ekonomika poduzetništva 13 14

8/9/2019 Ekonomika Poduzetnitva 13 14

1/327

1

EKONOMIKA

PODUZETNITVAmaterijal za predavanja

ak. god. 2013./2014.

doc. dr. sc. Anica Hunjet, doc. dr. sc. Goran Kozina


2/327


3/327

2.1.1. Ekonomski odnosi 36

2.1.2. Ekonomski zakoni 38

2.1.3. Ekonomske kategorije 42

2.1.4. Ekonomska politika 44

3. TEHNOLOKE MOGUNOSTI DRUTVA 47

3.1. Faktori proizvodnje 49

4. GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI 53

5. EKONOMSKE KOLE 646. OPORTUNITETNI TROAK 70

7. PROIZVODNJA I REZULTATI DRUTVENE

PROIZVODNJE 74

3


4/327

4

8. TEMELJNI POJMOVI PODUZETNITVA 64

8.1. Definiranje temeljnih pojmova 658.2. Faze razvoja poduzetnitva 73

8.3. Poduzetnika revolucija 79

8.4. Znanstvena definicija poduzetnika 80

8.5. Poduzetnitvo u suvremenim trinim uvjetima 84

8.6. Vanost i uloga poduzetnitva u tranzicijskimzemljama 34

8.7. Suvremeni trendovi u poduzetnitvu 488.8. Uloga poduzetnitva u zemljama razvijenog svijeta 50

8.9. Razvoj poduzetnitva u Hrvatskoj 59


5/327


6/327

6

11. VIZIJA, MISIJA, CILJEVI I STRATEGIJA

PODUZETNIKOG POTHVATA 13511.1. Definiranje poduzetnike vizije 13511.2. Misija (poslanje) ili zato to radim? 14111.3. Ciljevi i strategija, njihova struktura, dinamika i

meusobna povezanost 145

12. POSLOVNI PLAN 151

12.1. to je poslovni plan? 15312.2. Izgled i sadraj poslovnog plana 15612.3. Poslovna skica-prvi korak do poslovnog plana 172

12.4. Primjer poslovnog plana 173


7/327

7

13. PODUZETNIKI INKUBATORI 240

13.1. Zato inkubatori? 24513.2. USLUGE PODUZETNIKIH INKUBATORA 247

13.3. Znaaj inkubatora 248

13.4. PRIMJER PODUZETNIKOG INKUBATORA BIOS 249

14. IVOTNI CIKLUS 254

14.1. ivotni ciklus proizvoda 255

14.2. IVOTNI CIKLUS TEHNOLOGIJE 262

14.3. IVOTNI CIKLUS PODUZETNIKE TVRTKE 26315. POSLOVNA ETIKA 266

15. 1. KODEKS ETIKE U POSLOVANJU 269


8/327

8

15.2. ZNAENJE POSLOVNE ETIKE U SUVREMENOM

POSLOVANJU 271

15.3. TEMELJNA ETIKA NAELA U SUVREMENOMPODUZETNITVU 273

15.4. SUKOB INTERESA, ETIKE DILEME I KAKO IH RIJEITI275

15.5. DRUTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE 278

16. SVRHA PLANIRANJA 281

16.1. RAZINE PLANIRANJA 282

16.2. VRSTE I TIPOVI PLANOVA 28816.3. PLANOVI S OBZIROM NA UESTALOST NJIHOVE

PRIMJENE 293


9/327

9

17. ORGANIZIRANJE 29717.1. PODJELA RADA I SPECIJALIZACIJA 300

17.2. LANAC ZAPOVIJEDANJA 30217.3. OVLAST , ODGOVORNOST IDELEGIRANJE 30417.4. RASPON KONTROLE 30917.5. CENTRALIZACIJA I DECENTRALIZACIJA 31318. VOENJE 31518.1. VODSTVO 320

Literatura 326


10/327

10

OSNOVNI POJMOVI EKONOMIJE

Ekonomska znanost, drutvena znanost,budui da prouava drutvenu stranugospodarskog ivota

Skup posebnih ekonomskih disciplinakoje prouavaju razliite sadraje i

aspekte drutvenog materijalnog ivota Poloaj, ponaanje, povezanost idjelatnost svih gospodarskih subjekatau njihovoj gospodarskoj aktivnosti

Pojedinci, poduzea, dravna tijela,

nacionalne, meunarodne i svjetskeorganizacije


11/327

11

Suvremena ekonomska znanost se sve

vie bavi:

Znanstvenim projiciranjemoekivanog

Planiranjem buduih ponaanja iuinaka

Znanstvenim predvianjimatehnolokih, ekonomskih i drutvenihpromjena


12/327

12

1.1. EKONOMIJA

1. Opi naziv za ekonomsku znanost ucjelini kao generiki pojam, uekonomskoj se teoriji i znanstvenimistraivanjima izraz ekonomija odnosi

na ukupno gospodarstvo kaka se mislina drutvenu gospodarsku djelatnost iukupni materijalni ivot ljudi


13/327


14/327

14

3. ponekad izraz ekonomijaznai poljoprivredno dobro


15/327

ZATO UITI EKONOMIJU??

Da bi razumjeli:

zato je neko poduzee uspjeno dok drugo nije

svakodnevne nastupe politiara

Da bi znali:

spoznati nain funkcioniranja drutva nacionalne

ekonomije) u cjelini

odrediti poziciju vlastite zemlje u meunarodnom

okruenju

15


16/327

16

TO JE EKONOMIJA?

Izvorno dolazi od grke rijeioikonomiato znai onaj tko upravlja kuanstvom

Ekonomijaje znanost koja se baviprouavanjem ljudskih potreba i elja,njihovim koordiniranjem,mehanizmom donoenja odluka,drutvenim obiajima, te politikimodnosima u drutvu

Ekonomija Hrvatske, kao i svijeta,reflektira ponaanje pojedinaca koji jeine


17/327

17

Da bi razumjeli ekonomiju,potrebno je nauiti i shvatiti:Ekonomski nain razmiljanjaEkonomsku terminologijuEkonomsku teoriju


18/327

18

Da bi razumjeli ekonomiju,potrebno je nauiti i znati: Informacije o ekonomskim

institucijama Informacije o opcijama

ekonomskih politika s kojima sedrutva susreu


19/327

19

Ekonomija prouava na koji naindrutva koriste oskudne resurse dabi proizvela korisne robe iraspodijelila ih meu razliitimljudima

Ekonomija je znanost izboraobjanjava na koji nain vrimo

izbor i njegovu promjenu u borbi s

oskudnou


20/327

20

Svaki ekonomski sustav mora

rijeiti tri temeljna koordinacijskapitanja:1. to proizvoditi i koliko?

2. Na koji nain proizvoditi?3. Za koga proizvoditi?


21/327

21

1. 1.1. to proizvoditi ?

Ekonomija odgovara napitanje: to treba proizvoditi? Trebamo li proizvoditi brano,

DVD ili graditi stambeneobjekte?

Trebamo li ulagati vie uobrazovanje ili zdravstvo ili u

obranu zemlje?


22/327

22

1.1.2. Na koji nain proizvoditi ?

Ekonomija daje odgovor napitanje: Na koji nainproizvoditi?

Koristiti kapitalno ili radno

intenzivnu tehniku proizvodnje Koju opremu emo koristiti ovisio cijeni tehnologije i njezinojdostupnosti (regulative vlasti)


23/327

23

1.1.3. Za koga proizvoditi ?

Ekonomija odgovara na pitanje:Za koga proizvoditi?

Tko e konzumirati proizvedenadobra i usluge?

U trinoj ekonomiji dohodakpojedinca odreuje to e onkupiti

Dohodak pojedinca ovisi obrojnim imbenicima


24/327

24

1.2. ZADACI EKONOMIJE

Prouavanje kako se odreuju cijene rada,

kapitala i zemlje, i kako se te cijeneupotrebljavaju da bi se ta sredstvausporeivala.

Istraivanje ponaanja financijskih trita ianaliziranje kako ona rasporeuju kapital naostatak ekonomije.

Analiziranje posljedica dravnog reguliranjana efikasnost trita.

Istraivanje razdiobe dohotka i predlaganjenaina kako da se pomogne siromanima beznaruavanja mogunosti trine ekonomije.


25/327

25

Istraivanje utjecaja dravne potronje,poreza i proraunskih deficita na rast.

Prouavanje poslovnih ciklusa, tj. poleta ipadova nezaposlenosti i proizvodnje tedonoenje ekonomske politike vlade zaunapreenje gospodarskog rasta.

Ispitivanje modela razmjene meudravama i analiziranje utjecaja poretka tojrazmjeni.

Istraivanje rasta u zemljama u razvoju ipredlaganje naina za poticanje efikasne

upotrebe oskudnih sredstva.


26/327

26

Dvije su kljune pretpostavke u ekonomiji:1. Oskudnost dobara - oskudnost je takvo

stanje da su dobra u odnosu na eljeograniena. Kako bi dobara u prirodibilo u neogranienim koliinamaekonomija ne bi niti trebala postojati.

2. elja za efikasnou(uinkovitosti) -upotreba oskudnih sredstava nanajuinkovitiji mogui nain uzadovoljenju ljudskih elja i potreba, tesmanjenje rasipnosti u proizvodnji ipotronji.


27/327

27

1.3. Povijest prouavanja ekonomije Izvori suvremene ekonomike datiraju iz

1776. godine kada je Adam Smith objaviosvoju knjigu Istraivanje prirode ibogatstva naroda, u kojoj je prouavajuiodnose cijene zemlje, rada i kapitalakonkretno izloio osnovna naela trineekonomije.

Adam Smith se stoga smatrautemeljiteljem MIKROEKONOMIJE,granom ekonomije koja se danas baviponaanjem pojedinanih entiteta kao tosu trita, poduzea i domainstva.


28/327

28

1.4. MIKROEKONOMIJA

Dio ekonomske znanosti, prouava

ponaanje pojedinih ekonomskih ipotroakih subjekata. Istraujepojedinanu opstojnost cijene, koliinei trita.

Mikroekonomija je uglavnomdeskriptivna, ona objanjava i opisujeono to je, odnosno nain na kojiekonomija funkcionira, a ne kako bi se

ona trebala primjenjivati ifunkcionirati u praksi.


29/327

29

1.4.1.Mikroekonomska analiza Istrauje pojave i zakonitosti odnosa

pojedinih elemenata privrede:poslovanje poduzea, ponaanjepotroaa, potronja, reagiranjapotroaa i proizvoaa na trina

kretanja. Jedan od osnovnih problemamikroekonomske analize je analizaponaanja ponude i potranje za

odreenim proizvodom na odreenomtritu i uvjeta njihove ravnotee.


30/327

30

1.5. MAKROEKONOMIJA Prouava problematiku gospodarstva

kao cjeline, odnosno cjelokupnognacionalnog gospodarstva i utvrujemeuovisnost izmeu njezinih vanijihagregata kao to su ukupna razina

proizvodnje, ND, potronja, zaposlenost,investicije, tednja, uvoz, izvoz. Agregati su dobiveni zbrajanjem velikog

broja manjih mikroekonomskih varijabli,

npr. agregatna ponuda nekog proizvodaje zbroj ponuda svih proizvoaa togistog proizvoda.


31/327

31

Temeljno obiljeje makroekonomije jemeuovisnost agregatne ponude i agregatne

potranje, s tim da se svakom problemu urjeavanju pristupa u terminima operavnotee cijeloga nacionalnog gospodarstva.

Zaetnik makroekonomije je John MaynardKeynes koji je 1936. godine objavio knjiguOpa teorija zaposlenosti, kamata i novca.

Ekonomija se od tada dijeli na mikro imakroekonomiju.


32/327

32

1.5.1. MAKROEKONOMSKAANALIZA

Istrauje se na nain da brojnevarijable gospodarskog ivotasvodi na mali broj drutvenih

globalnih veliina - agregata, anajvaniji su: BDP, stopanezaposlenosti, inflacija i netoizvoz (ND, ukupna potronja,ukupne investicije itd.)


33/327

33

2. EKONOMIKA

Posebna ekonomska znanost kojaprouava kako najracionalnije inajefikasnije gospodaritiraspoloivim proizvodnim resursima

i proizvedenim dobrima te trainajpovoljnije oblike i metode njihoveuporabe i unapreenja.

Istrauje kako se proizvodnjom,raspodjelom, razmjenom ipotronjom gospodari oskudnimresursima da bi se proizvela dobra.


34/327

34

2.1. POLITIKA EKONOMIJA

Posebna disciplina ekonomskeznanosti koja prouava i objanjavanaela, oblike i zakone gospodarskogivota i razvitka drutva kroz razliitapovijesna razdoblja.

Istrauje gospodarske initelje i uvjeterazvoja odreenog drutva

Prouava naela i oblike ukupnogdrutvenog i gospodarskog ivota te

odnose meu ljudima koji iz togaproizlaze


35/327

35

2.1.1. EKONOMSKI ODNOSI

Predstavljaju drutvene odnose ugospodarstvu, drugim rijeima, odnossudionika u gospodarskimaktivnostima

Gospodarski ivot se definira kroznekoliko ekonomskih odnosa:

Izmeu ljudi i prirode Meu samim ljudima Meu gospodarskim pojavama i

procesima, ali u prvom redu odnoseljudi u gospodarskom procesu


36/327

36

svi su meusobno povezani iuzajamno uvjetovani i imajupresudni utjecaj na razvojdrutva.

* promjenjivi su, odnosnodinamika su kategorija, jerprate paralelno se mijenjajurazvojem proizvodnih snaga.


37/327

37

2.1.2. EKONOMSKI ZAKONI

Reguliraju gospodarske pojave iprocese koji su uzajamno ovisni ijedni pretpostavljaju i izazivajudruge. Kretanje jednih praeno je ikretanjem drugih u istom iliobrnutom pravcu.

Djeluju kao pravilnost, kao nunosti

koje se ostvaruju konkretnimodnosima.


38/327

38

Bitne karakteristike ekonomskih zakona:

Nisu trajni i nepromjenjivi, jer djeluju upovijesno odreenim oblicimagospodarstva

Objektivni su, jer djeluju neovisno o

ljudskoj volji Stihijski su, jer snage ekonomskogmehanizma odreuju ponaanje iusmjeravaju kretanja sudionicima

gospodarskih djelatnosti Manifestiraju se u prosjeku, a ne u

svakom konkretnom sluaju


39/327

39

Ekonomska teorija razlikuje sljedeetipove i vrste ekonomskih zakona:

Opi gospodarski zakoni, djelujuneogranieno u svim sredinama i svim

oblicima drutvenog privreivanja-proizvodnja Posebni gospodarski zakoni, djeluju

samo u srodnim tipovima

privreivanja, jer ti sustavi imajuneto zajedniko robna proizvodnja


40/327

40

Pojedinani gospodarski zakoni,

djeluju samo u odreenomsustavu privreivanja-zakonrente, zakon profita i kapitala

Specifini gospodarski zakoni,djeluju u jednoj od etapaodreenog tipa privreivanja-slobodna konkurencija, monopol,

dravna intervencija


41/327

41

2.1.3. EKONOMSKE KATEGORIJE

Teoretski pojmovi kao izraz

odreenih odnosa gospodarenja roba, novac,cijena, trite Imaju ope, a ne pojedinano

(konkretno) znaenje-ND, BDP,

stopa gospodarskog rasta, trinaravnotea Do njih se dolazi analizom stvarnih

odnosa meu sudionicimaprivreivanja


42/327

42

Imaju povijesni karakter, kao iodnosi koje teoretski izraavaju

Mijenjaju se s promjenamadrutvenih odnosa i ustanova

Prednost treba dati temeljnim

odnosima i ekonomskimkategorijama koje ih izraavaju, jerod njihova objanjenja zavisirazumijevanje drugih kategorija


43/327

43

2.1.4. EKONOMSKA POLITIKA

Sustav gospodarskih mjera, instrumenata ikonkretnih gospodarskih akcija drave toih ona uvodi i poduzima preko vlasti iuprave da bi osigurala svoje interese i

gospodarski razvoj usmjerila njima Teorija, modeli i naela trebaju sekombinirati sa saznanjima o realnomsvijetu ekonomskih ustanova kako bi se

dolo do ispravnih preporuka zaekonomsku politiku Ekonomska politika - predstavlja

aktivnosti drave (vlade) kako bi se

utjecalo na gospodarstvo


44/327

44

EKONOMSKE POLITIKE IPOLITIKE I DRUTVENE SNAGE

Izbor ekonomskih politika ovisi io drugim elementima, a ne samo oekonomskoj teoriji

Primjena ekonomske teorije naekonomsku politiku, uzima uobzir politike i drutvene snage


45/327

45

Sredstvo kojim drava stvarainstitucionalno okruenje

gospodarskim subjektima kako bistimulirala njihovu aktivnost u ciljupostizanja gospodarske ravnotee.

Suvremena ekonomska politika ima

znaajnu ulogu u uspjenomukljuivanju nacionalnoggospodarstva u globalne gospodarsketokove.


46/327

46

3. TEHNOLOKE MOGUNOSTIDRUTVA

Da bi odgovorila na sva tri pitanja (to,kako i za koga proizvoditi) ekonomijamora odluiti o utrocima iproizvodima.

Utroci (inputi) su robe ili usluge kojepoduzea upotrebljavaju u svojimproizvodnim procesima. Poduzeapomou svoje tehnologije kombiniraju

utroke da bi proizvodila proizvode.


47/327

3 1 F kt i i d j


48/327

48

3.1. Faktori proizvodnje

su jo jedan pojam koji se koristi zautroke i u njih spadaju zemlja, rad ikapital.

1. Zemlja - predstavlja:a) Prirodne izvore koji se upotrebljavaju za

poljodjelstvo ili za gradnju kua, tvornicai putova.U prirodne izvore ubrajaju se jo i zrak,voda, zemlja (tlo) i klima.

b) Energetske izvore za opskrbu gorivomautomobila ili stanovac) Neenergetske izvore poput bakra ili

eljezne rude.


49/327

49

2. Rad- svjesna i svrsishodna djelatnostovjeka s ciljem proizvodnje proizvoda.

Rad predstavlja utroeno vrijeme uproizvodnji (rad utroen u tvornici, naobraivanju zemlje ili poduavanje ukolama)Rad je faktor procesa proizvodnje, dok susredstva za rad i predmeti rada sredstvakojima se sluimo u procesu proizvodnje.U procesu proizvodnje sjedinjuju se rad i

sredstva za proizvodnju.

3 i j j j


50/327

50

3. Kapital - predstavljaju trajna dobraekonomije, proizvedena radi proizvodnjedrugih dobara.

Obuhvaa imovinu poduzea sposobnuza voenje poslovne aktivnostiusmjerene na zaradu.

Moe se kupovati, prodavati irazmjenjivati. (sustav vlasnikih prava) Obuhvaa stvari, novac i znanja kojima

raspolau pojedinci, organizacije i

zajednice te se njima koriste u svojojdjelatnosti na nain koji im donosizaradu.


51/327

51

Kapital dijelimo na:

Fiziki kapital-obuhvaa kapitalna dobra tj.

objekte (zgrade), strojeve (opremu), alate,ceste, kamione, automobile, i dr.

Financijski kapital obuhvaa novanasredstva u razliitim pojavnim oblicima

(gotovina u blagajni, sredstva na raunu ubanci, vrijednosni papiri, potraivanja i dr.)Intelektualni kapital predstavljaju znanja ivjetine zaposlenih, te druga neopipljiva

sredstva koja su akumulirana tijekom procesaproizvodnje.


52/327

Tablica 1: Parovi moguih proizvoda hrane i


53/327

53

Tablica 1: Parovi moguih proizvoda hrane istrojeva

ALTERNATIVNE PROIZVODNE MOGUNOSTI

Mogunosti Hrana Strojevi

A 0 150

B 10 140

C 20 120

D 30 90E 40 50

F 50 0

Slika 1: est moguih parova Slika 2: Glatka krivulja popunjava


54/327

54

g pproizvodnih razina hrane i strojevaOva slika prikazuje podatke iz tablice1 u grafikom obliku. Podaci supotpuno isti, ali je vidno prikazivanjepodataka ivopisnije

F

E

D

C

B

A

0

30

60

90

120

150

0 10 20 30 40 50

Hrana

Strojevi

Slika 2: Glatka krivulja popunjavatoke izmeu ucrtanih parova toakai tako tvori granicu proizvodnihmogunosti.

0

30

60

90

120

150

0 10 20 30 40 50

Hrana

Strojev

i

B

C

D

E

F

A

Slika 1-3: Pomaci granice proizvodnih mogunosti (PPF)


55/327

55

Slika 1 3: Pomaci granice proizvodnih mogunosti (PPF)dalje od ishodita zbog ekonomskog rasta(a) Siromana zemlja (b) zemlja s visokim dohotkom per capita

Luksuzna dobra (automobili, stereo ureaji)

L

Nuna dobra (hrana) F

A

Luksuzna dobra (automobili, stereo ureaji)

B

A

L

F

a)Prije nego to postane razvijena, zemlja je siromana. Ona mora potroiti gotovosva svoja sredstva na hranu i uiva malo udobnosti.

b)Rast utroka i tehnoloka promjena pokreu krivulju proizvodnih mogunosti(PPF) dalje od ishodita. Ekonomskim rastom, zemlja prelazi iz A u B, poveavajuipotronju hrane malo u usporedbi s poveanom potronjom luksuznih dobara. Ako

eli ona moe poveati potronju obaju dobara.

Nuna dobra (hrana)


56/327

56

5. EKONOMSKE KOLE

a) KOLA KANONISTA prvaekonomska kola koju je osnovala grupasrednjevjekovnih crkvenih pisacaEkonomika je za njih skup zakona u

smislu moralnih pravila koja osiguravajuvaljano upravljanje gospodarskomdjelatnou.

T. Akvinski, N. Oresme i J. Buridan

b) KOLA MERKANTILISTA d b


57/327

57

b) KOLA MERKANTILISTA u dobanastajanja i irenja kapitalizma (kraj 15. dodruge polovice 17. st.)

Osnovna se svrha privreivanja vidi uprofitu, u stjecanju kapitala i njegovomstalnom oploivanju, a to je bilo mogue

samo putem trgovine. Novac ima presudnu ulogu, trgovac sepoistovjeuje s dravom, pa otudaproizlazi ideja o novcu kao blagu i

bogatstvu nacije.W. Stafford, E. Misselden i dr.


58/327

58

c) KOLA FIZIOKRATA (1748.-1780.)

Pokazatelj su bogatstva materijalna

dobra Izvor bogatstva je poljoprivredna

proizvodnja koja stvara isti proizvod Ljudskim drutvom upravlja prirodni

poredak Prirodni poredak je izraz Boje volje, aostvaruje se posredstvom privatnogvlasnitva i ekonomskih sloboda

) AS A O A O


59/327

59

d) KLASINA KOLA POLITIKEEKONOMIJE

Adam Smith (1723.-1790.) Teorijski otac kapitalizma Izvor bogatstva je proizvodnja uope Doktrina nenamjernih posljedica-

ovjekova sebinost, elja za isticanjem istjecanjem je posredstvom tzv. nevidljiveruke (trita), stavljena u slubu javnoginteresa


60/327

f) NOVA KLASINA KOLA KOLA


61/327

61

f) NOVA KLASINA KOLA - KOLARACIONALNIH OEKIVANJA

Robert Lucas Racionalni ekonomski agregati ustanju su predvidjeti mjeremakroekonomske politike

Predvidivi potezi makroekonomskogautoritete nemaju nikakvog uinkana proizvodnju i zaposlenost

6 OPORTUNITETNI TROAK


62/327

62

6. OPORTUNITETNI TROAK

S obzirom da su svi resursi oskudni,

uvijek moramo razmatrati kakopotroiti nae ograniene dohotke ilivrijeme.

Troak prilike koje smo se odrekli je

oportunitetni troakodluke. Opurtunitetni troakodluke je

vrijednost robe ili usluge koje smo seodrekli.


63/327

63

Oportunitetni troak se ne vezujesamo uz odluke pojedinca, nego i

drave Koncept oportunitetnog troka

moe se primijeniti na sva podruja

ivota On je fundamentalan urazumijevanju kako drutva

reagiraju na problem oskudnosti

7 PROIZVODNJA I REZULTATI


64/327

64

7. PROIZVODNJA I REZULTATIDRUTVENE PROIZVODNJE

PODJELA RADA - predstavljaprofesionalnu opredijeljenost zatrajno obavljanje odreenedjelatnosti

Podjela rada pratila je razvojdrutva-sredstva za rad Prvi oblik podjele rada je prirodna

podjela rada (obitelj, plemena, spol,uzrast)


65/327

PROIZVODNJA svjesna i svrsishodna


66/327

66

PROIZVODNJA-svjesna i svrsishodnadjelatnost ljudi koji pomou sredstava za radoblikuju predmete rada stvarajui proizvode

i usluge kako bi zadovoljili svoje potrebeOPTIMALNA PROIZVODNJA-proizlaziiz neogranienosti potreba s jedne strane i

ogranienosti resursa s druge straneResursi-sve osigurano od strane prirode iliprijanjih generacija koji se koriste zazadovoljenje potreba (zemlja, pijesak)

8 TEMELJNI POJMOVI


67/327

67

8. TEMELJNI POJMOVIPODUZETNITVA

? TKO, TO, GDJE, KADA, KAKO & ZATO

TKO JE PODUZETNIK?

neki su ekscentrici, drugi besprijekornikonformisti, neki su debeli, drugi mravi;neki su zabrinuti, drugi oputeni;neki su teke pijanice, drugi potpuni trezvenjaci;

neki su ljudi izuzetna arma i topline,drugi nemaju osobnost veu od smrznute skue.

Peter Drucker


68/327

68

8.1. DEFINIRANJE TEMELJNIH POJMOVA

PODUZETNIK I PODUZETNITVO Pojam poduzetnitvo dolazi od rijei PODUZETI

to znai ne ekati da se neto dogodi samo od

sebe, nego sam krenuti u akciju. Poduzetnikje osoba koja poduzima odreenepothvate i pri tome preuzima neizvjesnost i rizik.

Poduzetnitvo je proces u kojem se stvara

neto vrijedno skoro ni iz ega.(prof. Jeffry A. Timmons, Babson College, TheEntrepreneurial Mind, 1989., SAD)


69/327

69

Poduzetnitvo je proces prepoznavanja prilike,prikupljanja sredstava za njenu realizaciju,stvaranja i raspodjele novostvorene vrijednosti.U tom procesu poduzetnik je osoba koja preuzima

rizik u novcu, vremenu i ugledu.

Poduzee je skup poduzetnika, tj. skupina ljudi kojupovezuje interes obavljanja djelatnosti kojom

ostvaruju dobit za osiguranje svoje svakidanjeegzistencije, a vlasnik ili vlasnici poduzea, i dobitod dugoronog ulaganja kapitala.

PODUZETNIKI POJMOVI


70/327

70

PODUZETNIKI POJMOVI Poduzeti Pothvat

Poduzetnik Poduzetnitvo Poduzee

PODUZETIto znai ne ekati da se neto dogodi samo od

sebe, nego sam krenuti u akciju.Pothvatepoduzima poduzetnik i pri tome preuzima

neizvjesnost i rizikPoduzetnitvose moe tumaiti i kao praksa, tj. kao

svakodnevno djelovanje poduzetnika, i kao teorija,odnosno kao dio ire gospodarske teorije. No, u novijevrijeme poduzetnitvo se sve vie prouava kao znanostkoja ima svoj predmet prouavanja, svoje metodeispitivanja i svoje zakonitosti.


71/327

71

Praksa podrazumijeva djelovanje, primjenu, naeiskustvo, vjetine i steeno znanje koje seprimjenjuje u svakodnevnom poslu.

Teorija znai misaonu refleksiju o nekoj pojavi,

odnosno promiljeno i uopeno znanje o neemu,rezultat praenja, ispitivanja i prouavanjaprirodnih i drutvenih pojava s ciljem da se objasnenjihovi uzroci i posljedice te da se za njih ustanove

odreene tipine zakonitosti.

Znanostje sustavno sreena, tematski zaokruena iverificirana teorija.


72/327


73/327

73

Raa li se ili koluje?

PODUZETNIK JE

Osoba koja se raa sa estim ulom

To se ne moe nauiti? Osoba s intuicijom

Osoba s vjerom u sebe i svoje sposobnosti

Dokazano je da se moe nauiti!


74/327

74

Poduzetnika odlikuju osobne vrijednosti kao

to su: Odgovornost

Potenje

Etino ponaanje

Sklonost umjerenome riziku

Potreba za uspjehom

Koje on stjee i ui tijekom djeje dobi


75/327


76/327

76

8.2. FAZE RAZVOJA PODUZETNITVA

Razvoj poduzetnitva moe se pratiti kroz nekolikofaza:

a) razdoblje od 50-ih do 60-ih godina 20. st.

b) razdoblje od 60-ih do sredine 70-ih godina 20.st.c) razdoblje od druge polovine 70-ih do 90-ih

godina 20. st.

d) razdoblje 90-ih godina 20.st.e) dananje vrijeme poetak 21. st.


77/327

77

a) Poduzetnitvo u razdoblju

od 50-ih do 60-ih godina 20. st.

Nacionalnim gospodarstvima dominiraju velikapoduzea, orijentirana na masovnu proizvodnju i

na masovnu potronju, a u javnosti prevladavashvaanje da budunost gospodarskog razvojasvijeta lei u velikim gospodarskim jedinicama.


78/327

78

b) Poduzetnitvo u razdoblju od 60-ih do

sredine 70-ih godina 20. st.

Prve zemlje u kojima se poelo primjeivati poveanouee radne snage u malim i srednjim poduzeima bile

su Japan i Tajvan. U visokorazvijenim zemljama Europe poput Njemake,Velike Britanije i vedske, zastupljenost malih i srednjihpoduzea bila je neznatna.

Naftna kriza poetkom 70-ih godina izazvala je i krizu

velikih gospodarskih subjekata. Veliki broj nezaposlenih iizdvajanja ogromnih sredstava za socijalni programutjecali su na osmiljavanje aktivne politikezapoljavanja i samozapoljavanja.


79/327


80/327

80

d) Poduzetnitvo u 90-im godinama 20.st.

90-te godine nazivaju se godinamapoduzetnitva. Stvara se velik broj novihpoduzea u svim dijelovima svijeta, odrazvijenog zapada do zemalja u razvoju.Formiraju se poduzetnike grupe u svimgospodarskim djelatnostima.


81/327


82/327

82

8.3. Poduzetnika revolucija

Posljednjih 30 godina u SAD-u je stvorenanajrevolucionarnija generacija amerike nacijeod njenog utemeljenja 1776. godine. Nova

generacija poduzetnika (P-generacija)permanentno mijenja gospodarstvo i socijalnustrukturu amerike nacije, ali i svijeta, te

postavlja poduzetniki genetski kod za buduegeneracije.


83/327

83

8.4. Znanstvena definicija poduzetnika

Irski ekonomist Richard Cantillon(1680.-1734.)djelovao u Francuskoj najee se u ekonomskojteoriji navodi kao prvi teoretiar poduzetnika i

poduzetnitva.Prijevoznici dovoze namirnice iz sela u grad,trgovci ih kupuju i prodaju graanima, svinastojei postii viu cijenu. Cantillon prvi uveo

rije poduzetnik.poduzetnikje svatko tko prima neizvjesna

primanja


84/327

84

Joseph Alois Schumpeter(1883.-1950.),austrijski i ameriki ekonomist i sociolog,nazvan ocem poduzetnitva, naglaavaPoduzetnik je inovator.Prema njemupoduzetnici stvaraju novu vrijednost, ruepostojea trita, stvaraju novu potranju ipoveavaju bogatstvo.


85/327

85

Frank Hyneman Knight(1885.-1972.), ameriki

ekonomski znanstvenik objavio je 1921. knjigu oprofitu u kojoj istie: Poduzetnik je onaj pojedinackoji preuzima rizik od kojega se nije mogue

osigurati. Poduzetnik je odgovoran donositelj odluka

u uvjetima nesigurnosti.

Theodore Wiliam Schultz (1902.-1998.) dobitnikNobelove nagrade 1979. za doprinos razvojuekonomije, Poduzetnika sposobnost nije

ograniena samo na poslovne ljude ve je jedno od

opih svojstava ljudskih bia. Poduzetnici mogu biti i

studenti i domaice i radnici.


86/327

86

Lois Stevenson, Kanaanka, autorica 7 knjiga i vie

od 40 objavljanih strunih radova na temupoduzetnitva (biva predsjednica InternationalCouncil for Small Business) predlae ime za novopodruje istraivanja ENTREPRENELOGIJA(poduzetnitvo+logos).


87/327

87

8.5. Poduzetnitvo u suvremenimtrinim uvjetima

Poduzetnitvo predstavlja proces stvaranjanove vrijednosti razliitim aktivnostima ukojem poduzetnik prepoznaje novuposlovnu priliku, osniva i upravljapoduzeem, prikuplja sva potrebnasredstva za realizaciju poslovne prilike,

realizira proizvod, osvaja trite, prodajeproizvod, raspodjeljuje uveanu(novostvorenu) vrijednost te prepoznajenovu poslovnu priliku.


88/327


89/327

89

a) Tko je poduzetnik?

poduzetnik preuzima rizik u novcu,vremenu i ugledu,

mora imati viziju,

mora znati odrediti poslovne ciljeve,

utvrditi poslovnu strategiju, i

znati koncipirati poslovni plan


90/327

90

b) to je poslovna prilika?

Poslovna idejaje svaka ideja o novomproizvodu ili usluzi, koja jo nije poslovno

provjerena.Poslovna prilikaje provjerena poslovna ideja

koju je mogue realizirati.

Proizvodmoe biti ideja, usluga, roba ili bilokoja kombinacija tih triju pojmova.


91/327

91

c) Koja su sredstva potrebna u

poduzetnikom procesu?

Fizika sredstva

Ljudski resursi

Funkcijska sredstva


92/327

92

KOLE PODUZETNIKA

Suvremena ekonomska teorija prepoznajeest kola poduzetnitva:

Karizmatiku

Psiholoku Klasinu

Menadersku

Voditeljsku

Unutarnje poduzetniku

Karizmatika kola


93/327

93

Karizmatika kola

Naglaava osobne znaajke poduzetnika

Poduzetnika krasi visoka intuicija,neovisnost, hrabrost, samosvjesnost,ustrajnost, odlunost.

Osoba koja vjeruje u sebe, ima sposobnostmotiviranja drugih ljudi, dinamina je i imadobre govornike sposobnosti.


94/327

94

Psiholoka kolatvrdi da se poduzetnici raaju i da se nemogu stvoriti u kolskim klupama

potenost, odgovornost, etinost,preferiraju umjereni rizikimaju jaku elju za uspjehom

Klasina kola


95/327

95

shvaanja temelji na definiciji poduzetnikakao osobe koja je sposobna donijeti odluke

i u neizvjesnim situacijama Temeljne pretpostavke Josepa

Schumpetera da poduzetnika obiljeava

iskljuivo inovativnost i kreativnost te daima izvanredan osjeaj za prepoznavanjepoduzetnikih prilika.

Menaderska kola


96/327

96

Menaderska kolaGleda na poduzetnitvo dijametralno

suprotno od psiholoke kole i tvrdi da jepoduzetnike mogue stvoriti treningomi izobrazbom.

Poduzetnik je menader i organizatorkoji koristi svoja menaderska znanja ianalitike sposobnosti da bi vodio poduzee irealizirao poslovnu priliku

Voditeljska kola


97/327

97

Voditeljska kola poduzetnik voa (lider)

vizionar, dobar mentor, vjet u komuniciranju, zna motivirati

i voditi suradnike

Unutarnje poduzetnika kola


98/327

98

usredotouje se na poduzetnike unutar

poduzeaosobe s poduzetnikim karakteristikama seprilikom izvravanja svojih poslovnihzadataka ponaaju poduzetniki,

iskoritavajui prepoznate poslovne prilike,njihova radna mjesta im do odreene mjeredaju slobodu u donoenju odluka

rezultat-brojne inovacije u poduzeu


99/327

99

8.6. VANOST I ULOGA PODUZETNITVAU TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA

Gospodarsku situaciju u tranzicijskim zemljamaprati:

Tranzicija iz dravnog u trino gospodarstvo Liberalizacija

Privatizacija

Restrukturiranje gospodarstva

Globalizacija trita

Politike i gospodarske integracije


100/327

100

U zemljama biveg socijalistikog drutveno-ekonomskog ureenja godinama seustrajavalo na velikim poduzeima s vie od

500 zaposlenih, a ponekad i do nekolikodesetaka tisua. Veliki po broju ljudi, ali ne utehnolokom i trinom smislu. U svijetu takvapoduzea nisu imala znaajnu ulogu.


101/327

101

Privatnim poduzetnitvom bavio sepojedinac koji je u svom poduzeuzapoljavao 5 do 10 radnika, tako da mala i

srednja poduzea s 10 do 100 zaposlenihnisu postojala socijalistika crna rupa.


102/327

102

Raspadom velikih poduzea poinju se

stvarati mala poduzea, u tranzicijskimzemljama mogu se oekivati tek zadvadesetak godina.

Europski fond za istraivanja poduzetnitva,

EFER, osnovan 1987. g, istraivao jepoduzetnike iz eke, Maarske, Poljske,Slovake, Slovenije, Bugarske i Rumunjske.Rezultati pokazali da je kapital veliki problemi ozbiljna prepreka poslovnom uspjehu.


103/327

103

Detektirano je da je dostupnost izvorafinanciranja ograniena:

- Poduzetnici ovise o vlastitoj uteevini

- Banke nerado daju kredite- Uvjeti kreditiranja su nepovoljni zbog visokih

kamata, skupog osiguravanja povrata

kredita, a postupak oko kreditiranja jedugotrajan i kompliciran.


104/327

104

U tranzicijskim zemljama poduzetnici

trebaju tri vida pomoi:

- Obrazovanje

- Dostupnost financijskog kapitala- Podrku drave za internacionalizacijuposlovanja


105/327

105

Znaajna uloga poduzetnika u tranzicijskimzemljama bila bi u sljedeem:

Stvaranju novih radnih mjestaDoprinosu ekonomskom razvoju zemlje

irenju poduzetnikog ozrajapotrebnog za uspjeh gospodarstva ucjelini, poduzetnici svojom

kreativnou, marljivou i snanomvoljom su uzor drugima


106/327

106

GEM 2002.-2006. za Hrvatsku

GEM meunarodni projekt GlobalEnterpreneurship Monitor cilj prouavanje

odnosa izmeu poduzetnitva i ekonomskog

rasta.

TEA Indeks poduzetnike aktivnosti pokazujepostotak odraslog stanovnitva od 18 do 65

godina starosti koje je aktivno angairano u

pokretanju poslovnog pothvata ili je u vlasnitvu

poduzea koje nije starije od 42 mjeseca.


107/327

107

GEM 2002.-2006. za Hrvatsku

2002. 3,62

2005. 6,11

2006. Hrvatska TEA indeks 8,58, a to jeznailo da ja na svakih 12 osoba iz radnog

kontingenta) jedna osoba poduzetniki

aktivna.


108/327

108

Posebna istraivanja u okviru GEM projektaodnose se na:

- poduzetnike koji su svoju poduzetniku

aktivnost pokrenuli temeljem nunosti,zbog situacije indeks TEA nunost- poduzetnike koji su se poduzetnitvom

poeli baviti zbog prepoznate poslovneprilike indeks TEA prilike


109/327

109

- odnos TEA prilika i TEA nunostiu 2006. godini iznosio je 1.2,

Hrvatska pretposljednje 41. mjesto,dok Slovenija 8,6 (9. mjesto),a najveu motiviranost ima Norveka26,1

Indeks motiviranosti


110/327

110

Rezultati globalnog istraivanja su pokazali:

da je poduzetnitvo globalni fenomen, ali je razinapoduzetnikog djelovanja razliita od zemlje dozemlje

da su razlike u poduzetnikoj aktivnosti povezane

s ukupnim ekonomskim rastom neke zemlje da najvei utjecaj na poduzetniku aktivnost

imaju uvjeti poduzetnikog djelovanja; financijskiresursi, treninzi, savjetovanja, nedostatakobrazovanja uz potrebe poduzetnike aktivnosti, uzemljama gdje su nii porezi prisutan je znaajanrast poduzetnitva


111/327

111

U svim zemljama mukarci su aktivniji upoduzetnitvu od ena.

U stvaranju novih poduzea u Hrvatskojnajaktivniji su ljudi izmeu 25 i 34

godine starosti.


112/327

112

Kao zakljuak GEM projekta za Hrvatsku, navodi

se sljedee:Nizak indeks poduzetnike aktivnostiNiska razina izdavanja za obrazovanje

Visoko porezno optereenje novih poduzea

Neefikasno trite radaNestimuliranje financiranja start-up poslovnihsubjekataNedostatno obrazovanje iz poduzetnitva

Oslanjanje na davno naputeni koncept pokojem se poduzetnikom postaje po roenju,a ne uenjem.


113/327

113

8.7. SUVREMENI TRENDOVI U PODUZETNITVU

David Birch 81% novih radnih mjesta u SAD-u ostvaruje se u poduzeima koja imaju

manje od 100 zaposlenih.Prema snazi utjecaja poduzea je podijeliona:

Mieve Gazele

Slonove

Mi i l d k lik l ih


114/327

114

Mievi- mala poduzea, nekoliko zaposlenih,koliko ih se tokom jedne godine osnuje,toliko ih se i ugasi

Gazele- brzorastua poduzea koja predstavljajurazvojni potencijal svake nacionalne

ekonomije, imaju utjecaj na ukupnogospodarstvo, nazvane su dinaminimpoduzeima, zbog brzog rasta i dinamikezbivanja u poslovanju

Slonovi-velika poduzea, nosive grane svakenacionalne ekonomije. Birch Kada gazeladotakne oblake, pretvara se u slona

8 8 ULOGA PODUZETNITVA U ZEMLJAMA


115/327

115

8.8. ULOGA PODUZETNITVA U ZEMLJAMARAZVIJENOG SVIJETA

Amerikanci -priznaju mogunostneuspjeha, daju najbolje od sebe da

uspiju, potuju trgovce i uspjeneposlovne ljude zbog njihove sposobnostirjeavanja praktinih problema testvaranja bogatstva


116/327


117/327

117

Njemaka- Malo gospodarstvo:

Mala poduzea zapoljavaju do 9 radnika,ostvaruju godinji prihod do milijun euraSrednja poduzea-10 do 499 radnika i ostvaruju 1-50 milijuna eura na godinu.

Njemaka daje panju savjetnitvu u upravljanjumalim i srednjim poduzeima. Mala i srednjapoduzea koriste pomo i usluge profesionalnih

vanjskih strunjaka


118/327

118

Austrija zemlja malih poduzea, mali industrijski

pogoni, obrtnike radionice, prodavaonice,poljoprivredna gospodarstva te poduzeaturistiko-uslunih djelatnosti. Udio poduzea do100 zaposlenih iznosi 99% od ukupnog broja

poduzea.Faktori uspjeha: dobra organiziranost, obveznolanstvo gospodarske komore, dravna pomo upovoljnim kreditima, subvencija za otvaranje

novih radnih mjesta.


119/327

119

Belgija jaka obiteljska mala i srednjapoduzea, 80% obiteljske firme,poduzea do 100 zaposlenih - 98% ukupnog

broja poduzea


120/327

120

Francuska u malim i srednjim poduzeimaradi 67% ukupno zaposlenih, a stvara se55% ukupne vrijednosti nacionalnih

investicija


121/327


122/327

122

vicarska- gospodarski razvoj temeljila namalim i srednjim poduzeima, ine 97%od ukupnog broja poduzea, financijska iobrazovna podrka planinskim

podrujima i regijama koje zaostaju


123/327

123

Velika Britanija -Margaret Thatcher 1979.

zapoela s razvojem programa privatizacijedravnih poduzea, uvedene olakice zazapoljavanje, smanjena stopa poreza na

profit za mala i srednja poduzea s 42% na25%

8 9 RAZVOJ PODUZETNITVA U HRVATSKOJ


124/327

124

8.9. RAZVOJ PODUZETNITVA U HRVATSKOJ

Politike specifinosti

Za Hrvatsku je karakteristino da je zemlja

gospodarske i drutvene tranzicije, snedovoljno poticajnim okruenjem,nedostatnim znanjem, iskustvom i bezkontinuirane tradicije u poduzetnitvu. Bezobzira na navedeno iz godine u godinuraste broj poduzetnika.


125/327

125

Proces pridruivanja EU ubrzava neke procese, ali

svaki takav proces treba vrijeme. Pozitivni projekt jeProgram poticanja malog i srednjeg poduzetnitva,projekta Hitro, Hitrorez, osnutak Nacionalnog vijeaza konkurentnost i sl

I u prolosti se razmiljalo o konkurentnosti pa suse poduzetnici (obrtnici) povezivali u bratovtine,kasnije u zadruge, osnovane su komore

(gospodarska, obrtnika).

Vrijeme provedeno u socijalizmu negativno je


126/327

126

Vrijeme provedeno u socijalizmu, negativno jedjelovalo na razvoj poduzetnitva i privatnu

inicijativu. Zadrugarstvo je znatno pridonijelogospodarskom uzletu sjeverne Italije i Nizozemske,pa i obrtnika u Hrvatskoj prije Drugog svjetskograta.

U zadnjih desetak godina u Hrvatskoj je pokrenut isustavni pristup poticanja poduzetnitva izapoeta izgradnja sustava institucijske potpore,ali tako dugo dok se ne provedu reforme uobrazovnom sustavu (osnovnom i srednjem), te ne

razvije civilni sektor, sporo e se dostizatikarakteristike drutva odgovornog poduzetnitva igospodarskog sektora u kojem e prevladavatipoduzetniko upravljanje.

P i ti j d t it H t k j


127/327

127

Poeci poticanja poduzetnitva u Hrvatskoj

Prva inicijativa za pokretanje institucijskepotpore, prema naelima suvremenog pristupapoticanjupoduzetnitva, nastala je u Sisku 1991.

godine kada je unutar eljezare Sisak pokrenutpoduzetniki inkubator ELICON. Nakon

jednogodinjeg djelovanja poduzetnikiinkubator prekinuo je s radom zbognekonzistentne potpore menadmenta eljezarete ratnih prilika.


128/327

128

U Rijeci je 1991. godine lokalna uprava pokrenula

inicijativu za osnivanje poduzetnikoginkubatora koja je realizirana tek 1996. godinekada je osnovan PORIN koji od tada prua raznepotpore poduzetnicima koji pokreu vlastitiposao.1992. godine Vlada RH i Hrvatska gospodarskakomora osnovali su u Zagrebu CROATEH d. o. o. koji

je zamiljen kao potpora tehnolokom razvitkumalih firmi.

U Zagrebu je 1993. poeo s radom i prvi Centar za


129/327

129

g j p ppoduzetnitvo d. o . o., i to kao privatna inicijativa.

Centar je osnovan s ciljem provoenja rezultatapostignutih u okviru meunarodnog projekta Menadment i poduzetnitvo-1.000 programaulaganja za mala i srednja poduzea.

U Zagrebu se 1994. se u sklopu koncerna KONARosnovao tehnoloki park, u poetku je udomljivaokonarevce koji nisu realizirali svoje ideje u

matinom poduzeu, a sada djeluje kao Tehnolokipark Zagreb.


130/327

130

Ministarstvo znanosti i tehnologije uz pomo SRNjemake od 1996. pokree osnivanje tehnolokihcentara za razvijanje visokotehnolokih iinovativnih projekata koji sada djeluju u Rijeci,

Splitu i Zagrebu.MZT uz pomo Republike Italije 1997. osnovaloPoslovno inovacijski centar Hrvatska BICRO(Business Inovation Centar Croatia) u Zagrebu.

Sustavni pristup poticanju malog gospodarstva uH k j P b i i j l d


131/327

131

Hrvatskoj Probni program poticanja malog gospodarstva1997.

Intenzivniji razvitak sustavnih poticajnihaktivnosti za razvitak malog gospodarstvazapoeo je 1997. osnivanjem Uprave za obrt,

zadruge, mala i srednja poduzea pri Ministarstvugospodarstva te provoenjem Probnog programarazvitka malog gospodarstva. U okviru Programa,diljem Hrvatske osnovano je desetakpoduzetnikih centara, inkubatora i zona za malo

gospodarstvo, pokrenuto kreditiranjepoduzetnika s kamatama od 3 do 8%, osnovanasavjetodavna mrea za malo gospodarstvo s 270lanova

Program predstavlja skup mjera i aktivnosti za


132/327

132

Program predstavlja skup mjera i aktivnosti zauspostavu i izgradnju okruenja za razvoj poduzetnitva.

Mjere i aktivnosti odreene su na temelju rezultataistraivanja i obuhvaaju:

Promidbu privatnog poduzetnitava putemmedija radi stvaranja pozitivnog odnosa premapoduzetnitvu i informiranja poduzetnika opoticajima,

Bespovratne potpore poduzetnicima za koritenje

usluga Hrvatske mree Povoljni krediti koji se dodjeljuju na temelju

upanijskih kriterija i javno objavljenih natjeaja


133/327

133

Izgradnju institucionalne potpore

Komercijalizaciju inovacija koja obuhvaadodjelu potpora za tehniko-tehnolokovrednovanje i opremanje inovacija

Izobrazbu za potrebe razvitka poduzetnitvaputem licenciranih uitelja poduzetnitva,

savjetnika i promotora.


134/327

134

Elementi razvojne politike malog gospodarstva s

politikom razvoja poduzetnitva

i Program razvitka maloga gospodarstva 1999.

Vlada RH je u svibnju 1999. usvojila Elementerazvojne politike malog gospodarstva spolitikom razvoja poduzetnitva te Programrazvitka malog gospodarstva.

Program razvitka malog gospodarstva u


135/327

135

Program razvitka malog gospodarstva urazdoblju 2001.-2004.

Na prijedlog Ministarstva za obrt, malo isrednje poduzetnitvo, Vlada RH je u lipnju2001. usvojila Program razvitka maloggospodarstva u razdoblju 2001.-2004. g.program se odnosi na etiri godine.

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva


136/327

136

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva

Hrvatski sabor je 2002. g. usvojio Zakon opoticanju razvoja malog gospodarstva kojim seureuju osnove za primjenu poticajnih mjera

gospodarske politike te osnivanje Hrvatskeagencije za malo gospodarstvo. Program sedonosi na razdoblje od etiri godine. Ministarstvodonosi Godinji plan provedbe Programa koji

sadri poticajne mjere i aktivnosti, potrebnasredstva, izvore i nain njihova koritenja.

Program poticaja malog i srednjeg


137/327

137

poduzetnitva (2004.-2008.)

Na prijedlog Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetnitva, Vlada RH je usvojilaProgram poticaja malog i srednjegpoduzetnitva za razdoblje 2004.-2008. Zaprovedbu mjera i aktivnosti, Ministarstvo jeizradilo godinje planove u kojima su

detaljnije razraene provedbeneaktivnosti, zadae svakog nositelja, rokovi iiznos sredstava.

Oblici provoenja poduzetnike aktivnosti


138/327

138

Oblici provoenja poduzetnike aktivnosti

Prema vaeim propisima u Hrvatskoj,poduzetnika aktivnost moe se obavljati premaZakonu o trgovakim drutvima (najee d. o. o. id. d.), Zakonu o obrtu te Zakonu o zadrugama. Neke

djelatnosti mogu se obavljati prema posebnimpropisima npr. Zakon o ustanovama, Zakon obankama ili Zakon o odvjetnikoj komori.

Poduzee pojam se koristi u ekonomiji te

oznaava oblik povezivanja rada, sredstva iodluivanja za potrebe obavljanja djelatnostikojim se osigurava egzistencija zaposlenika.

Veliina poduzea


139/327

139

Veliina poduzea

Odreuje se financijskim pokazateljima (ostvareniprihod i vrijednost imovine) te brojem zaposlenih.

Veliina poduzea se najee se u praksi odreujeprema broju zaposlenih i to:

mala poduzea-prosjean broj radnika tijekomposlovne godine do 50

srednja poduzea- prosjean broj radnika tijekomposlovne godine do 250

Veliina poduzea


140/327

140

Veliina poduzea

velika poduzea - prosjean broj radnika tijekomposlovne godine vei od 250 (kategorija velikihpoduzea u Hrvatskoj odreena je Zakonom o

raunovodstvu, moe biti i manji od 250) mirko poduzea- prosjeno godinje imaju

zaposleno manje od 10 radnika (prema Zakonu opoticanju razvoja malog gospodarstva).

Brojani podaci

Tablica 1 Broj pra nih i fi ikih poslo nih s bjekata Hr atskoj 2006


141/327

141

Tablica 1. Broj pravnih i fizikih poslovnih subjekata u Hrvatskoj 2006.

Izvor: Statistiki godinjakU RH broj subjekata u malom i srednjem poduzetnitvu cca 200.000.

Pravne osobe u 2006. g. ukupno aktivno

Trgovaka drutva 107.850 85.245

zadruge 2.755 1.391

neprofitne 48.638 17.694meuzbroj 159.243 104.330

Fizike osobe u 2006. g. 97.659

Sveukupno 201.989

9. PODUZETNIKI PROCES


142/327

142

Osnovna pretpostavka nastanka i razvoja

poduzetnitva je postojanje takvih ekonomskihsloboda koje omoguuju premjetanja fizikih iljudskih resursa iz starih neprofitabilnih u noveprofitabilne grane djelatnosti.

9.1. Pretpostavke i uvjeti stvaranja razvojapoduzetnitva


143/327

143

Sloboda premjetanja resursa potrebna je zaiskoritavanje poslovne prilike putem:Uvoenja novih i kvalitetnijih proizvodaUvoenja novih proizvodnih i poslovnih postupaka

Djelotvornije proizvodnjePribliavanja kupcima-domaimiinozemnim.

Makro i mikroekonomski uvjeti za razvoj


144/327

144

Makroekonomsko okruenje - stabilni uvjeti niskeinflacije, prihvatljive mogunosti (dostupnost)kreditiranja, dostupnost deviza.

Upravno okruenje(zakonska regulativa)-povoljnoi stabilno zakonsko okruenje, mali broj monopolaili poslovnih djelatnosti koje su zabranjene za

poduzetnike, umjereno oporezivanje, otvorenipristup (dostupnost) nekretnina, niska razinakorupcije.

Makro i mikroekonomski uvjeti za razvojpoduzetnitva

Potporne institucije i podrka Vlade


145/327

145


kljune potrebe malog poduzetnitva-znanje iinformacije, financijska sredstva, kontakti

openita pomo vlade-obrazovne institucije,posebno programi za zanimanja, financijskisustavi koji omoguavaju dostupnostfinanciranja za pokretanje i razvoj poduzea,prometna infrastruktura, komunikacijskainfrastruktura, kolektivna uinkovitost i

konkurentnost drave, meusobno povjerenje ikonstruktivno sudjelovanje svih institucija kojeutjeu na razvoj poduzetnitva



146/327

146


specifine potporne institucije-poduzetniki centri (savjetovanje),tehnoloki parkovi, inkubatori, programifinanciranja.


147/327

147

Kultura i tradicija- vrednuju li se poduzetnici

pozitivno ili negativno, prevladava liizjednaavanje po kojem se netko ne bitrebao isticati ili je poeljno da se najbolji

istiu, kakav je stupanj povjerenja meugospodarstvenicima

Odnos velikih i malih poduzea:


148/327

148

Odnos velikih i malih poduzea:

Koja su dinaminija? u poratnom razdoblju (1945.-1970.) velikapoduzea izgledala su kao kljugospodarstva

povratak malih poduzea 1970.-1990.

povratak velikih poduzea u 90-im

U budunosti prema nekim projekcijama mogue je


149/327

149

U budunosti prema nekim projekcijama mogue je

da e doi do oblikovanja velikih poduzea s internimpoduzetnitvom i manjim jedinicama kao profitnimcentrima, koritenjem snage velikog i fleksibilnostimalog poduzea.

Prema nekim predvianjima mogue je da e doi donastanka mrenih i virtualnih organizacija u koje ese pojedinci i poduzea udruivati pri svakompojedinanom projektu.

Poduzetniki grozdovi i industrijske zone


150/327

150

Poduzetniki grozdovi i industrijske zone

osim modela satelitskih firmi, postoje razliitiodnosi velika poduzea-mala poduzea

klasteri ili industrijske zone-inovativna malapoduzea, konkurencija na bazi kvalitete itehnologije koja vodi uravnoteenom drutvenomodrivom razvoju, u kojem uspjeh gospodarstva

nije baziran samo na niskoj cijeni rada(nadnicama).

9.2. Pokretake sile poduzetnitva


151/327

151

9.2. Pokretake sile poduzetnitva

Proces stvaranja nove vrijednosti ilipoduzetniki proces rezultat jemeudjelovanja triju pokretakih sila:

Poduzetnika

Poduzetnike prilike

Potrebnih sredstava.

Poduzetnik osoba (tim poduzee) koja


152/327

152

Poduzetnik osoba (tim-poduzee) kojaprepoznaje poslovnu priliku i stvara organizacijukojom e tu priliku iskoristiti. Poduzetnicima kojinisu dovoljno struni menaderi, pridruuje se imenaderski tim kako bi se osigurala potrebnaznanja, vjetine i iskustva neophodna za uspjenu

realizaciju prilike (marketing, financije,raunovodstvo, menadment).

Prilika- nakon to se poduzetnik uvjeri da je

otkrio dobru poslovnu priliku, ima ogranienovrijeme za njenu realizaciju i zato mora uskoitina trite dok je prozor prilike jo otvoren.


153/327

153

Potrebna sredstva

imovina-fizika sredstvafinancijska sredstvaljudski resursi s potrebnim znanjima i

vjetinamaposlovni plan i strategija pribavljanja

potrebnih sredstava

minimiziranje koliine i nadzor nadsredstvima

PODUZETNIK I/ILI

OSNIVAKI TIM PRILIKA

Slika 1. Pokretake sile poduzetnitva: poduzetnik, prilika i potrebna sredstvaIzvor: Timmons, J.: New Venture Creation, 4th Ed., Irwin/McGraw-Hill, 1994.


154/327

154

vodei poduzetnik

osnivaki menaderski tim

motivacija

strunost, znanje, iskustvo strategija

podjela uloga u skladu s

mogunostima i sklonitima

ivotne vrijednosti, etika

osobni ciljevi i karijera

oportunitetni trokovi

pronalaenje, oblikovanje,

stvaranje

prozor prilikevremenski okvir

pregledavanje i vrednovanje ekonomika, doputene

pogreke, doputene pogreke

i nagrada

rizik u odnosu prema nagradi

mogunost etve

POTREBNA SREDSTVA

imovinafizika sredstva

financijska sredstva

ljudski resursi poslovni plan i strategija

pribavljanja potrebnih sredstava

minimiziranje koliine i nadzor

nad sredstvima, radije nego

maksimiziranje sredstava i

vlasnitvo

Neusklaenost znanja, informacija

Nesigurnost trita

Viak prilikaManjak sredstava

Kaos

USKLAIVANJESUPROTNOSTI

Slika 2. Vanost usklaivanja i ravnotee. Primjer ogromne neravnotee upoetnoj (start-up) fazi


155/327

155

Izvor: Timmons, J.: New Venture Creation, 5th Ed., Irwin/McGraw-Hill, 1999., str. 41

PRILIKAvrlo velika,

rastua inedefinirana

RESURSIvrlo ogranieni

TIM

VANJSKASILA

POSLOVNI PLANusklaenosti i raskoraci svih potrebnih resursa

(najkritiniji novac i menadment)

OSNIVA

KREATIVNOST VODSTVO

NESIGURNOST KONTEKSTTRITAKAPITALA

NEIZVJESNOST VANJSKE SILE

9.3. Poduzetnik i osnivaki tim


156/327

156

9.3. Poduzetnik i osnivaki tim

Poduzetnik je pojedinac koji stvara novu vrijednost iu tom procesu preuzima rizik gubitka u novcu,

vremenu i ugledu.

Najvaniji imbenik poduzetnikog procesa jepoduzetnik, jer bez njega ne moe doi dopokretanja poduzetnikog procesa.

Poduzetnitvo ima svoje prednosti i nedostatke. Dabismo provjerili svoju spremnost, treba detaljnoanalizirati jedne i druge.


157/327

Glavna nagrada poduzetnikog uspjeha je


158/327

158

Glavna nagrada poduzetnikog uspjeha jezadovoljstvo zbog dobro obavljane zadae, to seodrava u ostvarenju profita.

Glavna opasnost je poduzetnikova propast koja

moe rastrojiti osobu, upropastiti brak i obitelj teunititi ivotnu uteevinu.

TKO JE MENADER?

kolovani strunjak visokoobrazovani


159/327

159

kolovani strunjak, visokoobrazovani

profesionalac za neku od menaderskih funkcija Voditelj odreenog upravljakog podrujaposlovne aktivnosti

Majstor svog posla

Poduzetniko upravljako ponaanje tj.poduzetniki menadment

Njihov se posao uvijek moe nauiti!!


160/327

160

Tablica 3. Razlika izmeu poduzetnika i menadera

PODUZETNIK # MENADER

ulae vlastito vrijeme i kapital # ulae samo vlastito vrijeme

snosi rizik posla # radi za plau

samostalno odluuje # radi po nalogu vlasnika

u pravilu je nieg stupnja

obrazovanja

# u pravilu je visokoobrazovani strunjak

mora posjedovati iroka znanja # specijalist za odreeno vrijeme

JE LI TO ZA MENE?


161/327

161

Imam li elju za postignuima? Znam li uoiti i iskoristiti priliku? Imam li viziju? Jesam li spreman preuzeti rizik? Podnosim li nesigurnost? elim li imati kontrolu? Jesam li uporan? Jesam li optimist? Imam li samopouzdanja? Znam li s ljudima?


162/327

Poduzetnik kao osoba t i t d fi i j d t ik k b (Phili


163/327

163

- est pristupa definiranju poduzetnika kao osobe (Philip

A. Wickham) Strategic Entrepreneurship, 2004

1. Veliki ovjek velika osoba koja je po svojoj prirodipredodreena da se izdigne iznad mase i naravi(biografije, filmovi), oduevljava i djeluje kao uzor, ali

samo u trenucima kada postie uspjeh.

2. Drutveno neprilagoeni postaju poduzetnici i postiuvelike uspjehe nezadovoljni svojim karijerama u tuimpoduzeima, pa stvaraju neku svoju novu organizaciju.

Neki menaderi nesretni su to se ne mogu uklopiti uvelike organizacije, nego i to te organizacije ne znajuprepoznati i poticati njihove sposobnosti i ambicije.


164/327


165/327

Za drutveni razvoj poduzetnika vani su imbenici:


166/327

166

uroeni-inteligencija, kreativnost,osobnost,

motivacija, osobne ambicije, itd. steeni-uenje, vjebanje, iskustvo u

inkubatorskim organizacijama,

mentoriranje, postojanje motivirajuihpoduzetnikih uzora, itd.

drutveni-redoslijed roenja, iskustva uobiteljskom ivotu, pripadnost odreenoj

socio-ekonomskoj grupi i profesije roditelja,drutvo i kultura, ekonomski uvjeti, itd.

6. Spoznajni pristupi


167/327

167

Kognitivna psihologija bavi se istraivanjem

naina na koje ljudi stjeu, pohranjuju,obrauju i koriste informacije o svijetu u kojem

ive, to je vano u donoenju odluka.

isti poduzetnici:H. Ford- automobilska industrija 20 god

dvadesetog stoljea iS. Jobs-industrija osobnih raunala, Edison

(arulja), Franklin (bifokalane naoale..Bui i Penavi-utemeljitelji branda Croata

Cravata.

Najvanije poduzetnike osobine


168/327

168

Istraivanja su pokazala da se ljudi odluuju zapoduzetnitvo uglavnom iz tri razloga:

iskoritavanje prilike-natprosjeno uspjeni u

prethodnim zaposlenjima samozapoljavanje zbog vanjskog pritiska,otkaz, nezaposlenost i potreba za rjeavanjemegzistencije, nazadovanje

nastavljanje obiteljskog biznisa-pritisak okolineda se mora nastaviti obiteljski biznis

Poduzetnike osobine


169/327

169

inovativnost

rizinost

samouvjerenost

radoholinost

svrhovitost

odgovornost

Inovativnost=> Privlai poduzetnika da se suoi snepoznatim, radi poznate stvari na nove ineoekivane naine te da nudi vie rjeenja nego


170/327

170

neoekivane naine te da nudi vie rjeenja nego

izgovore.

Rizinost=> Rizik je pratilac svakog poduzea.Poduzetnici smjeraju prema poslovima visokog

rizika (financijski rizik, rizik karijere, obiteljskirizik, fiziki rizik), no oekuju da e ostvarenjemtakvih poslova osigurati uspjeh i zadovoljstvo.

Samouvjerenost=> Poduzetnici moraju bitisamouvjereni, oni se ne mire sa postojeimstanjem stvari ve ga nastoje promijeniti.

Radoholinost=> Upornost poduzetnika je bitanfaktor ovo se odnosi i na duinu radnog dana i na


171/327

171

faktor, ovo se odnosi i na duinu radnog dana i na

inzistiranju na postignuu. Uporno rade sve doksvojim vjetinama mogu oblikovati zbivanja.

Svrhovitost=> Poduzetnik si postavlja neke

ciljeve kojima tei, po ostvarenju svakog od tihciljeva stvara osnovu za vee kompleksnijeciljeve.

Odgovornost=> Poduzetnik mora biti odgovornaosoba koja brine o svim segmentima poduzea.

10. Poduzetnika ideja i poduzetnikipothvat


172/327

172

U openitom smislu potencijalni izvori poslovnih

ideja u ve postojeim poduzeima su najee: trenutna radna sredina i okruenje poduzetnika

potencijalni kupci, dobavljai, poslovni partneri

konkurentske tvrtke, domae i inozemne

vlastiti menaderi i zaposlenici, posebno iz prodajei marketinga

10.1. Poslovna ideja

gospodarski sajmovi, muzeji, izlobe, struni


173/327

173

g p j , j , ,skupovi

uspjeni poduzetnici i tvrtke

trendovi uoeni kroz tisak, struna literatura,publikacija

uitelji, savjetnici gospodarske komore, investicijski i garancijski

fondovi

lokalni i regionalni centri za poduzetnitvo Internet, baze podataka i baze znanja.

Generiranje ideja


174/327

174

Najpopularnija je metoda brainstorming hrv.Spontano nabacivanje ideja ili mozganje.

Postoji nekoliko putova za pronalazak ideja:

kopiranje osmiljavanje razvoj vlastite ideje za projekt.

Kako se nove ideje generiraju uposlovnom svijetu:


175/327

175

poslovnom svijetu:

1. Definiranje aktivnosti bez kojih ljudi ne mogu(spavanje, hrana, osobna higijena,komunikacije, mobilnost)

2. Praenje trendova globalizacije, internetizacijei potreba za to brom isporukom odreenihusluga ili proizvoda

3. Gledanje na probleme kao na izvore poslovnih

mogunosti

Poslovna prilika


176/327

176

Trina nia praznina na tritu ili trini vakum(problemi, loe voenje, informacijske praznine)

Prozor prilike ili prozor ansi

je vremensko razdoblje u kojem postoji neka prilika,poduzetnik treba procijeniti koju e priliku odabrati, aprozor treba biti dovoljno dugo otvoren (proizvod nudisve bolju priliku za zaradu). Prozor se iri trite rastebrzo. Prozor prilike se zatvara-teko prodiranje na

trite.

Potrebna sredstva

10.2. Potrebna sredstva ili resursi


177/327

177

trea vana pokretaka sila poduzetnitvabez koje nema realizacije poduzetnikog

pothvata.

Prema jednoj koncepciji sredstva ili resursidijele se na:


178/327

178

Materijalne resurse kapital (novac, financijski resursi)

strojevi, ureaji i poslovni prostor

izumi, proizvodi

proizvodni procesi.

Nematerijalne resurse

znanje, kompetencije (intelektualni kapital)

patenti, prava i robne marke

mree, meuljudski odnosi (socijalni kapital).

Prema drugoj koncepciji sredstva se dijele


179/327

179

na:

I. Fizika ili tehniko tehnoloka

II. Financijska i

III. ljudske resurse

I. Fizika (tehniko-tehnoloka) sredstva


180/327

180

Za svaki poduzetniki pothvat potrebno jefizika ili tehniko-tehnoloka sredstva zgrada, oprema, strojevi, automobili i sl.

Ako tehnoloki proces to doputa, bolje seopremati postupno kako se posao buderazvijao, nego na samom poetku krenuti s

ogromnim zaduenjem.

I. Fizika (tehniko-tehnoloka) sredstva


181/327

181

Poduzetnitvo zavrne igre ili Aktivnost omegaje poduzetnitvo koje reciklira resurse koje druginisu upotrijebili. U cijelom svijetu 1/3 do

novoosnovanih poduzea doivi treu godinu. Akopoduzetnik poetnik kupi rabljenu imovinu posnienoj cijeni, pomae drugom poduzetniku daprodajom nepotrebne imovine smanji svoje

dugove. Ta se pojava naziva sustav recikliranjagospodarstva.

II. Financijska sredstva


182/327

182

Uspjeh poduzetnika ima bitne znaajke da:

mogu izvesti odreeni posao s minimalnim sredstvima

mogu uvjeriti druge u uspjenost svoje zamisli oobeavajuoj prilici, mogu ponuditi svoju viziju i takoprivui sredstva drugih

nisu vlasnici preteitog dijela kapitala i do njegadolaze kreditima ili zajmovima

Dolina smrtije razdoblje u kojem se ulau razmjerno velika sredstva, ajo nema iste dobiti. To razdoblje prolazi svaki poduzetniki pothvat isvako poduzee, a ovisno od djelatnosti kojom se bavi traje 3-5

di


183/327

183

godina.

Slika br. 3: Dolina smrti

osnivanje dobit

model rintanjeneformalno

ulaganjepoetnikapital

predrizinikapital

rizinikapital prodaja

prototip tehnologije prototip proizvoda poetak proizvodnje

Izvor: Poduzetnitvo 1, udbenik Veleuilite VERN


184/327

184

Poduzetnik mora dobro razmisliti kako moe doido najpovoljnijeg naina financiranjapoduzetnikog pothvata. S obzirom da banke

nerado daju kredite, na poetku se koristi vlastitauteevina, beskamatne posudbe od lanovaobitelji/prijatelja ili financijska i struna podrkaod bliskog poslovnog anela.

III. Ljudski resursi


185/327

185

Analizom poduzetnikih iskustava utvrenoje da je vjerojatnost preivljavanjapoduzea vea ako ono ima sposobanpoetni menaderski tim. U poetku se

zapoljavaju samo neophodni djelatnicikoji trebaju raditi puno radno vrijeme, a sviostali koriste se po potrebi kao vanjski

suradnici. Poduzetnici zanemaruju vanjskestrunjake iako im oni mogu biti od velikepomoi.

Svaki pojedinac ima jedinstvenukombinaciju resursa: znanje, vjetine,


186/327

186

kombinaciju resursa: znanje, vjetine,

iskustva, informacije, tj. intelektualnikapital koji podrazumijeva sve ono to onsam zna.

U poduzetnitvu postoji princip da je novaclako pribaviti ako su svi drugi dijelovipoduzea dobro definirani.

10.3. STRATEKI ALATI ZA PROCJENUPODUZETNIKE PRILIKE


187/327

187

PODUZETNIKE PRILIKE

Pri analizi mogunosti pokretanja vlastitogapoduzetnikog pothvata, poduzetnik moe imati dvapristupa.

ablja perspektiva, odnosno tunelski pogled u

kojem poduzetnik vidi ono to mu se trenutno nalazipred oima.

helikopterska perspektiva, odnosno radarskipogled iz visine cijela velika slika, a radar stalnokrui traei informacije.

Vano je to e se deavati u budunosti estoulo prepoznavanje prilike i bolja strategija.


188/327

188

ulo prepoznavanje prilike i bolja strategija.

SWOT analiza je strateki alat za procjenuunutarnjih jakosti i slabosti te vanjskih prilika iopasnosti.

Kao dopuna SWOT analizi za preciznije odreivanjevanjskih prilika i opasnosti moe posluiti PEST

analiza.

SWOT analiza


189/327

189

S Strengths jakostiW Weaknesses slabostiO Opportunities prilike

T Threats opasnosti

To je strategijski instrument pomou kojega sesagledavaju unutarnje jakosti i slabosti te

vanjske prilike i opasnosti, odnosno prijetnje radiprepoznavanja ansi i rizika za opstanak.


190/327

Smatra se da SWOT analizu treba raditi svaka tri


191/327

191

mjeseca, jer u suvremenim uvjetima poslovanjadolazi do naglih i neoekivanih promjena.

U postojeim poduzeima SWOT analiza je

polazna toka u procesu strategijskogupravljanja, prvi korak u definiranju postojeegstanja i zacrtavanje eljene pozicije.


192/327

Unutranji imbenici- podrazumijevaju sve


193/327

193

ono to poduzetnik ima, zna i ini bolje ililoije od konkurencije, a na to sam moeutjecati. Tu spadaju jakosti i slabosti.

Vanjski imbenici- konkurencija i sveostale vanjske sile koje djeluju napoduzee (politike, ekonomske,drutvene, tehnoloke..)

Unutranji imbenici


194/327

194

S- Jakosti poduzetnika, poduzea, znanja,vjetine, sposobnostiinovacije, patentimarketing, kvalitetan menaderski tim,

dobro upravljanje ljudskim potencijalima

Unutranji imbenici


195/327

195

W- slabosti poduzetnika, poduzea,nedostatak znanja, vjetina, sposobnosti

O prilike - smjer za budunost i rast. To su:


196/327

196

drutveno, gospodarsko i politiko okruenjenove tehnologije i proizvodni procesi

slabosti konkurencije

nezadovoljene potrebe kupcaosoblje i mogunosti dobavljaa

veliina, poloaj i strateko pozicioniranje.

T opasnosti - vanjske opasnosti za poduzetnike ilipod ee potekoe s kojima se s sree danas i


197/327

197

poduzee, potekoe s kojima se susree danas ione koje se mogu pojaviti u budunosti:svi vanjski imbenici koji ga okruujunove jeftinije tehnologije i jeftiniji proizvodi

ulazak jeftinijih stranih konkurenatanovi propisi koji optereuju proizvodnjupromjene u politikom okruenju.

PEST analiza vanjskih imbenikapredvidjeti to


198/327

198

e se dogoditi u poslovnom okruenjuP - politiki

E - ekonomski

S - sociolokiT - tehnoloki

P- politiki imbenici:porezna politika


199/327

199

radno pravo (usklaivanje propisa s EUregulativnom)politika stabilnostogranienja u vanjsko-trgovinskom

prometuE- ekonomski imbenici:

ekonomski rast

stabilnost domae valutestopu inflacijekamatne stope

S socioloki - drutveni imbenici:stopa rasta populacije


200/327

200

p p p j

kretanje populacije po godinamaposveivanje problemu zdravlja

T - tehnoloki imbenici: aktivnosti vezane uzistraivanje i razvoj

automatizacijupoticaje istraivanju i razvojuekoloki i etiki imbenici

Porterov model 5 konkurentskih sila


201/327

201

Strateko upravljanje je ono koje uvaava i pratidogaanja u okruenju i prilagoava svojeposlovanje zahtjevima okoline.

1. jaanje moi dobavljaa

2. jaanje moi kupca

3. opasnost pojave novih konkurenata u tomtrinom segmentu

4. opasnost pojave zamjenskih proizvoda ili usluga5. poloaj i natjecanje tradicionalnih trinih rivala

11. VIZIJA, MISIJA, CILJEVI I STRATEGIJAPODUZETNIKOG POTHVATA


202/327

202

11.1. DEFINIRANJE PODUZETNIKE VIZIJE

Vizija (TO?)je projekcija stanja vlastitogpoduzea u budunosti. Vizija za poduzetnikaznai stanje kojem tei svojim svakodnevnimaktivnostima.

Viziju ine realistini snovi-to je slika poduzeau budunosti koja poiva na realnimosnovama.

Vizija je poduzetnikova predodba:

o tritu koje poduzetnik eli osvojiti u


203/327

203

o tritu koje poduzetnik eli osvojiti ubudunosti pomou svojeg proizvoda

o poduzeu organizaciji koju je potrebnouspostaviti za ostvarivanje poslovne ideje

o lokaciji i podruju na kojem poduzetniknamjerava osnovati poduzee.

Slika br. 4. Proces nastajanja vizije


204/327

204

Realistini snoviKonano izotravanje

pogleda na svijet

Koncentracija na

konani oblik vizijevlastitog poduzea

Izvor: Poduzetnitvo 1, udbenik Veleuilite VERN

etiri bitna kriterija za stvaranje vizije

1. U definiranju vizije moraju sudjelovati svizaposlenici


205/327

205

zaposlenici

2. Vizija poduzea je realistina slika buduegstanja poduzea

3. Vizija mora obuhvaati promjene

4. Pozitivne promjene- razvoj novih proizvoda,uvoenje novih tehnologija, zapoljavanje ljudi snovim znanjima, reorganizacija sustava.

Rijei i djela poduzetnika moraju izraavatitrajnost i povezanost.Poduzetnik treba ivjeti u skladu s onim to jedefinirao kao svoju viziju.

Primjeri vizija nekih hrvatskih poduzea:Ericsson Nikola Tesla: biti aktivan sudionik u stvaranju nove

ekonomije i prosperiteta u Hrvatskoj.


206/327

206

Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija: bitiznanstveno istraivaki centar izvrsnosti priznat nameunarodnoj razini u podruju drutvenih znanosti, poljuekonomije, specijaliziran za podruje turizma i odrivograzvoja te nastavna visokoobrazovna institucija koja nudikvalitetne i prepoznatljive programe preddiplomskog,diplomskog i poslijediplomskog studija, kao i programecjeloivotnog uenja koji studentima osiguravaju visokurazinu znanja i kompetencija

Konzum d.d.: Biti najbolji trgovaki lanac u regiji koji e bitistandard i mjerilo kvalitete i profesionalnosti u svimsegmentima poslovanja - kupcima prvi izbor pri kupnji,zaposlenima poeljan poslodavac, poslovnim subjektimapouzdan partner i drutveno odgovorna kompanija.

Kozmetika Afrodita d.o.o.: ostati uspjean gospodarski

Primjeri vizija nekih stranih poduzea:


207/327

207

subjekt, koji se s pomou znanja i kvalitetnog radauinkovito suoava s izazovima modernog vremena istvara nove smjernice u kozmetikoj industriji.

Grawe osiguranje: kontinuirani razvoj poduzea nacionalnogdosega sposobnog ui na svako trite unutar tog dosegai stvaranje natprosjenog, stalnog i dugoronog rastaprodaje usluga ponudom potpunog programa

visokokvalitetnih osiguravateljskih proizvoda koji dajusigurnost naim korisnicima

11.2. MISIJA (POSLANJE) ILI ZATO TORADIM?


208/327

208

Misija je motivacija za pokretanjepoduzetnikog pothvata, djeluje kao alat zakomuniciranje.

Misija predstavlja duu poduzea i traje dokraja postojanja poduzea.

Svrha misije:


209/327

209

promovirati jasnou svrhe/namjere djelovanjakroz poduzee stvoriti temeljno polazite za donoenje

kljunih odluka i ocjenu ostvarenog

pomoi ostvariti poduzetnikovu odanostciljevima unutar poduzea

unaprijediti razumijevanje i podrku zapoduzetnikove ciljeve, kako unutar, tako i izvan

poduzea.

Osnovne sastavnice misije:

opis posla


210/327

210

opis kupca opis proizvoda koji se nudi

opis ciljeva poduzea

opis ugleda poduzea u javnosti.

Primjeri misija nekih hrvatskih poduzea:


211/327

211

CARNet: razvoj napredne informacijske i komunikacijskeinfrastrukture za akademsku i istraivaku zajednicu,ukljuujui brzu i sigurnu mreu, raznovrsne sadraje iusluge, poticanje primjene informacijske i komunikacijsketehnologije, a posebice potpora diseminaciji znanja iizmjeni informacija te razvoju sadraja dostupnihposredstvom mree

KONZUM d.d.: pruiti svakom kupcu najbolju vrijednost za novackroz vrhunsku uslugu i zadovoljstvo kupnje te pomno izabranasortiman kvalitetnih roba s naglaskom na svjee, zdravo idomae.

Primjeri misije svjetskog poduzea:Nike-eksperimentirati s natjecateljskim osjeajem,

pobjeivati i pobijediti konkurente.GORENJE: temeljna misija je proizvodnja izvoenje i trenje


212/327

212

GORENJE: temeljna misija je proizvodnja, izvoenje i trenjekvalitetnih, ovjeku i okoliu prihvatljivih proizvoda iusluga.

Grawe osiguranje:stjecanje vodee pozicije u osiguranjuivota i stjecanje vodee pozicije u osiguranju neivota teostvarenja adekvatne dobiti naim dioniarima. Dobit je

potrebna za opstanak i rast poduzea i krajnje je mjeriloefikasnosti pruanja usluga naim korisnicima.Kozmetika Afrodita d.o.o.: jaka povezanost i korisnost za

drutveno okruenje i svakog pojedinca ponaosob. Sasvojim proizvodima i uslugama elimo to je mogue bolje

zadovoljiti potrebe potroaa i uspjeno sudjelovati sposlovnim partnerima, s dobavljaima, i cijelomdrutvenom zajednicom.

11.3. CILJEVI I STRATEGIJA, NJIHOVA STRUKTURA,DINAMIKA I MEUSOBNA POVEZANOST


213/327

213

Ciljevi - neto to treba izvriti, toka kojojtreba teiti.

Ciljevi su postignua koja se ele ostvaritipoduzetnikim pothvatom.

Ciljevi se obino dijele na dugorone(do 5godina)i kratkorone(do 1 godine); na opei

specifine.

Kao slikovita ilustracija kriterija za


214/327

214

odreivanje ciljeva koristi se izraz SMART:S- specifini to konkretniji, to odreeniji

M- mjerljivi

A - ostvariviR- realni

T - imaju vremensko odreenje

Ciljevi su konkretni koraci koji e nas dovestido misije i vizije.


215/327

215

Sprint d.o.o.:

agresivno irenje poslova i natprosjeni povratulaganja za vlasnike

postati vodee poduzee za inovativne

komunikacijske sustave u trinim segmentima.

Primjer ciljeva nekih hrvatskih poduzea:

STRATEGIJA


216/327

216

U poslovni rjenik strategija je ula krajem drugepolovice 20. stoljea.

Strategija znai pronalaenje rjeenja: kako se prilagoditi promjenljivim uvjetima

kako rasporediti resurse kako pozicionirati poduzee i proizvod u odnosu na

konkurente i pri tome zadovoljiti potrebe kupca

koje pristupe primijeniti i koje akcije poduzeti za

jaanje svih funkcionalnih i operativnih dijelovapoduzea.

Strategija se moe odnositi i na upravljanje poduzeempri emu se razlikuju ekonomsko-funkcionalne iupravljako-menaderske strategije


217/327

217

upravljako-menaderske strategije.

Ekonomske strategije odnose se na kontrolu,proizvodnju, kadrove, razvitak, marketing, financije,

informacije, razvoj itd.

Menaderske strategije odnose se na planiranje,organiziranje, kontroliranje, poboljanje, stilove

odluivanja, komunikaciju itd.

Poslovne strategije opisuju akcije poduzea usvakom podruju poslovanja.Strateki plan opisuje taktike koje e poduzee


218/327

218

Strateki plan opisuje taktike koje e poduzeekoristiti pri izvoenju poslovnog plana.

Strategije su dugoronije odluke i ne smije ih se

preesto mijenjati, dok su taktike svakidanjeodluke koje se prilagoavaju novonastalimsituacijama.

Primjer strategije nekih hrvatskih poduzeaSVEUILITE U RIJECI: provoditi kvalitetno i uinkovito

obrazovanje temeljeno na ishodima uenje i fleksibilnim


219/327

219

akademskim profilima kroz sve tri razine sveuilinihstudija , usmjereno fleksibilnim putovima uenja icjeloivotnom obrazovanju, sukladno potrebama zajednice,gospodarstva i razvitka drutva, istraivako sveuilite sutvrenim istraivakim profilom, centrima izvrsnosti,

institucijskom brigom za razvitak istraivakih karijera, idvostruko veom znanstvenom produkcijom, sveuilitekoje je aktivno ukljueno u gospodarstvo i razvoj zajednicete pomae gospodarsku i socio-kulturnu tranziciju u

drutvo znanja, dinamino Sveuilite aktivno ukljueno uEuropski istraivaki prostor i Europski prostor visokogobrazovanja koje sustavno i organizirano potie unutarnju i

vanjsku mobilnost znanstvenika i studenata

12. POSLOVNI PLANsadri sve detaljne podatke o nainu ostvarenja nekog

zamiljenog modela poslovnog pothvata.


220/327

220

je jedan od osnovnih dokumenata na temelju kojihposlovne banke i suulagai donose odluku o sudjelovanjuu financiranju poduzetnikog pothvata. To je pisanidokument koji simulira nain ostvarenja svega gorenavedenog i odgovara na pitanja:

Mogu li to uspjeno izvesti?Kako u to izvesti?to u time dobiti?Koliko mi sredstava za to treba i kako u ih pribaviti?

Koliko imam prostora za pogreke?Na to trebam obratiti pozornost kako bi postigao uspjeh?Tko e kupovati moj proizvod ili uslugu?

Slika br. 5: Piramida VIZIJE sastoji se od misije, ciljeva,strategije i poslovnog plana


221/327

221

misija

ciljevi

strategija

poslovni plan

Poslovni plan u pisanoj formi cjelovito r

ekonomika poduzetništva 13 14

Documents