SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH

ZNANOSTI

Smjer: Turizam i zaštita okoliša

EGIPAT KAO TURISTIČKA DESTINACIJA

Seminarski rad

Mentor: dr. sc. Željka Šiljković, prof. Student: Andrija Jelavić

Mostar 2015.

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................3

1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ EGIPTA................................................................................4

1.1. Gospodarstvo Egipta.......................................................................................................6

2. EGIPAT KAO TURISTIČKA DESTINACIJA.................................................................7

2.1. Turističke atrakcije Egipta..............................................................................................7

ZAKLJUČAK.........................................................................................................................14

LITERATURA........................................................................................................................15

2

UVOD

Egipat je država koja je zahvaljujući svojoj kulturi i bogatoj povijesti među

najposjećenijim destinacijama svijeta. Ovu kolijevku civilizacija svake godine posjeti par

milijuna turista iz svih krajeva svijeta. Tu se daleka prošlost uklapa s visokim i modernim

turističkim standardima, predviđenim da udovolje prohtjevima najzahtjevnijih turista U

Egiptu je mnogo atrakcija, prije svega kulturnih kao što su: najznačajnije svjetsko čudo –

piramide, Karnak, Dolina Kraljeva, hram kraljice Hatshepsut, Ramzesova grobnica, Izidin

hram, decentna Alexandria, te brojne druge.

Turiste privlače i prirodne atrakcije kao što je Nil, najznačajnija rijeka Afrike te

Crveno more koje je jedno od najčistijih mora, jer ispod svoje površine skriva neprocjenjiva

blaga koraljnih grebena, a obrubljuju ga egzotične pješčane plaže blizu kojih se nalaze brojni

luksuzni hoteli. Baš na tim plažama to se more prije nekoliko tisuća godina otvorilo pod

udarcem Mojsijevog štapa, otvorivši put iz ropstva u slobodu.

U ovom seminarskom radu govori se o Egiptu kao turističkoj destinaciji. Prvenstveno

se nastoji donijeti prikaz geografskog položaja Egipta, o čemu se govori u prvom poglavlju.

Kroz naredna poglavlja donosi se pregled gospodarstva Egipta te turističkih destinacija Egipta

koje su osebujne.

3

1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ EGIPTA

Egipat se nalazi u sjevernoj Africi, između Sredozemnog i Crvenog mora, dok se

Sinajski poluotok nalazi u jugozapadnoj Aziji. Glavna je značajka ove zemlje velik kontrast

između doline i delte Nila i okolnih pustinjskih prostora. Dolina Nila proteže se od juga

prema sjeveru, te kroz pustinju stvara najveću oazu na svijetu. Dno doline čini nekoliko viših

prirodnih terasa i naplavne nizine. Kod Kaira se Nil dijeli na dva rukavca. Ondje počinje

plodna delta Nila, kanalima ispresijecana nizina koja na sredozemnoj strani završava pojasom

obalnih sprudova i plitkih laguna. Dolina i delta Nila zauzimaju tek 3,5% državnog teritorija,

premda ondje živi gotovo cjelokupno stanovništvo. Zapadno od doline nalaze se široki

ravnjaci Libijske pustinje. U tim područjima prevladava šljunčana pustinja (serir), a na zapadu

pješčana pustinja (Veliko pješčano more). Na sjeveru je široka uzdužna dolina u smjeru zapad

- istok, u njoj se nalazi velika depresija Quattara (-133 m) te uz zapadnu granicu Egipta oaza

Siwa. Bliže Nilu nalazi se Fajumska depresija (-45 m), u koju se umjetnim kanalom dovodi

voda iz Nila.1

Istočno od doline Nila nalazi se Arapska pustinja. Ona je, za razliku od Libijske

pustinje, uglavnom gorovita, raščlanjena dubokim vadijima. Na istoku se strmo spušta do

uske obalne nizine uz Crveno more. Egiptu pripada i Sinajski poluotok. Geografski je to dio

Azije, smješten između Sueskog i Akapskog zaljeva. Na jugu se uzdiže granitna uzvisina

Sinajskog gorja, prema sjeveru preko širokih pustinjskih ravnjaka, ispresijecanih vadijima,

prelazi u široku obalnu nizinu uz Sredozemno more. U Egiptu prevladava suptropska

pustinjska klima, ali u uskom obalnom pojasu i na sjeveru prevladava sredozemna. Ondje

zimi padne nešto kiše (150 - 200 mm). Drugdje su padaline vrlo rijetke (manje od 50 mm na

godinu) i pojavljuju se u obliku kratkotrajnih pljuskova. Od ožujka do lipnja čest je hamsin,

vruć vjetar iz Libijske pustinje. Egipat je dar Nila. Opstanak države kroz višetisućljetnu je

povijest usko povezan s rijekom i njezinim redovitim poplavljivanjima. Poplave su prije

podizanja brane kod Asuana dosezale vrhunac u rujnu, u Donjem Egiptu u listopadu i

obogaćivale tla plodnim muljem. Godine 1902. kod Asuana je izgrađena prva brana, a 1957. -

1970., 6 km iznad stare brane, uz pomoć SSSR-a podignuta je i nova Asuanska brana (visoka

111 m, dugačka 3800 m).

1 Tourism in Egypt, http://www.egypt.com/ (26.1.2015.)

4

Tom vodom natapa se dodatnih 910 000 ha poljoprivrednih površina. Prema sudansko

- egipatskom sporazumu, Egipat godišnje ima pravo na 66% vode Nila kod Asuana, a Sudan

do 34%. Izgradnja brane promijenila je okoliš u dolini Nila. Kako veći dio mulja ostaje u

jezeru i više ne dolazi do polja, bilo je nužno znatno povećati uporabu umjetnih gnojiva.

Nekadašnje su poplave ispirale iz tla nakupljene soli, a sada plodna tla postaju sve slanijima,

morske struje i valovi načinju obalu delte, znatno se smanjio ulov riba u rijeci i obalnome

moru, učestala je pojava bilharizacije itd. Godine 1997. pokrenut je projekt Južni Egipat.

Njime će se dio vode Nila kanalom odvoditi u oaze Libijske pustinje. Ondje bi se trebalo

dobiti 210 000 ha novih poljoprivrednih zemljišta i na njih u 20 godina naseliti 3 milijuna

ljudi. Što se tiče vegetacije i tla, na riječnim naplavinama tla su ilovasta i sve slanija. U

pustinjama prevladavaju gole kamenite površine i pješčane dine, dok se plodnija tla nalaze

samo u oazama u Libijskoj pustinji. U dolini i delti Nila vegetacija je vrlo bujna, premda je

prirodnog raslinja malo. U uskom pojasu uz sredozemnu obalu nalazi se stepa s niskim

grmljem, na Sinaju i u gorskim predjelima Arapske pustinje polupustinja, a sve su drugo

pustinjska područja. Pustinje zauzimaju 97% površine.2

sl.br.1. Geografski položaj Egipta

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Egipat

2 Nav. mj.

5

1.1. Gospodarstvo Egipta

Prema podacima za 2000. u primarnom sektoru djelatnosti zaposleno je 17% aktivnog

stanovništva, a s istim postotkom poljoprivreda sudjeluje u bruto društvenom proizvodu iako

je obradivo samo 2% državnog područja. Osnovu industrijskog razvoja čini proizvodnja nafte

i plina. U sekundarnom sektoru djelatnosti radi 34% aktivnog stanovništva, a industrija

sudjeluje s 32% u bruto društvenom proizvodu. Tercijarni sektor djelatnosti dobro je razvijen.

U njemu je zaposleno 49% aktivnog stanovništva koje ostvaruje više od polovice (51%) bruto

društvenog proizvoda (2000.).

Najveći prihodi ubiru se od taksi za prolaz Sueskim kanalom jer godišnje njime prođe

više od 16 000 brodova koji prevezu preko 300 milijuna tona tereta. Turizam je također važna

djelatnost unutar tercijarnog sektora. Egipat je od 1988. do 2001. posjetilo gotovo 44 milijuna

stranih turista, prosječno godišnje nešto više od 3 milijuna. S porastom broja turista rasla je i

zarada od turizma. Godine 2000. Egipat je posjetilo 5,1 milijuna stranih turista, a zarada od

turizma iznosila je oko 4,5 milijarde US dolara.3

2. EGIPAT KAO TURISTIČKA DESTINACIJA

3 Pepeonik, Z. (2003) Turistička geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb, str. 45.

6

Glavni grad Egipta je Kairo, a službenim jezikom se smatra arapski, no u turističkim

krajevima su to još i engleski i njemački. Novac je funta, a može se mijenjati u bankama,

mjenjačnicama i hotelskim recepcijama. Preporučuje se mijenjanje američkih dolara ili eura u

manje novčanice. U većim hotelima i trgovinama moguće je čak plaćati i međunarodnim

karticama. 4

Kod gastronomske ponude, preporučuju se uobičajena međunarodna jela i pića ali

treba probati i odličnu domaću kuhinju. Preporučuje se i upotreba mineralne vode kao i druga

pića pakirana u bocama; ne koristiti led, a sirovo voće oguliti. Ponuda žestokih pića je

ograničena na hotele u međunarodnim hotelskim lancima te u bescarinskim zonama. U

ostalim prilikama nude se bezalkoholni napitci.

Kupiti se može sve, uključujući zlato, srebro, različiti drveni i glineni proizvodi,

papirus, ručno tkani tepisi, začini, kopije arheoloških nalaza. No treba se uvijek paziti i čuvati

upozorenja, npr. prve dane ljetovanja izbjegavajte veće tjelesne napore i popijte dovoljno

tekućine. Preporučujemo korištenje sunčanih naočala, pokrivala, kreme za sunčanje (visoki

zaštitni faktor). Kod plivanja zaštitite svoja ramena od sunca. Najpovoljniji je prijevoz

taksijem (uz obavezno cjenkanje). Zanimljiva činjenica je da je u Egiptu nepisano pravilo

ostaviti napojnicu. Očekuju je nosači prtljage, vozači, recepcionari, sobarice.

2.1. Turističke atrakcije Egipta

Egipat se nalazi na važnom prometno-geografskom položaju spajajući Aziju i Afriku.

Smješten je u suptropskim geografskim širinama sjeverne polutke, a njegove obale dodiruju

dva mora (Sredozemno i Crveno more). Međutim, sve to nije bilo presudno za razvoj turizma

čiji je značaj odredila duga i slavna prošlost s ostacima neponovljivog kulturnog naslijeđa.

Turističke agencije koje organiziraju posjet Egiptu obično imaju programe čije je trajanje od 7

do 11 dana. U tom razdoblju nije moguće detaljnije upoznati sve destinacije u Egiptu, ali

turisti najčešće posjećuju gradove: Asuan, Luksor i Kairo s okolicom, brojne hramove,

muzeje, nekropole i nezaobilazne piramide koje su svojevrsni turistički simbol Egipta i najjači

turistički magnet cijele Afrike.5

4 Cvitanović, M. Afrika: u potrazi za državom, http://www.geografija.hr/regija/svijet/afrika, (26.1.2015.)

5 Maruéjol, F. (2000): Piramide drevnog Egipta, Zagreb, Profil International, str. 41.

7

sl.br.2. Sfinga i Piramida – simbol Egipta

Izvor: (http://anjanigovic.blogspot.com/2010/11/kako-jeftino-otici-u-egipat.htm

Asuan se smjestio na desnoj obali Nila. Drevna Siene (prema egipatskom nazivu

Suenet što znači „trgovina“) nalazi se u blizini sjeverne obratnice. Zahvaljujući toj činjenici u

njemu je Eratosten, „otac“ geografije, 230. prije Krista prvi izračunao opseg Zemlje.

Plovidbom felukama stiže se do otočića na kojem se nalazi asuanski botanički vrt. Bujno

zelenilo najbolje pokazuje što znači voda Nila u prostoru koji godišnje prosječno primi samo

0,5 mm padalina. Zanimljiv je i otok Elafantina s monumentalnim granitnim blokovima i

arheološkim pronalascima. Asuan je poznat i po Velikoj asuanskoj brani koja je jedno od

najvećih hidrotehničkih dostignuća svih vremena. Građena je od 1959. do 1970. svega 6 km

uzvodno od Asuana. Visina brane iznosi 111 m, dugačka je 3830 m, a za njezinu su gradnju

utrošena 44 milijuna m3 građevinskog materijala. Prije početka gradnje valjalo je preseliti oko

90 000 egipatskih seljaka i sudanskih nomada, ali i povijesne spomenike u Abu Simbelu.

Čitav kompleks hrama premješten je na uzvišenije zemljište pod nadzorom UNESCO-

a. Velika asuanska brana izgrađena je na mjestu gdje je Nil protjecao granitnom sutjeskom

550 m širokim koritom. Izgrađena hidroelektrana ima snagu 2100 MW. Za usporedbu

spomenimo da u sustavu Hrvatske elektroprivrede radi 21 hidroelektrana s ukupnom

raspoloživom snagom od 2063 MW! Nakon izgradnje Velike asuanske brane nastalo je jezero

Naser dužine oko 500 km, prosječne širine 22 km, dubine 90 m i kapaciteta 169 milijardi m 3

vode.

8

Kom Ombo duguje svoje ime egipatskom nazivu Nubt („Grad zlata“) kojim se ističe

njegova značajna uloga u trgovini tim dragocjenim metalom.  Hram Kom Ombo kultna je

građevina koja je bila posvećena dvama božanstvima Sebeku s krokodilskom glavom i

Horusu sa sokolovom glavom. Posebnost hrama u Kom Ombu, u odnosu na ostale hramove u

Egiptu, jest njegova dvostruka građevina podijeljena po dužini. Svaka ima svoj ulaz, ali

međusobno su povezane s mnogo prolaza.

Edfu je grad na lijevoj obali Nila. U Edfuu je štovanje boga sokola Horusa zabilježeno

još u doba prvih egipatskih dinastija. Zato je hram u Edfuu i posvećen bogu Horusu. Hram u

Edfuu jedan je od najsačuvanijih hramova u Egiptu. Građen je 180 godina, od 237. do 57.

prije Krista. Otkopan je i istražen tijekom 19. stoljeća.6  

sl.br.3.Dolina kraljeva

  

Izvor:(foto: Z. Curić) www.geografija.hr

Dolina kraljeva urezana je u vapnenačkim stijenama Tebanskoga brda. Arapi je

nazivaju Biban el-Moluk („Vrata kraljeva“) zbog mnogih ulaza u grobnice izdubljene u

Tebanskom brdu. Iznad doline izdiže se Tebanski vrh koji svojim oblikom podsjeća na vrh

piramide. Najvjerojatnije je zbog piramidalnog oblika Tebanskoga brda tu bila smještena

kraljevska nekropola.

Još jedna od posebnosti toga prostora jest nedostupnost i dobra zaštićenost, što je

zasigurno ponukalo faraone da ovu dolinu izaberu za svoje vječno počivalište. Faraon bi već u

prvoj godini svoje vladavine odabrao mjesto buduće grobnice i naložio izradu njenog nacrta.

6 Nav. dj., str.57.

9

Do danas su u Dolini kraljeva otkrivena 62 groba. Posebnu pozornost privlači

Tutankhamonova grobnica. 7

Brojne turiste privlači hram kraljice Hatšepsut, podignut u zapadnoj Tebi oko 1466.

Prije Krista. Obnavljanje hrama već nekoliko godina provodi Poljska arheološka ekspedicija i

Egipatska organizacija za starine. Terasastom strukturom na različitim razinama postignut je

arhitektonski sklad između građevine i prirodnoga okruženja. Stari su ga Egipćani nazivali

geser-geseru („najuzvišeniji među uzvišenima“).

sl.br.4. Luksor

Izvor: (foto: Z. Curić, www.geografija.hr)

Luksor se smjestio na desnoj obali Nila na području drevne Tebe koja se pružala

između današnjeg Luksora i Karnaka. Naziv grada Luksora potječe od arapske riječi el-Uqsor,

što znači tabor ili utvrda. Naime, Rimljani su bili izgradili dva vojna tabora. Danas Luksor

broji 160 tisuća stanovnika. Hram u Luksoru dugačak je oko 260 metara. Jedna od

zanimljivosti hrama jesu veliki stupovi koji imaju kapitele u obliku papirusa. Visoki su 19

metara, a opseg im je gotovo 10 metara.

Karnak ima najveći kompleks hramova koji zauzimaju površinu od 300 000 m2.

Građen je u nekoliko navrata u vremenskom rasponu oko 1600 godina. Hram u Luksoru i

7 Nav. mj., str. 61.

10

kompleks hramova u Karnaku bili su povezani 3 km dugom alejom sfingi. Karnak je sa

svojim veličanstvenim hramovima jedinstven primjer egipatske vjerske arhitekture.8

sl.br.5. Karnak

Izvor: foto: Z. Curić, (www.geografija.hr)

Kairo je najveći grad Afrike. Uže područje ima oko 7 milijuna, a šire preko 15

milijuna stanovnika. U Kairu je 972. utemeljeno prvo islamsko sveučilište. Vodeće je

kulturno i gospodarsko središte cijelog Egipta. Zbog brojnih spomenika u gradu i okolici

nezaobilazna je meta turista. Piramide su turistički simbol Egipta. Stepeničasta piramida

faraona Djosera sagrađena je oko 2650. prije Krista. To je prva piramida sagrađena u Egiptu i

nalazi se u Sakkari. Sakkara je najveće groblje grada Memfisa na kojem je otkriveno više od

250 hipogeja (podzemnih grobnica) visokih dužnosnika i njihovih obitelji nastalih u razdoblju

između 2670. i 2150. godine prije Krista. Petnaest kilometara jugoistočno od središta Kaira,

na rubu pustinjske visoravni, izdižu se tri najveće piramide u Egiptu. Dali su ih sagraditi

faraoni Keops, Kerfen i Mikerin. Izvorna visina Keopsove piramide bila je 146,6 metara,

8 Egypt, http://www.nationalgeographic.com/egypt/, (23.01.2015.)

11

Kefrenove 143,5 metara i Mikerinove 65 metara. Ljudi i vrijeme ostavili su svoj trag na ovim

veličanstvenim spomenicima, pa je Keopsova piramida danas visoka „samo“ 137 metara. Bila

je najveći spomenik ikad sagrađen u Egiptu. Za njenu je izgradnju bilo potrebno najmanje 7

milijuna tona kamenja, odnosno više od 2 milijuna blokova, pomno odrezanih, tako da

pukotine između njih ne budu veće od pola milimetra. Svaka je strana dugačka 230 metara, a

osnovica zauzima površinu veću od 5 hektara.

sl.br.11.Kefrenova piramida

Izvor: foto: Z. Curić, (www.geografija.hr) (03.01.2012.)

Velike faraonske grobnice (Keopsova, Kefrenova i Mikerinova piramida) građene su

za vrijeme IV. dinastije tijekom razdoblja od 110 godina (između 2575. i 2465. prije Krista).

Veličanstveni monumentalni kompleks velikih piramida kod Gizeha već 4 500 godina privlači

pozornost i divljenje ljudi, ali još uvijek krije mnoge tajne. Stari su Grci svrstali Keopsovu

piramidu među Sedam svjetskih čuda. Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu, Artemidin hram

u Efezu, mauzolej u Halikarnasu, kolos iz Rodosa, Zeusov kip od zlata i bjelokosti u Olimpiji

te svjetionik u Aleksandriji su nestali. Samo je piramida pobijedila vrijeme. Sfinga u Gizehu

je najveći kip koji su Egipćani ikada podigli. Lavlje tijelo i ljudska glava izravno su isklesani

u stijeni. Velika je sfinga dugačka 72 i visoka 20 metara. Imala je Kefrenovo lice i uzdiže se u

podnožju njegove piramide. U ovom su pregledu nabrojeni samo neki turistički zanimljivi

lokaliteti drevnog Egipta. Faraoni su ostavili svoj trag u više od 5 tisuća godina staroj

12

civilizaciji koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim, bez obzira nalazite li se u pijesku pustinje ili

zelenilu Nila.9

ZAKLJUČAK

Egipat opisuje užurbana atmosfera gradova, pristupačnost i ljubaznost skromnih ljudi

koji tamo žive, ali siromaštvo koje tamo vlada samo su jedan od mnogih društvenih

karakteristika. Najveća oaza svijeta – plodni Nil oko sebe okuplja skoro čitavo stanovništvo

Egipta dajući mu vodu, plodna tla ali i brojne druge mogućnosti za kvalitetan život

stanovništva.

9 Nav. mj.

13

Glavni grad Kairo je prenapučen, stvara ogromne socio-društvene razlike pa za one

najsiromašnije jednostavno nema mjesta, ljudi se snalaze na sve moguće načine. Ipak Egipat

svojom bogatom kulturnom povijesti, zaslužuje posebno mjesto pri vrhu turističkih

najposjećenijih država svijeta. Tome veliku zahvalnost treba pridodati simbolu Egipta -

piramidama koje su i dan danas jedan veliki misterij. Unatoč duhu vremena i ljudskom

aktivnošću uspjele su zadržati svoja obilježja i privlačiti svake godine sve veći broj turista.

LITERATURA

Cvitanović, M. Afrika: u potrazi za državom,

http://www.geografija.hr/regija/svijet/afrika, (26.1.2015.)

Egypt, http://www.nationalgeographic.com/egypt/, (23.01.2015.)

Maruéjol, F. (2000) Piramide drevnog Egipta, Zagreb, Profil International

14

Pepeonik, Z. (2003) Turistička geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb

Tourism in Egypt, http://www.egypt.com/ (26.1.2015.)

15