerom kao istinu i primajui jeu svoj karakter, bit e potpuni u Onome koji je sve u svemu.Hvala Bogu za mogunosti koje je dao ljudskom rodu. (Reviewand Herald, 11. lipnja 1908.)

28. sijenja

U moje ime

Ma to me zamolili u moje ime, ja u to uiniti. (Ivan14,14)

Uenici nisu bili upoznati sa Spasiteljevim neogranienimzalihama i silom. Do sada niste nita u moje ime molili!(Ivan 16,24) Objasnio im je da je tajna njihovog uspjeha u

40


43/455

43

tome da trae snagu i milost u Njegovo ime. On e pred Ocemu njihovo ime upuivati molbe. Molitve skromnih traitelja One prikazivati kao svoje vlastite. Svaka iskrena molitva uje sena Nebu. Ona ne mora biti rjeito iskazana, ali ako je u njoj

srce, uzdii e se do Svetita u kojem Isus slui i On e jeiznijeti Ocu bez ijedne nespretne, promucane rijei, prekrasnui namirisanu tamjanom Njegovog savrenstva.

U moje ime! pozvao je Isus svoje uenike da se mole.Kristovi sljedbenici trebaju izlaziti pred Boga u Njegovo ime.Zahvaljujui vrijednosti rtve prinesene za njih, i oni su po-stali vrijedni u Gospodnjim oima.

Gospodin je razoaran kada Njegov narod sebe nedovoljnocijeni. On eli da Njegovi izabrani batinici sebe cijene u skla-du s cijenom koja je plaena za njih. Bog ih je elio jer inaene bi poslao svojeg Sina da ih izbavi. On ima naina da ihuporabi i vrlo je zadovoljan kada Mu postavljaju vrlo visokezahtjeve kako bi proslavili Njegovo ime. Oni mogu oekivati odNjega velika djela ako budu imali vjeru u Njegova obeanja.

Meutim, moliti se u Kristovo ime znai vrlo mnogo. To

znai da trebamo prihvatiti Njegov karakter, pokazati Njegovduh i initi Njegova djela. Spasiteljevo obeanje daje se poduvjetom. On kae: Ako me ljubite, vrit ete moje zapovijedi!On nas spaava, ne u grijesima, ve od grijeha; i oni koji Galjube, pokazat e Mu ljubav svojom poslunou.

Svaka prava poslunost dolazi od srca. To je djelo kojesrce obavlja s Kristom. I ako se sloimo, On e se toliko izjed-naiti s naim mislima i ciljevima, tako dovesti nae srce i umu sklad sa svojom voljom da emo, kada budemo sluali Nje-ga, mi samo ispunjavati svoje pobude. Volja, oplemenjena iposveena, pronai e svoje najvee zadovoljstvo u vrenjuNjegove slube. (Review and Herald, 14. srpnja 1910.)


44/455

44

29. sijenja

Bog te nee odbaciti

Svaki koga mi dade Otac doi e k meni. A tko doek meni, sigurno ga neu izbaciti van. (Ivan 6,37)

Sam Isus, dok je boravio s nama, esto se nalazio u molitvi.Molitva je prethodila svakom dijelu Njegove slube i posvei-

vala Ga. ...On je nalazio utjehu i radost u razgovoru sa svojim Ocem.

Ako je na Spasitelj, Boji Sin, osjeao potrebu za molitvom,koliko vie slabi, greni smrtnici trebaju osjeati potrebu za

vatrenom, stalnom molitvom. ...Nemojte se baviti mislima da vas va nebeski Otac, zato

to ste inili pogreke, zato to je va ivot zamraen zablu-dama, nee voljeti i da vas nee sluati kada se molite. ...Njegovo srce puno ljubavi ganuto je naim alostima, pa aki samim naim opisima tih alosti. ... Nita nije toliko veliko

za Njega da ne bi mogao ponijeti, jer On dri svjetove u svojimrukama. On upravlja kretanjem svemira. Nita od onoga to nabilo koji nain ugroava na mir nije toliko malo da On ne biprimijetio. Nema nijednog poglavlja u naem iskustvu koje bibilo toliko tamno za Njega da ga ne bi mogao proitati; nemanijedne nedoumice toliko teke za Njega da je ne bi mogaorazmrsiti. Nitko nije pao tako nisko, nitko nije tako pokvaren

da ne bi mogao pronai izbavljenje u Kristu. ...Ako uvijek budemo imali pred oima Gospodina, dopu-tajui svojem srcu da Mu izrazi zahvalnost i slavu, imat emotrajnu svjeinu u svojem vjerskom ivotu. Nae molitve dobite oblik razgovora s Bogom, bit e kao da razgovaramo s pri-

jateljem. On e nam osobno otkrivati svoje tajne. esto emoimati ugodan, radostan osjeaj da je prisutan Isus. ...

Kako je divno to se moemo uspjeno moliti, to nedo-

stojni, greni smrtnici mogu uputiti svoje zahtjeve Bogu. Ka-kvu bismo veu silu mogli zahtijevati od te da budemopovezani s beskrajnim Bogom? Slabi, greni ljudi imaju pred-nost razgovarati sa svojim Stvoriteljem. Oni izgovaraju rijeikoje dopiru do prijestolja Vladara svemira. ...

41


45/455

45

Duga oko prijestolja znak je da je Gospodin vjeran, da uNjemu nema promjene, ak ni sjenke promjene. ... Kada doe-mo k Njemu priznajui Mu svoju nedostojnost i svoj grijeh, On

je obeao da e uti na vapaj. ast Njegovog prijestolja bila

bi stavljena na kocku kada ne bi ispunio svoju Rije koju namje dao. (Signs of the Times, 18. lipnja 1902.)

30. sijenja

Radosno davanje

Neka svatko dadne kako je srcem odluio, a ne saalou i na silu, jer Bog ljubi vesela darivaoca. (2.

Korinanima 9,7)

Svi nai darovi trebaju biti priloeni dragovoljno, jer dola-ze iz fonda koji je Bog naao za dobro da stavi u nae ruke dabi se unaprijedilo Njegovo djelo u svijetu, da bi zavijorila za-stava istine na putovima i stazama ove zemlje. Kada bi svi kojipoznaju istinu dali Gospodinu ono to Mu pripada u desetini,

darovima i prinosima, bilo bi hrane u Gospodnjoj kui. Djelovelikodunosti ne bi vie ovisilo o nesigurnim povremenimdarovima i ne bi se mijenjalo u skladu s promjenjivim osjea-

jima ljudi. Boji zahtjevi bili bi doekivani dobrodolicom ismatralo bi se da Boje djelo ima pravo na dio sredstava kojasu stavljena u nae ruke. Gospodin je na boanski Povjere-nik i On nam je preko proroka Malahije dao vrlo jednostavna,

odreena i vana obeanja. Vrlo je vano dajemo li Bogu onoto je Njegovo ili ne dajemo. On svojim upraviteljima daje iz-vjesni dio za njihovu uporabu, i ako budu trgovali onako kakoOn zahtijeva, On e svojom boanskom silom blagosloviti sred-stva koja su ostala u njihovim rukama.

Podupiranje Bojeg djela Evanelje proglaava prednoumukaraca i ena. ...

Oni koji su primatelji Njegove milosti, koji razmiljaju o

kriu na Golgoti, nee raspravljati o omjeru koji treba davati,ve e smatrati da je i najbogatiji prilog nedovoljan, da neodgovara veliini dara koji smo dobili u jedinoroenome Sinubeskrajnog Boga. ... Putem samoodricanja, i najsiromaniji enai nain da stekne neto ime e uzvratiti Gospodinu. ...

42


46/455

46

Bogati ne trebaju misliti da mogu biti zadovoljni samodavanjem svojeg novca. ... Roditelji i djeca ne smiju misliti dapripadaju sebi, smatrati da mogu raspolagati svojim vremenomi imanjem za osobno zadovoljstvo. Oni su Boje otkupljeno

vlasnitvo i Gospodin trai dobitak od njihovih fizikih naporajer oni trebaju biti uporabljeni tako da donose prihod u Go-spodnju riznicu. ...

Zar ne bi svaka dua trebala uzeti u obzir injenicu dakransko uenitvo obuhvaa samoodricanje i rtvu, pa aki polaganje samog ivota ako bude potrebno, radi Onoga koji

je dao svoj ivot za ivot svijeta? (Review and Herald, 14.srpnja 1896.)

31. sijenja

Proroki glasnik se moli

Tako bi Jahve razgovarao s Mojsijem licem u lice, kao

to ovjek govori s prijateljem. (Izlazak 33,11)Molitva koju je Ellen G. White uputila 1903. godine na

zasjedanju Generalne konferencije:

Na nebeski Oe, dolazimo pred Tebe ovoga jutra onakvikakvi jesmo, siromani i potpuno ovisni o Tebi. Pomozi namda steknemo jasno znanje o tome kakvi trebamo biti i kakavkarakter trebamo oblikovati, da bismo se bili spremni sjediniti

s nebeskom obitelji u gradu naega Boga. ...O na Oe, kako bismo mogli objavljivati Tvoju dobrotu,Tvoju milost i Tvoju ljubav ako sve to nemamo u svojem srcui ne pokazujemo u svojem iskustvu? Ti zna kako si taj pro-blem iznio svojoj slukinji. ...

Ovdje su Tvoji propovjednici ija je zadaa da objavljujubiblijsku istinu; molim Te da steknu jasno razumijevanje od-govornosti koja poiva na njima kao uvarima i pastirima Tvo-

jega stada. ... Pomozi im da shvate svoje slabosti i da svatkood njih bude posveen Duhom. ...

Ovdje su i oni koji nose odgovornosti u naim ustanova-ma. ... Oni svojim djelovanjem nisu pruili pravi primjer svije-tu. Nisu shvatili da ih ljudi promatraju jesu li posveeni istinom.

43


47/455

47

O, oprosti nam nae prijestupe, oprosti nam nae grijehe!Pokai nam gdje smo promaili cilj. Neka se Tvoj Sveti Duhspusti na nas. Svijet propada u svojim grijesima i mi Te moli-mo da uini da postanemo svjesni svoje odgovornosti na ovom

zasjedanju. ...Ti si mi sve ovo pokazao i samo Ti moe pripremiti srca

i um da uju poruku da e doi brzo i da e onima koji suostavili svoju prvu ljubav ukloniti njihov svijenjak njegova smjesta ako se ne vrate i ne prepoznaju djelo koje se trebaobaviti u srcu svakoga od njih. ...

Mi se moramo ponovno obratiti, posvetiti i pripremiti zanoenje Gospodnje poruke. ...

Oe na, ukloni prepreke da se mogu uiniti priznanja, odsrca srcu, od brata bratu. Neka se pojavi Boji Duh i nekabude slavljeno Tvoje sveto ime. Amen! (General ConferenceBulletin, 2. travnja 1903.)


48/455

48

VELJAA1. veljae

Svetost u GospodinuTvrd je ovo govor! Tko ga moe sluati? (Ivan 6,60)

Neki takozvani Kristovi sljedbenici, kao i uenici u onovrijeme dok su sluali najozbiljnije istine koje su se ule susana boanskog Uitelja, kau: Tvrd je ovo govor! Tko gamoe sluati? Mnogi misle da im je put prikazan kao odvie

strm. Kada govorimo o samoodricanju i rtvovanju radi Krista,oni misle da se previe zadravamo na tim pitanjima. Vi bisteradije sluali o nagradama kranina, zar ne? Mi znamo da e

vjerni naslijediti sve, ali trebamo si postaviti i veliko pitanje:Tko e se odrati u dan Njegovog dolaska? Tko e opstatikada se On pojavi? Tko e biti ubrojen meu dostojne i pri-miti neizmjerno veliku i dragocjenu nagradu koja e biti dodi-

jeljena pobjednicima? Oni koji su sudjelovali u Kristovim stra-danjima, podijelit e s Njim i Njegovu slavu!

Bez svetosti, kae nam Boja rije, nitko nee vidjeti Go-spodina. Bez neporonog ivota ne moemo se osposobiti ipripremiti za boravak meu svetim i bezgrenim anelima naneporonom i svetom Nebu. Nikakvog grijeha tamo ne moebiti. Nikakva prljavtina ne moe proi kroz biserna vrata zla-tnog Bojeg grada. A pitanje na koje moramo odgovoriti glasi

hoemo li se odvratiti od svakog grijeha i prihvatiti uvjete kojenam je Bog postavio da bismo mogli biti Njegovi sinovi i keri.On zahtijeva od nas odvajanje od svijeta da bismo mogli posta-ti pripadnici kraljevske obitelji.

Mi vjerujemo bez imalo sumnje da e Krist uskoro doi ivjerujui to, osjeamo potrebu da pozivamo mukarce i eneda se pripreme za dolazak Sina ovjejega. ... Mi elimo dabudete u tom drutvu koje e se pokloniti pred Bojim prije-stoljem uzvikujui: Dostojno je, dostojno je, dostojno je Ja-nje koje je zaklano za nas!

Kada budete spremni, kada pobijedite sve svoje grijehe,kad odbacite od sebe sva svoja bezakonja, tada ete biti spre-mni primiti besmrtnost.

44


49/455

49

Nemojte ekati na neko bolje vrijeme. Ono je sada, danas.Ako tko uje Njegov glas, neka ne bude tvrda srca. Danastrebamo prihvatiti poziv milosti. Trebamo odbaciti svoju oho-lost, svoju ludost, svoju tatinu i cijelo svoje srce potpuno

predati Gospodinu. Doite k Njemu sa svim svojim talentima,sa svim utjecajem koji imate, poloite sve to bez ostatka prednoge Onoga koji je umro na kriu na Golgoti radi vaeg spa-senja. (Review and Herald, 12. travnja 1870.)

2. veljae

to smo to rtvovali za Nebo?Prva glasi: Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcemsvojim i svom duom svojom, svom pameti svojom isvom snagom svojom! Druga je ova: Ljubi blinjegasvoga kao samoga sebe! Druge zapovijedi vee od ovihnema. (Marko 12,30.31)

Mi vidimo ljepotu i krasotu i slavu u Isusu. Gledamo u

Njemu nenadmanu privlanost. On je bio Velianstvo Neba. ...Aneli su se s oboavanjem klanjali pred Njime i spremnosluali Njegove zapovijedi. Na Spasitelj se svega toga odre-kao. Odloio je svoju slavu, svoje velianstvo i sjaj, siao naZemlju i umro za buntovniki rod koji je prekrio zapovijediNjegovog Oca. Krist se ponizio da bi mogao spasiti greni ljud-ski rod. Ispio je kale patnji, a umjesto njega nama nudi au

blagoslova; da, taj kale je ispio zbog nas, ali mnogi, iako toznaju, i dalje idu putem grijeha i ludosti; a Isus ih i daljepoziva! ... Istine Boje rijei treba tumaiti tako da se odnosena nas, a mi se moramo uhvatiti za njih. Ako to budemo inili,one e imati posveujui utjecaj na na ivot; osposobit enas za kraljevstvo slave tako da, kada se vrijeme nae kunjezavri, moemo vidjeti Kralja u svoj Njegovoj ljepoti i boravitiu Njegovoj prisutnosti zauvijek.

A sada se postavlja pitanje: Jesmo li spremni prinijetirtvu? ... Iziite izmeu njih i odvojite se veli Gospodin! Nedotiite se niega neista, i ja u vas primiti! Ja u vam bitiOtac, a vi ete mi biti sinovi i keri, veli Gospodin Svemogui.(2. Korinanima 6,17.18) Kakvog li obeanja!

45


50/455

50

Mislite li doista da ste se ponizili zato to ste prihvatiliBoju istinu? ... Istina uvijek uzdie onoga koji je prima. ...Ona donosi neporonost karaktera i neporonost ivota i os-posobljava nas da se pridruimo nebeskom drutvu u kraljev-

stvu slave. Bez te osposobljenosti nikada ne bismo vidjeli ne-besku postojbinu. ...

Zahtijeva li istina od vas da stojite sami u svojoj odluci dasluite Bogu, zato to se drugi oko vas nisu spremni pokoritiprivlanosti kojom ih Krist privlai? Zahtijeva li ona odvajanjeod njih? Da i to je kri koji morate nositi, kri koji je naveomnoge da kau: Ne mogu se pokoriti zahtjevima istine! Me-utim, Isus kae: Tko ljubi oca ili majku ili brata ili sestru

vie nego mene, nije mene dostojan. ... Je li to prevelika rtvakoju biste uinili za Njega, za Onoga koji je sve rtvovao za

vas? (Review and Herald, 19. oujka 1870.)

3. veljae

Rastite u milostiTi se, dakle, sine moj, jaaj milou Krista Isusa! (2.Timoteju 2,1)

Traenje kraljevstva Bojega i Njegove pravednosti trebapostati cilj i svrha naeg ivota. Nije djeja igra ispuniti ovajpoziv, ali bez obzira na to kakvo samoodricanje On zahtijeva

od nas, za nae je dobro u ovom ivotu i u ivotu koji e doida posluamo ovu zapovijed. Trebamo gledati na Boju slavui tako rasti u milosti i spoznaji naega Gospodina i SpasiteljaIsusa Krista. to ozbiljnije i marljivije budemo traili boan-sku mudrost, to emo biti bolje uvreni u istini. ...

Ne smijemo zauvijek ostati djeca u naem znanju i isku-stvima na duhovnom podruju. Ne smijemo se uvijek izraa-

vati jezikom onoga koji je tek prihvatio Krista, ve nae moli-tve i pronje trebaju rasti u spoznaji dok budemo napredovaliu iskustvu i istini. Jezik estogodinjeg djeteta na usnamadesetogodinjaka sigurno nas ne bi obradovao, a kako bi tekbilo bolno sluati izraze djejeg razmiljanja kod onoga tko jedostigao zrele godine.

46


51/455

51

Mladi koji imaju nekoliko godina iskustva u kranskomivotu ne bi se smjeli izraavati s oklijevanjem kao neko no-

voroene u Kristu. Oni koji se nazivaju kranima morajurasti. Oni koji nisu uzrasli do punog rasta visine mukaraca i

ena u Kristu Isusu, pokazuju to nainom svojega govora ka-da govore o Bojem kraljevstvu.

Svjedoanstva koja daju mnogi takozvani sljedbenici Isu-sa Krista izgledaju kao da dolaze od patuljaka u kranskomivotu. Nedostaje im jezik istinskih, dubokih, razumnih isku-stava. ...

Mi ne smijemo njegovati zemaljski jezik niti biti tolikoupoznati s ljudskim razgovorima da nam jezik Kanaana osta-ne nov i nepoznat. ...

Krani trebaju biti vjerni uenici u Kristovoj koli, uvijekuei vie o Nebu, vie o Bojim rijeima i o Njegovoj volji,

vie o istini i kako vjerno iskoristiti znanje koje su stekli dabi pouili druge i pokrenuli ih da najprije trae kraljevstvoBoje i Njegovu pravednost. Mi trebamo stei razumno pozna-

vanje Biblije, jer kako bismo mogli znati Boju volju i Njegov

put bez istraivanja riznice Boje pravednosti u Njegovoj sve-toj Rijei? Mi trebamo osobno upoznati istinu i razumjeti pro-roanstva i praktian nauk naega Gospodina. (The Youths

Instructor, 28. lipnja 1894.)

4. veljae

Lano posveenjeTi tvrdi: Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo; nitami ne treba, a ne zna da si upravo ti nesretan, ibijedan, i siromaan, i slijep, i go. (Otkrivenje 3,17)

Dragi brate: alosni smo zbog stanja u kojemu se nalazibrat Bartlett, teko nam je to smo uli da ga Sotona navodida potie nezadovoljstvo u Konferenciji Indiana i to pod pobo-nim platem kranske svetosti. I ti i ja vrsto vjerujemo danam je potrebna svetost ivota da bismo se pripremili za bati-nu svetih u svjetlu. Mi tvrdimo da se to stanje mora dostii nabiblijski nain. Krist se molio da Njegovi uenici budu posve-

47


52/455


53/455

53

sko pravilo: Upozori ga na njegov grijeh nasamo! Kada idek nekome za koga pretpostavlja da je u zabludi, potrudi se dagovori u krotkom i poniznom duhu jer ljudski gnjev ne dovo-di do boanske pravednosti. Zalutali se ni na koji drugi nain

nee vratiti osim duhom krotkosti, ljubaznosti i njene ljuba-vi. Pripazi na svoje ponaanje. Izbjegavaj u izgledu i ponaa-nju, u rijeima ili tonu glasa, sve to bi podsjealo na oholostili samodovoljnost. uvaj se rijei ili pogleda kojim bi uzdigaosebe ili svoju dobrotu i pravednost pokazao kao suprotnostnjegovim nedostacima. uvaj se i najmanjeg nagovjetaja oma-lovaavanja, bahatosti ili prijezira. Potrudi se da izbjegne sva-ki izljev gnjeva i, iako e se sluiti najjednostavnijim nai-nom govora, neka u njemu ne bude prigovora, nikakvih optu-bi i povienih tonova, ve samo iskrene ljubavi. Iznad svega,neka ne bude ni sjenke mrnje ili zlovolje, ogorenja i grubihizraza. ...

Imaj na umu da uspjeh ukora najvie ovisi o duhu u kojemje upuen. Nemoj zanemariti ozbiljnu molitvu za ponizan duhi da Boji aneli puno prije tebe djeluju na srce do kojeg na-

stoji doprijeti kako bi ga omekali nebeskim utjecajima datvoji napori ne budu uzaludni. ...

Moda si sebe opravdavao to si drugima govorio zlo osvojem bratu, sestri ili susjedu prije nego to si otiao k nje-mu i poduzeo korake koje je Bog neizostavno propisao. Modagovori: Nisam nikome nita govorio sve dok nisam bio takooptereen da se vie nisam mogao suzdrati! to te je to takooptereivalo? Je li to bilo tvoje jasno zanemarivanje dunostiprema blinjemu, jer je Gospodin rekao da si natovario nasebe krivnju grijeha zato to nisi odmah otiao k njemu iopomenuo ga u etiri oka, izmeu njega i tebe? ...

Ponekad ni najblai i najnjeniji ukor nema pozitivan utje-caj. U tom sluaju, blagoslov za koji si elio da ga primi tvojbrat vraajui se na put pravednosti, prestajui initi zlo iuei initi dobro, vratit e se na tvoje grudi. Ako zalutali

ustraje u grijehu, postupaj prema njemu ljubazno i prepusti ganjegovom nebeskom Ocu. (Review and Herald, 17. srpnja 1879.)


54/455

54

6. veljae

Tajna duhovnog ivota

Zaista, zaista, kaem ti, tko se ne rodi od vode iDuha Svetoga, taj ne moe ui u kraljevstvo nebesko.(Ivan 3,5)

esto se postavlja pitanje: Zato nema vie snage u Crkvi?Zato nema vie ivotno vane pobonosti? Razlog je to se nepokoravamo zahtjevima Boje rijei u duhu i istini. Bog nijena prvom mjestu u naoj ljubavi niti blinje volimo kao same

sebe. I to je dovoljno za sve. O ovim dvjema zapovijedima ovisicijeli Zakon i svi Proroci. Uinimo da se ova dva Boja u

ellen white - od srca

Documents