ef elaborat znr+zop

Institut za zatitu i projektovanje Tuzla

OB-7.5-05-11-04

ELABORAT

O ZATITI NA RADU I

ELABORAT

O ZATITI OD

POARA

broj: 1082/14

datum: 09.04.2014.

direktor:

Mr.sc. Nino Dambi,

dipl.in.gra.

projekat: uklanjanje

elektrofiltera bloka

1 i 2 u TE Tuzla

investitor: JP

ELEKTROPRIVREDA

Bosne i Hercegovine

d.d. Sarajevo

naruilac: JP

ELEKTROPRIVRED

A Bosne i

Hercegovine d.d.

Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

1

"INPROZ" Institut za zatitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Izvrilac: INPROZ Institut za zatitu i projektovanje

d.o.o. Tuzla

Armije BiH broj 15

75000 Tuzla

e-mail: [email protected]

web: www.inproz.ba

MBS: 1-5811

JIB: 4209193450009

Tel/fax: 035/252-409

Predmet: Elaborat o zatiti na radu i zatiti od poara

na uklanjanju elektrofiltera bloka 1 i 2 u TE

Tuzla

Radni tim: Mirsad Zukani, dipl.in.arh.

Radno iskustvo u struci: 29 godina

Struni ispit br. 01-153-140/03-MK-A-90/03

A/ OPTA DOKUMENTACIJA

A/ OPTA DOKUMENTACIJA


2


__________________________

Fahrudin Saletovi, dipl.ing.ma.


Struni ispit br. 16-153-142/05-MK-M-279/05

__________________________

Mr. sc. Nino Dambi, dipl.ing.gra.


Struni ispit br. 15.06-153-194/11-G-1466/2011

__________________________

Nedim Dambi, dipl.ing.el.


Struni ispit br. 02-2/1909-1987

__________________________

S A D R A J

A) Opta dokumentacija

1. Rjeenje o upisu u sudski registar

2. Rjeenje za obavljanje poslova iz oblasti zatite na radu


3


3. Rjeenje za obavljanje poslova iz oblasti zatite od poara

4. Rjeenje za projektovanje zatite od poara

B) Elaborat o zatiti na radu

I / OPTI DIO

1. Opti podaci

2. Popis primjenjenih propisa, standarda, normativa i pravila tehnike

prakse

3. Tehniki podaci o objektu, instalacijama i tehnolokom procesu

II / OPASNOSTI I TETNOSTI KOJE SE MOGU POJAVITI U TOKU IZVOENJA

RADOVA I PREDVIENE MJERE ZATITE

1. Obezbjeenje radilita prema okolini

2. Ureenje i odravanje saobraajnica

3. Transport, utovar, istovar i deponovanje poruenog i drugog

materijala

4. Mjere zatite pri radu sa oruima i ureajima

5. Mjere zatite na radu pri izvoenju pojedinih radova i potrebna

lina zatitna sredstva

6. Radna mjesta sa posebnim uslovima rada

7. Mjere zatite od udara elektrine struje

8. Nain obiljeavanja-osiguranja opasnih mjesta

C) Elaborat o zatiti od poara

1. Procjena ugroenosti od poara uzimajui u obzir dispoziciju i

namjenu graevine, graevinske i tehniko-tehnoloke znaajke

2. Izbor tehnikih rjeenja, tehnolokih, elektro, mainskih,

graevinskih i drugih mjera u funkciji zatite od poara


4


3. Izbor mjera, tehnikih rjeenja i graevinskih materijala u funkciji

evakuacije i spaavanja ljudi i materijalnih dobara s opisom i

uputama za postupak evakuacije

4. Izbor tehnike opreme i sredstava za gaenje, kao i drugih mjera u

funkciji gaenja poara (putevi,prolazi, prilazi, opskrba vodom i sl.)

5. Opis organizacije posla i potrebne upute u vezi s primjenjenim

mjerama zatite od poara

6. Popis primjenjenih propisa, standarda i normativa

7. Grafiki prikaz primjenjenih mjera zatite od poara

A. OPTA DOKUMENTACIJA


5



6



7



8



9



10



11



12



13



14



15



16


B. ELABORAT O ZATITI NA RADU


17


I OPTI DIO

1. Opti podaci

Investitor: JP ELEKTROPRIVREDA Bosne i Hercegovine

d.d. Sarajevo

Naziv projekta: Glavni projekat uklanjanja elektrofiltera bloka

1 i 2 u TE Tuzla

Lokacija: Tuzla

Elaborat o primjenjenim mjerama zatite na radu uz Glavni

projekat, izraen je u skladu sa lanom 10., i 21. Zakona o zatiti

na radu ("Sl.list SRBiH", br. 22/90).

2. Popis primjenjenih propisa, standarda, normativa i pravila

tehnike prakse


18


- Zakon o prostornom ureenju i graenju ("Sl. novine TK", br.

6/11),

- Zakon o zatiti na radu ("Sl.list SRBiH", br. 22/90),

- Pravilnik o optim mjerama i normativima zatite na radu

za gra. objekte namjenjene za radne i pomone prostorije

("Sl.list SFRJ", br.5/88),

- Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu ("Sl.list SFRJ,

br.42/68 i 45/68),

- Pravilnik o tehn.normativima za beton i armirani beton ("Sl.

list SFRJ",br.11/87),

- Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije

niskog napona ("Sl. list SFRJ", br.53/88),

- Tehniki propisi o gromobranima (Sl.list SFRJ, br.13/67),

- Uredba sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju

Saveznih zakona koji se u BiH primjernjuju kao republiki

zakoni (Sl. list SR BiH br. 2/92),

- Zakon o potvrivanju Uredbi sa zakonskom snagom ("Sl.list

RBiH", br. 13/94).

3. Tehniki podaci o objektu, instalacijama i tehnolokom procesu

3.1 Lokacija

ira lokacija elektrofiltera je u krugu termoelektrane TUZLA u

Tuzli.

Elektrofilteri blokova 1 i 2 Termoelektrane Tuzla u Tuzli locirani

su jugoistono od zgrade kotlovnice blokova 1 i 2 i udaljeni od njih

cca 6 m. Jugoistono od njih je dimnjak prve etape udaljen 17 m.


19


SATELITSKI SNIMAK LOKACIJE

3.2 Opis predmeta- objekata koji se uklanjaju

Tlocrtni gabarit jednog filtera je cca 11 m x 19 m, a visina im je 20

m od kote ureenog terena.

elina konstrukcija filtera oslanja se na armirano-betonsku

prostorno ramovsku konstrukciju u devet taaka visine 6 m od

ELEKTROFILTERI BLOKA 1 I 2


20


terena. Temelji samci ispod stubova oslanjaju se na Franki ipove.

Na strani ulaska dimnih plinova u filter nalazi se difuzor u koji se

upaja dimovodni kanal iz kotla a na izlaznoj strani filtera se

nalazi konfuzor na koji se upajaju dva dimovodna kanala koji

odvode plinove do dimnjaka. U sklopu kanala odmah ispod

konfuzora ugraena su dva ventilatora.

Dimovodni kanali su elini oslonjeni dijelom na armirano

betonske stubove visine cca 1,5 m, a dijelom na eline stubove blie

dimnjaku.

Kanali su kao i elektrofilteri kompletno izolovani mineralnom

vunom, a preko nje je postavljen aluminijski lim. Ukupna teina

elektrofiltera prema statikom proraunu Energoinvesta je cca 435t.


21


ELEKTROFILTERI BLOKA 1 I 2 SA TRANSFORMATORSKOM

STANICOM

3.3 Tehnoloki postupak uklanjanja elektrofiltera bloka 1 i 2

3.3.1 Priprema za demontau

Prije poetka radova na demontai elektrofiltera, potrebno je provesti

sljedee pripremne radnje:

Izraditi elaborat o ureenju gradilita

Izvriti prijavljivanje radilita nadlenoj inspekciji 8 dana

prije poetka rada

Iskljuiti sve instalacije (elektro, voda, kanalizacija i sl.), to

je obaveza Investitora

Radilite pripremiti u skladu sa elaboratom o ureenju

gradilita raiavanje prilaza radilitu i budueg

radilita od nepotrebnog materijal, obiljeavanje granica


22


radilita i transportnog puta do glavne interne saobraajnice

trakama za obiljeavanje i tablama zabrana, obavjetenja i

upozorenja.

Urediti privremenu deponiju za trenutno odlaganje

poruenog materijala

Zatititi susjedne objekte od uticaja radova na ruenju

Radnike i rukovodno osoblje na radilitu upoznati sa

radnim zadatkom, nainom realizacije (tehnoloki

postupak) i mjerama zatite na radu i zatite od poara

Obezbijediti potrebne maine, ureaje i alate u skladu sa

tehnolokim postupkom autodizalica, utovariva, kamion,

aparate za gasno rezanje, temalice i sl.

Obezbijediti poptrebnu linu zatitnu opremu za radnike

Obezbijediti prevoz, smjetaj i topli obrok za radnike

Obezbijediti protivpoarnu opremu

3.3.2 Postupci demontae

Predviene su sljedee glavne faze na radovima ruenja (demontae):

Geodetsko snimanje elektrofiltera radi procjene geometrije

trenutnog stanja. Ako se ustanovi da filteri nisu u dobrom

stanju, morati e se dodatnim podupiranjem ili zategama

obezbijediti stabilnost filtera da bi se radovi na demontai

mogli sigurno raditi;


23


Provjeriti koliinu zaostale praine u elektrofilterima . Ako se

nalazi vea koliina praine u njima, treba je prije poetka

demontae izvaditi iz elektrofiltera i odvesti na deponiju;

Izrada skele oko elektrofiltera;

Demontaa termoizolacije filtera blokova 1 i 2 i dimovodnih

kanala od filtera do dimnjaka. Pakovanje mineralne vune u

plastine vree i odvoz na predvienu deponiju u krugu TE

Tuzla;

Demontaa dimovodnih kanala od ventilatora do dimnjaka da

bi se oslobodio prostor prema filterima zbog lociranja dizalice

(krana);

Ruenje armirano betonske konstrukcije dimovodnih kanala do

granice elektrofiltera da bi se oslobodio prostor za postavljanje

autodizalice. Ruenje e se obavljati rovokopaem sa ugraenim

ureajem za razbijanje betona.

Demontaa elektrofiltera e se raditi tako to e se demontirati

jedan filter, a nakon njega drugi jer je prostor oko elektrofiltera

veoma skuen.

Demontaa elektrofiltera poinje sa skidanjem hladnog krova i

potkrovlja metodom rezanja, redosljedom tako da se obezbijedi

simetrino optereenje filtera. Nakon rezanja elina

konstrukcija se kranom sputa na zemlju ili odmah tovari na

kamione i odvozi na za to predvienu deponiju u krugu TE

Tuzla. Pozicija krova je br.7 u crteu br.79 TUNZINI;

Nakon demontae krova i potkrovlja treba provjeriti statiki

proraun ostatka filtera;

Demontaa kuica izolatora;

Demontaa termike izolacije sa toplog krova (poklopca

elektrofiltera);


24


Potom slijedi demontaa toplog krova (poklopca) elektrofiltera

metodom rezanja. Krov rezati redosljedom tako da se to je

mogue vie zadri simetrino optereenje ostatka

nedemontiranog elektrofiltera. (Crte 79. TUNZINI-poz.br.1);

Demontaa ramova sa emisionim elektrodama.

Redosljed demontae je sljedei: Demontaa poinje

uklanjanjem ramova sa emisionim elektrodama sa spoljnjih

strana filtera i ide se ravnomjerno prema centru filtera i to

tako da se stalno zadrava priblino ravnomjerno optereenje

nosee konstrukcije elektrofiltera;

Demontaa talonih elektroda. Postupak i redosljed demontae

je potpuno isti kao i kod emisionih elektroda

Nakon demontae elektroda provjeriti statiku ostatka filtera

koji nije demontiran;

Potom slijedi demontaa konfuzora (izlazna hauba).

Demontirati e se postepeno rezanjem u elementima veliine

koja e zavisiti od nosivosti instalisanog krana (autodizalice);

Demontaa difuzora (ulazna hauba) raditi e se na isti nain

kao i demontaa konfuzora (izlazna hauba);

Nakon demontae difuzora i konfuzora provjeriti statiku

ostatka nedemontiranog filtera;

Sada se ulazi u kritinu fazu demontae elektrofiltera. Na

redu je demontaa gornjih greda (pozicija 4 crte 79

TUNZINI). Zbog toga je obavezno da se prije poetka demontae

urade spregovi na koti + 10.390 kako je prikazano na

pomenutom crteu. Nakon toga treba pristupiti demontai

gornjih greda. Pri tome obavezno treba potovati redosljed

demontae od krajeva prema sredini filtera da se filter ne bi

doveo u neravnoteno stanje;


25


Nakon demontae gornjih greda obavezno provjeriti statiku


Ako je sve u redu sa statikim proraunom krenuti sa

demontaom stranica kuita filtera od vrha prema donjem

dijelu filtera. Demontau raditi kaskadno;

Demontaa galerije sa gazitima na koti +16.850 sa 3 strane

filtera. Prilikom ove demontae (kao i ostale demontae)

radnici moraju posebno biti upozoreni na obaveznu upotrebu

HTZ sredstava. Radi se o poz.14. crte 79 Tunzini;

Demontaa gornjeg stepenita (pozicija 16. crte 79 -TUNZINI);

Demontaa meustepenita (pozicija 17. crte 79 -TUNZINI);

Slijedi demontaa donje galerije sa gazitima (poz.15. crte 79-

TUNZINI). Demontaa galerija i stepenita pratie paralelno

demontau kuita;

Demontaa unutranjeg stuba (pozicija 8. crte 79-TUNZINI);

Demontaa vanjskog stuba (pozicija 9. crte 79-TUNZINI);

Demontaa donjih greda zajedno sa bunkerima (pozicija 5 i 6

crte 79 -TUNZINI);

Slijedi demontaa betonske konstrukcije elektrofiltera koja e se

raditi mainom za razbijanje betona, a mjesta gdje maina ne

moe prii ruiti e se pneumatskim ekiima;

Demontaa 4 komada ventilatora sa elektromotorima;

Prije ruenja armirano betonske konstrukcije trafostanice,

moraju se izvaditi transformatori. U transformatorima je trafo

ulje koje se mora izvaditi i zapisniki predati TE Tuzla, koja

e ga spaliti u kotlu.

Demontaa trafo-stanice koja ima betonski omota;

ienje radilita i dovoenje cijelog prostora u prvobitno stanje.


26


Izvodie se slijedee vrste radova:

radovi na rezanju metalnih konstrukcija,

radovi na ruenju betonskih konstrukcija,

radovi na skidanju fasadne obloge

sortiranje, skladitenje i transport poruenog materijala

ostali pomoni radovi.

3.3.3 Sredstva rada

Odabrana tehnologija ugovorenih radova na izvoenju radova na

uklanjanju elektrofiltera bloka 1 i 2, uslovila je upotrebu sljedeih

sredstava rada:

autodizalica

utovariva

aparati za gasno rezanje metala

kamioni

pomone dizalice (tirfor, koturae)

temalice

Dozvoljen je rad samo sa ispravnim sredstvima rada, a to se mora

konstatovati prije putanja u rad tj. orua za rad moraju imati

upotrebnu dozvolu.

3.3.4 Radna snaga

Na radilitu e raditi slijedei profili kadrova:


27


rukovaoci graevinskim mainama i mehanizovanim

sredstvima rada (autodizalica, utovariva),

bravari,

vozai motornih vozila,

zavarivai i rezai

fiziki radnici.

Ugovorene radove na ruenju elektrofiltera 1 i 2 treba izvoditi samo

na osnovu glavnog projekta za ruenje objekta, usvojene dinamike i

tehnologije izvoenja radova, uputstava za rad i sl.

II OPASNOSTI I TETNOSTI KOJE SE MOGU POJAVITI U TOKU

IZVOENJA RADOVA I PREDVIENE MJERE ZATITE

1. Obezbjeenje radilita prema okolini

Radovi na ruenju i demontai objekata, u sklopu postrojenja TE

TUZLA, izvode se pod specifinim uslovima koji zahtjevaju posebnu

organizaciju radilita.

Radilite se nalazi u krugu TERMOELEKTRANE TUZLA koji je u

potpunosti ograen ianom ogradom. Pristup lokaciji imaju samo

izvoai radova i nadzorno osoblje. Zbog navedenog radilite

(elektrofilter 1 i 2) nee biti fiziki ograeno, ali e se preduzeti sve

druge mjere osiguranja za bezbjedan rad na radilitu. Za

oznaavanje radilita e se koristiti upozoravajue trake, znakovi

skretanja, te drugi neophodni znakovi obiljeavanja i upozorenja.

Sve uslove za bezbjednosti prometa (nain, vrijeme, ogranienje

brzine vozila, signalizacija i sl.) izvoa radova mora u potpunosti

potovati.


28


Ulaz na radilite je dozvoljen samo ovlatenim radnicima, organima

vlasti i drugim licima koja dolaze u slubenu posjetu radilitu. Na

radilitu se ne smije dozvoliti ulaz osobama koje su pod uticajem

alkohola, naoruanim osobama i nezaposlenima.

U krug radilita zabranjeno je unositi:

- alkoholna pia,

- oruje,

- fotoaparate,

- eksplozivne, zapaljive i druge opasne materije,

- bilo kakve izvore paljenja.

Na prilazu radilitu trebaju se postaviti table sa natpisom:

FIRMA IZVOAA RADOVA

NEZAPOSLENIM ULAZ ZABRANJEN

OBAVEZNA UPOTREBA LINIH ZATITNIH SREDSTAVA

Pored navedenih mjera, investitor je duan obavezati sve izvoae

radova da se pridravaju propisanih mjera zatite na radu za

vrijeme boravka na radilitu i upotrebu linih zatitnih sredstava.

2. Ureenje i odravanje saobraajnica

Za saobraaj u zoni radilita e se koristiti postojee asfaltne i druge

saobraajnice. Za prilaz, istovar i utovar poruenog materijala treba

obezbjediti siguran transportni put i utovarno-istovarne povrine.

Rukovaoci graevinskih maina i vozai motornih vozila duni su

da potuju sva upozorenja na radilitu i u krugu termoelektrane.

Mjesta za utovar, istovar i deponiju materijala treba da su ravna i

vrsta, odgovarajue povrine. Radilini putevi moraju uvijek biti


29


prohodni. Brzina kretanja motornih vozila na radilitu je

maksimalno 10 km/h.

3. Transport, utovar, istovar i deponovanje poruenog i drugog

materijala

Svako vozilo se pri utovaru ili istovaru tereta mora najprije zakoiti

ili na drugi nain osigurati od kretanja. Radom grupe radnika,

prilikom transporta, mora rukovoditi odgovorna osoba ili posebno

zaduen radnik.

Vozai motornih vozila duni su da se pridravaju svih prometnih

znakova na radilitu i u krugu termoelektrane, uputa rukovaoca

graevinskih maina kao i ostalih uputa tehnikog osoblja na

radilitu.

Rad na utovaru i istovaru dozvoljen je samo osobama koje su

psihofiziki sposobne i starije od 18 godina i koje su obuene iz

materije zatite na radu.

Pri runom utovaru i istovaru teina tereta ne smije biti vea od 25

kg, a udaljenost na koju se teret prenosi ne smije biti dua od 60 m.

Da bi se sprijeile povrede pri utovaru i istovaru tereta potrebna je

osim odreenih navika i znanja i pravilna organizacija rada.

4. Mjere zatite pri radu sa oruima i ureajima

4.1 Mehanizovana transportna sredstva autodizalica, utovariva i

kamion

Sigurno upravljanje je najvanija dunost rukovaoca maine. Prije

poetka rada rukovaoc se mora detaljno upoznati o ispravnosti


30


maine i isto upisati u dnevnik rada maine. Sredsva rada se smiju

upotrebljavati samo za one radove date u uputstvu proizvoaa.

Mainama mogu rukovati samo kvalifikovana lica sa ovlatenjem za

rad na istim. Rukovaoc maine mora svoj rad obavljati savjesno,

pridravajui se uputstava za rad sa strojem i ostalih uputstava

datih od strane ovlatenih lica.

Strogo je zabranjeno rukovanje mainom licima koja nisu upoznata

sa mjerama zatite na radu, nemaju odgovarajuu kvalifikaciju i

odobrenje za rad.

U toku rada zabranjen je pristup svim licima u zoni rada sredstva

rada. Sa bonih i zadnje strane maine mora stajati upozorenje

(tabla) sa natpisom o zabrani pristupa radnom krugu maine.

Svi radovi na odravanju ili popravci maine mogu se izvoditi tek

kad je ista osigurana od pomjeranja i u stanju je mirovanja

(iskljuena). Sa radnim organom maine nikad ne prelaziti preko

kabina vozila, a naroito ne preko glava prisutnih radnika ili

prolaznika.

Svako pokretanje maine rukovaoc najavljuje zvunim signalom.

U toku rada ne treba mijenjati esto smjer vonje, niti vriti ljuljanje

maine, naroito ako u neposrednoj blizini ima prisutnih ljudi.

Uvijek prije poetka rada rukovaoc se treba uvjeriti da li je prostor

oko maine ist tj. da nema prisutnih radnika u neposrednoj blizini,

da li su postavljeni znaci upozorenja (saobraajni znakovi).

Rukovaoc maine nikad ne smije raditi sa mainom ukoliko je

preumoran ili pod dejstvom alkohola i drugih narkotinih sredstava.

Na neravnim terenima, velikim usponima ili nagibima, rukovaoc

mora upravljati mainom vrlo paljivo, bez naglih zaustavljanja i

okretanja. Pri radu rukovaoc treba stalno da vodi brigu o stabilnosti

maine, naroito ako se radi blizu ivica iskopa, nasipa ili je klizav

teren, odnosno nestabilan. Rukovaoc maine treba izbjegavati


31


kretanje sa mainom popreno na nagib, jer to moe uzrokovati

prevrtanje ili klizanje iste.

Uz mainu mora postojati slijedea oprema:

- alat i pribor,

- zatitni ljem,

- kutija prve pomoi,

- vatrogasni aparat sa suhim prahom koliine punjenja od 3-6 kg,

- trokut,

- dvije zastavice (crvene i zelene boje),

- uputstvo o rukovanju sa mjerama sigurnosti pri radu i

- radni nalog.

4.2 Aparat za gasno rezanje metala

Propan-butan je smjesa gasova s 50 % propana (C3H8) i 50 % butana

(C4H10). Ovi gasovi su zapaljivi i njihova smjesa je zapaljiva. Sa

vazduhom grade ekplozivne smjese i sagorijevaju uz eksploziju.

Propan-butan se uva u elinim bocama pod pritiskom u tenom

stanju.

Glavni izvori opasnosti kod rezanja metala su:

- eksplozija boce s komprimiranim gasom,

- poar na prikljunim ureajima,

- opekotine od plamena ili vruih premeta,

- svjetlosni blijesak nejednakog intenziteta visoke radijacijske

energije.

Reducir ventili imaju ulogu da snize pritisak kiseonika i propan-

butana koji se nalaze u elinim bocama pod visokim pritiskom

prije dolaska u crijeva i plamenik.


32


Pri radu sa ovim ventilima neophodno je znati slijedee:

- za svaku vrstu tehnikih gasova koristiti odgovarajue ventile,

- redukcioni ventil za kiseonik ne smije biti mastan,

- manometri za kiseonik moraju biti od proizvoaa posebno

oznaeni,

- mora se paziti na brtvljenje prikljuaka,

- paljenje reducir ventila za kiseonik je posljedica sagorijevanja

poklopca od fibra kojim se obezbjeuje dobro zaptivanje i

savitljive gumene membrane, a do koga dolazi uslijed unoenja

masnih tijela, praine ili pak naglog otvaranja ventila. U tom

sluaju treba zatvoriti ventil na boci,

- reducir ventili za propan-butan se ne pale u unutranjosti, ali

zato treba paziti da nigdje ne isputaju,

- reducir ventili moraju biti zatvoreni dok ih prikljuujemo na

ventile boca,

- sa padanjem pritiska u boci treba i vijak jae privijati. Kad se

boca isprazni treba vijak za regulaciju odmah odviti da se

rastereti gumena membrana,

- rukovanje treba povjeriti samo strunim radnicima.

Gumene cijevi za zavarivanje su namjenjene za siguran dovod

propan-butana i kiseonika iz boca do plamenika za zavarivanje i

rezanje metala.

Pri upotrebi ovih cijeva treba znati sljedee:

- ne upotrebljavati oteene gumene cijevi,

- ne dozvoliti da se gumene cijevi zamaste uljem, mau i sl,

- obratiti panju na spajanje cijevi (plave boje na boce sa

kiseonikom, narandaste boje na boce sa propan-butanom),


33


- gumene cijevi polagati preko glatkih povrina a u sluaju

postavljanja preko transportnih puteva iste treba mehaniki

zatititi,

- ne postavljati oteene cijevi nego ih zamjeniti novim.

Pri rezanju paziti da:

- rezanje mogu vriti samo za to osposobljeni radnici ,

- u blizini boca sa propan-butanom ne smije se prilaziti sa

otvorenim plamenom,

- posude sa gasovima ne izlagati povienoj tempreraturi,

- cijevi vezivati na prikljuke samo odgovarajuim obujmicama.

Mjere zatite pri radu sa bocama:

- s plinskim bocama mogu rukovati samo struno osposobljeni

radnici,

- komprimirani kiseonik ne smije doi u kontakt sa masnoama,

- ventilima rukovati paljivo,

- boce prenositi u odgovarajuim nosiljkama,

- stajati bono od mlaza prilikom propuhavanja ventila,

- postavljati boce u vertikalan poloaj i onemoguiti njihov pad.

5. Mjere zatite na radu pri izvoenju pojedinih radova i potrebna

lina zatitna sredstva

5.1 Radovi na rezanju metalnih konstrukcija

Na radilitu e se vriti rezanje metalnih konstrukcija na

odgovarajue dimenzije podesne za transport.


34


Gasno rezanje je postupak razdvajanja metala njegovim rastapanjem

prilikom ega se toplota za topljenje metala dobija sagorijevanjem

propan-butana (u ovom sluaju).

Rezanje metala se vri, lokaliziranim, stalnim zagrijavanjem to

nastaje uslijed djelovanja mlaza istog kiseonika na jednu taku koja

je predhodno ugrijana do odgovarajue temperature. Za ovo rezanje

upotrebljava se gorionik reza koji istovremeno daje plamen za

zagrijavanje i mlaz kiseonika. Gorionici za rezanje i zavarivanje su

razliite konstrukcije, a mogu biti gorionici niskog ili visokog

pritiska. Brener za sjeenje je snabdjeven specijalnim dovodom

kiseonika za sjeenje, koji see do samog otvora brenera.

Kod radova na rezanju metala kao i pri upotrebi ureaja za gasno

rezanje, postoji niz opasnosti po zdravlje i ivot radnika i to kako za

direktno zaposlene radnike na zavarivanju (opasnost od poara i

eksplozija, opasnost od opekotina pri dodiru uarenih predmeta,

prskanja rastopljenog materijala, povrede oiju uslijed djelovanja

ultraljubiastih i infracrvenih zraka, udisanje tetnih plinova i

para) tako i za osoblje koje se nalazi stalno ili privremeno u blizini

mjesta zavarivanja ili tih ureaja.

5.2 Radovi na ruenju objekata

Za ruenje objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira da li se

ruenje vri runo, ili pomou maina, mora se predhodno izraditi

odgovarajui projekat odnosno program radova i mjera zatite na

radu, zavisno od vrste objekta i stepena opasnosti koje pri tom radu

prijete.


35


Prije poetka ruenja mora se ugroeno podruje ograditi zatitnom

ogradom ili obezbjediti na odgovarajui nain, zavisno od naina

ruenja (u ugroenom podruju, za vrijeme ruenja, ne smiju se

kretati radnici).

Znai kada su padovi materijala namjerno izazvani, treba briljivo

ograniiti domet pada unutar i van objekta, i strogo zabraniti

cirkulaciju i zadravanje osoblja. Zatita ugroenog podruja mora

trajati do zavretka radova na ruenju.

Radnici koji rade na poslovima ruenja izloeni se opasnostima od

nesrea koje kao posljedicu mogu imati:

- pad radnika,

- totalno ili parcijalno ruenje konstrukcije,

- pad materijala,

- pad ili prevrtanje graevinskih maina.

Ruenje objekta smije se vriti samo sa radnicima struno

osposobljenim i obuenim za odnosni nain ruenja i pod

neposrednim i stalnim nadzorom odreenog strunog lica na

radilitu.

Ako se ruenje objekta odnosno njegovih dijelova vri pomou

autodizalice, autodizalica se mora nalaziti na odstojanju koje je

najmanje za 1,5 puta vee od visine objekta odnosno dijela koji se

rui. Jaina na kidanje elinog ueta pomou koga se prenosi vuna

snaga potrebna za ruenje objekta, mora biti najmanje triput vea od

vune snage maine. Prije svakog ruenja ove vrste treba se uvjeriti da

je objekat potpuno evakuisan i da nee biti potrebna nikakva dalja

manuelna intervencija. Do kraja ovih operacija treba potpuno

zabraniti pristup objektu.


36


Vuna snaga maine mora se na povrinu objekta odnosno njegovog

dijela koji se rui prenositi ravnomjerno pomou podmetnutih

dasaka, greda i slino.

Izvlaenje zatrpanih betonskih stubova, elinih nosaa i drugih

dijelova objekta iz ruevine pomou maina, bez predhodnog

oslobaanja ostalog poruenog materijala, zabranjeno je.

Koritenje bagera, traktora-tokaa za ruenje ili izvlaenje tekih

dijelova graevinskog objekta, zabranjeno je.

Prije poetka bilo kakvih radova na ruenju postrojenja

elektrofiltera, potrebno ih je odvojiti od drugih objekata za koje su

vezani dimnjak i kotao.

Kada je potrebno vriti runo uklanjanje metalnih greda, a radnici

ne mogu da rade s nekog stablinog elementa konstrukcije treba im

staviti na raspolaganje skele kako bi im se omoguio rad bez

opasnosti od pada. Bezbjednost radnika koji su zadueni za

postavljanje i uklanjanje sprava za kolektivnu zatitu (skela)

osigurae se koritenjem zatitnih opasaa.

Na radilitu e se koristiti skela kod pojedinih radova na ruenju

objekta kao pomona konstrukcija.

Za izvoenje radova na visini veoj od 100 cm od tla ili poda etae

moraju se obezbijediti skele (radne i nosive) kako bi se mogli

bezbjedno izvoditi radovi na visini. Skele moraju biti graene i

postavljene prema planovima koji sadre: dimenzije skele i svih

njenih sastavnih elemenata, sredstva za meusobno spajanje

sastavnih elemenata, nain privrivanja skele za objekat odnosno

tlo, najvee doputeno optereenje, vrste materijala i njihov kvalitet,

statiki proraun nosivih elemenata. Skele mogu postavljati,

popravljati i demontirati samo struno osposobljeni radnici


37


zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzorom strune

osobe na radilitu.

Najee se u ovu svrhu koriste metalne ili cijevne skele se izrauju

od beavnih cijevi razliitih duina, specijalnih trnova i spojnica.

Ravne, neoteene cijevi se polau na podlone ploice, a podlone

ploice se prikuju ekserima na podnu mosnicu. Cijevi se nikada ne

smiju polagati izravno na tlo, bez obzira na to da li su postavljene

na podlonu ploicu ili nisu. Cijevi se moraju nastavljati umetanjem

trnova i stezanjem spojnicama.

Spojevi cijevi moraju se izvoditi naizmjenino, da se izbjegne

oslabljeni presjek, tj. tako, da se na primjer, za dva susjedna stuba

nosaa odaberu prve cijevi razliite duine, kako spoj ne bi bio na

istoj visini.

U nastavku se zatim mogu odabrati cijevi iste duine. Za stubove

nosae uvijek treba odabrati to due cijevi, kako bi se smanjio broj

nastavaka, jer je tada cijela skela vra i stabilnija.

Razmak izmeu stubova nosaa u horizontalnom smjeru, okomiti

razmaci izmeu uzdunih cijevi, te poprenih cijevi radnog poda,

odreuje se projektom. Princip naizmjeninog nastavljanja cijevi

vrijedi i kod spajanja uzdunih cijevi. Spoj cijevi mora uvijek biti

uz nosivi stub, i to s jedne strane stuba za jednu uzdunu cijev, a s

druge strane drugog stuba za drugu uzdunu cijev. Cijevnu skelu

treba povezati uz objekat na svakih 6 m u vodoravnom i okomitom

smjeru. Po cijeloj vanjskoj strani cijevna skela se ukruuje

dijagonalno, pod uglom od 45. Dijagonalno ukruenje je potrebno i

na kraju svake etae. Svi ostali zahtjevi za izvoenje cijevne skele

jednaki su onima za ostale skele.


38


Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo

tipska sredstva ili sredstva predviena standardom. Vezivanjem

pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smije se

umanjiti njihova predviena nosivost. Ispravnost skele mora se

provjeriti od strane stunih i odgovornih osoba izvoaa radova.

Pregled skele se obavezno vri: poslije montaa, najmanje jedan put

mjeseno u toku izvoenja poslova na ruenju objekata, a naroito

poslije vremenskih nepogoda, oteenja i sl. Provjeravanje ispravnosti

skele vodi se kroz kontrolnu knjigu skele uz ovjeru odgovorne osobe

na radilitu.

5.3 Sortiranje, skladitenje i transport poruenog materijala

Otpadno eljezo, razliite upotrebne vrijednosti, nakon rezanja se

sortira na licu mjesta, skladiti i potom predaje investitoru

termoelektrani Tuzla.

Prilikom prikupljanja, skladitenja i pripreme za transport

zapaljivih, poarno-opasnih tenosti (trafo ulje) treba posebno voditi

rauna, jer one, uslijed svoje pokretljivosti, predstavljaju mnogo veu

opasnost nago neka vrsta supstanca.

5.4 Ostali pomoni radovi

Prilikom izvoenja radova na ruenju objekata, demontai

instalacija i ugraene opreme odnosno pri izvoenju drugih

specifinih radova koji nisu obuhvaeni u predhodnom

razmatranju, neophodno je potovati propisane tehnike uslove i

mjere zatite na radu.


39


5.5 Zatita od pada s visine i u dubinu

Na radilitu se moe pojaviti vie mjesta na kojima postoji opasnost

za radnike od pada sa visine ili u dubinu.

Osiguranje od pomenutih opasnosti vri se pomou:

- zatitne ograde,

- zatitne skele,

- zatitnog pojasa za rad na visini ili u dubini i

- table upozorenja.

Sve zatitne ograde moraju biti minimalne visine 100 cm sa tri

horizontalne preke. Razmak izmeu horizontalnih preki kod

ograda od drvene grae, ne smije biti vei od 30 cm, a kod ograda od

elinih cijevi razmak iznimno moe biti do 35 cm.

Nain postavljanja i koritenja skela kao pomonih konstrukcija

opisan je u poglavlju 5.2.

Koritenje zatitnog opasaa je obavezno na svim mjestima gdje postoje

poveane opasnosti od pada sa visine ili u dubinu. Zatitni opasa

mora biti ispravan i atestiran, kao i konopac koji ne smije biti dui

od 1.5 m.

Prije upotrebe komisijski se mora utvrditi tehnika ispravnost

opasaa i konopca. Vezivanje se moe vriti samo za nosivu i

stabilnu konstrukciju na samom radnom mjestu i to pod nadzorom

odreenog strunog lica na radilitu.

Zabranjena je upotreba neispravnih opasaa (oteenog kaia,

konopca, mehanizma za zakopavanje kaia, kuke za zakaivanje

kao i konopca dueg od 1,5 m).


40


Postavljanje tabli upozorenja naroito je potrebno kada nema

mogunosti ograivanja radilita. Na taj nain se upozoravaju

radnici, prolaznici, vozai motornih vozila i drugi. Table

upozorenja se upotrebljavaju u kombinaciji sa navedenim nainima

zatite od pada sa visine ili u dubinu.

5.6 Lina zatitna sredstva

Na radilitu e raditi:

bravari,

vozai motornih vozila,

rukovaoc autodizalicom

rukovaoc utovarivaem

pomoni radnici.

Prilikom rada moraju se koristiti sljedea lina zatitna sredstva:

radno odijelo (kombinezon od kepera ili odgovarajue

dvodijelno odijelo od istog materijala, sistem bluza-pantalone),

zatitni ljem,

kone i gumene rukavice sa prstima,

zatitne naoare,

zatitne cipele sa gumenim rebrastim onom osigurane protiv

klizanja,

gumene pregae i kabanice,

gumeno odijelo,

gumene izme,

kine kabanice sa kapuljaom,

visinske opasae.


41


6. Radna mjesta sa posebnim uslovima rada

Na radilitu postoje radna mjesta sa posebnim uslovima rada, a to su:

- rukovaoci graevinskih maina i sredstava rada na mehanizovani

pogon,

- radnici koji rade na visini,

- radnici koji rade na otvorenom prostoru (bravari, pomoni i drugi

radnici),

- vozai motornih vozila.

Na radilite se stoga mogu uvoditi samo struno obueni radnici sa

odgovarajuom kvalifikacijom, obueni iz oblasti zatite na radu i

zatite od poara i sa odgovarajuim ljekarskim uvjerenjem za

dotine poslove. Svi radnici na radilitu moraju koristiti lina i

kolektivna zatitna sredstva. Zabranjeno je rasporeivanje radnika

mlaih od 18 godina, ena i invalida na radna mjesta sa posebnim

uslovima rada.

7. Mjere zatite od udara elektrine struje

Cijelo postrojenje elektrfiltera bie stavljeno u van naponsko stanje

prije poetka radova na uklanjanju.

Snabdjevanje elektrinom energijom na radilitu e se vriti preko

napojnog kabla koji e se prikljuiti na RO 380 V u krugu

termoelektrane i koristiti e se iskljuivo za elektrine ureaje.

Elektrine instalacije smiju izvoditi i popravljati samo struno

osposobljeni radnici. Pri izvedbi, popravci i uklanjanju elektrinih

instalacija radnik se mora drati uputstava odgovornog lica na


42


radilitu. Elektrini ureaji smjeteni na slobodnom prostoru moraju

biti zatieni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi ureaji za

ukljuivanje i iskljuivanje elektrine energije moraju biti

postavljene u ormarima na pristupanom mjestu i opremljeni

ureajem za zakljuavanje u iskljuenom poloaju. Slobodni

elektrini vodovi ili kablovi na radilitu moraju biti poloeni tako

da ne postoji opasnost od njihovog mehanikog oteenja (minimalno

4 m iznad tla).

8. Nain obiljeavanja - osiguranja opasnih mjesta

Sva mjesta na radilitu gdje postoji povremena ili stalna opasnost,

moraju se na jasan i razumljiv nain obiljeiti tablama

upozorenja prije poetka radova.

Na radilitu treba postaviti table:

FIRMA IZVOAA RADOVA

OPASNOST OD POARA I EKSPLOZIJE

ZABRANJENO PUENJE

ZABRANJEN PRISTUP SA OTVORENIM PLAMENOM

NEZAPOSLENIM PRILAZ ZABRANJEN

OBAVEZNA UPOTREBA LINIH ZATITNIH SREDSTAVA

OPASNOST OD PADA PREDMETA S VISINE

OPASNOST OD PADA SA VISINE ILI U DUBINU

Kod graevinskog elektro ormara:

OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE


43


Kod boca sa zapaljivim gasovima (propan-butanom) i kiseonikom:

OPASNOST OD POARA I EKSPLOZIJE

ZABRANJEN PRISTUP SA OTVORENIM PLAMENOM

ZABRANJENO PUENJE I KORITENJE ALATA KOJI

VARNII


44


C. ELABORAT O ZATITI OD POARA


45


1. Procjena ugroenosti od poara uzimajui u obzir dispoziciju i

namjenu graevine, graevinske i tehniko-tehnoloke znaajke

1.1 Lokacija

ira lokacija elektrofiltera je u krugu termoelektrane TUZLA u

Tuzli.

Elektrofilteri blokova 1 i 2 Termoelektrane Tuzla u Tuzli locirani

su jugoistono od zgrade kotlovnice blokova 1 i 2 i udaljeni od njih

cca 6 m. Jugoistono od njih je dimnjak prve etape udaljen 17 m.


46


Vatrogasnim vozilima i tahnikom mogu je prilaz objektima koji se

uklanjaju sa dvije strane.

1.2 Opis objekata koji se uklanjaju

Tlocrtni gabarit jednog filtera je cca 11 m x 19 m, a visina im je 20

m od kote ureenog terena.

elina konstrukcija filtera oslanja se na armirano-betonsku

prostorno ramovsku konstrukciju u devet taaka visine 6 m od

terena. Temelji samci ispod stubova oslanjaju se na Franki ipove.

Na strani ulaska dimnih plinova u filter nalazi se difuzor u koji se

upaja dimovodni kanal iz kotla a na izlaznoj strani filtera se

nalazi konfuzor na koji se upajaju dva dimovodna kanala koji

odvode plinove do dimnjaka. U sklopu kanala odmah ispod

konfuzora ugraena su dva ventilatora.

Dimovodni kanali su elini oslonjeni dijelom na armirano

betonske stubove visine cca 1,5 m, a dijelom na eline stubove blie

dimnjaku.

Kanali su kao i elektrofilteri kompletno izolovani mineralnom

vunom, a preko nje je postavljen aluminijski lim. Ukupna teina

elektrofiltera prema statikom proraunu Energoinvesta je cca 435t.

1.3 Vrste opasnosti i mogue klase poara

Obzirom na vrstu poslova koji se obavljaju na radilitu, realno je

mala mogunost da doe do izbijanja poara.

Mogui su poari:


47


elektrinih instalacija koje se koriste za potrebe radilita

na sredstvima rada u zoni radilita

trafo ulja u trafostanici

plinske instalacije koja se koristi za izvoenje radova na

rezanju

Na radilitu su mogue slijedee klase poara:

o tene zapaljive materije (klasa poara B) trafo ulje

o gasovite zapaljive materije (klasa poara C) plin u bocama

o elektrine instalacije (klasa poara E)

2. Izbor tehnikih rjeenja, tehnolokih, elektro, mainskih,

graevinskih i drugih mjera u funkciji zatite od poara

2.1 Tehnoloki postupak uklanjanja elektrofiltera bloka 1 i 2

Predviene su sljedee glavne faze na radovima ruenja (demontae):

Geodetsko snimanje elektrofiltera radi procjene geometrije

trenutnog stanja. Ako se ustanovi da filteri nisu u dobrom

stanju, morati e se dodatnim podupiranjem ili zategama

obezbijediti stabilnost filtera da bi se radovi na demontai

mogli sigurno raditi;

Provjeriti koliinu zaostale praine u elektrofilterima . Ako se

nalazi vea koliina praine u njima, treba je prije poetka

demontae izvaditi iz elektrofiltera i odvesti na deponiju;

Izrada skele oko elektrofiltera;


48


Demontaa termoizolacije filtera blokova 1 i 2 i dimovodnih

kanala od filtera do dimnjaka. Pakovanje mineralne vune u

plastine vree i odvoz na predvienu deponiju u krugu TE

Tuzla;

Demontaa dimovodnih kanala od ventilatora do dimnjaka da

bi se oslobodio prostor prema filterima zbog lociranja dizalice

(krana);

Ruenje armirano betonske konstrukcije dimovodnih kanala do

granice elektrofiltera da bi se oslobodio prostor za postavljanje

autodizalice. Ruenje e se obavljati rovokopaem sa ugraenim

ureajem za razbijanje betona.

Demontaa elektrofiltera e se raditi tako to e se demontirati

jedan filter, a nakon njega drugi jer je prostor oko elektrofiltera

veoma skuen.

Demontaa elektrofiltera poinje sa skidanjem hladnog krova i

potkrovlja metodom rezanja, redosljedom tako da se obezbijedi

simetrino optereenje filtera. Nakon rezanja elina

konstrukcija se kranom sputa na zemlju ili odmah tovari na

kamione i odvozi na za to predvienu deponiju u krugu TE

Tuzla. Pozicija krova je br.7 u crteu br.79 TUNZINI;

Nakon demontae krova i potkrovlja treba provjeriti statiki

proraun ostatka filtera;

Demontaa kuica izolatora;

Demontaa termike izolacije sa toplog krova (poklopca

elektrofiltera);

Potom slijedi demontaa toplog krova (poklopca) elektrofiltera

metodom rezanja. Krov rezati redosljedom tako da se to je

mogue vie zadri simetrino optereenje ostatka

nedemontiranog elektrofiltera. (Crte 79. TUNZINI-poz.br.1);


49


Demontaa ramova sa emisionim elektrodama. Redosljed

demontae je sljedei: Demontaa poinje uklanjanjem ramova

sa emisionim elektrodama sa spoljnjih strana filtera i ide se

ravnomjerno prema centru filtera i to tako da se stalno

zadrava priblino ravnomjerno optereenje nosee

konstrukcije elektrofiltera;

Demontaa talonih elektroda. Postupak i redosljed demontae

je potpuno isti kao i kod emisionih elektroda

Nakon demontae elektroda provjeriti statiku ostatka filtera

koji nije demontiran;

Potom slijedi demontaa konfuzora (izlazna hauba).

Demontirati e se postepeno rezanjem u elementima veliine

koja e zavisiti od nosivosti instalisanog krana (autodizalice);

Demontaa difuzora (ulazna hauba) raditi e se na isti nain

kao i demontaa konfuzora (izlazna hauba);

Nakon demontae difuzora i konfuzora provjeriti statiku


Sada se ulazi u kritinu fazu demontae elektrofiltera. Na

redu je demontaa gornjih greda (pozicija 4 crte 79

TUNZINI). Zbog toga je obavezno da se prije poetka demontae

urade spregovi na koti + 10.390 kako je prikazano na

pomenutom crteu. Nakon toga treba pristupiti demontai

gornjih greda. Pri tome obavezno treba potovati redosljed

demontae od krajeva prema sredini filtera da se filter ne bi

doveo u neravnoteno stanje;

Nakon demontae gornjih greda obavezno provjeriti statiku



50


Ako je sve u redu sa statikim proraunom krenuti sa

demontaom stranica kuita filtera od vrha prema donjem

dijelu filtera. Demontau raditi kaskadno;

Demontaa galerije sa gazitima na koti +16.850 sa 3 strane

filtera. Prilikom ove demontae (kao i ostale demontae)

radnici moraju posebno biti upozoreni na obaveznu upotrebu

HTZ sredstava. Radi se o poz.14. crte 79 Tunzini;

Demontaa gornjeg stepenita (pozicija 16. crte 79 -TUNZINI);

Demontaa meustepenita (pozicija 17. crte 79 -TUNZINI);

Slijedi demontaa donje galerije sa gazitima (poz.15. crte 79-

TUNZINI). Demontaa galerija i stepenita pratie paralelno

demontau kuita;

Demontaa unutranjeg stuba (pozicija 8. crte 79-TUNZINI);

Demontaa vanjskog stuba (pozicija 9. crte 79-TUNZINI);

Demontaa donjih greda zajedno sa bunkerima (pozicija 5 i 6

crte 79 -TUNZINI);

Slijedi demontaa betonske konstrukcije elektrofiltera koja e se

raditi mainom za razbijanje betona, a mjesta gdje maina ne

moe prii ruiti e se pneumatskim ekiima;

Demontaa 4 komada ventilatora sa elektromotorima;

Prije ruenja armirano betonske konstrukcije trafostanice,

moraju se izvaditi transformatori. U transformatorima je trafo

ulje koje se mora izvaditi i zapisniki predati TE Tuzla, koja

e ga spaliti u kotlu.

Demontaa trafo-stanice koja ima betonski omota;

ienje radilita i dovoenje cijelog prostora u prvobitno stanje.

Izvodie se slijedee vrste radova:

radovi na rezanju metalnih konstrukcija,


51


radovi na ruenju betonskih konstrukcija,

radovi na skidanju fasadne obloge

sortiranje, skladitenje i transport poruenog materijala

ostali pomoni radovi.

Ugovorene radove na ruenju elektrofiltera 1 i 2 treba izvoditi samo

na osnovu glavnog projekta za ruenje objekta, usvojene dinamike i

tehnologije izvoenja radova, uputstava za rad i sl.

2.2 Mjere zatite od poara pri gasnom rezanju metalnih

konstrukcija i skladitenju boca propan-butana i kiseonika

Za bezbjednost izvoenja gasnog rezanja metalnih konstrukcija, u

pogledu zatite od poara i eksplozija, neposredno odgovaraju

izvoa radova, rukovodilac radilita i nadzorni organ. Prije

rezanja treba sprovesti sve navedene mjere zatite od poara (vidi

poglavlje 3.2).

Na mjestima koja su odreena za vrenje ovih poslova mogu da se

dre najvie po dvije boce kiseonika i propan-butana (jedna radna i

jedna rezervna), na propisanim kolicima, osigurane od pada. Boce

moraju da budu na rastojanju najmanje 5 m od izvora toplote,

odnosno 10 m od otvorenih izvora vatre. Rezanje metalnih cijevi i

drugih metalnih povrina koji su u dodiru sa drugim

konstrukcijama, ne smije se vriti ako se rezanjem moe izazvati

poar uslijed toplotne provodljivosti.


52


Na mjestima gdje se vri gasno rezanje moraju da se dre odgovarajui

aparati u pripravnosti odnosno vatrogasno vozilo ako se radi o veim

konstrukcijama.

Na radilitu e se, dakle, koristiti zapaljivi gasovi (boce propan-

butana) i kiseonik.

Prilikom njihovog koritenja treba se pridravati slijedeeg:

- na radilitu drati koliine neophodne samo za rad jedne smjene,

- s plinskim bocama mogu rukovati samo struno osposobljeni

radnici,

- komprimirani kiseonik ne smije doi u kontakt sa masnoama,

- boce sa komprimiranim kiseonikom skladititi u postojeem, za tu

svrhu namjenjenom skladitu, odvojeno od boca sa propan-

butanom,

- ventilima rukovati paljivo,

- boce prenositi u odgovarajuim nosiljkama,

- stajati bono od mlaza prilikom propuhavanja ventila,

- postavljati boce u vertikalan poloaj i onemoguiti njihov pad,

- boce ne bacati, kotrljati i sl,

- prostor u kojem se radi drati stalno provjetrenim i pod

kontrolom,

- u zoni gdje se nalaze boce sa propan-butanom ne prinositi

plamen i uarene premete,

- boce u kojima se nalazi propan-butan i kiseonik ne izlagati

visokoj temperaturi,

- sprijeiti svako nekontrolisano isticanje propan-butana u okolinu

i prostorije u kojima borave ljudi,

- postaviti table upozorenja,


53


- uvijek pri ruci imati vatrogasne aparate za poetno gaenje

poara,

- druge mjere propisane vaeim propisima.

Svi radnici moraju biti upoznati sa nainom upotrebe sredstava za

gaenje poetnih poara, i sa postupkom u sluaju poara.

Zabranjuje se skladitenje zapaljivih materija na radilitu na

mjestima koja nisu posebno ureena i namjenjena za tu svrhu.

3. Izbor mjera, tehnikih rjeenja i graevinskih materijala u

funkciji evakuacije i spaavanja ljudi i materijalnih dobara s

opisom i uputama za postupak evakuacije

Samo u toku izvoenja radova na objektu e biti prisutni radnici

koji izvode radove. Radovi se izvode na otvorenom prostoru, pa je

evkuacija iz zone ugroene poarom uvijek omoguena.

4. Izbor tehnike opreme i sredstava za gaenje, kao i drugih mjera u

funkciji gaenja poara (putevi,prolazi, prilazi, opskrba vodom i

sl.)

Prilaz radilitu vatrogasnom tehnikom je mogu sa dvije strane.

Termoelektrana Tuzla u svom sastavu ima organizovanu i

opremljenu vatrogasnu jedinicu koja moe brzo intervenisati u

sluaju poara.


54


Protivpoarna voda se dobija iz hidrantske mree termoelektrane

Tuzla.

Krug termoelektrane Tuzla je opremljen vanjskom hidrantskom

mreom koja e se koristiti u sluaju potrebe kod izbijanja poara.

Za sluaj gaenja poetnih poara treba postaviti PP aparate:

Tip S-9 . kom.3

Aparate postaviti u blizini opasnih mjesta za izbijanje poara u

toku izvoenja radova.

5. Opis organizacije posla i potrebne upute u vezi s primjenjenim

mjerama zatite od poara

5.1. Natpisi i znaci sigurnosti

Jedan od elemenata u sprovoenju zatite od poara je postavljanje i

pridravanje odgovarajuih natpisa i znakova sigurnosti (uputa,

zabrana i obavjetenja). Na taj nain se, osobe prisutne u blizini

objekta gasovoda informiu i prilagoavaju svoje ponaanje

propisanim mjerama zatite od poara.

Ovim Elaboratom utvreni su natpisi i znaci sigurnosti, i to:

a) "Kratko uputstvo o postupku u sluaju poara i evakuacije"

kom.1


55


b) "Vaniji telefoni" (122policija; 123vatrogasci; 124hitna

pomo) kom.1

c) "Zabranjeno puenje i koritenje otvorene vatre"

kom.2

5.2 Preventivne mjere zatite od poara

Vriti redovnu kontrolu aparata za gaenje poara svakih 6

mjeseci

Vriti redovnu kontrolu elektrinih instalacija

Zabraniti puenje i unoenje otvorenog plamena

Potivati znake i natpise koji su u funkciji zatite od poara

Redovno vriti obuku i provjeru znanja zaposlenih iz oblasti

zatite od poara

Puteve evakuacije uvijek drati prohodnim i otvorenim u

vrijeme rada objekta

5.3 Postupak u sluaju poara

U sluaju poara preduzeti sljedee mjere:

- skloniti radnike na mjesto suprotno od pravca duvanja vjetra,

- lica koja gase poar moraju nositi kompletnu zatitnu opremu,

- poetno gaenje poara vriti aparatima za gaenje poara sa

prahom ili ugljendioksidom. Ako se vatra iri treba prskati velike

koliine rasprene vode i pjenu,


56


- ako postoji opasnost paljenja rezervoara ili buradi sa TDI-om,

treba ih hladiti sa vanjske strane pomou vode.

Svaka osoba koja primijeti poar duna je pristupiti gaenju istog

svim raspoloivim sredstvima. Ukoliko nije u mogunosti ugasiti

poar, poziva u pomo radnike na radilitu, a nadalje vatrogasnu

jedinicu i policijsku stanicu. Do dolaska vatrogasne jedinice, akcijom

gaenja rukovodi rukovodilac radilita odnosno poslovoa.

Navedena lica zajedno sa prisutnim radnicima poduzimaju sljedee

radnje:

- evakuiu ljudstvo direktno ugroeno vatrom,

- zaustavljaju proces rada i postupaju shodno nastaloj situaciji,

- vre iskljuenje struje, odnosno skidanje klema sa akumulatora na

zapaljenom motornom vozilu,

- prikljuuju hidrantsko crijevo na hidrant ormar voda-pjena i

pristupaju gaenju poara,

- nastoje lokalizovati nastali poar,

- evakuiu zapaljiva sredstva iz zone ugroene poarom,

- aktiviraju deurnu vatrogasnu jedinicu,

- daju informacije vatrogasnoj ekipi o mjestu nastanka poara, ta

gori, te kakva jo zapaljiva sredstva postoje u zoni poara, i slino.

- omoguavaju pristup vatrogasnim vozilima,

- javljaju glavnom odgovornom licu o mjestu poara,

- javljaju profesionalnoj vatrogasnoj jedinici ako je poar veih

razmjera na telefon 123

- po dolasku vatrogasne jedinice ostalo osoblje ukljuuje u gaenje

poara po uputstvu rukovodioca akcije gaenja poara,


57


- zabranjuju nepotrebno okupljanje ljudi na mjestu poara,

- nastoje spasiti ili izvui iz zone poara vrijedna materijalna

dobra,

- procjenjuju potrebu za evakuacijom ljudstva blie ili dalje

okoline,

- organizuju neometano odvijanje saobraaja, odnosno zaustavljanje

istog po potrebi,

- organizuju pruanje prve pomoi.


58


6. Popis primjenjenih propisa, standarda i normativa

- Uredba o vrsti, sadraju, oznaavanju i uvanju, kontroli i

nostrifikaciji investiciono-tehnike dokumentacije (Sl. novine F

BiH, br. 88/07),

- Zakon o zatiti od poara i vatrogastvu ("Sl. novine FBiH", br.

64/09),

- Zakon o prostornom ureenju i graenju ("Sl. novine TK", br.

6/11),

- Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog

elektriciteta (Sl. list SFRJ, br. 62/83),

- Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije

niskog napona ("Sl. list SFRJ", br. 53/88),

- Tehniki propisi o gromobranima ("Sl.list SFRJ", br. 13/68),

- Pravilnik o tehnikim normativima za vanjsku i unutranju

hidrantsku mreu za gaenje poara ("Sl. novine F BiH", br.

87/11),

- Pravilnik o uslovima, osnovama i kriterijumima za rasvrstavanje

graevina u kategorije ugroenosti od poara (Sl. novine F BiH,

br. 79/11),

- Normativi vatrootpornosti graevinskih konstrukcija, prevod NFPA

propisa Institut za sigurnost Zagreb, 1972 god.

- Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnih putova i izlaza za

evakuaciju osoba iz zgrada objekata, prijevod NFPA propisa

(Institut za sigurnost Zagreb, 1971. god.),

- Uredba sa zakonskom snagom o preuzimanju i

primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini

primjenjuju kao Republiki zakoni ("Sl.list R BiH", br. 2/92),

- Zakon o potvrivanju Uredbi sa zakonskom snagom ("Sl.list R

BiH", br. 13/94),

- JUS standardi:


59


- U.J1.030 - poarno optereenje,

- Z.CO.003 - klasifikacija poara prema vrsti zapaljivih

materija,

- Z.CO.005 - klasifikacija materijala i roba prema ponaanju u

poaru

- U.J1.240 - tipovi konstrukcija zgrada prema njihovoj

unutranjoj otpornosti prema poaru

Literatura:

- Zatita od poara pri projektovanju i izvoenju zgrada - Ratomir

Ivi, VSJ, 1969. god.

- Osnovi preventivne zatite od poara - Veljko Kosti, VSJ, 1979.

god.

- Tehniki prirunik za protivpoarnu zatitu - V. Bujandri,

Privredni pregled Beograd, 1986.,

- Graevinske konstrukcije i poar M. David Egan, Gra. knjiga

Bgd., 1990. god.

7. Grafiki prikaz primjenjenih mjera zatite od poara


60


ZONA RADILITA

3 x S-9

3

ef elaborat znr+zop

Documents