Dar Nila

EGIPAT

Povijesni pregledPovijesne okolnosti i zemljopisni položaj – omogućili

kontinuitet u razvoju, jedinstvenu državu (kraljevstvo) te neometan razvoj umjetnosti i gradnje – kulturno jedinstvo

Egipatska povijest – dinastije (Maneton, III. st. pr. K)Faraon – kralj – božanstvo na zemlji (vrlo bitna društvena

hijerarhija)Kult mrtvih – sav život posvećen je trenutku smrti i

onome što slijedi nakon togaVjerovanje u zagrobni život – utjecalo je na umjetnost u

velikoj mjeriSmrt – prelazak u vječnostPoliteistička religija – mnoštvo božanstavaAmon Ra, Seth, Izida, Mut, Horus.....Amenofis IV. (Ekhanton, 18, dinastija) – hereza, jedno

božanstvo – sunce ili Aton

Graditeljstvo – opće karakteristikeKamen – glavni građevni materijalNema svoda ni polukružnog lukaEgipat – graditeljstvo stupa i ravne grede (Grčka)Monumentalnost – glavna karakteristika svih građevinaHramovi i piramide – glavne građevinePiramide – grobniceHramovi – svetišta u kojima se prinose žrtve bogovima

Grad - otvoren, bez zidinaNo-Amon (gr . Teba) s obe strane Nila –najznačajniji

s desne strane Nila –Grad živih - sačuvani kompleksi hramova Luxor iKarnak),

s lijeveGrad mrtvih(Dolina kraljeva, Dolina kraljica...

PiramideNajpoznatiji primjer – tri piramide u GiziPo svojoj funkciji – grobniceFaraon- božanstvo na zemlji, ima taj status i nakon

smrtiFaraoni su se ukapali sa svom pratnjom i svim

osobnim stvarima - u zagrobnom životu trebaju mu sve stvari koje je imao u ovozemaljskom životu

Piramide – više grobnih komora i hodnika – lažne komore – zamke za kradljivce

Bogato ukrašene freskama i obojanim reljefimaTri faze razvoja piramida – mastabe, stepenaste

piramide te prave piramide

MastabaNajstariji oblik

grobnice za velikaše u Egiptu

Oblik krnje piramide (odsječenog vrha) s nagnutim stranama i podzemnim grobnim komorama

Mastaba

Stepenasta piramida

Nastala naslagivanjem mastabi jedne na drugu

Najpoznatija je Đoserova piramida (III.dinastija) iz Sakkare

Sagradio je Imothep - prvi poznati arhitekt u povijesti

Dolina kraljeva – piramide u Gizi

Piramide u GiziTri su – Keopsova,

Kefrenova i Mikerinova Faraoni IV.dinastije 2720-2560. g. pr. KGrađene su od velikih,

točno po mjeri isklesanih kamenih blokova

Ne zna se kojom su tehnikon blokovi dizani jedan na drugi

Pocakljene (dio cakline/oplate vidljiv na vrhu Keopsove piramide)

Na njima je dnevno radilo 10 000 robova

Pokraj gradova bile su naseobine za radnike i robove

Sfinga Oličenje moći vladara u lavljem obliku

Najvjerojatnije prikazuje faraona Kefrena

Lavlje tijelo, ludska glava

Predstavlja nepobjedivu snagu i muć faraona čije lice nosi

Čuvarica piramida Sfinga u Gizi – duga

73 a visoka 20 m Oko 2550-

2500.g.pr.K

Hramovi – Hram Hatšepsut

Uklesan u stijenuPrimjer pećinskog

hramaOtvoren prema vanTerasastog oblika –

ima više razinaPrilazna rampaHram-grobnicaGrobna komora

ukopana u zemljuOstatci hipostilne

dvorane

Karnak i Luxor

Amonov hram u Karnaku

Djelovi hrama i analiza

Hram je zatvorenog tipa – zatvoren je prema vani masivnim zidinama

Vjernici su ulazili u hram i zadržavali se u unutarnjem dvorištu

Ulaz – PILONI – masivni zidovi ravnih ploha (ima ih i u unutrašnjosti hrama, odvajaju zasebne cjeline hrama)

Unutarnje dvorište – služilo za prijem vjernika

HIPOSTILNA DVORANA – šuma stupova – središnji dio je povišen – svjetlost pada bočno na središnji prostor – hipostilno osvjetljenje

CELA – svetište, pristup su imali samo svećenici

Kretanje kroz hram je pravocrtno

Longitudinalan, izdužen prostor zatvoren prema van a rasčlanjen iznutra

Hipostilna dvorana

Hipostilna dvorana

Aleja Sfingi

Luxor, ulaz

Abu Simbel

Dva hrama Ramzesa II. koja su zbog izgradnje brane u Asuanu izrezana i razmontirana te premještena na drugo mjesto

Skulptura – opća obilježja

stroga frontalna postava

lik ne komunicira s nama

Zanemarivanje pojedinosti

nepomičan volumen

Piramidalna kompozicija

maksimalno statična

PlošnostTočno određen položaj ruku i

noguZbijena masaNema interakcije s prostoromNiski i uleknuti reljefLinija i ploha – glavni elementi

formeLikovi redani po zakonu kadra

– uklapaju se u zadani arhitektonski okvir

Vertikalna perspektiva

Pisar iz Sakkare

Amenofis IV. i Nefretiti (XVIII. dinastija)

“Amarna” period – štovanje Atona

Slikarstvo – opće karakteristike

slika se pokorava zadanom kadru

Vertikalna perspektiva

nizanje prema strogom geometrijskom redu

Oblikovanje izrazito plošno – nema prikaza volumena

tamno obojeni likovi na svjetloj pozadini

lice je u profilu, oko en face (an fas), gornji dio tijela en face, noge u profilu

takvo prikazivanje ima magijski karakter 

Svaka boja ima simboliku

FreskeObojani niski reljefKnjiga mrtvih

Grobnica Nefretari

Knjiga mrtvih