EKONOMSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE DANAS-seminarski rad-

HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTESTUDIJ POVIJESTIAK. GODINA: 2013./2014.KOLEGIJ: Gospodarska i društvena povijestMENTOR: doc. dr. sc. Tomislav AnićSTUDENTI: Sven Lončar, Ante Dundić. Marko Hrastić

Zagreb, 2. travnja 2014.

SADRŽAJ• I. UVOD• II. GOSPODARSKA SLIKA HRVATSKE• III. PRIRODNA OBILJEŽJA HRVATSKE• IV. STANOVNIŠTVO KAO ČIMBENIK GOSPODARSKOG RAZVITKA RH• V. NASELJA I OBLICI NASELJENOSTI• VI. HRVATSKE MAKROREGIJE• VII. ZNAČENJE PROSTORNOG PLANIRANJA• VIII. GEOGRAFSKI POLOŽAJ KAO FAKTOR RAZVOJA KARLOVCA• IX. RAZVOJ HRVATSKOG GOSPODARSTVA KROZ POVIJEST• X. PRIMARNE DJELATNOSTI• XI. STOČARSTVO• XII. PROMETNA DISTRIBUCIJA POLJOPRIVREDNJE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ• XIII. INDUSTRIJA• XIV. PROMET• XV. TURIZAM• XVI. ZAKLJUČAK• XVII. LITERATURA

I. UVOD

• Hrvatska nije izrazito definirana zemlja, što znači da se nalazi na raskrižju europskih regija.

• Ona je mediteranska, panonska i balkanska zemlja.

• Isto tako postoje i kulturni krugovi: zapadnoeuropski, srednjoeuropski i jugoistočnoeuropski.

• Cilj seminara: analizirati utjecaj geografije na ekonomiju suvremene Republike Hrvatske.

II. GOSPODARSKA SLIKA HRVATSKE

• Razdoblje 1991.-1995. obilježeno je ratnim događanjima te je kao takvo smanjilo moć hrvatskog gospodarstva.

• Nakon 1995. započinje proces obnove i otvaranja Hrvatske svijetu (članstvo u WTO, CEFTA-i, NATO-u i EU).

• Najveća suradnja: Njemačka, Italija i Bosna i Hercegovina.

Izvor slike: http://croatia.ch/drustva/hkk/images/N-L10-Karta%20Balkanskog%20poluotoka.gif (pristup stranici ostvaren 28. ožujka 2014.)

III. PRIRODNA OBILJEŽJA HRVATSKE

• Tri regije: panonsko-peripanonska, gorska i primorska Hrvatska.

• Klima: umjereno-topla s elementima kontinentalne i sredozemne.

• Reljef: ravnice, poloji, terase, brežuljci i planine.• Jadransko more – vrata Hrvatske za Sredozemlje.• Rijeke: jadranski i dunavsko-savsko-dravski slijev.• Ostali izvori vode: jezera, potoci, brzaci, ribnjaci.• Raznolikost flore i faune.• Zaštita: nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi

rezervati.

Izvor slike: http://www.dzzp.hr/slike_upload/20100421/dzzp201004211347480 (pristup stranici ostvaren 30. ožujka 2014.)

IV. STANOVNIŠTVO KAO ČIMBENIK GOSPODARSKOG RAZVITKA RH

• Kretanje stanovništva• Razmještaj stanovništva• Gospodarska struktura stanovništva• Obrazovna struktura• Sastav stanovništva

V. NASELJA I OBLICI NASELJENOSTI

• Stanovništvo prema mjestu stalnog boravka dijelimo na seosko (ruralno) i gradsko (urbano)

• Hrvatska sela, broj i razmještaj• Hrvatski gradovi

VI. HRVATSKE MAKROREGIJE

• Zagrebačka – sjeverozapadna i središnja RH • Riječka- Kvarner, Istra, Gorski kotar, Lika• Splitska – Zadar, Šibenik, Dubrovnik• Osječka- Slavonija i Baranja

VII. ZNAČENJE PROSTORNOG PLANIRANJA

Prostorno planiranje čine razvojno prostorno planiranje i urbanističko prostorno planiranje.

VIII. GEOGRAFSKI POLOŽAJ KAO FAKTOR RAZVOJA KARLOVCA

• Dinaridi i Panonija, četiri rijeke• 1579. – 1870. vojni grad• 1700. – 1850. trgovačko središte i zlatno doba• kriza u drugoj polovici 19. stoljeća• usponi i padovi tijekom cijelog 20. stoljeća• pogodnosti za razvoj u 21. stoljeću

IX. RAZVOJ HRVATSKOG GOSPODARSTVA KROZ POVIJEST

• Skladan demografski, kulturni, socijalni i svekoliki razvoj, ali nepovoljni društveni i politički uvjeti.

• Sve do industrijske revolucije prevladava naturalna poljoprivreda i obrtnička proizvodnja.

• Unutrašnjost: kukuruz, pšenica, ječam, raž i krumpir, stoka(goveda, svinje, konji, perad) te iskorištavanje šuma

• Primorje: uzgoj sitne stoke(ovce, koze) i peradi, ribarstvo, proizvodnja soli, maslina, vinove loze i drugih mediteranskih kultura.

• Dolazi veoma rano do razmjene između Sjevera i Juga.

• Jačanje prometa – cestovnog, pomorskog i željezničkog.

• U drugoj polovici 19. st. prelazak iz obrtničko-cehovske u obrtničko-manafakturnu proizvodnju te u industrijsku proizvodnju.

• Razvoj(ratarstvo, šumarstvo, drvna industrija, promet, rudarstvo i prerada ruda) i modernizacija.

• Nakon Prvoga svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije Hrvatska u Kraljevstvu SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji, njezin razvoj i gospodarski rast je usporen.

• U socijalističkoj Jugoslaviji planska privreda – osuđena na propast.

• Kolektivizacija i nacionalizacija industrije, rudarstva, trgovine i ostaloga.

• Krize kao uvod u raspad Jugoslavije.• Nakon Domovinskoga rata privatizacija

poduzeća.

• Rezultati razvoja postoje u turizmu, brodogradnji, strojogradnji te prehrambenoj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji.

• Izgradnja infrastrukture(ceste, željeznice, zrakoplovna pristaništa i sl.) razvoj obrazovnih institucija.

• 1960-ih upropaštavanje poljoprivrede, deagrarizacija i deruralizacija, investicijski promašaji i iseljavanje, inflacija i gotovo kolaps ukupnog gospodarstva.

• Poseban problem je oblik države i razlika u stupnju razvijenosti između pojedinih regija, velika nezaposlenost(21,3 %) i biološki sastav stanovništva.

X. PRIMARNE DJELATNOSTI• Poljoprivreda do polovice 20. st. najvažnija

gospodarska djelatnost (75% stanovništva se bavilo poljoprivredom), u 60-ima 44%, a oko 2000. 9%.

• Smanjenje broja ljudi koji se bave poljoprivredom je pozitivan proces sve dok je praćen modernizacijom proizvodnje. Do 90-ih Hrvatska je izvoznik mesa, voća i žitarica (kukuruz, pšenica i dr.).

• Naslijeđeni problemi iz bivšeg sustava (npr. velika rasparceliranost zemljišta, neobrađenost zemljišta i sl.)

• Problem je nebriga oko zaštite od poplava i erozija, negradnja sustava za natapanje te dopuštanje jeftinog uvoza iz inozemstva i nepoticanje domače proizvodnje.

• Za usporedbu 1930. godine Hrvatska imala 1,1 mil. goveda, 1,6 mil. ovaca i oko 25 mil. peradi, oko 2000. godine tek oko 430 000 goveda, 490 000 ovaca i oko 11 mil. komada peradi.

• Raste rpoizvodnja nekih ratarskih kultura, npr. kukuruza, a uz njega je važna i proizvodnja pšenice.

XI. STOČARSTVO

• Važno zbog prehrane stanovništva, ali i sirovina za industrijsku preradu (koža, vuna, krzno…)

• Problem je smanjivanje broja stoke, npr. broj goveda se od 1960.-2000. g. smanjio gotovo tri puta(1960. 1,1 mil. goveda, a 2000. 427 000).

XII. PROMETNA DISTRIBUCIJA POLJOPRIVREDNJE PROIZVODNJE U

HRVATSKOJ• Panonsko-peripanonski odnosno nizinska

regija – najbolje mogućnosti poljoprivredne proizvodnje.

• Gorski prostori Hrvatske(Lika Gorski Kotar) – ratarski, ali još više stočarski prostor.

• Primorska, jadranska, mediteranska ili sredozemna hrvatska poljoprivredna regija- uzgoj vinove loze te mediteranskog i submediteranskog voća i povrća te masline.

XIII. INDUSTRIJA

• Hrvatska je industrijsko–poljoprivredna zemlja.

• Zagrebačka industrijska regija(Zagreb, Karlovac, Sisak, Petrinja, Kutina i Ivanić Grad)

• Varaždinsko-čakovečka industrijska regija s Koprivnicom.

• Istočnoslavonska regija (Osijek, Vukovar i Slavonski Brod)

• Bjelovar, Požega i Virovitica zasebna industrijska središta

• Riječka industrijska regija(Pula i Labin) • Splitska industrijska regija(Trogir, Omiš, Solin i

Kašteli). • Zadar i Šibenik su izdvojena središta.

XIV. PROMET

• Nizak stupanj razvijenosti i efikasnosti. • Veliko značenje hrvatskih prostora još u

rimsko doba(ostaci cesta) i promet Jadranom. • 1728. Karolina(od Karlovca do Bakra i Rijeke),

Terezijana (Karlobag, Baške Oštarije), Jozefina(1776.-1779. g. Karlovac, Josipdol, Brinje, Senj) i Luizijana(1803. g. Francuzi, od Rijeke do Karlovca)

• Nakon Drugoga svjetskog rata razdoblje gradnje cesta u smjeru istok-zapad.

• Željeznice 1860. Međimurje• Pomorstvo razvoj nakon Drugoga svjetskog

rata, ali fali tankera.• Riječni promet 900 km plovnog riječnog

puta.

XV. TURIZAM

• Duga tradicija(još od 1868. g.), prvo se razvija u kontinentalnom djelu(termalni izvori lječilišta i kupališta).

• Hrvatske turističke regije: Jadransko turističko područje, Gorsko-planinsko područje i Panonsko-peripanonska turistička regija

XVI. ZAKLJUČAK

• Hrvatska je zemlja velikih prirodnih bogatstava i mogućnosti, ali su one neiskorištene.

• Regionalna podijeljenost tu igra ključnu ulogu.

XVII. LITERATURA

• Miljenko Bilen, Kristina Bučar Perić, Ekonomska geografija Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 2002.