1

EKONOMSKA GEOGRAFIJA

EKONOMIST

ŠESNAESTO NASTAVNO PISMO

GOSPODARSKE ZNAČAJKE HRVATSKE

4. razred

Tekst uredila: DUBRAVKA PREBEG-NOVAK, prof.

Zagreb, 2011.

2

SADRŽAJPOLAZNICIMA ………………………………………………………… 3KARTA REPUBLIKE HRVATSKE ..............................................................5HRVATSKI GOSPODARSKI RAST .............................................................6GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE I INOZEMNA ULAGANJA U HRVATSKU ....................................................................................................7

1. Razvoj hrvatskoga gospodarstva do suvremenog doba .............82. Obilježja suvremenog hrvatskoga gospodarstva .......................113. Osnovne značajke primarnih djelatnosti ...................................134. Rudno blago, energijski izvori i sirovine ..................................235. Sekundarne djelatnosti u Hrvatskoj ...........................................246. Promet .......................................................................................267. Turizam .....................................................................................348. Unutrašnja i vanjska trgovina ...................................................369. Hrvatska i međunarodne ekonomske organizacije ...................38

LITERATURA ZA PRODUBLJIVANJE ZNANJA…………….....40KONTROLNA ZADAĆA………………………………………......41PITANJA ZA SAMOUČENJE I PROVJERU ZNANJA…………..42PROSTOR ZA BILJEŠKE………………………………………….46

3

POLAZNICIMA!

Ovo Nastavno pismo namijenjeno je polaznicima koji žele savladati nastavni program geografije za četvrtu godinu smjer ekonomist – za srednje obrazovanje odraslih.

U Nastavnom pismu je na sažet, jasan i pregledan način izložen osnovni sadržaj i najvažnija znanja propisanog programa geografije za četvrtu godinu srednjeg obrazovnja odraslih. Vrijednost Nastavnog pisma daju ključni pojmovi, te sa na kraju Nastavnog pisma se nalaze zadaci i primjeri za samoprovjeru stečenog znanja. Točni odgovori na pitanja nalaze se u samom Nastavnom pismu.

Ovo Nastavno pismo podijeljeno je u devet nastavnih cjelina:

1. Razvoj hrvatskoga gospodarstva do suvremenog doba2. Obilježja suvremenog hrvatskoga gospodarstva3. Osnovne značajke primarnih djelatnosti4. Rudno blago, energijski izvori i sirovine5. Sekundarne djelatnosti u Hrvatskoj6. Promet7. Turizam8. Unutrašnja i vanjska trgovina9. Hrvatska i međunarodne ekonomske organizacije

Svako poglavlje obrađuje nekoliko nastavnih jedinica. Navedeni su brojevi stranica u udžbeniku Ekonomska geografija 4 koje treba pročitati i proučiti kako bi se što kvalitetnije i potpunije usvojilo gradivo pojedine teme. Niz pitanja i zadaci za samoprovjeru se nalaze na kraju su ovog Nastavnog pisma koji će polaznicima olakšati savladavanje gradiva i samoprovjeru usvojenog znanja. Rješenja zadataka i odgovori na pitanja nalaze u tekstu ovog Nastavnog pisma.

Uz ovo Nastavno pismo kao osnovni izvor znanja polaznici trebaju konzultirati i redovni udžbenik iz ekonomske geografije za četvrti razred srednje ekonomske škole pod naslovima: Ekonomska geografija 4 u izdanju Školske knjige iz Zagreba, u izdanju 2011. U udžbeniku su istovjetni sadržaji obrađeni postupno i detaljno. Udžbenik je bogato opremljen slikama, fotografijama, kartama, crtežima, shemama, grafikonima koji zorno ilustriraju gradivo i olakšavaju njegovo shvaćanje i usvajanje. Predlažemo polaznicima, korisnicima ovog Nastavnog pisma, iako sadržava osnovne slikovne materijale, da u udžbeniku

4

posebnu pozornost poklone upravo slikovnom materijalu. U Nastavnom pismu se navode brojevi stranica na kojima je u udžbenicima tiskan slikovni materijal.

Na kraju, želimo da polaznicima programa srednjeg obrazovanja odraslih – smjer ekonomist ovo Nastavno pismo posluži kao pouzdan izvor znanja iz nastavnog programa ekonomske geografije, da im olakša učenje i da u njima probudi želju za daljnjim obrazovanjem.

Zagreb, rujan 2011. Autor

5

KARTA REPUBLIKE HRVATSKE

6

HRVATSKI GOSPODARSKI RAST

7

GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE I INOZEMNA ULAGANJA U HRVATSKU

8

1. RAZVOJ HRVATSKOG GOSPODARSTVA DO SUVREMENOG DOBA( udž. str. 94 – 95 )

- Temeljni razlozi gospodarskog zaostajanja za mnogim europskim zemljama leže uglavnom u čestim ratovima koji su se zbivali na njezinom teritoriju

- Strani gospodari su utjecali na razvoj gospodarstva samo onoliko koliko je to odgovaralo njihovim interesima

- Do industrijske revolucije prevladavala je naturalna poljoprivreda i obrtnička proizvodnja

- Od 19.st. razvojem cestovnog, željezničkog, riječnog i pomorskog prometa započinje industrijalizacija čitavog hrvatskog prostora – razvija se ratarstvo, šumarstvo, stočarstvo, rudarstvo i prerada ruda

- Nakon Prvoga svjetskog rata ulaskom Hrvatske u Kraljevinu Jugoslaviju dolazi do gospodarskog usporavanja – dolazi do povećanja nezaposlenih i prvih većih valova iseljavanja u prekomorske zemlje ( Amerika, Australija, Novi Zeland )

- Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska i dalje je u sastavu Jugoslavije – SFRJ, zahvaća je nacionalizacija, kolektivizacija, plansko gospodarstvo i agrarna reforma koji nazaduju gospodarstvo

- Krajem 20.st. zbog lošeg gospodarskog položaja unutar SFRJ dolazi do odvajanja republika sa ciljem gospodarskog, društvenog i socijalnog napretka – procesi privatizacije, prestrukturiranje cjelokupnog gospodarstva kako bi se uključili na europsko tržište

GOSPODARSKE PRILKE U 16.ST.

Turska pustošenja izuzetno teško pogađaju hrvatsko gospodarstvo. Prekidaju se putovi koji idu Hrvatskom iz unutrašnjosti prema moru pa niz gradova južno od Kupe jednostavno nestaje. Stanovnici propalih gradova pretvaraju se u obične kmetove. Nešto su bolje prilike u gradovima sjeverozapadne Hrvatske. Jedina, zaista unosna trgovačka djelatnost bila je prodaja namirnica i ostale robe vojsci uz granicu i oko te trgovine sukobljavaju se seljaci, feudalci i građani. Trgovinu uz to ograničavaju brojne unutarnje carine. Najviše se trguje solju i žitom dok je stoka glavni izvozni proizvod.Obrt u preostalim gradovima dolazi pod sve jači nadzor cehova i gradskih vlasti. Tijekom 16. st. Europu, pa tako i hrvatsku zahvaća inflacija kojoj administrativnim mjerama hrvatski sabor uzalud pokušava stati na kraj.Zbog turskih pustošenja i velikog iseljavanja radna snaga na feudalnim posjedima postaje rijetka i feudalci prisilom nastoje vezati seljake za zemlju koji bivaju sve opterećeniji i to u prvom redu tlakom.

9

GOSPODARSKE PRILIKE IZMEĐU DVA RATA

Jedno od glavnih obilježja gospodarstva monarhističke Jugoslavije bila je velika razlika u razvijenosti među različitim područjima. Tako su Slovenija i Hrvatska bili uvjerljivo najrazvijenija područja premda su u Austro – Ugarskoj bili među najnerazvijenijima. Cijela tadašnja Jugoslavija je bila izrazito poljodjelska zemlja što je vrijedilo i za Hrvatsku. Cijeli Jugoslaviju obilježava i agrarna prenaseljenost koja je bila osobito izražena u Dalmaciji. U razdoblju između 1918. i 1926. poljodjelstvo, usprkos tehnološkoj zaostalosti, uživa konjukturu ali pred konkurencijom jeftinih poljodjelskih proizvoda iz prekooceanskih zemalja ona ubrzo prestaje. Vlasti kraljevine Jugoslavije dijelom su provele i agrarnu reformu ali su njeni glavni korisnici bili srpski dobrovoljci iz I. sv. rata. U ovom razdoblju su ipak ukinuti i posljednji ostaci feudalnih odnosa kao što je bio kolonat u Dalmaciji. Glavnina industrije je bila koncentrirana u Sloveniji i sjevernoj Hrvatskoj. Ova prvenstveno proizvodi robu široke potrošnje i slabo koristi svoje kapacitete. Jugoslavija između dva svjetska rata patila je od kroničnog vanjskotrgovačkog deficita. Vrlo je jak bio utjecaj stranog kapitala u industriji, a još više u bankarstvu. U početku Zagreb je bio glavno financijsko središte nove države, no kada je vlada za vrijeme velike ekonomske krize odbila pomoći zagrebačke financijske ustanove davši prednost onima u Beogradu, ta premoć nestaje. Veliko je nezadovoljstvo vladalo u Hrvatskoj različitim poreznim stopama između Hrvatske i Srbije, pri čemu su one u Srbiji bile znatno niže što se pravdalo ratnim razaranjima. Veliko nezadovoljstvo je izazvao omjer zamjene austro-ugarske krune za novi dinar.

10

Ključni pojmovi: nacionalizacija, kolektivizacija, plansko gospodarstvo, gospodarske prilike od 16. do 19. st.

11

2. OBILJEŽJA SUVREMENOG HRVATSKOG GOSPODARSTVA( udž. str. 96 – 98 )

- Ključna uloga u razvoju suvremenog gospodarstva su resursi – prirodni uvjeti, rad, kapital, znanje

- Od 1991.g. pa sve do danas Hrvatska je provela niz mjera za poticanje gospodarskog razvoja – promjena monetarne politike, fiskalne politike, politike plaća, pretvorbe, privatizacija i restrukturiranje, politika zapošljavanja, socijalna politika, sanacija banaka i uključivanje europskih integracija

- Zemlja malog otvorenog gospodarstva, usmjerena na izvoz, regionalne različitosti u proizvodnji ( raznovrsnost roba i djelatnosti ), gospodarska težišta su policentrično razmještena u prostoru – prednost Hrvatske

- Povoljan geografsko-prometni položaj omogućuje gospodarski razvoj- Problemi: oblik države, teža prometna povezanost unutrašnjosti ( regija ), nesrazmjer u

stupnju razvoja regija, posljedice Domovinskog rata- Visoka stopa nezaposlenosti- Veliki udio zaposlenih u djelatnostima prerađivačke industrije- Unazad nekoliko godina znatno se smanjuje broj zaposlenih u svim djelatnostima

12

Ključni pojmovi: resursi, prirodni uvjeti, rad, kapital, znanje, paket mjera za obnovu gospodarstva, proizvodnja različite robe, razvoj različitih djelatnosti, nesrazmjer među regijama, nezaposlenost

13

3. OSNOVNE ZNAČAJKE PRIMARNIH DJELATNOSTI( udž. str. 99 – 104 )

- Primarne djelatnosti:• Poljoprivreda • Stočarstvo ( stoka, perad, pčele )• Ribarstvo

- Poljoprivreda: • Do polovice 20.st. najvažnija gospodarska grana• Danas udio zaposlenih je svega 9%• Uključena je u sve oblike industrijske prerade i proizvodnje• Danas je dopunska djelatnost zaposlenih u drugim zanimanjima• Pad poljoprivredne proizvodnje i izvoza proizvoda su posljedica mjera državne

politike, te usitnjenost zemljišnih posjeda, pada cijena poljoprivrednih proizvoda ......

• Ima uvjete za razvoj žitarica, uljarica, krmnog bilja, vinove loze ..........

14

15

- Stoćarstvo ( stoka, perad, pčele ):• Uzgoj domaćih životinja radi prehrane stanovništva ( mast, meso, mlijeko), te

radi dobivanja sirovina za industrijsku preradu ( Koža, vuna, krzno )• Tradicionlana djeltnost koja se bazira na ekstenzivnom stočarenju u brdsko-

planinskim prostorima• Zbog prestrukturiranja i prilagođavanja novim tržišnim uvjetima smnajije se

uzgoj stoke i peradi

16

• Porast bilježi pčelarstvo – proizvodnja meda• Planira se prilagoditi europsksim uvjetima kako bi Hrvatska mogla plasirati

svoje proizvode na tržište

17

- Ribarstvo: • Tradicionalana djelatnost• Morsko i riječno ribarstvo• Sakupljačka poljoprivreda

18

RIBOLOVNA PODRUČJA

19

20

21

22

- Prostorna distribucija primarne proizvodnje:• Panonski i peripanonski prostor – žitarice, krmno bilje, uljarice, šećerna

repa, povrće, voće – srce ratarske, voćarske, vinogradrske i stočarske proizvodnje, uzgoj slatkovodnih riba

• Gorski prostor – stočarsto, ratarstvo i voćarstvo – krumpir, kupus, grah, goveda, svinje, ovaca

• Jadranski prostor – vinova loza, mediteransko voće i povrće, submediteransko voće, maslina, uzgoj sitne stoke, med, aromatično bilje, ribarstvo i prerada ribe

Ključni pojmovi: poljoprivreda, stočarstvo, peradrastvo, pčelarstvo, ribarstvo, prostorna distribucija primarns proizvodnje

23

4. RUDNO BLAGO, ENERGIJSKI IZVORI I SIROVINE

( udž. str. 105 – 107 )

- Hrvatska ima oskudne zalihe svih ruda za proizvodnju metala, energetske izvore i sirovine

- Rudna bogatstva:• Kovinske rude – boksit ( aluminij – prerađeni boksit ), željezo, bakar, cink,

olovo• Nemetali – cementni lapor, kaolin, vatrostalna glina, kvarcit, barit, morska sol,

građevnski kamen, šljunak, kameni pijesak, kamena prašina- Energetske sirovine i izvori:

• Ugljen ( zalihe oko 600 mil.t ) – lignit, kameni i smeđi ugljen• Nafta i zemni plin ( zalihe na oko 20 mil.t ) • Zemni plin – ( zalihe oko 81% )• Hidroenergetski potencijali – oko 11 mlrd.KWh – rijeke i jezera• Ostali energetski izvori – nuklearna energija• Obnovljivi izvori energije – solarna i geotermalna energija

Ključni pojmovi: rude, energetske sirovine, izvori

24

5. SEKUNDARNE DJELATNOSTI U HRVATSKOJ( udž. str. 108 – 113 )

- Industrija:• Industrijsko-poljoprivredna zemlja• Industrijske djelatnosti vezane su za veće gradove• Pet industrijskih regija:

♦ Zagrebačka industrijska regija ( Zagreb, Karlovac, Sisak, Petrinja, Kutina, Ivanić grad )

♦ Varaždinsko-čakovečka industrijska regija ( Koprivnica )♦ Istočno-slavonska industrijska regija ( Osijek, Vukovar, Slavonski Brod,

Požega, Bjelovar, Virovitica )♦ Riječka industrijska regija ( Rijeka, Pula, Labin )♦ Splitska industrijska regija ( Trogir, Omiš, Solin, Kašteli, Zadar, Šibenik )

- Industrijske grane: • Crna i obojena metalurgija – slabo razvijena, proizvodnja kovina za druge

industrijske grane• Obojena metalurgija – prerada boksita i proizvodnja aluminija ( oko Šibenika

)• Metaloprerađivačka industrija – proizvodnja alata, posuđa, medicinska

pomagala, parni kotlovi, metalna ambalaža, vatrogasni aparati, brodarska oprema ....... ( Zagreb, Rijeka, Pula, Slavonski Brod, Požega ...... )

• Brodogradnja – Pula, Rijeka, Split, Trogir, Zadar, Dubrovnik .........

25

• Tekstilna industrija, industrija kože, gume i obuće – Zagreb, Varaždin, Čakovec, Duga Resa, Rijeka, Zadar, Split, Sinj .........

• Prehrambena industrija – najrazvijenija grana industrije, raznovrsna proizvodnja; kombinati; danas kombinati prolaze privatizaciju – Podravaka, Kraš, Krala, Frank, Zagrebačka i Karlovačka pivovara, Ledo, Badel, Sirela, prerada ribe – Mirna Rovinj, prerada maslina ..........

• Duhanska industrija – prerada domaćeg i uvoznog duhana – Zagreb, Rovinj, Zadar, Virovitica, Pitomača – proizvodnja orijentiranih vrsta duhanskih proizvoda

• Kemijska industrija – veliki broj proizvoda, potrebna visoko-kvalificirana radna snaga, proizvodnja umjetnih gnojiva, boja, lakova, sapuna, kozmetičkih proizvoda, lijekovi – Zagreb, Rijeka, Zadar, Sisak, Ivanić grad, Kutina ........., tvornice – Belupo, Pliva, INA – Petrokemija, Naftalan, Tesla, Končar .........

• Drvna industrija i industrija papira – Čabar, Lokve, prostor Gorske Hrvatske; papir, namještaj, furnir, šperploče, iverica, papirnata ambalaža, kartoni – Zagreb, Varaždin, Ogulin, Čabar, Bjelovar, Fužine .......

• Ostale industrijske grane – grafička industrija – tiskare u Senju, Zagrebu, Rijeci, Splitu, Čakovcu, Krapini, Samoboru, Bjelovaru, Zadru

- Građevinarstvo i industrija nemetala:• Industrija nemetala – proizvodnja cementa, vapna, stakla• Industrije stakla – Hum na Sutli, Lipik, Pula, Samobor• Keramička industrija – Zaprešić, Orahovica, Vojnić• Proizvodnja morske soli – Pag, Nin, Ston• Industrija cementa – Solin, Pula, Koromačno, Umag, Našice• Industrija vapna i betonskih blokova, opeka, građevinskih ploča, stropnih

konstrukcija• Građevinarstvo – poduzeća u Zagrebu ( Industrogradnja ), Split ( Konstruktor )

– izgradnja stanova, hoteli, poslovni objekti, izgradnja i obnova cesta, pruga, mostova, naselja ............

Ključni pojmovi: industrija, industrijske regije, industrijske grane

26

27

6. PROMET( udž. str. 114 – 120 )

- Zastupljene sve vrste prometa- Stupanj razvijenosti prometa i efikasnost je relativno nizak i ne zadovoljava razvojne

potrebe

- Cestovni promet:• Najstarija grana prometa ( još od rimskog doba )• U početku su se počele graditi za vojne potrebe, a kasnije za u srednjem vijeku

se zapuštaju, a ponovno važnost dobivaju tijekom industrijske revolucije• Važne prometnice:

♦ 1728.g. Karolinska cesta ( Karlovac – Fužine – Bakar – Rijeka )♦ 1776. – 1779.g. Terezijana i Jozefinska cesta ( Karlovac – Josipdol –

Brinje – Senj )♦ 1803.g. Luizijanska cesta ( Rijeka – Karlovac – Zagreb )

• Važne prometnice su povezivale panonsku i primorsku Hrvatsku• Povezivale su važna strateška središte – Beč i Budimpeštu• Velika gradnja prometnica nakon Drugog svjetskog rata• U današnje vrijeme orijentacija prometnica prema europskom prometnom

sustavu radi razvoja tržišnog gospodarstva i zemlje uopće

28

• Danas Hrvatska raspolaže sa 28 009km raznih cesta – 7 423km magistrala i 532km autocesta. Oko 75% ima suvremeni kolnik ( asfalt ), no većina u tehničkom i konstrukcijskom smislu ne odgovara suvremenim uvjetima ( širina, loš nagib, oštri zavoji, loše signalizacije ..... )

• Nakon Domovinskog rata veliki dio prometnica je oštećen što još više poveća ne suvremenost prometnica

• Društveni i gospodarski razvoj – prvorazredna uloga: razmjena sirovina i gotovih proizvoda, prijevoz putnika, usluga i roba

• Modernizacija prometa – autoput Zagreb – Rijeka, Zagreb – Split, Istarski ipsilon, autocesta Zagreb – Maribor – Graz ( prema Srednjoj Europi ), Zagreb-Varaždin – Čakovec – Budimpešta ( prema Istočnoj Europi ), Rijeka – prema Italiji i Sloveniji, prema BiH, Osijek – Slavonski Brod – Sarajevo – Ploče ( prema Mađarskoj )

- Željeznički promet: • Prve pruge grade stranci – Austrija i Ugarska tijekom 19.st. – povezivanje

metropola sa većim gradovima radi ekonomske eksploatacije prostora i vojno-političkog nadzor

• Pruge:1860. Pruga Budimpešta – Čakovec – Ptuj – Pragersko – Beč – Maribor – Trst ( Južna Željeznica); 1862. Beč – Maribor – Ljubljana – Trst – Zidani most – Zagreb – Sisak; 1873. Budimpešta – Zagreb – Rijeka; !872. Sisak - Sarajevo

• Mnoge pruge koje su bile izgrađene nisu bile međusobno povezane, pa su nastojali raznim signalizacijama, među-pravcima povezati

• Razvojem cestovnog prometa dolazi do ukidanja brojnim željezničkih pruga zbog nerentabilnost

• Krajem 20.st. raste broj putnika u željezničkom prometu pa se pruge počinju modernizirati

29

• Danas željeznički promet ima veliko značenje u prijevozu putnika, roba i usluga te u povezivanju regija Hrvatske i Hrvatske sa susjednim zemljama

• Posjeduje ukupno 2 726km pruga, od toka je 36% elektrificirano, a 10% čine dvokolosiječne pruge

30

- Pomorski promet:• Duga tradicija, datira od prvih početaka civilizacije na jadranskoj obali• Od srednjega vijeka imala je jaku pomorsku flotu ( Dubrovnik )• Orijentacija na more i pomorstvo stoljećima je bila jedna od najvažnijih

djelatnosti jadranskog stanovništva• Omogućio je povezivanje sa brojnim lukama Europe i svijeta• Najveći brodari: Jadrolinija i Croatialine ( Rijeka ), Tankerska plovidba

( Zadar ), Atlantska plovidba ( Dubrovnik ), Jadranplov ( Split ), Slobodna plovidba ( Šibenik ), Lošinjska plovidba ( Mali Lošinj ), Mediteranska plovidba ( Vela luka ), Korčulanska plovidba ( Korčula )

• Opstanak ovisi na prometnoj povezanosti sa susjednim i europskim zemljama• Važne luke: Rijeka, Split, Zadar, Dubrovnik .........• Litoralizacija – jedan od osnovnih uvjeta za razvoj prometa

31

- Riječni promet:• Puno plovnih rijeka ( oko 900km plovnog riječnog puta )• Veliko značenje – Dunav, Sava i Drava• Riječne luke – Osijek, Vukovar, Sisak, Slavonski Brod, Slavonski Šamac,

Županja, Donji Miholjac• Prijevoz rasutih tereta• Riječna mreža zahtjeva modernizaciju i obnovu nakon Domovinskog rata

32

Plovna riječna mreža

33

- Cjevovodni promet:• Najmlađi oblik prometa• Transport plina, tekućina, žita i nekih drugih krutih tereta• Plinovodi i naftovodi• Prostor sjeverozapadne Hrvatske• Plinovodi – Ivanić Grad-Sisak-Novsak-Daruvar; Ivanić Grad-Bjelovar-

Koprivnica; Varaždin-Koprivnica-Virovitca-Osijek• Naftoodi – Sružec-Sisak; JANAF• Duljina naftovoda je oko 600km, kapaciteta oko 17 mil.t.

Plinovod

34

Naftovod

- Zračni promet:• Za prijevoz putnika i pošte te robe koje mogu podnjeti visoke trensportne

troškove ( zlato, dijemanti, krzno, lijekovi, kozmetički preparati, skupocijeni strojevi )

• Veliki razvoj nakon Domovinskog rata ( do tada dominacija JAT-a )• Zrakoplovna tvrtka – Croatia Airlines• Međunarodne zrakoplovne luke – Zagreb, Dubrovnik, Zadar, Pula, Split,

Rijeka, Osijek, Lošinj )• 11 malih zračnih luka za potrebe sporta, turizma, i drugih gospodatskih

namjera

35

Zračni promet

36

Ključni pojmovi: promet, cestovni promet, željeznički promet, pomorski promet, riječni promet, cjevovodni promet, zračni promet

7. TURIZAM( udž. str. 121 – 127 )

- Razvoj turizma od 19.st. ( 1868. Hvar – turističko društvo za uređivanje mjesta za bogate goste )

- U početku se razvija u kontinentalnom dijelu oko termalnih izvora ( lječilišta i kupališta ), a od kraja 19.st. se afirmiraju se pomorska mjesta na Jadranu

- Razvojem pomorskog prometa dolazi do razvoja turizma- Do sredine 20.st. slabo se razvija, ali nakon šezdesetih godina 20.st. dolazi do procvata

turizma, koji traje do početka Domovinskog rata kada dolazi do stagnacije- Tek u novije vrijeme, razvojem i obnovom prometnih veza dolazi do procvata turizma- Faktori koji utječu na razvoj turizma:

• Prirodno-povijesni sadržaji• Prometna povezanost• Dobra organizacija smještaja• Socio-ekonomske specifičnosti

- Turističke regije:• Jadransko turističko područje• Gorsko-planinsko turističko područje• Panonsko-peripanonsko turističko područje

- Vrste turizma:• Kupališni• Nautički• Boravišni• Izletnički• Tranzitni• Kombinirani• Ribolovni• Planinarski• Lječilišni• Proučavanje prirode

37

38

39

Ključni pojam: turizam

8. UNUTARNJA I VANJSKA TRGOVINA( udž. str. 128 – 130 )

- Unutarnja trgovina:• Temelji se na prodavaonicama i servisima• Prilagođava se uvjetima poslovanja europskih ekonomskih integracija• Ulaganja stranih trgovačkih kompanija – Mercator, Mercantone• Potrebna modernizacija poslovanja

- Vanjska trgovina: • Cjelokupnost robne razmjene zemlje s drugom zemljom• Povezana s nacionalnim proizvodima• Razmjena usluga, roba i dobara• Pratiti i prihvaćati međunarodne uvjete proizvodnje, potrošnje i razmjene• Problemi: opskrba sirovinama, pad industrijske proizvodnje, nemogućnost

dobivanja kredita, nemogućnost uklapanja u europska i svjetska tržišta• Razmjena – Italija, Njemačka, Slovenija, BiH, Grčka, Irska ..........

40

41

Ključni pojmovi: vanjska i unutarnja trgovina

9. HRVATSKA I MEĐUNARODNE EKONOMSKE ORGANIZACIJE( udž. str. 131 – 134 )

- Suvremeni svijet karakteriziraju globalni život i povezanost kao rezultat dugog procesa gospodarskog, društvenog, kulturnog i političkog razvoja

- Međunarodne ekonomske organizacije definiramo kao organizirani oblik ekonomskog savezništva dviju ili više zemalja radi stvaranja visokog općeg i individualnog blagostanja u svakoj zemlji članici organizacije

- Utječu na povezivanje, razmjenu roba i usluga te na ukupno svjetsko gospodarstvo i međunarodne političke promjene

- Važne međunarodne organizacije – UN, OESS, VE, WTO, SEI, CEFTA, FAO, MMF, IBRD, EU

42

Konkurentnost zemalja

Međunarodne organizacije

UN EU

MMF ( IMF ) NATO WTO

43

OESS CEFTA

FAO SEI IBRD

Ključni pojmovi: međunarodne ekonomske organizacije

Literatura za produbljivanje znanja:Perić Bučar Kristina; Bilen MiljenkoEkonomska geografija 4, udžbenik za 4. razred ekonomske školeZagreb, Školska Knjiga, 2010.

44

ZANIMANJE: EKONOMIST

PREDMET: EKONOMSKA GEOGRAFIJA

RAZRED: ČETVRTI

ŠESNAESTO NASTAVO PISMO GOSPODARSKE ZNAČAJKE HRVATSKE U HRAVTSKOJ

KONTROLNA ZADAĆA

OSOBNI PODATCI

IME I PREZIME

ADRESA STANOVANJA

KONTAKT:tel./mobitel

BROJ BODOVA

Kontrolnu zadaću obavezno predajte nastavniku nakon savladavanja teksta ovog nastavnog pisma, odnosno prije prelaska na sljedeće nastavno pismo.

Ukoliko trebate pomoć, javite se nastavniku radi dodatnih konzultacija

PAŽLJIVO PROČITAJTE PITANJA, RAZMISLITE I ODGOVORITE NA POSTAVLJENA PITANJA. PRELISTAVNAJEM TEKSTA NASTAVNOG

45

PISMA PROVJERITE JESTE LI ISPRAVNO ODGOVORILI NA PITANJA. TAKO ĆE TE SAZNATI DA LI STE SPREMNI ZA POLAGANJE ISPITA.

PITANJA ZA SAMOUČENJE I PROVJERU ZNANJA

1. Glavni nositelj gospodarskih i društvenih promjena je _________________________.2. Glavne prepreke u razvoju gospodarstva su

__________________________________________________________________________________________________________________________________________

3. Nabroji primarne djelatnosti koje su zastupljene u Hrvatskoj: __________________________________________________________________________________________________________________________________________

4. Koji su problemi vezani za primarne djelatnosti? __________________________________________________________________________________________________________________________________________

5. Koje su prednosti korištenja obnovljivih izvora energije? __________________________________________________________________________________________________________________________________________

6. Navedi probleme industrije u Hrvatskoj: _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

7. Nabroji industrijske grane koje su zastupljene u Hrvatskoj. __________________________________________________________________________________________________________________________________________

8. Nabroji vrste prometa u Hrvatskoj. __________________________________________________________________________________________________________________________________________

9. Koji su problemi hrvatskog prometa? _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

10. Navedi vrste cjevovodnog prometa. _____________________________________________________________________

11. Koji je najpoznatiji naftovod? _____________________________________________12. Navedi glavne zračne luke

_____________________________________________________________________

46

13. Zaokruži pomorske luke, a prekriži riječne luke

Vukovar, Rijeka, Sisak, Pula, Donji Miholjac, Dubrovnik

14. Koje su tri rijeke najviše iskorištene za riječni promet? _________________________15. Koji faktori potiču razvoj turizma?

_____________________________________________________________________16. Nabroji turističke regije Hrvatske?

_____________________________________________________________________17. Vanjska trgovina je

__________________________________________________________________________________________________________________________________________, a unutarnja trgovina je _________________________________________________________________________________________________________________________________________.

18. Na koji način međunarodne organizacije utječu na razvoj Hrvatske? _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

19. Uz pomoć slika svojim riječima opiši koje su gospodarske značajke Hrvatske: _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

47

20. Napiši nazive međunarodnih organizacija:

______________

48

__________

__________

__________

_____________

49

PROSTOR ZA BILJEŠKE

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

50

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

51

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

52