privredni vjesnik

3 6 6 4

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 14. veljače 2011. Godina LVIII / Broj 3664 .www.privredni.hr

20102010

KRAŠ KUPIO KAROLINU / OSNOVANA ZADRUGA HOP / PREDSTAVLJANJA TVRTKI / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

Narodni trgovački lanacNTL je otvorio najveću hladnjaču na jugu Hrvatske; voće i povrće otkupljivat će se direktno od proizvođačaAKTUALNO

STR. 4

Može to i jeftinijeZajedničkom javnom nabavom Vlada ove godine namjerava uštedjeti350 milijuna kunaAKTUALNO

STR. 8

Privatne poliklinike u šoku Dok se ne dozna koji bolnički liječnici ispunjavaju kriterije Pravilnika, rad kod privatnika zabranjen je - svimaPRIČA S RAZLOGOM

STR. 12

INTERVJU: DRAGICA KRPANBez investiranja u nova skladišta Hrvatska će već 2015. biti u lošem položaju, kaže direktorica tvrtke PSP>> 6-7

IZVOZNICI NE ODUSTAJU OD EGIPTAU Egiptu svoje tvrtke imaju Ina, Crosco, Geofizika, Ingra, Končar, ali i brojni domaći izvoznici drvene građe>> 4-5

>>10-11

POSEBAN

PRILOG

EEN info

Što donosi

Enterprise Europe Network

UZLET DRVNE INDUSTRIJE

SLAVONSKI HRAST

OSVAJA EUROPSKE PODOVE

Hrvatska je treći dobavljač parketa u Europskoj

uniji, a u proizvodnji masivnog parketa zauzima

visoko četvrto mjesto u svijetu

3Broj 3664 , 14. veljače 2011. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Razgovorima s mađar-skim premijerom Vikto-rom Orbánom koji se tiču završetka pregovora Hr-vatske s Europskom uni-jom vrlo sam zadovolj-na te i dalje optimistična, dapače. Moram reći kako sam dodatno ohrabrena i

osnažena onime što sam čula od premijera Orbána. Sva-kako, naš je cilj završiti pregovore do kraja mađarskog predsjedanja Europskom unijom. Za nas je to povije-sni i strateški cilj. Posebno nam se čini važnim, te kako u tome ima i puno simbolike, da osvajanje osobito važ-nog povijesnog cilja ostvarimo u godini kada ćemo obi-lježiti i 20 godina samostalnosti Hrvatske.

Naša strategija, koja se i u 2010. usredotočila na po-slovne korisnike pružaju-ći im najbolje i tehnološ-ki najnaprednije usluge na tržištu, očekivano je rezultirala značajnim na-pretkom u poslovanju. Plan za 2011. je vrlo ja-

san – do kraja ove godine očekujemo povećanje uku-pnih prihoda na 275,6 milijuna kuna, što je u odnosu na 2010. rast od 14 posto, a istovremeno namjeravamo ostvariti znatan porast operativne dobiti.

JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:

ŽELJKO LUKAČ, PREDSJEDNIK UPRAVE METRONET TELEKOMUNIKACIJA:

Završetak pregovora na 20. godišnjicu samostalnosti Hrvatske

Očekujemo povećanje ukupnih prihoda

Lani je u Hrvatskoj za-bilježeno 13 posto ma-nje turističkih dolazaka domaćih gostiju u odno-su na 2009. Europske ze-mlje zadržavaju svoje sta-novnike na odmoru, pa udio Francuza u dolasci-ma u vlastitoj zemlji izno-si 60 posto, a u Turskoj 22 posto. Hrvatsko ministar-stvo turizma ove je godine odlučilo dati 21 milijun eura izravnih potpora za provedbu programa za domaće go-ste koji uplaćuju aranžmane putem turističkih agencija, i to u iznosu do 200 kuna po osobi i neovisno o dijelu sezone. Za stimuliranje dolazaka stranih turista potpo-re iznose od jednog do 20 eura, ovisno o dijelu sezone.

DAMIR BAJS, MINISTAR TURIZMA:

Potpore i za domaće goste

P ad proizvodnje i gubitak rad-nih mjesta kon-

stanta su tekstilne indu-strije već neko vrijeme. Proizvođači imaju niz problema, a jedan od ve-ćih je i javni imidž te medijska percepcija hr-vatskih tekstilaca. Tu se pojavljuje kontradiktor-na situacija jer s jedne strane dobar dio tih tvor-nica služi za opskrblji-vanje slavnih svjetskih kuća kao što su Zegna ili Dolce&Gabbana, a s druge - mediji i javnost ih percipiraju kao “stvar prošlosti”. To je potpuno pogrešan stav jer radnič-ki i tehnički potencijal je golem, neke tvrtke otva-raju i nova tržišta te una-toč krizi funkcioniraju za svaku pohvalu. Opstanak na tržištu veliki je izazov i za mnoge naše dizajne-re, koji su primorani svo-ju odjeću relativno skupo prodavati kako bi njihov rad bio na granici renta-bilnosti. S obzirom na to da je riječ o jedinstvenim komadima odjeće koji imaju višu cijenu, sma-tramo kako će zajednič-ko poslovanje dizajnera i modnih kuća, kroz pro-jekt koncepta Fashion.hr koji smo nedavno po-krenuli, omogućiti pristu-

pačniji i dostupniji proi-zvod za sve. Projekt smo pripremali dvije godine s ciljem da povežemo do-maće dizajnere i tvornice tekstilne, kožarske i obu-ćarske industrije te indu-strije satova.

Hrvatski etablirani di-zajneri Zoran Mrvoš, Ivi-ca Klarić, Igor Galaš, Ro-bert Sever, Juraj Zigman i Ana Maria Ricov trenu-tačno u tvornicama izra-đuju prototipove svojih kolekcija za sezonu jesen/zima, koje će prikazati u ožujku na nacionalnom modnom sajmu. Nakon što prototipovi krenu u industrijsku proizvod-nju, kolekcije će se već na jesen naći na polica-ma dućana. Dizajneri će u suradnji s industrijskim divovima kao što su RIO - Riječka industrija odjeće, MK Arena iz Pule, San Peter iz Ludbrega, Bam-bi iz Varaždina i Marli iz

Zagreba stvoriti nešto što ćemo s ponosom za neko-liko sezona zvati moder-nim domaćim modnim brendovima, a i hrvat-skom modnom scenom.

Inače, tvrtke koje su se uključile u ovaj pro-jekt već otvaraju nova tr-žišta i uspješno posluju. Također, hvale je vrije-dan put koji su te tvrt-ke izabrale kao strate-giju, a to je razvojni put koji traži određena ula-ganja te je u svojoj osno-vi vizionarski. Nadamo se da ćemo na ovaj na-čin razviti hrvatske bren-dove, a za uspjeh projek-ta bitan je način na koji će on biti institucionaliziran.

Interes institucija je da se proizvodni pogoni ožive, te da hrvatska moda po-stane izvozni proizvod. To je prva prepoznala Hr-vatska gospodarska ko-mora s kojom intenzivno surađujemo, a nadamo se da će se uskoro priključi-ti i drugi. Rezultati našeg projekta u kojem će se moći vidjeti sva poseb-nost domaće modne sce-ne te izvrsnost dizajnera, široj javnosti bit će pred-stavljeni na inovativnom modnom sajmu koji će se svake sezone održavati u ožujku, po uzoru na svjet-ske sajmove mode kao što su njemački i španjol-ski Bread&Butter te fran-cuski Tranoi, The Box i Atmospheres. Sajam će biti otvoren za sve zain-teresirane strane s ciljem

ostvarivanja suradnje. U tom smislu pozivamo sve zainteresirane da nam se od 11. do 13. ožujka pri-druže na tom sajmu koji će se održati pod imenom Fashion.hr industrija.

VINKO FILIPIĆ, DIREKTOR KONCEPTA FASHION.HR

Hrvatska tekstilna industrija nije stvar prošlostiSmatramo kako će zajedničko poslovanje dizajnera i modnih kuća, kroz projekt koncepta Fashion.hr koji smo nedavno pokrenuli, omogućiti pristupačniji i dostupniji proizvod za sve

Povezivanjem etabliranih

modnih dizajnera i tekstilnih tvrtki mogu se stvoriti

domaći modni brendovi

IMPRESUM

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TAJNICA REDAKCIJE: Maja GoričkiTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: redakcija@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: marketing@privredni.hr

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: pretplata@privredni.hr

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baučić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: uprava@privredni.hr

TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

HGK je prvi prepoznao da hrvatska moda može postati izvozni proizvod

4 Broj 3664 , 14. veljače 2011. TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac

T urbulentna doga-đanja u zemljama Sjeverne Afrike, a

osobito u Tunisu i Egiptu, pored političke nesigur-nosti, ljudskih i materijal-nih stradanja donijela su i veliku gospodarsku ne-izvjesnost. Prema nekim izračunima, politički ne-miri egipatskoj državi i ta-mošnjoj ekonomiji dnev-no donose štetu veću od 300 milijuna dolara. Zbog političkih nemira trpi i ve-liki dio svjetskoga gospo-darstva, pa tako i brojne hrvatske tvrtke.

Prema podacima Hr-vatske gospodarske ko-more (HGK), od značaj-nijih poslovnih igrača u Egiptu svoje tvrtke ima-ju Ina, Crosco, Geofizi-ka, Ingra, Končar..., ali i izvoznici drvene građe. K tome, postoji i niz hr-vatskih tvrtki koje tamo imaju poslove manje vri-jednosti. Međutim, uku-pni podaci hrvatskih tvrtki koje posluju kon-kretno s egipatskim trži-štem nisu nimalo zane-marivi. Robna razmjena između Hrvatske i Egip-ta u 2009. godini iznosila je respektabilnih 110 mi-lijuna američkih dolara. Od toga se čak 97 miliju-na dolara odnosi na hrvat-ski izvoz u tu sjevernoa-fričku zemlju. Upravo zbog znača-ja te regije za hrvatsko gospodarstvo, u Hrvat-skoj gospodarskoj komo-ri organizirali su sasta-nak predstavnika tvrtki koje posluju u toj regiji s predstavnicima MVPEI-ja i HBOR-a. Kako je ista-knula potpredsjednica HGK-a za međunarod-

ne poslove Dunja Konje-vod, izvoz hrvatskih tvrtki u zemlje Sjeverne Afrike i Bliskog istoka u stalnom je rastu i trenutačno zau-zima otprilike pet posto ukupnog hrvatskog izvo-za. Ona je istaknula kako postoje planovi otvara-nja predstavništva HGK-a u toj regiji, da su sugesti-je, smjernice i inicijative tvrtki dobrodošle te da će interes tvrtki usmjeravati daljnje aktivnosti HGK-a u toj regiji.

Moguće šteteIako je zasad prerano pro-cjenjivati, moguće štete zbog sukoba u Egiptu si-gurno neće biti zanema-rive, ne samo zbog po-vlačenja zaposlenika iz Hrvatske nego i zbog pri-vremenog prekida nekih poslova. Gospodarstveni-ci strahuju i za svoju imo-vinu u Egiptu i brine ih

NEMIRI U SJEVERNOJ AFRICI I NJIHOV ODRAZ NA HRVATSKO GOSPODARSTVO

Slavonski gospodarstvenici: Nemiri će proći, a poslovati se moraUnatoč aktualnim teškoćama u poslovanju, slav onski gospodarstvenici ne prekidaju pregovore s partnerima iz Egipta, Tunisa, Maroka...

robna razmjena između Hrvatske i Egip ta 2009.

110 mil USD(

Svetozar Sarkanjac

Ono o čemu se u poslovnim i me-dijskim krugovi-

ma špekuliralo unatrag nekoliko mjeseci, prote-klog je tjedna i službeno potvrđeno: Kraš je kupio osječku Karolinu! Potpise na kupoprodajni ugovor u Osijeku su stavili čelnik Kraša, predsjednik Upra-ve Nadan Vidošević, i do-sadašnji vlasnik Karoline, austrijski poduzetnik Lo-renz Bahlsen.

Konkretno, Kraš je za 99,57 posto kapitala Ka-roline platio 7,3 miliju-na eura. Ili, kako je netko slikovito rekao, stogodiš-nji Kraš, koji ove godine obilježava puno stoljeće uspješnog poslovanja, ku-pio je Karolinu koja ove godine navršava 102 go-dine. Naime, Karolinu je davne 1909. godine ute-meljio osječki poduzet-nik Stjepan Piller. Slično sudbini zagrebačkog Kra-

ša, i osječka je tvornica u svojoj stoljetnoj povije-sti nekoliko puta mijenjala nazive. Od početnog Karo-lina (Karolina Mühle), do uglednog poduzeća Slo-boda (od 1946. do 2003.) koje je zapošljavalo oko 2500 radnika. Nakon što je Luka Rajić kupio Slobo-du, mijenja joj naziv u Lu-

ra-keksi, da bi posljednjih pet godina opet nosila na-ziv Karolina kao dio gru-pe Lorenz Bahlsen. Una-toč brojnim promjenama, Karolina je sve te godine proizvodila kekse, vafle, biskvite, slanice, a de-setljećima je bila najveći osječki proizvođač kruha, peciva i kolača. Tržištu či-tavog europskog jugoisto-ka, ali i dobrom dijelu veli-kog europskog tržišta, ta je osječka tvrtka već desetlje-

ć i -ma pre-

poznat l j iva po brendovima Jadro i Moto keksa, te slanih šta-pića Bobi. Ovim kupopro-dajnim ugovorom bren-dovi iz slatkog paketa Karoline (Jadro i Moto) postaju nove Kraševe mar-ke, dok paket slanih proi-zvoda predvođenih Bobi programom ostaje austrij-skoj tvrtki Lorenz Bahl-sen Snack World iz Kla-genfurta.

Svi zaposleni ostajuKupnju osječke tvrt-ke predsjednik Upra-ve Kraša Nadan Vido-šević nazvao je “važnim događajem za Kraš”. “U ovim vremenima krize treba misliti na buduć-nost, a mi to radimo i da-nas. S ovom akvizicijom Kraš će zaokružiti jedan logičan proizvodno-tr-žišni proces. Udruživa-njem snažnih brendova Jadro i Moto u grupaciju

Kraš za-tvara se arhi-

tektura hrvatske pro-izvodnje keksa i vafla”, slikovito se izrazio Vido-šević naglašavajući kako će Kraš Karolinu razvija-ti, o čemu svjedoči i po-datak da je proizvodnja u prijedorskoj Miri, nakon što ju je preuzeo Kraš, porasla pet-šest puta. Ta-kođer je istaknuo kako će Kraš zadržati svih 250 dosadašnjih radnika Ka-roline. Inače, Osijek Kra-šu nije nikakva nepozna-nica jer već godinama ta kompanija u okolici gra-da ima veliki rasadnik sadnica višnje i badema.

Lorenz Bahlsen, čelni čovjek Lorenz Bahlsena, kazao je kako slani asorti-man Karoline, predvođen brendom Bobi, ostaje u sa-stavu ove grupacije te pre-ma postignutom dogovoru taj dio proizvodnje i iduće dvije godine ostaje na istoj osječkoj lokaciji. Kom-pletan slani asortiman Lo-renza i dalje će biti prisu-tan na hrvatskom tržištu sa svim brendovima.

NOVI ŽIVOT DVOJE STOGODIŠNJAKA

Kraš kupio osječku Karolinu

Jadro i Moto postaju novi Kraševi

brendovi

Bruto domaći proizvod Hrvatske u zadnjih je 20 godina porastao samo 3,7 posto, industrijska proizvodnja smanjena je za 28 posto, a poljo-privredna proizvodnja za 23 posto.

Broj zaposlenih danas je za 15 posto manji nego 1990., broj umirovljenika se udvostručio, a kuna re-alno aprecirala gotovo 15 posto. Zato nije ni čudo da je Hrvatska danas na 54 posto razvijenosti Zapad-ne Europe, dok je 1989. bila na 77 posto, rečeno je na okruglom stolu o eko-nomskom i društvenom razvoju, održanom u Hr-vatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU). Pri-je 20 godina Hrvatska je

po BDP-u bila gotovo 40 posto razvijenija od Polj-ske, a danas za njom zao-stajemo 12 posto. Slovač-ka je za nama zaostajala 17 posto, a sada prednjači za 30 posto. Slovenija i Češ-ka bile su petnaestak posto razvijenije od Hrvatske, a sada je Slovenija 62 posto ispred nas, Češka 51 posto. Iako su takvom trendu ne-sumnjivo pridonijeli rat i poraće, ključni je problem,

prema mišljenju predsjed-nika Hrvatskog instituta za financije i računovod-stvo Tihomira Domazeta, ipak bio izostanak rada i zaposlenosti te dominaci-ja preraspodjele umjesto stvaranja nove vrijedno-sti. Domazetov se prijed-log rješenja oslanja na hit-ne antirecesijske mjere i niz strategija razvoja. Kao hitne mjere predlaže da HNB i Vlada hitno pro-

nađu novac s niskim ka-matama, da monetarna i kreditna politika postanu polazište za pomoć podu-zećima i projektima te da se potražnja potakne broj-nim mjerama, uključujući i proračun i politiku plaća. Akademik Vladimir Stipe-tić na primjeru je poljopri-vrede ustanovio da je sta-nje u Hrvatskoj vrlo slično stanju u ostalim zemljama Jugoistočne Europe, zbog čega se to područje može smatrati najzaostalijim di-jelom Europe. Da bismo do 2030. barem sustigli Zapadnu Europu, prosje-čan rast BDP-a morao bi nam biti šest posto godiš-nje, a Stipetić smatra da je to vrlo malo vjerojatno. (D.Ž.)

Kraš će Karolinu razvijati, a očekuje se da će njena proizvodnja višestruko porasti

Sanj

in S

truk

ic/P

IXSE

LL

AKADEMICI UPOZORAVAJU

Hrvatska zaostaje, Srednja Europa odmiče

5Broj 3664 , 14. veljače 2011. www.privredni.hr

odnosi se na hrvatski izvoz u tu zemlju

od toga 97 mil USD(

što će biti s ranije dogo-vorenim poslovima i po-slovima u fazi pregovora. Prema izjavi jednog sudi-onika sastanka, izvozni-ka drvene građe u Egipat, u slučaju prestanka izvo-za drvene građe u Egi-pat veliki dio naših ka-paciteta (pilane) ostao bi bez posla jer, prema nje-govoj procjeni, 40 po-sto ukupnog izvoza od-lazi u Egipat, objasnila je Svjetlana Momčilović, viša stručna suradnica u HGK-u.

Politički nemiri u Sje-vernoj Africi itekako se osjećaju i u slavonskim tvrtkama koje posluju s tamošnjim tržištima ili su upravo pred sklapanjima poslovnih ugovora. Jed-na od takvih je i osječka Saponia koja već godina-ma u Egipat izvozi svoje proizvode u vrijednosti od oko 200.000 eura godiš-

nje. K tome, kako sazna-jemo od Damira Skende-ra, predsjednika Uprave Saponije, upravo od po-četka ove godine Sapo-nia je počela poslovati i s tuniskim tržištem, a uku-pna vrijednost toga posla za 2011. godinu trebala je dostići pola milijuna eura. Naravno, zbog novona-stalih okolnosti čitav po-sao čeka na stabiliziranje stanja.

Na bliskoistočnom tr-žištu već je dulje prisu-tan i Poljoprivredni in-stitut Osijek. Kako je za Privredni vjesnik izjavio ravnatelj Instituta Zvo-nimir Zdunić, dugoroč-ni izvozni poslovi uspješ-no se odvijaju u Turskoj, a odnedavno i u Iranu. Kao dio hrvatske gospo-darske delegacije Zdu-nić je u prosincu boravio u Egiptu gdje su obavlje-ni preliminarni dogovori s

potencijalnim egipatskim partnerima. “Imali smo dosta interesenata za po-sao s Poljoprivrednim in-stitutom, a egipatski par-tneri pokazali su najviše zanimanja za izvoz našeg sjemena kukuruza i soje u Egipat. Mi nismo pre-kinuli pregovore. Napro-tiv, poslovni pregovori se nastavljaju jer sam uvje-ren da će sadašnje stanje kad-tad završiti i da će se stvoriti povoljniji uvje-ti za završetak pregovo-ra. Jer, radi se o obostrano korisnom poslu. Nemi-ra je bilo i bit će, ali radi-ti i poslovati se mora”, za-ključio je Zdunić.

Pregovori ne prestajuSličnog su razmišljanja i u đakovačkoj tekstilnoj tvrtki Hemco koja je spe-cijalizirana za proizvod-nju odjeće i opreme za zaštitu na radu. Prema ri-ječima Slobodana Mi-halja, direktora tvrt-ke Hemco, potkraj prošle

godine ostvareni su kon-takti s potencijalnim egi-patskim partnerima koji su pokazali zanimanje za bogatu paletu Hemco-vih proizvoda s više od 500 modela specijalizira-ne odjeće i opreme. Ak-tualna događanja jesu us-porila pregovore, ali ih nikako nisu zaustavila. Kako kažu u Hemcu, čim se ostvare elementarni si-gurnosni i poslovni uvjeti,

kreću na drugu obalu Sre-dozemnog mora.

A na poslovni put u Sjevernu Afriku sprema-ju se i u osječkom OLT-u. Naime, ta je metalska tvrt-ka sredinom prošle godi-ne s partnerima iz Maroka potpisala poslovne predu-govore vrijedne desetak milijuna kuna. Riječ je, naravno, o izvozu poljo-privrednih strojeva i pri-padajuće opreme. Pred-sjednik Uprave OLT-a Ante Ćerluka za Privred-ni vjesnik potvrdio je kako su pregovori zastali.

“Na neki način, to nam u ovom trenutku i odgovara jer radimo na konačnom ‘brušenju’ za-vršnih ugovora. Iako Ma-roko nije izravno zahva-ćen nemirima kakvi se događaju u Tunisu i Egip-tu, sve je ipak povezano. Naime, naš cilj nisu krat-koročni jednokratni po-slovi s tim zemljama i njihovim tržištima, nego kvalitetni dugoročni po-

slovi. Ovo o čemu sada pregovaramo je tek prva tranša. Uspjeh toga po-sla otvara nam i neka dru-ga arapska i afrička vra-ta. U prilog tome govori i činjenica da naši maro-kanski partneri žele ugo-vor i poslovni odnos koji će trajati barem 15 godi-na. A za takav se posao valja potruditi i kvalitet-no ga pripremiti”, zaklju-čio je Ćerluka.

NEMIRI U SJEVERNOJ AFRICI I NJIHOV ODRAZ NA HRVATSKO GOSPODARSTVO

Slavonski gospodarstvenici: Nemiri će proći, a poslovati se moraUnatoč aktualnim teškoćama u poslovanju, slav onski gospodarstvenici ne prekidaju pregovore s partnerima iz Egipta, Tunisa, Maroka...

U Egiptu svoje tvrtke imaju Ina,

Crosco, Geofizika, Ingra, Končar, ali i izvoznici drvene

građe

robna razmjena između Hrvatske i Egip ta 2009.

110 mil USD

*vijesti

Svjetska banka odobrila zajam HrvatskojSvjetska banka prošli je tjedan Hrvatskoj odobri-la zajam od 20,8 milijuna eura kojemu je cilj pomo-ći zemlji kandidatkinji da se uspješno pripremi za in-tegraciju u Europsku uni-ju u području zaštite pri-rode. Ukupno financiranje za ovaj projekt iznosi 43,7 milijuna eura, od čega će Vlada osigurati 2,9 miliju-na eura, s očekivanim su-financiranjem iz paralel-nih strukturnih fondova EU-a u iznosu do 20 mili-juna eura. Rok otplate za-jma od 20,8 milijuna eura je 20 godina, s uključenim razdobljem počeka od pet godina.

Intelektiv u SheratonuKonferencija o poslovnim aspektima intelektualnog vlasništva Intelektiv odr-žava se 17. veljače u za-grebačkom hotelu Shera-ton. Tema konferencije je zaštita, komercijalizacija i upravljanje intelektualnim vlasništvom i nematerijal-nom imovinom unutar or-

ganizacije. U poslijepod-nevnom dijelu raspravljat će se o upravljanju imovi-nom industrijskog vlasniš-tva i autorskim pravima u digitalnom dobu. Na kon-ferenciji će izlagati struč-njaci, menadžeri i poduzet-nici koji će pokazati svoja iskustva u upravljanju inte-lektualnim kapitalom.

JGL prkosi nezaposlenostiUnatoč padu zaposlenosti, riječka farmaceutska tvrt-ka Jadran Galenski Labo-ratorij ostvarila je planira-no i čak nadmašila uspjeh iz 2009. godine, kada je u toj tvrtki zaposleno 17 no-vih radnika. Naime, JGL je u 2010. godini zaposlio čak 30 novih suradnika. Ti su dobri rezultati u za-pošljavanju dostignuti za-hvaljujući ostvarenju pla-na prodaje i rasta izvoza te činjenici da je JGL svojim financijskim postignući-ma u protekloj godini mo-gao uložiti u unaprjeđenje i proširenje postojećih proi-zvodnih kapaciteta, te kon-stantno investirati u eduka-ciju i razvoj kadrova.

Broj 3664 , 14. veljače 2011.

Tvornica šećera Slado-rana iz Županje novi je vlasnik županjske Sla-vonije nove, tvornice s oko 100 zaposlenih koja se bavi proizvodnjom i prometom žitarica.

Odlučio je to Uprav-ni odbor Hrvatskog fon-da za privatizaciju, na sjednici održanoj proš-li tjedan. Kako je reče-no na sjednici, ponuda Sladorane, koja je ina-če u vlasništvu virovitič-kog Vira, jedina je pri-stigla ponuda za kupnju 76 posto dionica Slavo-nije nove, a ponuđeno je 57,28 milijuna kuna ili 14 posto više od iznosa koji se tražio natječajem. Sladorana se u ponudi obvezala na ulaganja teš-ka 10 milijuna kuna te zadržavanje svih radni-ka, a ugovor o kupnji bit će potpisan kroz mjesec dana. Dok se ugovor ne potpiše, u Upravi Slado-

rane nisu željeli komenti-rati u što će i kada uloži-ti najavljenih 10 milijuna kuna.

Na sjednici je prihva-ćeno i izvješće o prodaji dionica iz portfelja Fon-da na Zagrebačkoj burzi, održanoj krajem siječnja i početkom veljače. Interes za ponuđene dionice bio je iznimno slab - na pr-voj je dražbi ponuđeno 58 milijuna kuna potencijal-ne vrijednosti dionica, a ostvareno je samo 2,4 po-sto ili 1,39 milijuna kuna prihoda. Na drugoj draž-bi nudilo se 87 milijuna, a prodano je samo 1,94 po-sto ili 1,7 milijuna kuna. (J.F)

UPRAVNI ODBOR HRVATSKOG FONDA ZA PRIVATIZACIJU

Županjska Sladorana preuzima Slavoniju novu

6 Broj 3664 , 14. veljače 2011. Privredni vjesnik

Boris Odorčićodorcic@privredni.hr

I na je početkom 2007. godine započela ak-tivnosti na izdvaja-

nju djelatnosti skladište-nja prirodnog plina. Te su aktivnosti završile potkraj 2008. osnivanjem Inine tvrtke-kćeri Podzemno skladište plina (PSP), koja 1. svibnja 2009. prelazi u 100-postotno vlasništvo Plinacra. S Dragicom Kr-pan, direktoricom tvrt-ke PSP, razgovarali smo o pravcima razvoja, ula-ganjima te važnosti skla-dištenja tog energenta.

Kako ocjenjujete plin-sko tržište u Hrvatskoj? - Na hrvatskom plinskom tržištu nekoliko je različi-tih subjekata. Među njima svakako je najvažniji pro-izvođač, odnosno opskr-bljivač, a to je Inina tvrt-ka-kći Prirodni plin. K tome, važni su i opera-tor transportnog sustava Plinacro te operator skla-dišnog sustava PSP. Sva-ki od njih ima ulogu koja je određena Zakonom o energiji i Zakonom o tr-žištu plina. Posljednjih nekoliko godina u Hrvat-skoj se u područje opskr-be prirodnim plinom ulo-žilo mnogo financijskih sredstava. Ponajprije u iz-gradnju i modernizaciju transportnog sustava, na-ročito magistralnih plino-voda. To su bili najveći infrastrukturni energetski objekti u Hrvatskoj, a do 2014. godine će biti iz-građeno ukupno 2700 ki-lometara magistralnih plinovoda. Samo prošle godine je uloženo 1,3 mi-

lijarde kuna u izgradnju tog sustava.

Što izgradnja magistral-nih plinovoda omoguća-va tržištu?- Izgradnja magistralnih plinovoda potaknula je i ubrzala izgradnju distribu-cijske mreže, odnosno do-djelu koncesija u onim žu-panijama koje do sada nisu bile obuhvaćene plinofika-cijom. U prvom redu to su bile Primorsko-goranska županija i Istra, a sada je u tijeku dodjela koncesi-ja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok su koncesije u Šibensko-kninskoj i Za-darskoj županiji dodijelje-ne jednoj austrijskoj tvrtki. Dakle, razvijanjem distri-bucijskog sustava omogu-

ćava se brži gospodarski razvoj tih područja, a kraj-nji cilj je, za sve subjekte na tržištu plina u konačni-ci, povećanje potrošnje tog energenta.

Ali sad je kriza, potroš-nja je manja...- To je točno. Činjenica je da uslijed krize i rece-sije pada potrošnja plina. Ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Među-tim, u zadnje vrijeme iz-vješća Europske komisije i međunarodnih plinskih

organizacija otkrivaju da potrošnja raste, što je po-uzdan pokazatelj izlaska iz krize i gospodarskog opo-ravka, oživljavanja pro-izvodnje i industrijskog rasta u većini europskih zemalja. Vjerujem da će se to dogoditi i u Hrvat-skoj, da će se Vladinim mjerama ubrzati investi-cijske aktivnosti i da ćemo dostići ono povećanje po-trošnje prirodnog plina od pet posto godišnje koliko je predviđeno Strategijom energetskog razvoja.

Udio domaće proizvod-nje plina će u tome pa-dati, zar ne?- Naravno, u tim dugo-ročnim prognozama valja imati na umu predviđa-nja kako će padati doma-ća proizvodnja plina koja trenutačno osigurava iz-među 63 i 87 posto potre-ba - teško je točno reći jer

AKTUALNO

Jozo Vrdoljakvrdoljak@privredni.hr

U bivšim prosto-rijama nekadaš-njeg trgovačkog

giganta Razvitka iz Met-kovića otvorena je hlad-njača, otkupna stanica voća i povrća te skladi-šte Narodnog trgovačkog lanca (NTL). Hladnja-ča je izgrađena početkom 80-ih, a prema riječima čelnika NTL-a, danas je u odličnom stanju. Zgrada je od preuzimanja počet-

kom siječnja preuređena, tako da hladnjača zado-voljava sve standarde za čuvanje voća i povrća, ali i mesa i ribe. Jedini dio u koji još treba uložiti sred-stva je - zrionica banana. Kad se taj prostor dovr-ši, zaokružit će se cjelo-kupna investicija od se-dam milijuna eura u ovaj prostor.

U NTL-u planiraju još dvije investicije slič-ne vrijednosti, izgradnju hladnjača za otkup i skla-dištenje voća i povrća te izgradnju logističkih cen-tara. Planiraju oformiti centralno skladište u oko-lici Zagreba te hladnjaču i otkupnu stanicu u Slavoni-ji. “Tako bismo omogućili stalnu cirkulaciju robe na relaciji jug-zapad i time na-šim kupcima osigurali kon-tinuitet u opskrbi svježeg i kvalitetnog voća i povrća”, istaknuo je Tomislav Ma-

mić, vlasnik trgovačkog lanca Tommy.

Bez posrednikaPrema riječima Marti-na Evačića, predsjedni-ka Uprave NTL-a, voće i povrće otkupljivat će se di-rektno od proizvođača tako da će se izbjeći posredni-ci. “Rokovi plaćanja bit će kraći nego što su bili do-sadašnji, a plaćat ćemo u novcu a ne, primjerice, u umjetnom gnojivu kako je često bio slučaj. Poštivat će se sve odredbe ugovora”, istaknuo je Evačić koji je otkrio kako je NTL u pre-govorima i s jednim doma-ćim proizvođačem vode.

Josip Milavić, pred-sjednik Nadzornog od-bora NTL-a, smatra kako je ovo izvrsna prigoda za domaće stanovništvo. Kad imaju osiguran pla-sman, domaći proizvo-đači mogu planirati pro-izvodnju. “Na području doline Neretve planiramo otkupiti između 400 i 500 tona voća i povrća, uku-pne vrijednosti 100 mili-juna kuna”, kaže Milavić.

Stjepan Varga, di-rektor Čakovečkih mli-nova, rekao je kako NTL u ovom trenutku prodaje voća i povrća u vrijedno-sti oko 400 milijuna kuna. Kaže kako na tom područ-ju otkup počinje u ožujku,

a najviše planiraju otku-pljivati salatu, lubenice i, naravno, mandarine. “U ovoj godini Grupa NTL planira ujednačiti što veći dio zajedničkih poslov-nih procesa, završiti po-sao vizualne identifikaci-je uz obilježavanje svih prodajnih mjesta te prive-sti kraju najveći dio pri-prema za kapitalno pove-zivanje”, rekao je Varga. On napominje kako se na programu voća i povrća te svježeg mesa vodi naj-žešća bitka za konkuren-tnost i prepoznatljivost iz-među trgovačkih lanaca, a u tom je dijelu Grupa NTL, do sada, bila najma-nje orijentirana na zajed-ničku nabavu.Bosiljko Stanić, pred-sjednik Skupštine druš-tva NTL, najavio je i daljnje jače poveziva-nje društava okupljenih u Grupi NTL. “NTL je udru-ženje hrvatskih kompanija koje u borbi s kompanija-ma u stranom vlasništvu imaju težak zadatak - op-stati i izboriti se na trži-štu”, istaknuo je Stanić.

“Cilj nam je biti kon-kurentni i opstati na tr-žištu, a potrošačima po-nuditi najbolju moguću uslugu”, naglasio je Đuro Gavrilović, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora društva NTL.

NTL U METKOVIĆU OTVORIO NAJVEĆU HLADNJAČU

NTL: Plaćamo brzo i u gotovini!

Voće i povrće otkupljivat će se direktno od proizvođača

Na programu voća i povrća te svježeg

mesa vodi se najžešća bitka

Narodni trgovački lanac, prema riječima Martina Evači-ća, nastao je s ciljem objedinjavanja nabave, a danas je prerastao taj osnovni cilj jer se već više od 80 posto na-bave obavlja preko zajedničke tvrtke. Dvije godine na-kon spajanja dviju grupacija trgovačkih lanaca, u NTL-u je udruženo 13 vlasnika iz cijele Hrvatske. Godišnji pro-met članica NTL-a iznosi 8,3 miljarde kuna na gotovo 1600 prodajnih mjesta.

Cilj ostvaren, ide se dalje

DRAGICA KRPAN, DIREKTORICA TVRTKE PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA

Bez investiranja u nova skladišta Hrvatska će već 2015. biti u lošem položajuStrategija energetskog razvoja Hrvatske predviđa izgradnju dvaju novih skladišta prirodnog plina, u Grubišnom Polju i Beničancima, kako bi opskrba tim energentom dugoročno bila što sigurnija

Hrvatska će morati osigurati nove

količine uvoznog plina, i to iz sve

udaljenijih izvora kao što su neke afričke ili države

Bliskog istoka

uložit će se u 3 projekta u iduće 3 godine

oko 300 mil kn (

7Broj 3664 , 14. veljače 2011. www.privredni.hr

nema preciznih podataka. Dakle, Hrvatska će mora-ti osigurati nove količine uvoznog plina, i to iz sve udaljenijih izvora kao što su neke afričke ili države Bliskog istoka. Sve to re-zultira poskupljenjem, tj. višim cijenama plina, a isto tako i smanjivanjem energetske neovisnosti.

Što je potrebno učiniti kako bi Hrvatska u op-skrbi plinom bila što ne-ovisnija?- Prije svega, potrebno je povećati skladišne kapa-

citete. Sve zemlje u svi-jetu to čine. Trenutačno u Europi zapremina posto-jećih skladišta plina izno-si 86 milijardi prostornih metara. Do 2025. godine se planira ili je u tijeku iz-gradnja skladišnih kapaci-teta koji mogu prihvatiti još 50 milijardi prostor-nih metara plina. Strate-gija energetskog razvoja Hrvatske predviđa izgrad-nju dvaju novih skladišta prirodnog plina, u Grubiš-nom Polju i Beničancima, kako bi opskrba tim ener-gentom dugoročno bila

što sigurnija. Bez investi-ranja u nova skladišta pli-na Hrvatska će sasvim si-gurno već 2015. godine biti u lošem položaju.

Gdje će se i kada nova domaća skladišta početi graditi?- Nakon što je PSP izdvo-jen iz Ine, napravljen je plan razvoja koji ide u tri pravca. Prema prvom, do-građuje se jedini postojeći skladišni sustav u Hrvat-skoj, onaj u Okolima. Tako je cilj tvrtke, na čemu se intenzivno radi od 2009.,

povećati radni volumen u Okolima sa 550 milijuna na 630 milijuna prostor-nih metara plina te, što je najvažnije, povećati izla-zni kapacitet povlačenja tog energenta iz skladišta. To će omogućiti povećanu sigurnost opskrbe u uvje-tima povećane potrošnje plina, tzv. vršne potrošnje u najhladnijim zimskim uvjetima. Dogradnjom i rekonstrukcijom skladišta u Okolima, u okviru prob-nog rada već je ostvare-na rekordna isporuka od 280.000 prostornih me-tara na sat, a 2009. godi-ne, kada je Plinacro kupio PSP, bilo je moguće ispo-ručiti 240.000 prostornih metara na sat. Istodobno, radi se i na realizaciji dru-gog projekta, tj. dobivanju koncesije za izgradnju no-vog vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju. Istra-živanja su pokazala kako geološka struktura na toj lokaciji omogućava da se iz malog radnog obuj-ma skladišta od 25 mi-lijuna prostornih metara dobije veliki kapacitet po-vlačenja. Na taj način bi se Grubišno Polje poveza-lo s Okolijem. S obzirom na to da se to novo skladi-šte može više puta puniti i prazniti tijekom najhladni-jeg dijela godine, tim po-vezivanjem bi se povećale radne karakteristike skla-dišta u Okolima. No, pri-je početka gradnje Grubiš-nog Polja valja raspisati natječaj kako bi se dobi-la koncesija, a dogovori s Ministarstvom gospodar-stva, rada i poduzetništva su u tijeku. Treći projekt je izgradnja većeg regional-nog skladišta u Beničan-

cima, obujma do dvije mi-lijarde prostornih metara. Pilot-projekt bi trebao za-početi nakon 2015. godi-ne, a u njega bi se treba-li uključiti i zainteresirani partneri. Riječ je o komer-cijalnom, a ne samo stra-teškom projektu. Ukratko, to su tri ključna projekta u koje se u sljedeće tri godi-ne planira uložiti otprilike 300 milijuna kuna.

Jeste li zadovoljni poslo-vanjem i ulogom koju tvrtka PSP ima u Hrvat-skoj? - Uloga tvrtke PSP, kao operatora skladišnog su-stava, definirana je zako-nom i podzakonskim akti-ma. Glavna mu je zadaća osigurati siguran i pouz-dan sustav skladištenja plina. Trenutačno radimo samo za jednu ugovornu stranu – Inu, s kojom ima-mo sklopljen ugovor do 2014. godine. Već nakon toga, a i prije, sasvim si-gurno ćemo pregovarati s drugim mogućim zakup-cima jer zakon omoguća-va i skladištenje za više energetskih subjekata. Fi-nancijskim rezultatima sam iznimno zadovoljna. Na kraju 2009. imali smo 62 milijuna kuna neto do-biti koju je Plinacro, kao vlasnik, u cijelosti zadr-žao radi vraćanja kredita

EBRD-u koji je podigao kako bi kupio PSP.

A odnosom i razumi-jevanjem vladajućih struktura za vaš sektor i ulaganja? - Svi strateški projekti prelaze mandat jedne vla-sti i nije uvijek lako vlada-jućim garniturama obja-sniti zašto je dugoročno dobro nešto graditi, po-sebice strateške projek-te. Zato je ponekad teško objasniti i zašto je bitno ulagati u nove skladišne kapacitete. Od Ministar-stva gospodarstva, rada i poduzetništva smo dobi-li suglasnost za plan ra-zvoja, i intenzivno ra-dimo na realizaciji svih projekata. Kako bismo projekte započeli i zavr-šili u planiranim rokovi-ma, potrebno je donijeti podzakonske akte, ured-be, pravilnike, te što prije objaviti natječaj za dodje-lu koncesije za izgradnju skladišta plina u Grubiš-nom Polju. Smatram da je moguće ubrzati sve te ak-tivnosti, to je obveza i od-govornost svih subjekata, u skladu s odlukama Vla-de i Katalogom investicij-skih projekata iz područja energetike.

Hoće li se mijenjati tari-fe za skladištenje plina?- Cijena koja se plaća za skladištenje plina i od koje ostvarujemo prihod propi-sana je još 2009. Premda smo zatražili povećanje te tarife zbog plana ulaganja, ona je još uvijek nepromi-jenjena. Prema dostupnim informacijama, ostat će i dalje ista, dakle 0,27 kuna po prostornome metru.

INTERVJU

DRAGICA KRPAN, DIREKTORICA TVRTKE PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA

Bez investiranja u nova skladišta Hrvatska će već 2015. biti u lošem položajuStrategija energetskog razvoja Hrvatske predviđa izgradnju dvaju novih skladišta prirodnog plina, u Grubišnom Polju i Beničancima, kako bi opskrba tim energentom dugoročno bila što sigurnija

Od Ministarstva gospodarstva dobili smo suglasnost za plan razvoja, i intenzivno radimo na realizaciji svih projekata

Smatrate li da cijena plina treba rasti?- O cijeni plina i o tome koliko bi ona trebala iznositi teško mi je govoriti. Posebno o tomu što je zapravo njegova tržišna cijena. Je li to ona cijena koju je tržište u stanju platiti i koju odre-đuje kupovna moć potrošača, ili pak ona koja postoji u drugim, razvijenim zemljama gdje je standard mnogo bolji nego u Hrvatskoj. Ponekad mi se čini da stručnjaci koji o tome priča-ju govore različitim jezicima. Prema nekim podacima, cijena domaće proizvodnje plina na sjevernom Jadranu je oko 70 lipa po prostornome metru. Ali taj podatak nije objavila Ina, kao proizvođač. Stoga, zaista nije jednostavno reći kolika bi cijena plina zapravo trebala biti.

Što je tržišna cijena plina?

magistralnih plinovoda bit će izgrađeno do 2014. u Hrvatskoj

2700 km(potreba osigurava domaća proizvodnja plina

između 63 i 87% (

8 Broj 3664 , 14. veljače 2011. AKTUALNO Privredni vjesnik

*vijesti

Ugovori s HTZ-om od 6,1 milijun kuna Predstavnici 12 domaćih turističkih agencija potpi-sali su s ministrom turizma Damirom Bajsom ugovo-re za udružene tržišne ak-tivnosti u novim turistič-kim programima Ostani u Hrvatskoj te Upoznaj Hr-vatsku. U sklopu progra-ma Ostani u Hrvatskoj Hr-vatska turistička zajednica zaprimila je 35 zahtjeva za putovanja školske djece, za što će se izdvojiti 2,7 mili-juna kuna ili 45 posto više nego 2009. Tim je progra-mom obuhvaćena treći-na hrvatskih maturanata, a zbog subvencije od 200 kuna po učeniku cijena aranžmana maturalnih pu-tovanja bit će od 10 do 15 posto jeftinija. Za program Upoznaj Hrvatsku u HTZ je došlo 96 zahtjeva, a uku-pno će se dodijeliti 3,4 mi-lijuna kuna. Predviđa se kako će temeljem tog pro-grama u turistički nerazvi-jena područja ove godine doći više od 33.000 turista.

EK sufinancira projekt BIOCentarPoslovno-inovacijskom centru Hrvatske BICRO Europska komisija odo-brila je projekt izgradnje i pokretanja BIOCentra, in-kubacijskog centra za bi-oznanost i komercijali-zaciju znanosti. Ukupna investicija u taj projekt iznosi 18,8 milijuna eura, od čega 16,4 milijuna eura otpada na izgradnju, nad-zor i opremanje što će biti financirano putem Ipe.

Nova suradnja IGH-a i Stipić GrupeNakon potpisivanja ugo-vora o prijenosu poslovnih udjela, Institut IGH i Sti-pić Grupa suvlasnici su po 50 posto temeljnog kapita-la u društvu Elpida u čijem je vlasništvu nekretnina nekadašnje tvornice Nada Dimić u Branimirovoj uli-ci u Zagrebu. Stipić Gru-pa i IGH zajedno će razviti projekt poslovne namjene te će ga ponuditi na tržištu.

Igor Vukićvukic@privredni.hr

Z ajedničkom jav-nom nabavom Vlada ove godine

namjerava uštedjeti 350 milijuna kuna, istaknula je premijerka Jadranka Kosor na prošlotjednom okruglom stolu o središ-njoj javnoj nabavi. Prvi dokaz za te tvrdnje već postoji: u pola godine, od srpnja do prosinca 2010., centraliziranom javnom nabavom ušteđeno je 72,6 milijuna kuna.

Samo na kupnji auto-mobila za državne potrebe ušteđeno je 38,9 milijuna kuna, 22,5 milijuna sma-njeni su troškovi goriva, dok je nabava tinte i tone-ra za ministarstva i druge vladine agencije smanji-la trošak proračuna za 10 milijuna kuna. “Prije tog načina nabave toneri su se kupovali po 900 kuna, a sada ga dobivamo za manje od 500 kuna”, ista-knuo je Dražen Ivanušec, predstojnik Ureda za središnju javnu nabavu.

Premijerka Kosor pro-cijenila je da će ove godi-ne preko objedinjene jav-ne nabave na uslugama mobilne telefonije držav-ni proračun uštedjeti 38 milijuna kuna, a na uslu-gama fiksne telefonije još 30 milijuna kuna. Kupnja uredskog materijala bit će jeftinija za 25 milijuna kuna, dok će namještaj za urede stajati 40 milijuna kuna manje nego ranije. Kad budu gotovi natječaji koji su u tijeku, uštedjet će se i na uslugama čišćenja (procjenjuje se oko devet milijuna kuna) te poštan-skim uslugama (oko dva

milijuna kuna). Na kupnji vode, i to obične, a ne one s posebnim voćnim okusi-ma, uštedjet će se sljede-ćih milijun kuna.

Malo žalbiZajedničkom nabavom kupuje se 18 kategorija proizvoda, a među njima je i cvijeće za protokolar-ne potrebe. Na postupke objedinjene nabave dosad je bilo podneseno šest žal-bi. Četiri su odbačene kao neosnovane, a dva žalbe-na procesa još su u tijeku.

Ured za središnju jav-nu nabavu provodi i stan-dardizaciju svih roba koje se kupuju za potrebe dr-žavnih institucija. Sa Šu-marskim fakultetom do-govara se izrada preciznog kataloga uredskog namje-

štaja koji bi se ubuduće nabavljao. Osim potica-nja domaće proizvodnje, nastojat će se i promovi-rati korištenje ekoloških i štedljivih materijala.

Prema riječima pred-stojnika Ivanušeca, u bu-dućnosti će se nastoja-ti izbjeći i dosad uočeni nedostaci u javnoj naba-vi. Uz ostalo, dodatno će se obrazovati zaposleni u ministarstvima koji su za-duženi za javnu nabavu. Događalo se dosad da iz jednog ministarstva dođu dva ili tri zahtjeva za na-bavu nekog materijala, a pojedini naručitelji nisu obaviješteni da je dru-gi odjel ministarstva po-slao svoju narudžbu. Ili su zahtjevi neprecizni i sla-bo obrazloženi. “Pitamo

ih neki put, zašto im baš treba taj, novi i skupi, fo-tokopirni uređaj koji su naručili. Odgovore nam da ne znaju zašto, ali su, eto, imali novac za naba-vu uređaja pa su htjeli sli-čan uređaj kao stari, samo noviji”, objašnjava Ivanu-šec. S druge strane, katkad je teško dobiti kvalitetne ponude. “Neki ponuđa-či postupaju kao da ih se ne tiče Zakon o javnoj na-

bavi. Ponekad mislimo da to rade namjerno, da ‘za-mute vodu’”, rekao je Iva-nušec.

Sa sličnim problemi-ma sretali su se u Slove-niji kad su prije pet godi-na kretali s objedinjenom nabavom. “Neki ministri rekli su nam da im damo iPhone, kad se pojavio, ali

to nije bilo moguće. Do-bili su Blackberryje koje smo kupovali po znat-no nižoj cijeni od tržiš-ne”, ispričao je Sašo Ma-tas iz slovenske Agencije za javnu nabavu. Telefo-ne Blackberry dobivali su po 120 eura, u odnosu na 500 eura koliko je koštao na slobodnom tržištu.

Razlike u cijenamaCijene koje država posti-že u Sloveniji niže su 20 posto od cijena koje pla-ćaju veliki privatni naru-čitelji. Slovenski ured na-ručuje čak i zrakoplovne karte za državne dužno-snike. Plan je da se uštedi do 50 milijuna eura u od-nosu na raniju pojedinač-nu nabavu ministarstava i državnih agencija.

Austrijska iskustva sa zajedničkom nabavom, koja su korištena u Slo-veniji i Hrvatskoj, vrlo su ohrabrujuća i za male tvrtke. U Austriji se obje-dinjenom javnom naba-vom, uz državna poduze-ća i ministarstva, koriste i bolnice i sveučilišta. Po-nuđači dolaze iz krugo-va multinacionalnih IT kompanija pa sve do ma-lih pekarnica. To je je-dan od elemenata koje nastoji prihvatiti i hrvat-ski Ured za središnju jav-nu nabavu. Povoljne cije-ne se mogu ispregovarati s velikim kompanijama, ali će se, prema riječima Dražena Ivanušeca, na-stojati osigurati i sudjelo-vanje malih i srednjih po-duzeća. Malim tvrtkama sugerira se udruženi na-stup kako bi u zajednič-kim ponudama bio saču-van i njihov pojedinačni interes.

ŠTEDNJA U DRŽAVNIM PODUZEĆIMA I AGENCIJAMA

Zajedničkom nabavom do uštede od 350 milijuna kunaNa kupnji automobila uštedjelo se 38,9 milijuna kuna, na gorivu još 22,5 milijuna, a i nabava tinte i tonera za ministarstva i vladine agencije u proračunu je ostavila čak 10 milijuna kuna

Uz ostalo, dodatno će se obrazovati zaposleni u ministarstvima koji su zaduženi za javnu nabavu

kupuje se zajedničkom nabavom

18 kategorija proizvoda(ušteđeno u samo pola godine

72,6 mil kn (

U Sloveniji se zajednički nabavljaju čak i usluge foto-grafiranja za pojedine institucije. No pojavila se i situ-acija kartelnog dogovaranja ponuđača. Primjerice, u prvoj godini su tri telekomunikacijske kompanije na-stupile na natječaju kao konkurenti, ali se iduće godine pojavio samo jedan ponuđač koji je u stvari predstav-ljao zajedničku ponudu triju ranijih konkurenata. Slučaj je preuzeo Ured za zaštitu konkurencije i pokrenuo po-stupak za protuzakonito kartelno djelovanje.

Slovensko iskustvo s kartelima

9Broj 3664 , 14. veljače 2011. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

*vijesti

Poticaji poduzetnicima od 420 milijuna kuna U organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Žu-panijske komore Pula u Puli je održana 18. gos-podarska izložba hrane, piće i ugostiteljske opre-me Histria, na kojoj je nastupilo 213 izlagača iz 16 hrvatskih županija te Bosne i Hercegovine i Srbije. Ovogodišnjom Histrijom Komora Pula obilježila je stotu obljet-nicu Prve istarske pokra-jinske izložbe te je pri-kazana današnja ponuda istarskih vina. Tom je prigodom državni tajnik u Ministarstvu gospodar-stva, rada i poduzetništva Ivan Bubić najavio kako će ove godine za malo i srednje poduzetništvo biti ponuđeno 420 mili-juna kuna državnih poti-caja kroz razne natječaje koje raspisuje to mini-starstvo.

JPP traži široku suglasnost

Javno privatno partner-stvo kao razmjerno nov oblik financiranja javnih potreba ima velike po-tencijale, ali nije priklad-no za sve projekte. U pra-vilu ga je bolje provoditi kod većih projekata koji imaju ekonomskog smi-sla, a posebno je važ-no postići široku politič-ku suglasnost kako bi se minimizirao rizik poli-tičkih promjena, upozo-reno je na prošlotjednoj međunarodnoj konfe-renciji o JPP-u održa-noj u Zagrebu. Hrvatska je u izradi zakonodav-nog okvira za JPP dale-ko odmaknula, ali prak-sa je još uvijek razmjerno siromašna. U pripremi je nekoliko novih projeka-ta JPP-a, među kojima je najizglednija izgradnja novog terminala Zrač-ne luke Zagreb, ulaganje vrijedno oko 1,5 milijar-di kuna, za koje bi natje-čaj mogao biti raspisan u roku od tri mjeseca.

Igor Vukićvukic@privredni.hr

P et brodogradili-šta koja su u po-stupku restruk-

turiranja i prodaje plaćat će koncesijsku nakna-du od tri kune po četvor-nom metru zauzete povr-šine pomorskog dobra. Vlada je u četvrtak odlu-čila da će škverovi plaćati i promjenjivi iznos konce-sijske naknade u iznosu o jedan posto godišnjeg pri-hoda. Tri dana ranije, na zatvorenoj sjednici Vlade, prihvaćen je sporazum po kojem se brodogradilišti-ma otpisuju raniji dugovi za korištenje pomorskog dobra, procijenjeni na osam milijardi kuna. Tim se odlukama za brodogra-dilišta u Rijeci, Kraljevi-

ci, Trogiru te dva splitska škvera (BSO i Brodo-split) dovršava proces za-konskog uređenja njiho-va statusa, potrebnog za ispunjenje obveza iz pre-govaračkog poglavlja 8. Sada je odluka na kupci-ma, odnosno, Europskoj uniji.

Ministar gospodar-stva Đuro Popijač infor-mirao je Vladu o prove-

denom natječaju za riječki 3. maj. Pristigla je jedna ponuda, tvrtke Jadranska ulaganja, iza koje stoji po-

duzetnik Danko Končar. Vlada je prihvatila prijed-log da se s tom tvrtkom nastave pregovori. Po-pijač je dodao da će Mi-nistarstvo gospodarstva ponude za brodogradili-šta proslijediti na ocjenu Agenciji za zaštitu tržiš-nog natjecanja i Europ-skoj komisiji. U pregovo-rima o prodaji trebali bi biti definirani svi elementi

bitni za daljnji rad i opsta-nak brodogradilišta, ista-knuo je Popijač.

Naprijed ekologija Za poticaje ekološkoj po-ljoprivredi država će ove godine izdvojiti oko 70 milijuna kuna. Prihvaćen je Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede do 2016., koji bi trebao po-taknuti jači razvoj te gra-

ne. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao je da će u 2012. za poticaje i druge agroekološke mjere biti izdvojeno 85 milijuna kuna, a 2013. godine oko 100 milijuna kuna.

Iako Hrvatska ima iz-vrstan potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede, sada se takva imanja pro-stiru samo na nešto više od 14.000 hektara, što je 1,29 posto ukupnih obra-divih površina. To je ipak, znatan napredak od 2007., kada se ekološki obra-đivalo 7500 hektara, na-glašava Čobanković. Ak-cijskim planom razvoja predviđa da se do 2016. ekološkom proizvodnjom obuhvati oko osam posto obradivih površina, a broj proizvođača znatno pove-ća sa sadašnjih 1125.

SJEDNICA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

KORAK BLIŽE RJEŠAVANJU STATUSA BRODOGRADILIŠTAPet brodogradilišta plaćat će koncesijsku naknadu od tri kune po četvornom metru zauzete površine pomorskog dobra. Nastavljaju se i pregovori za riječki 3. maj

Za poticaje ekološkoj

poljoprivredi država će izdvojiti oko 70

milijuna kuna

S ciljem što boljeg plasmana proi-zvoda s oznakom

Hrvatski otočni proizvod (HOP) u Splitu je prote-klog tjedna osnovana za-druga Hrvatski otočni pro-izvod sa sjedištem u Visu.

Ministarstvo mora, prometa i infrastruktu-re vjeruje kako će osni-vanje zadruge pridonijeti razvoju projekta Hrvatski otočni proizvod koji je po-krenulo 2007. godine, do-brom plasmanu proizvo-da nositelja te oznake, ali i boljem životu pa tako i

ostanku stanovništva na hrvatskim otocima.

Nakon Skupštine na kojoj je bilo 19 nositelja te oznake, predstavnici Hrvatskog saveza zadru-ga i predsjednica Savjeta projekta, Ugovor o osni-vanju zadruge potpisalo je 19 osnivača.

Predsjednik Skupšti-ne je Joško Šantić, vla-snik obrta Brač fini sapu-ni. Toni Bunčić, vlasnik obrta Poje (Vis), Andri-ja Carić, upravitelj PZ-a Svirče (Hvar), Fanito Žu-vela, vlasnik obrta Tor-

kul (Korčula), Zrinka Tolno, vlasnica Gorke na-ranče (Vis), i Duško Vi-dov, upravitelj ribarske zadruge Kali (Dugi otok) imenovani su za člano-ve nadzornog odbora, a upravitelj zadruge je Veli-mir Mratinić, vlasnik obr-ta Brojne s otoka Visa.

Za proizvođače besplatnoOznaku kvalitete HOP do sada je dobilo 70 otočnih proizvođača (od kojih pet eko proizvođača) za 168 proizvoda i proizvodnih

linija sa 16 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Prvić, Ugljan,

Pašman, Mljet, Lošinj, Pelješac). Riječ je o pre-hrambenim, kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima. Nositeljima oznake HOP Ministarstvo

pomaže na razne načine kako bi se što bolje pozici-onirali na domaćem i ino-zemnom tržištu, a oznaku proizvođači dobivaju be-splatno. Taj je projekt pre-poznatljiv i specifičan jer je riječ o proizvodima vr-hunske kvalitete, izrađe-nima u malim serijama i većinom manufaktur-ne proizvodnje. Zbog tih je karakteristika projekt HOP - koji ne cilja na ma-sovnu publiku, a uz izni-mnu kvalitetu nudi i ra-znovrsnost - postao pravi hrvatski brend. (J.V.)

NA VISU OSNOVANA ZADRUGA HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD

S otoka - samo najbolje

Oznaku kvalitete HOP do sada je

dobilo 70 otočnih proizvođača

bit će izdvojeno za agroekološke mjere 85 mil kn u 2012. (

u iste svrhe izdvojit će se 2013.oko 100 mil kn(

Osnivanje zadruge trebalo bi pridonijeti razvoju projekta Hrvatski otočni proizvod, ali i boljem životu pa time i ostanku stanovništva na otocima

10 Broj 3664 , 14. veljače 2011. PV ANALIZA Privredni vjesnik

proizvodi hrvatska drvna industrija

5,6 mil m2 parketa (

Drago Živkovićzivkovic@privredni.hr

R ecesija je u Hr-vatskoj počela u drvnoj indu-

striji i od kraja 2008. do kraja 2010. ugasila preko 9000 radnih mjesta. Od tada se na posao vratilo između 700 i 800 radni-ka pa je manjak još uvijek oko 8500. Ako je sudi-ti po početku ove godine, oporavak drvne industri-je mogao bi biti uvod u oporavak cijeloga gospo-darstva. U izlasku iz krize svakako pomažu i pozi-tivni trendovi na glavnim izvoznim tržištima, po-sebno njemačkom, gdje je graditeljstvo ponovo u uzletu, a oporavlja se i tr-žište nekretnina. Potvr-dila su to i tri najvažnija sajma unutarnjeg uređe-nja u Njemačkoj, održana u drugoj polovini siječ-nja: IMM u Kölnu, Do-motex u Hannoveru i BAU u Münchenu. Kri-

za više definitivno nije glavna gospodarska tema u Njemačkoj, a upravo se kroz jačanje graditeljskog sektora očekuje daljnja stabilizacija ekonomskog rasta. Najsnažniji dojam sa sajma BAU u Mün-chenu je veliki optimizam njemačkih dobavljača i kupaca, što je naravno pojačalo i optimizam hr-vatskih izlagača, koji su se u Hrvatsku vratili s na-javama dobrih poslova u 2011. godini.

Ekspanzija već šest godinaNjih se šest (Parketi Pož-gaj, DIN Novoselec, Pan parket, Drvoproizvod, DIP Karlovac i Lipa) u or-ganizaciji Drvnog klaste-ra iz Delnica zajednički predstavilo u Münchenu, dok je Exportdrvo ima-lo vlastiti izložbeni pro-stor. Izložene su kvalitet-ne drvene podne obloge, na bazi slavonskog hrasta, uključujući i neke inova-

cije. Hrvatski parket pra-ti kvalitetu i inovativnost vodećih europskih proi-zvođača, a ekspanzija tog dijela drvne industrije tra-

je već šest godina. Sa 2,2 milijuna četvornih meta-ra parketa u 2004. došlo se do 5,6 milijuna u 2010. godini, od čega se 70 po-sto plasira u izvoz. Vri-jednost izvoza prošle je godine iznosila oko 850 milijuna dolara, od čega na Njemačku otpada oko 180 milijuna dolara. Rast izvoza je prema 2009. bio oko 12 posto. U struktu-ri izvoza u Njemačku do-minira namještaj, a parket je u ekspanziji. Hrvatskim proizvođačima na ruku

ide to što se u Njemačkoj u pravilu traži FSC certifi-kat (međunarodna potvr-da održivog gospodarenja šumama), a Hrvatska ga od 2001. ima za sve svo-je šume.

Pada potražnja za egzotamaHrvatski su parketari, kako kaže direktor Drv-nog klastera Marijan Kavran, zadržali visoko mjesto na europskom tr-žištu, prije svega kvalite-tom parketa i korektnim rokovima, a uz to se okre-ću novim tržištima. EU nam je i dalje glavno trži-šte, no zemlje poput Rusi-je i Turske pokreću velike investicije u kojima treba dosta parketa. Hrvatska je treći dobavljač parke-ta u EU-u, a u proizvodnji masivnog parketa zauzi-ma četvrto mjesto u svije-tu. Hrast ostaje najtraže-nija vrsta drva, s oko 40 posto udjela u proizvod-nji parketa, što s obzi-

UZLET DRVNE INDUSTRIJE

Slavonski hrast osvaja europske podove,egzotika u defenz iviHrvatska je treći dobavljač parketa u EU-u, a u proizvodnji masivnog parketa zauzima četvrto mjesto u svijetu. Hrast ostaje najtraženija vrsta drva, što s obzirom na poznatu kvalitetu slavonskog hrasta našim proizvođačima otvara nove prilike na rastućem tržištu

Veliki hit ove je godine seljački

pod, za kojim je potražnja veća od

ponude

Očekujemo rast na svim tržištima, osim Hrvat-ske i zemalja bivše Ju-goslavije. Prodaja parketa nam sta-gnira, ali seljačkog poda smo u siječnju 2010. pro-izvodili između 11.000 i 12.000 kvadrata, a sada radimo od 22.000 do 23.000 kvadrata mjeseč-no. Očekujem da će ta količina rasti jer su se Englezi vratili na trži-

šte, najviše zbog investi-cija za Olimpijske igre u Londonu iduće godine, a i sve više Rusa se raspi-tuje za naš seljački pod. Čekaju nas slatke muke jer će potražnja biti veća nego ponuda, što bi mo-glo pridonijeti i rastu ci-jena. U isto vrijeme, pro-izvodnja u Kini pada jer imaju problema sa siro-vinom i uglavnom ne-maju FSC certifikat. U

Münchenu smo dogovo-rili prodaju 15.000 kva-drata seljačkog poda u Engleskoj, s isporukom već u veljači.

U Njemačku najviše izvozimo gotovi višesloj-ni parket i masivne plo-če za namještaj. Na tržište smo izbaci-li inovaciju, troslojni se-ljački parket širine 40 centimetara i dužine do tri metra. Kupci u Engle-skoj su jako zainteresi-rani, ali ograničeni smo količinama jer nam tre-ba kvalitetna sirovina. Imamo i prodajni salon

u Münchenu, koji je tek ove godine postao ren-tabilan, ali bez ulaganja u distribuciju nemoguće je širiti tržište. Kvalite-tom hrasta sigurno može-mo konkurirati, problem su dosta niske cijene jer parket dolazi sa svih stra-na. Za ostala tržišta tra-žimo distributere i uvo-znike, to nam uspijeva u Engleskoj, Francuskoj i Belgiji, u Izraelu nismo

nažalost uspjeli. Proda-ja kod kuće nam je pala i tu nismo optimistični, pa ćemo i dalje ustrajavati na izvozu.

MORIS PULJIZ, SPAČVA:

Čekaju nas slatke muke

IVAN POŽGAJ, PARKETI POŽGAJ:

Bez ulaganja u distribuciju nema širenja

hrvatski parket u usporedbi s poljskim

15% jeftiniji (

11Broj 3664, 14. veljače 2011.www.privredni.hr

rom na poznatu kvalitetu slavonskog hrasta našim proizvođačima otvara nove prilike na rastućem tržištu. Na svim tržištima traži se certificirani par-ket, a veliki hit ove je go-dine seljački pod (široke i dugačke lamele rusti-kalnog oblika iz masiv-nog hrasta), za kojim je potražnja veća nego po-nuda, pa tako vinkovač-ka Spačva trenutačno ne

uspijeva proizvesti do-voljno za sve narudžbe. Znatno je pala potražnja za egzotičnim materija-lima pa njemački projek-tanti sve češće na podo-vima izbjegavaju tamne i ekstravagantne egzotič-ne vrste drva poput maha-gonija ili tikovine, dok se

često upravo tamno obo-jeni hrast koristi kao al-ternativa egzotama. Cilj-na skupina hrvatskih parketara su uvoznici, ve-letrgovci, ali i projektan-ti, koji nažalost još uvijek razmjerno slabo pozna-ju naše drvne proizvode, a često ih i poistovjećuju s masovnim proizvodima s istoka Europe, nerijetko niske kvalitete i niskih ci-jena.

Brend ipak jačaPrema riječima Bran-ka Banovića, zastupni-ka više hrvatskih tvrt-ki u Njemačkoj, tamošnji veletrgovci koji se razu-miju u drvo znaju za sla-vonski hrast, pa i jasen, dok je podopolagačima on uglavnom nepozna-nica jer su bombardira-ni parketom iz Poljske i ostalih država pa ne razli-kuju podrijetlo sirovine. Brend hrvatskog parke-ta u Njemačkoj tako je još uvijek razmjerno slab

iako su napori uloženi u brendiranje zadnjih godi-na ipak dali rezultate, pa raste broj njemačkih ve-letrgovaca koji prepozna-ju vrijednost slavonskog hrasta. Konkurentnost na-ših proizvođača se na po-četku ove godine znatno popravila budući da su na istoku Europe, u Poljskoj i Ukrajini, porasle cijene sirovina. Stoga se neki ve-liki europski kupci okre-ću novim dobavljačima, a hrvatski parket sada je 15 posto jeftiniji od polj-skog. Naši proizvođači imaju konkurentne nove proizvode, prilagodili su se standardima brze ispo-ruke i osnivaju predstav-ništva u Njemačkoj. Prvi kontakti i poslovi ostva-reni na sajmovima u Nje-mačkoj ukazuju, predvi-đa Kavran, na to da bi se hrvatska drvna industrija ove godine mogla pribli-žiti rekordnoj 2008., kada je izvoz dostigao 960 mi-lijuna dolara.

U strukturi izvoza u Njemačku dominira namještaj, a parket je u ekspanziji

Slavonski hrast osvaja europske podove,egzotika u defenz iviHrvatska je treći dobavljač parketa u EU-u, a u proizvodnji masivnog parketa zauzima četvrto mjesto u svijetu. Hrast ostaje najtraženija vrsta drva, što s obzirom na poznatu kvalitetu slavonskog hrasta našim proizvođačima otvara nove prilike na rastućem tržištu

IMM, Domotex i BAU potvrdili su da Nijemci i dalje domi-niraju u organizaciji sajmova i da su sajmovi ostali ne-zaobilazni dio poslovne kulture. Ovogodišnji BAU, koji se inače održava bijenalno, okupio je 1900 izlagača iz preko 40 zemalja, mnogo više nego prije dvije godine, što potvrđuje da je Njemačka definitivno izišla iz recesi-je. Sajam bilježi više od 200.000 posjetitelja iz 150 ze-malja svijeta, na izlagačkoj površini većoj od 180.000 četvornih metara. Direktor sajma BAU Mirko Arend (za Nijemca neobično ime dobio je po želji svoje bake, koja je kao dijete živjela u Zagrebu) kaže da se i u Njemač-koj očekivalo da će internet pomalo istisnuti sajmove, ali pokazalo se da je osobni kontakt u poslovanju ne-zamjenjiv. Za činjenicu da je Njemačka razmjerno brzo i bezbolno izišla iz recesije Arend nema jednoznačnog objašnjenja. Smatra da je to rezultat kombinacije nekih mjera njemačke vlade, ali i sretne okolnosti središnjeg položaja Njemačke u Europi, kao i blagotvornog utjeca-ja zajedničke europske valute na poticanje robne raz-mjene u eurozoni.

Lipa je izložila mozaik- parket i klasični parket, u Münchenu smo bili prvi put, na Domotexu već šesti put. Oko 90 po-sto izvoza nam ide u Nje-mačku, ostalo uglavnom u Švicarsku, Švedsku i Dan-sku. Prodaja mozaik-par-keta nam je pala tijekom recesije, ali imali smo sre-ću da smo uoči krize uveli proizvodnju klasičnog par-keta pa smo uspjeli zadr-

žati prihode i zaposlenost. Godišnje proizvodimo iz-među 320.000 i 350.000 četvornih metara mozaik-parketa i 100.000 četvornih metara klasičnog parke-ta. Hrast čini oko 70 po-sto, ostalo je bukva, jasen, javor i bagrem. Imamo ka-pacitete za povećanje proi-zvodnje, ali nam nedostaje hrasta. Pilimo oko 45.000 trupaca godišnje, od toga je lani hrasta bilo 15.000,

a optimalno bi bilo 25.000. Očekujem da će ova godi-na biti bolja nego 2010. jer sada imamo narudžbi više nego kapaciteta.

DIN Novoselec se već petu godinu zaredom predstavio na sajmu IMM u Kölnu.Pokazali smo svoje nove kolekcije Country Line klasičnog dizajna te mo-derne linije De-line i Vi-sby, uz nekoliko novih modela stolova. Na tržište Zapadne Europe plasiramo oko 90 posto namještaja, pa nam je sajam u Kölnu iznimno važan. Na sajmu

BAU u Münchenu pred-stavili smo program svojih drvenih podova, posebno masivni parket, popularan u Zapadnoj Europi. Dosta nam pomaže i FSC certifi-kat, pa smo ostvarili dobre kontakte u kojima domini-raju njemački veletrgovci, ali i kupci iz Dubaija, Ira-na i Turske. Ako je suditi po sajmu BAU, Zapadna Europa se oporavila, puno se radi i gradi. Hrvatski

proizvođači imaju dobru sirovinu i dobar imidž, a napori uloženi u promidž-bu slavonskog hrasta daju ploda.

Sajmovi ostaju nezamjenjivi

DamjaN mEštrić, Lipa:

Nedostaje nam hrasta

tamara SvEtiNa, DiN NovoSELEc:

Imamo dobru sirovinu i dobar imidž

hrvatski parket u usporedbi s poljskim težak lanjski izvoz parketa iz Hrvatske

15% jeftiniji 850 mil USD(

12 Broj 3664 , 14. veljače 2011. PRIČA S RAZLOGOM Privredni vjesnik

Jasminka Filipasfilipas@privredni.hr

P očetkom ove go-dine na snagu je stupio Pravilnik

Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kojim se regulira rad liječni-ka specijalista iz javnog zdravstva u privatnim or-dinacijama. Premda je ograničavanje rada tih specijalista najavljivano gotovo cijelu prošlu godi-nu, mnogi su, kada je Pra-vilnik napokon stupio na snagu, ostali u šoku. Nji-me se, naime, određuje da liječnik ne može dobi-ti dozvolu za dodatni rad ako prosjek obavljenih usluga po svakom dok-toru na njegovu odjelu u bolnici nije minimalno na razini hrvatskog prosjeka. No, to nije sve. Jer čak i ondje gdje se ispunjava taj prosjek, ne mogu svi dobiti dozvolu budući da ravnatelj bolnice može iz-dati odobrenje za dopun-ski rad za najviše 50 posto liječnika iste specijalno-sti. Dozvolu, razumljivo, ne mogu dobiti ni liječ-nici protiv kojih se vodi kazneni postupak. Rav-natelji bolnica trenutač-no imaju pune ruke posla provjeravajući koji liječ-nici ispunjavaju te kriteri-je, a dok se to ne provje-ri - svima je zabranjen rad u privatnim ordinacijama.

Prisiljeni otpuštati“Liječnička komora upra-vo provjerava Pravilnik i ovoga bih tjedna treba-la imati njihov službeni stav. Kod nas je situaci-ja ista kao i kod mnogih drugih poliklinika koje

su Pravilnikom pogođe-ne. Liječnici koji su imali ugovor o djelu za sada ne rade i čekaju nova odo-brenja svojih ravnatelja.

Naravno da zbog toga ne možemo raditi kao ranije i da smo dio dogovorenih dijagnostičkih i terapij-skih postupaka morali ot-kazati. Nastala šteta ovi-sit će o tome koliko će ova neriješena situaci-ja potrajati. Kolege su mi se žalili da će biti prisilje-ni otpuštati osoblje i da to sigurno nije dobro u op-ćoj situaciji u kojoj se na-lazimo”, prokomentirala je novonastalu situaciju ravnateljica poliklinike Sinteza Jannette Gjurić.

Ravnateljica polikli-nike Medikol Ivanka Tr-stenjak Rajković pod-sjetila je pak kako su sve privatne poliklinike u Hr-vatskoj, a prema njenoj procjeni ih je oko 200, uložile jako mnogo novca kako bi uopće mogle poče-ti s radom, a sada ne samo da ih se ograničava u radu nego se i liječnicima ogra-ničava rad, što nije u skla-du s Ustavom. Podsjetila je također kako u Hrvat-skoj nedostaje zaista mno-go liječnika svih profila pa je privatnim ordinaci-jama koje žele zaposliti li-ječnike na puno, a ne samo na određeno vrijeme, veo-ma teško pronaći potrebne stručnjake. “S jedne strane stalno se zazivaju privatna ulaganja, a s druge - kao u ovom našem slučaju - sve se radi da se poslovanje oteža. Prema svemu ono-me što sam do sada čula od kolega, neke će se polikli-nike morati zatvoriti. Isto-dobno će se pojačati priti-sak na javno zdravstvo”, naglasila je naša sugovor-nica upozorivši i kako su u

Medikolu morali otkazati oko 15 posto ranije dogo-vorenih dijagnostičkih i te-rapijskih postupaka.

Ne preko leđa HZZO-a!U poliklinici Nemeto-va trenutačno nema otka-zivanja pregleda, ali su, prema riječima ravnate-lja Igora Đurića, zastali s planovima za širenje dje-latnosti. Za to bi im tre-bali i bolnički specijalisti, a zbog svega nisu sigurni hoće li ih moći angažirati. Damir Kovačević, osni-vač Mediserva, zdrav-stvenog servisa koji ko-risnicima pruža podatke o tome gdje, kada, kako i po kojoj cijeni mogu do-biti zdravstvenu uslugu u privatnim ustanovama, a omogućuje i rezervaci-ju termina te druge uslu-ge, kazao je kako se zbog svega osjeti pritisak na njihov call center. Na sre-ću, dodaje, pripremili su se za ovakve probleme pa korisnicima bez većih teš-koća uspijevaju pronaći zamjenske termine.

Predsjednik Hrvat-skog liječničkog sindika-ta Ivica Babić smatra pak da bi se u potpunosti treba-lo razgraničiti rad u privat-nom i javnom sektoru, od-nosno da bi liječnici trebali izabrati ili jedan ili drugi sektor. “Davanjem dozvo-la za dopunski rad u pri-vatnom sektoru kompenzi-raju se male plaće liječnika u javnom zdravstvu”, isti-če Babić i dodaje kako će se on tako dodatno kadrov-ski osiromašiti. Podrža-va privatnu inicijativu, ali, kako je naglasio, ne pre-ko leđa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji se financira iz sred-stava svih građana. “Svr-ha Pravilnika je i da se osi-guranim osobama omogući da što prije dobiju termin za potrebne zdravstvene uslu-ge i preglede u ugovornim ustanovama, te da se sma-nje liste čekanja, a također i da se spriječi da liječnici tijekom svog radnog vre-mena odlaze u privatne or-dinacije radi pružanja uslu-ga privatnim pacijentima”, pojašnjavaju u HZZO-u.

JOŠ JEDAN UDAR NA PODUZETNIŠTVO

Privatne poliklinike bez usluga bolničkih specijalistaMinistarstvo zdravstva pooštrilo je kriterije za rad liječnika iz javnog zdravstva u privatnom sektoru, što je privatnim poliklinikama stvorilo velike probleme

U potpunosti treba razgraničiti

rad u privatnom i javnom sektoru,

smatra predsjednik Hrvatskog

liječničkog sindikata

S jedne strane stalno se zazivaju privatna ulaganja, a s druge - kao u ovom našem slučaju - sve se radi da se poslovanje oteža.

Ivanka Trstenjak Rajković, ravnateljica poliklinike Medikol

“”

*vijesti

Hrvatski duhani potpisali ugovor s proizvođačima U Hrvatskim duhanima prošli tjedan potpisan je prvi krovni ugovor o du-goročnoj proizvodnji du-hana za proizvođače na sirovinskom području u Podravini i Slavoniji. Če-tverogodišnjim ugovorom Hrvatski duhani zajamči-li su proizvođačima otku-pnu cijenu koja neće biti niža od cijene u 2011. go-dini, a iznosit će prosječ-no 10,4 kune za kilogram duhana, što je povećanje od pet posto. Uz to, Hr-vatski duhani osigurat će niže cijene repromaterija-la te niže kamate na kre-dite za repromaterijale, avanse i dugoročne kredi-te što će ih imati proizvo-đači koji prihvate višego-dišnji ugovor.

Dobit Janafa pala za 10 postoDobit Jadranskog nafto-voda u prošloj je godini, u odnosu na godinu ranije, pala za 12 milijuna kuna ili za 10,2 posto, na 106,4 mi-lijuna kuna, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Pad dobiti bio je posebno vid-ljiv u posljednjem kvar-talu 2010. kada je dobit pala za 57 posto u odno-su na isto razdoblje 2009. Ukupni su prihodi Janafa u 2010. iznosili 469 mili-juna kuna, što je za 0,9 po-sto više nego godinu prije, dok su ukupni rashodi po-rasli za 6,9 posto i iznosili 334,5 milijuna kuna.

Makedonsko povrće za hrvatsko tržišteKoncern Agrokor počeo je izgradnju otkupno-dis-tributivnog centra u ma-kedonskoj Strumici. U projekt, čija prva faza bi trebala biti dovršena u srpnju, uložit će se oko 20 milijuna eura, a kapacitet centra na godišnjoj razini premašivat će 40.000 tona povrća. Agrokor namje-rava makedonsko povrće plasirati na hrvatsko i eu-ropsko tržište.

PRIČA S RAZLOGOM

JOŠ JEDAN UDAR NA PODUZETNIŠTVO

“

U Hrvatskim duhanima prošli tjedan potpisan je

13Broj 3664 , 14. veljače 2011. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

U nas su potkraj 2008. osnova-ne tvrtke Man-

power Hrvatska i Man-power savjetovanje. Dio su svjetske korporaci-je Manpower koja ima oko 4000 ureda u 82 dr-žave. Tvrtkama na hrvat-skom tržištu nude različi-ta rješenja za zaposlenike uključujući uspješne alate za procjenu talenata kako bi se mogle povezati s od-govarajućim kandidatom. “Pružamo i usluge savje-tovanja u području istra-živanja tržišta kako bi se novopridošle tvrtke una-prijed upoznale s lokal-nom poslovnom klimom, s informacijama gdje pro-naći talente za popunja-vanje potrebnih pozicija, koja su njihova očekiva-nja u smislu financijskih primanja, kako bi kon-kurencija mogla utjeca-ti na potrebe za talenti-ma i slično”, objašnjava nam Tomislav Marja-nović, operativni direk-tor u Manpoweru Hr-vatska. Kada je preuzeo vođenje Manpowerovog poslovanja u Hrvatskoj, prisjeća se, bio je suočen s nizom velikih izazova -

počevši od birokracije, ali i samog tržišta - jer tvrtka-ma treba vremena da uvi-de prednosti outsourcinga u pronalaženju zaposleni-ka i usredotoče se na glav-ni predmet svog poslova-nja te dugoročnu viziju razvoja i uspjeha. “Ipak, upravo zbog takvih iza-zova bio sam oduševljen profesionalnom prilikom koja mi se nudila – razviti i proširiti posao od teme-lja, omogućujući i tvrtka-ma i pojedincima da budu pobjednici u promjenji-vom svijetu rada”, kaže Marjanović.

Valja prihvatiti cjeloživotno učenjeMišljenja je kako je do-maće tržište zasićeno kon-zultantskim agencijama koje nude rješenja za pro-nalaženje odgovarajućih zaposlenika. Istodobno, i dalje postoji niz pitanja s kojima se u Hrvatskoj svakodnevno susrećemo, poput neprilagodljivog radnopravnog zakonodav-stva i rasta nezaposleno-sti. “Mnoge tvrtke imaju pesimističan stav prema ekonomskoj situaciji te je smanjenje poslovanja

često na dnevnom redu. Tvrtke moraju donije-ti bolne odluke o otpušta-nju zaposlenika te stoga moraju razmišljati i o al-ternativnom načinu njiho-

va zbrinjavanja, kao što je tzv. outplacement, kako bi sutra kada ekonomija oja-ča mogle ponovno privući te zaposlenike”, kaže. Ve-liki problem je što mnogo visokoobrazovanih oso-ba ne može pronaći po-sao, što ukazuje na to da obrazovanje koje omogu-ćuje država nije u skladu s potrebama poslovnog tr-žišta. “Na kraju, ali ništa manje važno, ljudi se tre-baju pomiriti s time da će morati prihvatiti filozo-fiju cjeloživotnog učenja ukoliko žele biti spremni za sudjelovanje na tržištu rada”, zaključuje Marja-nović. (B.O.)

MANPOWER HRVATSKA, ZAGREB

Lakši put do pravih zaposlenika

Mnogo visokoobrazovanih osoba ne može pronaći posao, što ukazuje na to da obrazovanje koje omogućuje država nije u skladu s potrebama poslovnog tržišta

4000 ureda(

P oznata je stvar da će dovršetak izgradnje tune-

la Sveti Ilija omogućiti razvoj turizma i u nera-zvijenom području Dal-matinske zagore jer će ga povezati s turističkom makarskom rivijerom. Međutim, unatoč perspek-tivi razvoja turizma, na području općina Šestano-vac i Zagvozd malo podu-zetnika odvažilo se uloži-ti novac u turizam. Jedan od rijetkih je Ante Dun-

dić koji je nakon 30 godi-na rada u Njemačkoj ulo-žio cijelu ušteđevinu u uređenje rodne kuće u na-selju Grabovac. Obitelj-sku kuću i imanje Dundić je namijenio prijamu turi-sta, a na imanju je uredio i mali zoološki vrt u kojem ima oko 260 životinja. Uz nekoliko vrsta konja, srne, jelene lopatare, muflone,

divokoze, vijetnamske i divlje svinje, medvjede, razne vrste peradi i pti-ca..., posebno je ponosan na konje lipicanere koje je kupio tek nedavno. I udru-ga Zecan, kojoj je na čelu, ima sjedište na imanju, a bavi se uzgojem konja i lovne divljači. Posjetitelji obiteljskog poljoprivred-nog gospodarstva Dundić mogu vidjeti i isprobati razne vrste starinskih ala-ta, zaprežnih kola i dvo-kolica, mogu pješačiti,

jahati ili se voziti u kočija-ma koje se mogu unajmiti i za svadbe i proslave.

Dječje radostiUz turiste koji dolaze iz cijelog svijeta to je ima-nje omiljeno odredište do-maćih izletnika te predš-kolske i školske djece. Dundić je prije tri godine uredio i otvorio prvi pri-

vatni lovački muzej s više od 650 izložaka. S pono-som ističe kako su priče iz njegova muzeja zainte-resirale i novinare izvan Hrvatske. Tako se vi-jest o ovom jedinstvenom muzeju i njegovu vlasni-ku koji je obišao gotovo sva poznatija svjetska lo-višta našla na stranicama 24 inozemna časopisa. Po-nosan je i na 54 osvojene medalje za lovačke trofe-je. Ipak, očekivao je veću pomoć od državnih insti-tucija budući da je ono što dobije toliko zanemarivo da ne može pokriti ni hra-nu za životinje za nekoliko dana. Razočaran je i time što je lanjski posjet muze-ju bio manji od odčekiva-nog. “Ne znam što bih još mogao napraviti da po-krijem osnovne troškove. Na mom se imanju mogu probati sva jela od divlja-či kao i specijaliteti Dal-matinske zagore”, ističe Dundić. Ipak, svima koji su boravili na tom imanju jasno je kako ono ima ve-liku turističku perspekti-vu, između ostalog i zato što se nalazi samo nekoli-ko kilometara od autoce-ste. (J.V.)

Privatni zoološki vrt i lovački muzej u Dalmatinskoj zagoriPosjetitelji gospodarstva Dundić mogu vidjeti i isprobati razne vrste starinskih alata, zaprežnih kola i dvokolica, mogu pješačiti, jahati ili se voziti u kočijama

Vijest o jedinstvenom muzeju i njegovu vlasniku našla se na stranicama 24 inozemna časopisa

u zoološkom vrtu Ante Dundića

260 životinja(OPG ANTE DUNDIĆ, GRABOVAC

Ljudi se trebaju pomiriti s time

da će morati prihvatiti filozofiju

cjeloživotnog učenja, kaže

Marjanović

u 82 države ima korporacija Manpower

FOTO

: Slo

bodn

a Da

lmac

ija

14 Broj 3664 , 14. veljače 2011. HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Zdravko Latal latal@privredni.hr

S togodišnja istraži-vanja naftnih po-lja u BiH do 1990.

godine potvrdila su da se na području sadašnje Re-publike Srpske nalaze re-zerve od oko 10 milijuna tona sirove nafte, što će omogućiti komercijalnu godišnju proizvodnju od 780.000 tona. To je priop-ćeno u Banjoj Luci gdje je promovirana nova kom-panija za istraživanje i proizvodnju sirove nafte i zemnog plina Jadran-Naf-tagas, zajedničko poduze-će Naftne industrije Srbije (NIS) i ruske naftne kom-panije Neftegazinkor, vla-snika Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, zatim Rafinerije motornih ulja u Modriči i mreže benzin-skih crpki u BiH. NIS je vlasnik 66 posto Jadran-Naftagasa.

Potraga za naftnim poljima počinje ovih dana na prostorima Prijedo-ra i Posavine, nakon čega će biti nastavljena u regi-ji Bosanskog Broda, te na lokacijama u blizini grani-ce sa Srbijom. U planu je i iduća etapa istraživanja, i to u istočnoj Hercegovi-

ni. U prvoj fazi do kraja 2013. godine u bušenja će biti uloženo od 10 do 20 milijuna eura, dok se ci-jena kapitalnih investicija kreće od 63 do 315 miliju-na dolara. Do 2020. godi-ne trebala bi se realizira-ti sva planiranja ulaganja, izjavio je prvi čovjek no-voosnovane kompanije Predrag Radanović.

Stogodišnja istraživanjaIstraživanja nafte u BiH traju više od sto godina. Do sada je napravljeno, koliko se zna, oko 70 bu-šotina. Najbogatija naftna polja, prema tim istraži-vanjima, nalaze se u regi-ji Tuzle gdje se sve do po-četka Drugog svjetskog rata i eksploatirala naf-ta za potrebe Rafineri-je u Bosanskom Brodu. Na svečanoj promociji ru-sko-srpske kompanije, ko-joj je vlada RS-a povjeri-la eksploataciju prirodnih bogatstava, veleposlanik Rusije u BiH Aleksan-dar Bocan-Harčenko izja-vio je da istraživanja naf-te u RS-u imaju najveću podršku ruske vlade i dr-žave, u smislu jače nazoč-nosti Rusije u ovoj regiji. Predsjednik RS-a Milo-

rad Dodik rekao je kako je projekt istraživanja naf-te i zemnog plina novi oz-biljan posao od kojeg se mnogo očekuje. Vlada Fe-deracije BiH još je prije rata koncesiju za istraživa-nje nafte dala sarajevskom Energoinvestu - on je i pri-je rata, zajedno s Rafine-rijom nafte u Bosanskom Brodu koja se nalazila u

sustavu Energoinvesta, bio vlasnik koncesije - ali je krajnje neizvjesno kad bi mogla početi istraživa-nja u Federaciji. Naime, Energoinvest za takvu in-vesticiju nema kapitala, a nije našao ni adekvatnog partnera iako je interes iskazalo više naftnih kom-panija iz Europe i Azije.

Smirnov obećao čist zrak Nedavni požari u Rafine-riji Bosanski Brod i služ-bena upozorenja Hrvatske da Rafinerija već dulje

zagađuje zrak u susjed-nom Slavonskom Brodu bili su povod da predsjed-nik Neftegazinkora Jurij Smirnov za medije izja-vi kako je do sada u pro-izvodni proces prerade nafte, bitan za očuvanje ekologije, investirano 50 milijuna eura, a u planu su nova ulaganja od 70 mili-juna eura. Ruski vlasnik nastavit će s radom na modernizaciji i automa-tizaciji proizvodnje Rafi-nerije kako bi se isključio ljudski faktor kao poten-cijalni uzrok nepredviđe-nih incidenata. Očekuje se da će se sredinom godine pustiti u rad “nova” lini-ja, projektirana 1986. go-dine, dok je sad u funkciji linija iz 1968. godine. Do 2015. godine Rusi plani-raju investirati u moderni-zaciju proizvodnje još 700 milijuna eura. Smirnov je izjavio da Rafinerija pro-izvodi kvalitetna goriva, euro-4 i euro-5 i benzine dobrih karakteristika. Do svibnja će u rad biti pušte-na postrojenja koja će po-dići kvalitetu benzina. Ra-finerija izvozi eurodizel na tržišta Hrvatske i Srbi-je, a gorivo prodaje kom-panijama, među kojim su OMV i Petrol.

NOVE RUSKE INVESTICIJE U RAFINERIJU BOSANSKI BROD

Potraga za naftom i čistim zrakomNaftna industrija Srbije i Neftegazinkor osnovali su u Republici Srpskoj tvrtku Jadran-Naftagas za istraživanje i proizvodnju nafte i zemnog plina. Procjenjuje se da u tom entitetu ima 10 milijuna tona rezervi sirove nafte

Do 2015. Rusi planiraju u

modernizaciju Rafinerije Bosanski Brod investirati još 700 milijuna eura

*vijesti

Aluminij uvodi plin u proizvodni procesČelnici mostarskog Alu-minija i sarajevskog BH-Gasa Ivo Bradvica i Al-mir Bečarević potpisali su memorandum kojim se stvaraju preduvjeti za re-alizaciju projekta uvođe-nja prirodnog plina u pro-izvodnju aluminija. Cilj je da se već do ljeta omogući uporaba plina u proizvod-nom procesu Aluminija.

RS godišnje gubi 62,5 milijuna marakaGlavna služba za revizi-ju javnog sektora u Re-publici Srpskoj ocijenila je da taj entitet godišnje gubi 62,5 milijuna KM po osnovi odobrenih a nerea-liziranih koncesija za iz-gradnju 120 malih hidro-centrala u razdoblju od 2005. do 2009. godine. Procjena gubitaka utvrđe-na je temeljem neostva-rene proizvodnje od oko 1150 gigavat sati, što je gotovo 20 posto količine električne energije koja se trenutačno proizvodi u RS-u. U međuvremenu su izgrađene tri male hidroe-lektrane. Revizori su utvr-

dili da ni jedan koncesij-ski ugovor nije sklopljen na osnovi raspisanog jav-nog poziva, nego putem samoincijativne ponude zainteresiranih investito-ra. U izvješću te službe ta-kođer stoji da oko 40 po-sto dodijeljenih koncesija nema perspektivu realiza-cije.

Željezničari RS-a u štrajku

Zbog kašnjenja plaća i pogoršanih uvjeta rada u štrajk je stupilo više od 3600 zaposlenih na Želje-znicama Republike Srp-ske. Menadžment ŽRS-aduguje željezničarima pet plaća, regres za dvije go-dine i druga primanja u ukupnoj vrijednosti od 21 milijuna KM. Iz Vlade RS-a i rukovodstva ŽRS-a priopćeno je da za isplatu plaća u ovoj godini nedo-staje 13 milijuna KM.

uloženo u “ekološku proizvodnju” Rafinerije Bosanski Brod

50 mil €(

Na Petom međunarod-nom festivalu vina u Iga-lu predstavilo se 80 izla-gača iz 12 zemalja. Stiglo je 17 izlagača iz Hrvatske, po 13 iz Slove-nije i Srbije, četiri iz BiH, sedam velikih i 16 malih vinarija iz Crne Gore, po tri iz Mađarske i Albani-je, dva iz Italije i po jedan iz Njemačke, Francuske, Makedonije i s Kosova. Na posebno opremljenom štandu degustirali su se si-revi Sirele iz Bjelovara, riblji proizvodi tvrtke Šiš-mar iz okolice Zadra te proizvodi slane ribe tvrtke Žuvela s Korčule.“Rekordan odziv izlaga-ča i rekordan posjet Fe-stivala potvrđuju da smo

na pravom putu. Možda je mali kuriozitet to da smo uspjeli okupiti proizvođa-če iz svih država nastalih raspadom bivše države”, istaknuo je Željko Ta-fra, vlasnik tvrtke Tažex iz Zelenike, organizatora Festivala vina u Igalu.Uz vinare iz svih hrvat-skih regija valja istaknu-ti one konavoske: u Igalu su nastupili svi značajniji vinari iz najjužnijeg dijela Hrvatske. Najveći razlog za zadovoljstvo na Festi-valu imao je pak pelješki vinar Mato Violić Matuš-ko čiji je Dingač na dobro-tvornoj aukciji postigao cijenu od čak 2300 eura. Inače, u crnogorski regi-star upisana su 104 proi-zvođača grožđa i vina, a pored dvije velike vinarije postoji pet srednjih te 24 obiteljske. Na površini od 4500 hek-tara pod vinogradima go-dišnje se proizvede 17 mi-lijuna litara vina. (J.V.)

FESTIVAL VINA OKUPIO 80 IZLAGAČA U IGALU

Hrvatski vinari osvajaju crnogorsko tržište

15Broj 3664, 14. veljače 2011.www.privredni.hr

*vijesti

Terme Čatež: ulagački posao u Srbiji?Vodstvo Termi Čatež objavilo je da je 2010. go-dinu završilo sa 50 miliju-na eura prometa i oko 10 milijuna eura dobiti na ra-zini skupine. Sama Ter-malna rivijera ostvarila je lani nešto manje noćenja, ali su konačni rezultati u kriznim okolnostima sa-svim zadovoljavajući. Di-rektor Termi Bojan Petan izjavio je da Terme Čatež, nakon nemilog iskustva sa Sunčanim Hvarom, ni-kad neće ući nepozvani u tuđu kuću. Vodstvo za-sad ne planira investici-je u Hrvatskoj. Međutim, ovih dana direktori odla-ze u Srbiju na razgovore o kupnji jednog od tamoš-njih turističkih središta.

Bogati žive dulje

Studija Instituta za zašti-tu zdravlja iznenadila je mnoge u Sloveniji nala-zom da očekivani život-ni vijek nije podjednak za sve. Naime, visokoobra-zovani Slovenac živjet će prosječno 7,3 godine du-lje nego njegov vršnjak s osnovnom školom. Studija je pokazala i da su stanov-nici siromašnijih općina na istoku i jugu Slovenije bolesniji od stanovnika na bogatijem sjeveru i zapa-du, odnosno da kriza izrav-no ugrožava zdravlje ljudi. U prošloj godini kada je kriza eskalirala na 110.000 nezaposlenih, izdaci za bolovanja povećali su se u Sloveniji za 10 posto.

Jačaju inflacijski pritisciBanka Slovenije izrazi-la je zabrinutost zbog po-većanja inflacijskih priti-saka. Sekundarni učinci porasta plaća te sve rizič-nija cjenovno-troškovna spirala donose okolnosti zbog kojih valja razmisli-ti o politikama u nacional-noj nadležnosti. Savjet je razmatrao i izvještaj o te-kućem poslovanju banaka. Prethodni rezultati za 2010. godinu pokazuju da je ban-karski sektor u Sloveni-ji poslovao s gubitkom.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

P rošlu poslov-nu godinu pam-tit će u Sloveni-

ji po dramatičnoj sječi direktora. U 2010. godi-ni obezglavljene su ve-like i važne tvrtke, uz ostale Termoelektrana Šo-štanj, Merkur, SCT, Ve-grad, Sava i Holding Slo-venske elektrarne. Uroš Blatnik, Bine Kordež, Ivan Zidar, Hilda Tov-šak, Janez Bohorič i Bo-rut Meh nisu bili slučajni prolaznici kroz menadžer-ske lože prije nego što ih je kadrovski ejektor izba-cio kao praznu čahuru iz puške. Ivan Zidar došao je na čelo SCT-a 1974. godi-ne. U to vrijeme započeo je i uspon Janeza Bohori-ča bez čijeg se blagoslo-

va nije moglo dogoditi ni-šta važno za Gorenjsku. Na menadžerskom gro-blju završili su direktori u čijim životopisima ima i vidljivih tragova iz para-lelnog političkog života. Smijenjeni direktori prije toga obnašali su istaknute

političke dužnosti (pred-sjednik Upravnog odbora Slovenske odškodninske družbe, član Savjeta Ban-ke Slovenije, potpredsjed-nik vlade, glavna tajnica političke stranke, pred-

sjednik Udruženja poslo-davaca Slovenije).

Počelo sa Šrotom i BavčaromDirektorska sječa započe-la je 2009. godine kada su iz svojih upravljačko-vla-sničkih gnijezda izbače-ni Boško Šrot iz Pivovar-ne Laško te Igor Bavčar, važna osoba iz borbe za osamostaljenje Slovenije (iz Istrabenza). S iznim-kom Boruta Meha koji je karijeru prokockao pri-stankom na friziranje iz-vješća za vladu o proble-matičnom stanju najveće slovenske investicije (VI. blok Termoelektrane Šo-štanj), svi ostali izginuli su na menadžerskom boji-štu, i to zbog grubog stra-teškog previda. Novac iz tvrtki što su ih odlučili adoptirati nisu

ulagali u razvoj. Potroši-li su ga za kupnju dioni-ca. Bine Kordež, ugledni direktor, u jednoj televi-zijskoj emisiji objasnio je kako su on i njegovi ko-lege zamislili perpetuira-nje kredita posredstvom kojih će se uzdići na vla-sničko prijestolje. “Svi smo ušli u menadžer-ske otkupe s pozamaš-nim bankarskim kredi-tima uvjereni da će nam banke produljivati glav-nice, a da ćemo kamate lako podmirivati iz prira-sta poduzeća!”

Uskoro krizno testiranje Banke su sjajno odigra-le dupli pas s privatizanti-ma. Od 1997. godine kada je slovensko gospodar-stvo pretvoreno u svoje-vrsni Ponte Rosso, do ra-

sprsnuća kreditnog balona u 2010. godini, slovenske banke odobrile su 5,6 mi-lijardi eura kredita za me-nadžerske otkupe. U prvim kritičkim opser-vacijama menadžerskih pothvata oprezno se spo-minjalo svotu od 1,5 mi-lijardi eura bankarskih kredita. Sada se pokaza-lo da su banke ulupale u propalu privatizaciju vi-šestruko veći iznos. Ne bez posljedica: ugrožen je kreditni rejting Slo-venije, zbog čega vlada grozničavo traži dokapi-talizacijski novac ne bi li dvjema najvećim ban-kama – NLB i NKMB – popravila muskulaturu za skorašnje krizno testi-ranje što ga provodi EU. Ne prođu li banke na te-stu, ne piše se dobro ni Sloveniji.

SlovenSKa Sječa direKtora

A bilo je tAko lijepo

na menadžerskom groblju završili su

direktori koji su prije toga obnašali istaknute političke

dužnosti

odobrile slovenske banke od 1997. do 2010.

5,6 mlrd € kredita za menadžerske otkupe(

U Sloveniji sve učestalije povezuju izraziti porast nezaposlenosti s pri-vatizacijskim “pothvatima” menadžera. U pomami za što većim dioničar-skim paketima bilo je očitog kriminala. No zašto je u Sloveniji tako malo presuda za gospodarski kriminal? Odgovara dr. Branko Mayr, ovlašteni revizor i procjeni- telj vri-jednosti poduzeća, porezni savjetnik te pro-fesor na Visokoj školi za računovodstvo. Kri-minal bijelih ovratnika oblik je kriminala što se najteže dokazuje, kaže dr. Mayr uz sarka-stičan dodatak da se k tome istražuje kraj-nje površno. “Čitam optužnice i ne mogu biti nego zgrožen nepoznavanjem računovod-stva, a da o stručnim podlogama istražne re-

vizije ni ne govorim. U Sloveniji se premalo radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i na osiguranju dokaza. Umjesto da se oslonimo na stručne anali-ze činjenica, često u optužnicama polazimo od indicija koje se pokušava povezati s raspoloživim dokumentima. To je premalo, zato takve optužni-ce padaju”. Dr. Mayr tvrdi da Slovenija ima stotinjak stručnjaka za izvedbu istražne revizije, no, dodaje, “ne znam da ijedan revizor radi za policiju”.

Angažiranje forenzičnih revizora bilo bi djelotvornije, a i znatno jeftinije od stvaranja vlastitog kadra u policiji.Dr. Mayr usporedio je stanje u Hrvatskoj i Sloveniji. “Hrvati su dobri u otkrivanju gospodarskog kriminaliteta. Imaju neovisan institut za vještačenja u raznim oblicima kriminala i tamo se svaki dan susreću s novim istražnim pričama. Želio bih da u Sloveniji počnemo slijediti Hrvatsku na tom području”, rekao je dr. Mayr.

Traljave optužnice – malo presuda

Privatizanti su bili uvjereni da će im banke produljivati otplatu glavnice, a da će kamate lako podmirivati iz prirasta. Sve se izjalovilo

16 Broj 3664 , 14. veljače 2011. STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Hrvatski turizam predstavljen u Izraelu i TurskojNa međunarodnom tu-rističkom sajmu Medi-terranean Tourism Market prošlog tjedna u Tel Avivu Hrvatska je predstavljena kao atraktivno i kvalitet-no odredište s posebnim naglaskom na ekološkoj očuvanosti. Ujedno je to bila prilika za proširiva-nje poslovnih kontakata i ostvarenje još bolje surad-nje predstavnika turistič-kog gospodarstva obiju zemalja s ciljem poveća-nja broja dolazaka izrael-skih turista u Hrvatsku. U Istanbulu je protekli tje-dan održan Hrvatski tu-ristički dan jer je Turska sve zanimljivije emitivno tržište s kojeg je primje-tan porast dolazaka turista u našu zemlju.

Trening turističkih vodiča za japansko tržišteProgram treninga prve grupe turističkih vodi-ča specijaliziranih za ja-pansko tržište počinje 28. veljače, a provodit će se periodično ove i iduće godine. To je rezultat su-radnje Hrvatske turističke zajednice, Japanske udru-ge turističkih agencija, Udruge hrvatskih putnič-kih agencija i Zajednice društava turističkih vodi-ča Hrvatske. U sklopu tog programa održat će se tre-ninzi i praktična obuka vodiča s grupama japan-skih turista u Hrvatskoj te usavršavanje u Japanu.

Valamar domaćin Libertas Film Festivala

Turistička grupacija Va-lamar domaćin je sedmog Libertas Film Festivala koji će se održati od 11. do 17. travnja u Dubrov-niku. U sklopu festiva-la prikazat će se europski filmovi kandidirani za Os-cara, a održat će se i prvi regionalni filmski forum.

Sanja Plješapljesa@privredni.hr

O ko dvije godine stari projekti iz-gradnje vodenog

parka u naselju Rovanj-ska u Općini Jasenice u Zadarskoj županiji te ski-jaškog centra Sveto brdo na Velebitu, koji ta općina radi u suradnji s Općinom Lovinac u Ličko-senjskoj županiji, još uvijek nisu došli ni do polovine svoje realizacije. Iako su ta dva projekta, vrijedna više od 100 milijuna eura, trebala zaživjeti još prošle, a naj-

kasnije ove godine, zbog trenutačne gospodarske krize stavljeni su na čeka-nje. No, kako je zapravo sve počelo?

“Ideju o projektu vo-denog parka u naselju Rovanjska koji će se na-laziti na površini od četi-ri hektara zapravo su dali mađarski investitori zain-teresirani za tu lokaciju, a sretna je okolnost što se tamo nalazi adekvat-na površina za izgradnju vodenog parka. S druge strane, ideja o skijaškom centru Sveto brdo doš-la je iz Općine Lovinac, a s obzirom na to da nam se ta ideja svidjela, odlu-čili smo se uključiti”, re-kao je Martin Baričević, načelnik Općine Jaseni-ce. No, trenutačno se ni

približno ne može odre-diti kada bi mogli početi radovi na izgradnji skija-lišta. Do sada se radilo na pripremama, razminiran je teren, zaokružena su idejna rješenja te se čeka-ju daljnje aktivnosti. Kad je riječ o izgradnji vo-denog parka, u što će se uložiti oko osam miliju-na eura, situacija je nešto jasnija, a kada će poče-ti radovi, ovisit će o brzi-ni izrade dokumentacije za izgradnju. Investito-ri su dobili koncesiju na 50 godina, a za svaku će godinu plaćati po 35.000 eura.

120 novih radnih mjestaU vodenom parku i skijaš-kom centru otvorit će se i nova radna mjesta, a pret-postavlja se da će samo u vodenom parku biti za-posleno oko 120, uglav-nom sezonskih djelatni-ka. Za projekt vodenog parka napravljen je urba-nistički plan i sada se iz

Zavoda za prostorno ure-đenje u Zadarskoj župani-ji čeka mišljenje i sugla-snost. Nakon toga započet će postupak dobivanja lo-kacijske dozvole.

Skijaški centar Sve-to brdo zamišljen je kao centar planinskog turizma koji će raditi cijele godi-ne. Tako će u ljetnim mje-secima, kada zbog vru-ćina bude neizdrživo na moru, turisti moći gondo-lom otići u taj centar i ras-hladiti se. “Prije dva tjed-na imali smo sastanak s

konzultantima koji će na-staviti raditi na aktivno-stima vezanim uz izradu tehničke dokumentacije. Prije svega treba napravi-ti inventuru postojeće do-kumentacije i pripremiti drugu te osnovati potreb-nu instituciju, primjerice razvojnu agenciju koja će dalje pratiti taj projekt”, rekao je Momčilo Brm-bota, zamjenik načelni-ka Općine Lovinac. U prvoj fazi uložit će se oko 80 milijuna eura u projekt Sveto brdo, a ove godine

planira se investirati oko 100.000 kuna u izradu do-kumentacije. To će djelo-mično financirati Opći-na Lovinac, a djelomično Ministarstvo turizma.

Velebit na čekanjuU 2012. projekt će apli-cirati za program Ipa u sklopu europskih pretpri-stupnih fondova. U ski-jaškom centru na ličkoj strani u podnožju Velebi-ta nalazit će se hotelsko naselje, dok će na plani-ni biti restorani i usluž-ne prateće djelatnosti za skijanje i planinarski tu-rizam. Samo skijalište na-lazit će se na površini od 141 hektara. No, kako bi se uopće krenulo u reali-zaciju tog projekta, prema riječima Momčila Brm-bote, još mnogo toga tre-ba riješiti, primjerice pro-blem vlasništva terena na kojem će se nalaziti hote-li. Naime, to je još uvijek rascjepkano zemljište pri-vatnih vlasnika. Brmbo-ta kaže kako projekt treba podignuti na državnu ra-zinu jer će time dobiti na važnosti i još više privući investitore.

NOVI TURISTIČKI PROJEKTI

U izgradnju vodenog parka u naselju Rovanjska i skijaškog centra Sveto brdo na Velebitu uložit će se više od 100 milijuna eura. Iako su ti projekti već pokrenuti, njihova je realizacija nakratko prekinuta zbog gospodarske krize

Početak radova u Rovanjskoj sada

ovisi o brzini izrade dokumentacije za

izgradnju

Uz kanjon rijeke Zrmanje i državnu cestu D-54 koja vodi iz Maslenice do Zatona Obrovač-kog izgradit će se i tematski park Winnetouland na površini od 30 hektara za što je do sada izrađen urbanistički plan i dobivena lokacijska dozvola. Trenutačno se radi na reguliranju vlasništva, a uskoro će se riješiti građevinska dozvola za što se već izrađuje projektna dokumentacija. U temat-skom parku će se obilaziti lokacije i objekti prikazani u filmovima o Winnetouu. Naime, 60-ih godina u tom su se dijelu Hrvatske snimali filmovi prema knji-gama Karla Maya o indijanskom poglavici. Posje-titelji će moći razgledati utvrdu, kaubojski grad, pozornicu, farmu, indijansko selo, vidikovac i lo-gor doseljenika, brvnare i rijeku iz koje se u filmu vadilo i ispiralo zlato.

Winnetou ponovno jaše

prostirat će se vodeni park investicija u Rovanjsku

na 4 hektara 8 mil €( (

MORE I SNIJEG - VAL I BRIJEG

17Broj 3664, 14. veljače 2011. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

*vijesti

Predstavljena tražilica CADIALHrvatska informacijsko-dokumentacijska referal-na agencija predstavila je prošli tjedan u HGK-u javno dostupnu tražili-cu pravnih propisa CA-DIAL. Tražilica, koja nije namijenjena samo pravni-cima, omogućuje pretra-živanje tekstova propisa te pristup cjelovitoj zbir-ci pravnih propisa Hrvat-ske. Jedan je od rezulta-ta međunarodnog projekta CADIAL (Computer Ai-ded Document Indexing for Accessing Legislati-on) čiji je cilj bio osigura-ti infrastrukturu za trajnu dostupnost pravnih pro-pisa Hrvatske u nacional-nom i višejezičnom okru-ženju u EU-u.

Rast prihoda Tele2 Poslovni prihodi kompa-nije Tele2 Hrvatska u če-tvrtom tromjesečju 2010. uvećani su za 10 posto u usporedbi s godinom ra-nije te iznose 266 milijuna kuna. Na godišnjoj razini poslovni prihodi tog mo-bilnog operatora porasli su 15 posto te sada iznose 1,02 milijarde kuna. Osvr-ćući se na medijske napi-se o spajanju Tele2 i Opti-ma telekoma, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska Ju-lian Ogrin tijekom prošlo-tjednog predstavljanja fi-nancijskih rezultata izjavio je kako oni ništa ne kupu-ju niti išta planiraju kupiti.

Mobitel i računalo posjeduje 96 posto djeceIstraživanje koje je UNI-CEF proveo u 23 osnov-ne škole 2010. godine i u kojem je sudjelovalo više od 8000 djece i rodite-lja, pokazalo je da djeca u Hrvatskoj ne zaostaju za svojim vršnjacima u svije-tu kad je riječ o korištenju suvremene tehnologije. Čak 96 posto djece u Hr-vatskoj posjeduje mobitel i računalo, dok ih 85 po-sto ima pristup internetu.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P remijerkina web nagrada za 2010. godinu dodije-

ljena je tvrtki Knopso za web rješenje. Putem Knopsa korisnici mogu plaćati račune, primjeri-ce, čitanjem oglasa, dok se oglašivači brinu za pla-ćanje računa u stvarnom novcu.

Mislav Malenica, di-rektor u Knopsu, poja-snio nam je kako je zapravo riječ o inova-tivnoj metodi plaćanja poput PayPala. “Među-tim, razlika između ta dva rješenja je u tome što korisnik Knopsa ne treba imati kreditnu kar-ticu ili ugovorenu uslugu internet bankarstva, nit-ko ga ne pita za osob-ne po-d a t k e i u ko-načnici ne mora trošiti svoj novac. Naime, novac kojim plaća može uplatiti ili ga zaraditi tako što će napisati zaista dobar komentar, isprobati neki servis ili jednostavno pročitati promotivnu poru-ku”, ističe on.

Na taj način Knopso povezuje tri zainteresira-ne strane – korisnike, pru-žatelje usluga i sadržaja te oglašivače, i u tome je za-pravo njegova prednost.

Hrvatska kao testni poligon“Korisnicima je Knopso omogućio pristup kvali-tetnim sadržajima i uslu-gama koje su do sada izbjegavali jer su ih mora-

li platiti. Možda nisu ima-li kreditnu karticu, možda smatraju plaćanje putem interneta nesigurnim, a možda su jednostavno bili zadovoljni i s ne tako kva-litetnim, ali ipak besplat-nim alternativama. Pru-žatelji usluga i sadržaja, pak, do sada nisu imali kvalitetno rješenje ako su htjeli naplatiti iznose od 10 lipa do 10 kuna te se tržište takvih pro-i z v o d a

nikada nije ni razvilo. Naime, transakcije pu-tem kreditnih kar-tica ili pomoću Pay-Pala su u tom rasponu preskupe. K tomu, ovo web rješenje nudi najviše upravo na području ogla-šavanja jer uklanja po-srednike u komunikaciji između oglašivača i po-tencijalnog kupca. Ogla-šivač koji želi prenijeti poruku korisnicima sada novac koji bi dao nekom

web portalu daje direktno korisniku u zamjenu za njegovu pozornost. Ogla-šivač će korisnike lako nagraditi i za ispunja-vanje ankete, dobar pri-jedlog, iskušavanje nove usluge i slično”, napomi-nje Malenica.

Prvotna ideja o po-kretanju tog web rješenja n a - stala je pri-

je otpri-

like tri godine tijekom rada na sustavu za ulaga-nje u dionice kada se po-kazalo da je teško pronaći objektivan i pravodoban izvor informacija. “Istra-živanja su pokazala da bi

se veliki dio korisnika od-lučio na plaćanje sadržaja na internetu kad bi posto-jala dovoljno jednostav-na metoda plaćanja. Ovo je osnova priče, a ostatak je nastao na temelju kon-tinuiranog istraživanja tr-žišta kako bi se prona-šao poslovni model koji će zadovoljiti sve zainte-resirane strane. Iza nas je sada već postupak osigu-ravanja investicije, više od godinu dana razvoja te izlazak na hrvatsko tr-žište”, naglašava direktor.

Knopso je kao uslu-ga dostupan od prosin-ca prošle godine. U ova dva mjeseca rada već ima 18.000 korisnika iz Hr-vatske koji preko njega plaćaju servise i usluge.

Lakoća upotrebeIdeja o mikrotransakcija-ma stara je gotovo koliko i sam internet, a oglaša-vanje već ionako financi-ra većinu sadržaja i usluga na internetu (npr. rad Goo-glea i Facebooka) tako da su sve bitne komponen-

te već odavno tu. “Ono što nije postojalo i

što je u ovom tre-nutku jedinstveno u svijetu je tehno-logija koja je sve to objedinila u smislenu priču. Korisnici često steknu dojam da se radi o vrlo

jednostavnoj plat-formi, ali to samo

znači da smo uspjeli u naumu da sakrijemo teh-nologiju i servis učinimo što jednostavnijim za upo-trebu”, ističe Malenica.

Za servise poput ovo-ga, koji ciljaju na kra-

nje korisnike, Hrvatska je objektivno premalo tr-žište, a mnogi će reći i

zanemarivo. “Međutim, nama je ovo tržište izra-zito bitno ne samo kao testni poligon već i kao prilika da pronađemo par-tnere koji će stvoriti kva-litetne usluge na temelju naše tehnologije, a s koji-ma ćemo onda izlaziti pa-ralelno na tržišta regije i u Sjedinjene Američke Dr-žave”, objašnjava Mislav Malenica.

Inače, ulaganja u vi-sokotehnološke proizvo-de kao što je Knopso i on smatra izrazito rizičnim ulaganjem. A Hrvatskoj jednostavno ne posto-ji dovoljno prilagodlji-va pravna podloga koja bi omogućila da se takva ulaganja češće realiziraju.

“Ovdje u prvom redu mislim na smanjivanje ri-zika na strani investitora ovakvih projekata. Dru-gi problem je doista pre-malo tržište koje možda nije odgovarajuće ni za testiranje, a posebice ako se radi o nišnim servisi-ma. Treći veliki problem je izostanak prave kon-kurencije na tržištu zbog koje je proces prilagodbe novih tehnologija mnogo sporiji od onoga koji bi odgovarao tvrtkama po-put naše”, zaključuje Ma-lenica.

InovATIvno web Rješenje

Komunikacija (i plaćanje) bez posrednikaKorisnik Knopsa ne treba imati kreditnu karticu ni uslugu internet bankarstva, nitko ga ne pita za osobne podatke i u konačnici ne mora trošiti novac nego ga - zaraditi

Prednost sustava Knopso je u tome što povezuje korisnike, pružatelje usluga i sadržaja te oglašivače

aktivna je Knopso aplikacija plaća servise i usluge putem web rješenja Knopso

tek 2 mjeseca već 18.000 korisnika ( (

18 Broj 3664 , 14. veljače 2011. PST! Privredni vjesnik

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

KavaAlba MS, Veliko Trgovišće, www.alba-ms.hr. Tvrtka nudi kavu Mokate. Kon-takt: Dubravka Vukoje, alba@alba-ms.hr, +385 49 326525.

Proizvodi od drvaTersa, Osijek, www.tersa.hr. Tvrtka nudi proizvode od drva: elemente drvene am-balaže, drvenu ambalažu, palete po na-rudžbi, građevinsku stolariju, drvnu ga-lanteriju, nadstrešnice, drva za ogrjev i stolarske okrajke. Kontakt: Vlado Šakić, tersa@os.t-com.hr, +385 31 355900.

Konzultantske uslugeCT, Celje, Slovenija, www.consulting-ct.com. Tvrtka nudi kompletan konzal-ting u Sloveniji: od otvaranja tvrtke, tr-žišne analize, praćenja konkurencije preko promocije proizvoda, traženja po-tencijalnih partnera, pomoći u pregovo-rima do cjelokupnog pravnog i poreznog savjetovanja za vaš projekt u traženju lo-kalnog izvora financiranja, kao i subven-cija iz EU fondova. Kontakt: Irena Zbil, submit@consulting-ct.com, +386 599 32874, +386 40 216002.

Svornjaci, vijci i maticePooja Forge, Faridabad, Indija, www.po-ojaforgeltd.com. Tvrtka nudi svornjake, vijke, matice i hladno oblikovane dijelo-ve. Kontakt: Manish Aggarwal, gcdas@poojaforgeltd.com, +91 129 4046809.

Bijelo ulje, parafin i vazelinGandhar Oil Refinery India, Mumbai, India, www.gandharoil.com. Tvrtka je proizvođač bijelog ulja/tekućeg parafina i vazelina. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Aftab Khan, aftabk@gandharoil.com, +91 22 40635600.

Proizvodi za solarno grijanje Solar Thermal Systems and Commerce, Mersin, Turska, www.isteksolar.com.tr. Tvrtka je jedan od vodećih turskih pro-izvođača solarnih grijača vode uključu-jući solarne kolektore, solarne spremni-ke, okvire solarnih kolektora, kupaonske radijatore.

Kontakt: Dila Birdal, Burza robe, usluga i otpada, +90 312 4965738.

Tehnička zaštitaAlarm centar, Zagreb, www.alarmcen-tar.hr. Tehnička zaštita objekata sigurno-snim sustavima. Alarmni sustavi za sta-nove, kuće, poslovne prostore, skladišta, proizvodne pogone... Video nadzorni su-stavi s mogućnošću pregledavanja putem interneta. Nudimo gotova rješenja i rješe-nja prema specifičnim potrebama klijen-ta po principu “ključ u ruke”. Specijalni sustavi perimetarske zaštite visokorizič-nih objekata ili postrojenja. Kontakt: To-mislav Šimac, tomislav@alarmcentar.hr, +385 1 3646095, +385 98 702909.

Prijevoz robeMakella, Velika Gorica, www.makella.hr. Tvrtka se bavi organizacijom cestov-nog, zračnog, pomorskog i željezničkog transporta. Ima vozni park od šest vozi-la specijaliziranih za razne vrste usluga u transportu: transporti na temperatur-nom režimu, transport opasnog tereta, transport izvangabaritnih pošiljki. Kon-takt: Đuro Mak, info@makella.hr, +385 1 6222427, +385 98 500550.

Gradnja i popravak teniskih terenaFerosanitarija, Križevci, www.tenisit.hr. Tvrtka proizvodi materijal za gradnju i popravak teniskih terena pod komercijal-nim imenom Tenisit. Tenisit se može is-poručiti u jumbo vrećama (big bag 1100 kg) te može biti pakiran u ventil-vreće od 25 kg. Kontakt: Ivo Cesar, info@tenisit.hr, +385 48 711656, +385 98 249261.

Građevna stolarijaVeletrgovina Bednja, Bednja. Tvrtka se bavi proizvodnjom građevne stolari-je po standardnim i nestandardnim di-menzijama, obnovom stolarije na starim zgradama, uslugama montaže stolari-je drugih proizvođača, opremanjem in-terijera. Tvrtka nudi uslugu zastupanja i prodaje drvene građe na području Hr-vatske. Kontakt: Miljenko Bistrović, veletrgovina.bednja.d.o.o@vz.t-com.hr, +385 42 796342, +385 98 535152.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKAPlažni tuševi na kovaniceGrad Makarska nabavlja plažne tuševe na kovani-ce. Rok dostave ponuda je 18. veljače.

Automatske željezničke plombeHŽ Cargo nabavlja auto-matske željezničke plom-be. Rok dostave ponuda je 28. veljače.

Osobna oprema za spašavanje u ruševinamaVatrogasna zajednica Gra-da Zagreba nabavlja osob-nu opremu za spašavanje

u ruševinama. Rok dosta-ve ponuda je 23. veljače.

OdoreMinistarstvo unutarnjih poslova nabavlja ljetne, zimske i svečane policij-ske odore. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

REGIJAUsluge servisa i popravka vozilaMinistarstvo za unutarnje poslove iz Ljubljane nabavlja usluge servisa i popravka službenih vozila. Rok dostave ponuda je 2. ožujka.

PlasteniciOpćina Ilidža u Saraje-vu nabavlja plastenike. Rok dostave ponuda je 7. ožujka.

Poštanske uputniceBH Pošta iz Sarajeva na-bavlja poštanske uputni-ce. Rok dostave ponuda je 28. veljače.

tel.: 01/5501-511faks: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hrwww.briefing-nadmetanja.hr

MARIJANA HAMERŠAK/SUZANA MARJANIĆFOLKLORISTIČKA ČITANKAAGM

Ponuđenim paradigmatskim i preglednim radovima ova knjiga nastoji predstaviti intrigantno i višeglasno područje poznato pod nazivom folkloristika. Također se promišlja i suodnos folkloristike s etnologijom i kul-turnom antropologijom. U središtu zanimanja Folklori-stičke čitanke su analitički pomaci koji su se dogodili u razdoblju od 150 godina, koliko je prošlo od počet-ka sustavnog analitičkog interesa za folklor (Grimm, 1835.).

KEMAL MUJIČIĆ ARTNAMVRIJEME ZA LJUBAV Meandarmedia

Roman, ispripovijedan u trećem licu, donosi nam običnu, ali ne i trivijalnu ljubavnu priču prelomljenu kroz fabulu o arhitektu Jerku Jarebu i Zagrepčanki Luciji, socijalnoj radnici zaposlenoj u uredu na rubu grada. Kao i dosa-dašnji Mujičićevi tekstovi, i ovaj roman nudi čitatelju niz detalja, epizoda i paralelnih tokova koji više ili manje posredno tematiziraju hrvatsku stvarnost, pa naizgled male teme i svakodnevni događaji prerastaju u velike i nezaobilazne.

DAMIR ŠODAN DRUGOM STRANOMNaklada Ljevak

Hrvatska je poezija, smatra Šodan, predugo bila tek “stro-go intelektualna i samodopadna disciplina”, što su mno-gi možda i mislili, ali se tek Šodan usudio to i artikulirati. Šodan svojim izborom zagovara povratak “čistoj” poeziji, bez trikova, pronalazeći primjere u nedavnoj hrvatskoj pjesničkoj prošlosti. U njegovu odabiru prepoznajemo kako želi izvesti novo hrvatsko pjesništvo iz njegova re-zervata jer čvrsto vjeruje da pravo pjesništvo ima i publi-ku i budućnost.

APOSTOLSKI OCI II.Verbum

Kršćanska literatura, posebice ona iz prvoga razdoblja kršćanstva, neiscrpna je riznica duhovnoga bogatstva i poticaja. Ovaj niz spisa nudi suvremenim duhovnim tražiteljima mogućnost da otkriju to autentično duhovno blago neprolazne vrijednosti. Drugi svezak nastavlja s objavljivanjem spisa što spadaju u Apostolske oce, najstarije tekstove kršćanstva nakon Novoga zavjeta. Osim što nas vraćaju na izvore kršćanstva, ovi su spisi i konkretan poticaj za autentičnije življenje vjere u svakodnevici.

DEEPAK CHOPRA, DEBBIE FORD, MARIANNE WILLIAMSONUČINAK SJENKE Dvostruka duga

Sjenka je dio nas, ali ipak većinu života bježimo od nje. Zbog nje bjesnimo na prijatelja koji kasni 10 minuta ili na svoje roditelje ili djecu iako nisu učinili ništa loše te sabotiramo svoj vlastiti uspjeh. No, sjenka nije strašna već sadrži mogućnosti za bolji i značajniji život. Dok ne prihvatimo svoju podvojenu prirodu, i dalje ćemo štetiti sebi i ljudima koji nas okružuju te nikada nećemo ispuniti svoj potencijal.

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

19Broj 3664 , 14. veljače 2011. www.privredni.hr

dr. Uroš Dujšin

O ne hrvatske novi-ne koje su nedav-no upozoravale

svoje čitatelje na opasnost od inflacije u velikom su i dobrom društvu. Nagli rast cijena sirovina priti-šće na troškove života ši-rom svijeta. On je naji-zraženiji u zemljama u usponu gdje ljudi najveći dio dohotka troše na pre-hranu. U Kini je stopa in-flacije oko pet posto, u

Brazilu oko šest, dok se u Indiji kreće oko 10 posto. Inflacija je aktualna tema čak i u bogatim zemljama: lani su u Velikoj Britani-ji potrošačke cijene pora-sle za 3,7 posto, a u eu-rozoni 2,4 posto - dakle više od, po Europskoj sre-dišnjoj banci, maksimal-no dozvoljenih dva posto. Ono što analitičare poseb-no zabrinjava jest to što su uvjeti na svjetskim fi-nancijskim tržištima suvi-še liberalni, zahvaljujući djelomice izrazito niskim kamatnim stopama i na-puhanim bilancama sre-dišnjih banaka u bogatim zemljama, kao i nedostat-ku volje u zemljama u us-ponu da dovoljno pritegnu kreditne kočnice.

Zabrinutost zbog rasta cijena Takav splet okolnosti iza-ziva zabrinutost iz razli-čitih razloga na različitim mjestima. U manje razvi-jenim zemljama političari strepe od prosvjeda, a teh-

nokrati od konjunkturnog pregrijavanja. Rast cije-na brine i središnje ban-kare u nekim bogatim ze-mljama u kojima se sve donedavna glavnom pri-jetnjom smatrala deflaci-ja. Tako je nedavno Bank of England ozbiljno raz-matrao mogućnost podi-zanja kamatnih stopa, a i dužnosnici Europske sre-dišnje banke smatraju da se opasnost od uvezene inflacije ne može ignori-rati. Ipak, stav je Econo-

mista, da središnji banka-ri ne bi trebali biti suviše zabrinuti bilo zbog visine bilo zbog dinamike rasta cijena. Inflacija je, dodu-še, u porastu, ali nije viso-ka. Ni u jednoj značajnijoj zemlji ona nije na razini iz 2008. Velik dio sadašnjeg rasta cijena posljedica je jednokratnih uzroka kao što je slaba žetva u Rusi-ji ili, pak, povećanje stope PDV-a u Velikoj Britaniji. Bitno je samo da te okol-nosti ne izazovu induci-rane reakcije. Za to zasad nema opasnosti.

U većini bogatih ze-malja inflacijska su oče-kivanja skromna jer vi-soka nezaposlenost onemogućava zaposleni-cima da traže povećanje plaća i tako pokrenu spi-ralu nadnica i cijena. Po-većanje cijena hrane i go-riva pogodit će, doduše, kućne budžete što zna-či da će opasti potražnja za drugim proizvodima. Iznimka je možda Nje-mačka. Zbog povoljne

konjunkture i pada neza-poslenosti može se očeki-vati i porast nadnica. No to i ne bi bilo loše: nje-mačke su nadnice kroz či-tavo desetljeće rasle spo-rije od produktivnosti, a brži rast nadnica mogao bi povećati domaću po-tražnju i značenje doma-će potrošnje. Dinamični-ji rast cijena u Njemačkoj pomogao bi i oporavku perifernih zemalja euro-zone, jer bi im za povra-tak konkurentnosti bilo potrebno skromnije reza-nje plaća.

Neznatne opasnosti U zemljama u usponu vi-soke stope rasta i niske kamatne stope predstav-ljaju izvjestan rizik od ubrzavanja inflacije – no i tu su opasnosti neznatne. U Kini bi rast cijena mo-gao pridonijeti preorijen-taciji privrede na domaću potrošnju. Niske kamatne

stope u bogatim zemljama otežavaju posao vlastima, jer ako povećaju kamatne stope može doći do rasta priljeva kapitala, a time i inflacije. U tom slučaju bolje je ići na smanjivanje državnih izdataka, pose-bice u Indiji i Brazilu koji imaju znatne fiskalne de-ficite.

Sve u svemu, čini se da su strahovanja od infla-cije pretjerana. Sadašnja stopa inflacije u Americi iznosi tek 1,5 posto. Ne-dovoljno iskorišteni pro-izvodni kapaciteti i viso-ka nezaposlenost ne daju povoda za strah od ubr-zanja rasta cijena. Stoga je prilično sigurno da su u ovom trenutku strahova-nja od inflacije ipak pre-tjerana.

Prilično je sigurno da su u ovom trenutku strahovanja od inflacije pretjerana

19

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Prodaju se stanovi, zgrade, vinograd... Stambena zgrada površi-ne 536 četvornih metara u Vratima, Općina Fužine, Primorsko-goranska žu-panija, procijenjene vri-jednosti 185.233,23 kuna. Dražba se održava 15. ve-ljače u 9 sati na Trgovač-kom sudu u Rijeci.

Dvorište površine 1259 četvornih metara, Ilica 425 u Zagrebu, procije-njene vrijednosti dva mi-lijuna kuna. Prva usme-na javna dražba održava se 15. veljače u 11 sati na Trgovačkom sudu u Za-grebu, Petrinjska 8, soba 90, drugi kat. Pravo na su-djelovanje na dražbi ima-ju osobe koje su pret-hodno dale osiguranje i dokaz o osiguranju dosta-vile najkasnije na ročište za javnu dražbu. Osigura-nje u iznosu od 10 posto od oglašene cijene plaća se na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, broj 2390001-1300000460 otvoren kod Hrvatske poštanske ban-ke, pozivom na broj 05 256-05. Razgledavanje je moguće uz prethodni do-govor sa stečajnim upra-viteljem te pozivom na broj telefona 01/2338 534.

Kuća i gospodarska zgrada, dvorište i ora-nica, ukupne površine 1802 četvorna metra, Vi-nica, Varaždinska župani-ja, procijenjene vrijedno-sti 432.286 kuna. Dražba se održava 16. veljače u 11 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 106, prvi kat. Nekretnina se ne može prodati za ci-jenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 po-sto vrijednosti, a potreb-no ju je uplatiti na broj 2390001-1300000154, poziv na broj 05 19-02-185109.

Poslovni prostor povr-šine 593 četvorna me-tra, Osječka 84 A, Čepin, Osječko-baranjska župa-nija, procijenjene vrijed-nosti 693.967,98 kuna. Dražba se održava 16. ve-ljače u 9 sati na Općin-skome sudu u Osijeku, Eu-ropske avenije 7, soba 10 b. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenje-ne vrijednosti. Jamčevi-na iznosi iznosi 69.400 kuna i daje se na blagaj-ni Općinskog suda u Osi-jeku ili na račun Suda broj 2390001-1300000419 po-ziv na broj 05 060-271-2007, s naznakom “jam-čevina u predmetu broj I-Ovr-271/07”.

Livada površine 5557 če-tvornih metara, Čalinec, Općina Maruševec, Va-raždinska županija, pro-cijenjene vrijednosti 535.107,40 kuna. Draž-ba se održava 17. veljače u 8.45 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 145, prvi kat. Nekretnina se ne može prodati za ci-jenu nižu od dvije treći-ne procijenjene vrijedno-sti. Jamčevinu u iznosu 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine po-trebno je uplatiti na broj 2390001-1300000154, poziv na broj 05 19-02 76310.

Stan površine 88 četvor-nih metara, Ulica J.J. Strossmayera 5a, Bjelo-var, Bjelovarsko-bilogor-ska županija, procijenjene vrijednosti 750.000 kuna. Dražba se održava 18. ve-ljače u 9 sati na Općin-skom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može pro-dati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijed-nosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vri-jednosti nekretnine.

Kuća, štala i dvorište, ukupne površine 906 če-tvornih metara, Ljudevita Gaja 34, Virje, Koprivnič-ko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 730.000 kuna. Dražba se održava 18. veljače u 11 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Stalna služ-ba u Đurđevcu, soba 15. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenje-ne vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđe-ne vrijednosti nekretnine.

Vinograd površine 1525 četvornih metara, Nijem-ci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vri-jednosti 13.252,25 kuna. Dražba se održava 21. ve-ljače u 8.30 sati na Op-ćinskom sudu u Vinkov-cima, soba 8. Nekretnina se ne može prodati za ci-jenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Poslovni objekt, ukupne površine 13.333 četvorna metra, Jurovski Brod, Op-ćina Žakanje, Karlovač-ka županija, procijenje-ne vrijednosti 244.331,64 kune. Prodaja se obavlja prikupljanjem pismenih ponuda po principu “vi-đeno-kupljeno”. Pismene ponude podnose se stečaj-noj upraviteljici Vladimi-ri Furač, 47000 Karlovac, Kaštel 50, s naznakom “Ponuda za kupovinu – ne otvarati – St.-15/06”. Uz ponudu, potrebno je uplatiti jamčevinu u visi-ni od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun ste-čajnog dužnika 2400008-1190264747 te potvrdu o uplati priložiti uz ponudu. Sve informacije mogu se dobiti u dogovoru sa ste-čajnom upraviteljicom na telefon 098/767 067.

POGLED U SVIJET

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Čekajući inflaciju

20 Broj 3664 , 14. veljače 2011. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Boris Odorčićodorcic@privredni.hr

H rvatsko kredit-no osiguranje (HKO), jedino

osiguravateljsko društvo specijalizirano za osigu-ranje kratkoročnih potra-živanja među poslovnim subjektima, od svog osni-vanja 1. srpnja 2010. do kraja prošle godine ostva-rilo je zaračunatu bruto premiju u iznosu od 1,55 milijuna kuna. HKO, re-čeno je na prošlotjednom predstavljanju društva, klijentima pruža uslugu osiguranja kratkoročnih potraživanja od politič-kih i komercijalnih rizi-ka, s ročnosti do 180 dana a najviše do jedne godine, vezanih za prodaju roba i usluga u Hrvatskoj i ino-zemstvu. Također, s ciljem

pružanja cjelovite usluge hrvatskim gospodarstve-nicima, HKO je krajem listopada 2010. godine osnovao i društvo-kćer Poslovni info servis čija je osnovna zadaća procje-na rizika i ocjena kreditne sposobnosti (boniteta) po-slovnih subjekata.

Među prednostima za one hrvatske izvozni-

ke koji su klijenti ovog društva, Edvard Riba-rić, predsjednik Upra-ve HKO-a, istaknuo je smanjenje financijskih ri-zika što rezultira boljom zaštitom od gubitaka. Za-tim, pozitivan utjecaj na cash flow čime je gospo-darstvenicima poboljša-na naplata potraživanja ili isplata odštete, a pobolj-

šavaju im se i mogućno-sti zaduživanja. K tome, osiguranici HKO-a mogu bolje upravljati rizicima,

unaprijediti prodaju uz istodobno osvajanje no-vih kupaca i tržišta čime mogu povećati i konku-rentnost.

Ni u EU-u ne plaćaju sviVažno je napomenuti kako klijentima - odnosno hrvatskim izvoznicima kojih je trenutačno 26 i to mahom iz prehrambenog sektora, kemijske i papir-ne industrije - HKO omo-gućava izravan pristup mreži Euler Hermes. Ri-ječ je o vodećoj kompani-ji u kreditnom osiguranju s udjelom od 36 posto na svjetskom tržištu u čijoj se bazi podataka nalazi 40 milijuna tvrtki. Tako po-duzetnici mogu vrlo brzo provjeriti “s kime imaju posla” prilikom izvoza te, primjerice, već u početku

smanjiti ili ukloniti rizik nastajanja problema u na-plati svojih potraživanja. Prvi čovjek HKO-a kazao je kako vjeruje da će uslu-ga koju nudi to društvo ohrabriti hrvatske podu-zetnike za snažniji isko-rak na inozemna tržišta te pridonijeti boljoj likvid-nosti u gospodarstvu. Iako je EU sređeno tržište, do-daje Ribarić, nije istina da tamo svatko uredno pla-ća. Procjenjuje se, naime, da je u 2010. godini u 11 članica EU-a bilo ukupno oko 180.000 stečajeva.

Inače, HKO je u 49-postotnom vlasništvu austrijske izvozno kredit-ne agencije OeKB (Oe-sterreichische Kontroll-bank AG) i 51-postotnom vlasništvu Hrvatske ban-ke za obnovu i razvitak (HBOR).

U najnovijem izdanju publikacije Internatio-nal Risk&Payment Revi-ew koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 drža-ve svijeta, najstarija bo-nitetna kuća u svijetu, Dun&Bradstreet, i da-lje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja, priopćeno je iz bonitetne kuće BonLine.

Rizik poslovanja u Hrvatskoj i dalje je pod povećalom zbog smanje-ne kreditne aktivnosti ba-

naka, povećanog broja stečajeva, te slabog eko-nomskog oporavka. D&B zbog toga preporučuje da se roba i dalje osigura akreditivom.

Iskazana je i zabri-nutost zbog sporog eko-nomskog oporavka (rast od 0,2 posto BDP-a), pada investicijske aktiv-nosti u javni i privatni sektor za 9,5 posto u od-nosu na godinu ranije, te pada državne potrošnje peti kvartal za redom. Za-

dnji dostupni podaci go-vore da je oporavak bio samo privremen, te da se može očekivati daljnji ekonomski pad. To pot-krjepljuju podaci o padu industrijske proizvodnje i građevinskog sektora te rastu nezaposlenosti, dok je rast kreditne aktivnosti vrlo slab. Rezultat toga je pad BDP-a u 2010. za 1,5 posto i neznatan rast od 1,3 posto u ovoj godini, procjenjuje D&B. D&B također navodi da je S&P

zbog slabe fiskalne politi-ke smanjio dugoročni rej-ting s BBB na BBB- čime Hrvatsku svrstava na dno investicijskog razreda. Pozitivnim D&B ocje-njuje novi Vladin fiskalni zakon u kojem će nasto-jati smanjiti javnu potroš-nju svake godine za je-dan posto BDP-a. Iako je to dobar plan, D&B nije siguran hoće li on uspjeti ograničiti državnu potroš-nju u ovoj godini. (V.A.)

LAKŠE PREKO TUĐEG KUĆNOG PRAGA

DUN&BRADSTREET O HRVATSKOJ

Uz HKO do podataka o 40 milijuna tvrtki

Poslovanje i dalje pod povećalom

Hrvatsko kreditno osiguranje osnovalo je društvo-kćer Poslovni info servis čija je osnovna zadaća procjena rizika i ocjena kreditne sposobnosti poslovnih subjekata

Svojim klijentima izvoznicima HKO

omogućava izravan pristup mreži Euler

Hermes

Zbog smanjenja kreditne aktivnosti banaka, povećanog broja stečajeva te slabog ekonomskog oporavka i dalje stoji preporuka: robu osigurati akreditivom

već jesu klijenti Hrvatskog kreditnog osiguranja vlasnički udjeli HBOR-a i austrijskog OeKB-a

26 izvoznika 51%:49%( (

21Broj 3664 , 14. veljače 2011. www.privredni.hr

Igor Vukićvukic@privredni.hr

J avni dug na kraju prošle godine do-segnuo je 137 mi-

lijardi kuna, odnosno oko 41,6 posto procijenjenog BDP-a za 2010. No u po-tencijalne obveze koje bi mogle postati javni dug ubrajaju se i jamstva iz-dana brodogradnji koja iznose oko 12 milijardi kuna. Strategija upravlja-nja javnim dugom usvo-jena je na prošlotjednoj sjednici Vlade.

Stabilizirati rast dugaJavni dug je dug općeg proračuna, a uključuje dr-žavni proračun, izvanpro-računske korisnike te je-dinice lokalne i područne samouprave. Ukupni jav-ni dug rezultat je deficita u proteklim razdobljima, ali i obveza nastalih zbog sanacije banaka u devede-setima; zatim dug nastao temeljem obveza za sta-ru deviznu štednju pa čak i preuzetih jugoslavenskih dugova. Ako i cjelokupne obveze brodogradnje pad-nu na teret države, što se ne mora dogoditi preuz-mu li kupci dio tih obve-za na sebe, one imaju ra-zličite rokove dospijeća, a moguće je i njihovo re-programiranje pa će se i država ponašati u skladu

s tim okolnostima, kažu u Ministarstvu financija.

Ukupne obveze za dr-žavna jamstva (uključu-jući i jamstva brodograd-nji) iznose 43,3 milijarde kuna. U toj su svoti jam-stva Hrvatskim autocesta-ma i Hrvatskim cestama, Autocesti Rijeka-Zagreb i Hrvatskim željeznica-ma. Očekuje se da će ta javna poduzeća ipak ser-visirati svoje obveze. Do-datnih 13,4 milijarde kuna potencijalnih obveza od-

nosi se na jamstva Hrvat-skoj banci za obnovu i ra-zvitak. Prema Zakonu o HBOR-u, država jamči za sveukupni njegov dug.

Hrvatska ipak i dalje spada među europske ze-mlje s relativno niskim postotkom javnog duga. Njenih 41,6 posto duga u BDP-u daleko je ma-nje od javnog duga Grčke (140 posto BDP-a), Irske (97 posto) ili Portugala (82,8 posto). Veći javni dug imaju i Austrija (70,4 posto BDP-a), Mađarska (78,5 posto) ili Poljska (55,5 posto BDP-a). Hr-

vatska je u društvu Slo-venije (javni dug je 40,7 posto BDP-a), Češke (40 posto) ili Litve (37 posto). Stoga će potezi Ministar-stva financija biti usmje-reni prema stabilizaciji rasta javnog duga, te rea-lizaciji strategije upravlja-nja javnim dugom, kako bi on ostao u razini niže zaduženih europskih ze-malja. U razdoblju pri-je krize takvi su postup-ci smanjili javni dug sa 38,1 posto BDP-a u 2005., na 29,3 u 2008. godini. Svjetska i domaća gospo-darska kriza stvari je opet vratila na početak.

Najviše na obvezniceNajveći dio državnog duga potkraj 2010. odno-sio se na obveznice (61,7 posto), na kredite je ot-padalo 20,1 posto, dok su trezorski zapisi činili 16,1 posto ukupnog duga. Oko 58 posto javnog duga de-

nominirano je u eurima, 29 posto je u kunama, a 13 posto u dolarima. Na javni dug država plaća prosječ-nu kamatu od 4,5 do pet posto godišnje. U idućem razdoblju Ministarstvo fi-nancija nastojat će kratko-ročna zaduženja pretvara-ti u dugoročna. Ukupna ročnost sada je 4,6 godi-na, a na kratkoročne kre-dite otpada 16 posto. Cilj je da se taj postotak u bu-dućnosti smanji na 10 do 12 posto. Pomno će se nadzirati i postoci kredit-nih obveza prema pojedi-nim valutama, kako bi se umanjili valutni rizici. U politici novog zaduživa-nja pazit će se na omjer izlaska na strano i domaće tržište, kako bi se izbjegao “efekt istiskivanja”, odno-sno da bi na domaćem fi-nancijskom tržištu ostalo dovoljno kreditne ponu-de i za hrvatske poduzet-nike.

JAVNI DUG NA KRAJU 2010. DOSEGNUO 137 MILIJARDI KUNA

Donesena strategija upravljanja javnim dugomAko kupci brodogradilišta ne pristanu na podmirivanje dijeladržavnih jamstava, javni dug će se povećati za 12 milijardi kuna

Veći javni dug imaju ne samo Grčka, Irska i Portugal, nego i Austrija,

Mađarska i Poljska

U ožujku državi na naplatu stižu obveznice vrijedne 750 milijuna eura što će se podmiriti plasiranjem novih obveznica na inozemnom i domaćem tržištu. U mediji-ma se spominje da bi povoljan plasman obveznica mo-gao biti ostvaren na tržištu SAD-a. U Ministarstvu finan-cija kažu da će cijena tog zaduživanja ovisiti o interesu investitora, a Hrvatskoj u korist ide skoro dovršavanje pregovora s EU-om. Ove godine Vlada će za servisiranje dugova i deficita proračuna morati prikupiti 26,7 mili-jardi kuna. Javni dug ipak ne bi trebao bitno rasti jer će glavni dio ići za refinanciranje starih obveza.

Uskoro po novac na strano i domaće tržište

Nacionalni klirinški su-stav (NKS) Financij-ske agencije obilježava prvo desetljeće svoga rada. Podsjetimo, NKS je platni sustav za kon-tinuirani obračun plat-nih transakcija malih vrijednosti na neto mul-tilateralnom načelu, pri čemu je rezultat obraču-na konačna neto pozicija na obračunskim računi-ma na kraju obračunskog dana. Od početnih 62,2 milijuna obrađenih plat-nih transakcija u prvih 11 mjeseci 2001. godine, broj transakcija u 2010. porastao je za više od 100 posto, dosegavši brojku od 131,5 milijuna. Da-nas se prosječno dnevno obradi oko 500.000 tran-sakcija u ukupnoj pro-sječnoj vrijednosti od oko 2,5 milijardi kuna. Najveći broj transakcija obrađen u okviru jednog obračunskog dana izno-sio je 1.033.920.U tih 10 godina Fina je kontinuirano unaprjeđiva-la platni sustav sukladno

zahtjevima Hrvatske na-rodne banke koja regulira i nadzire sustav, te hrvat-ske bankovne zajednice. Stoga je osnovano i Vije-će sudionika NKS-a koje čine predstavnici svih hr-vatskih banaka te HNB-a, HUB-a, HGK-a i Fine. Sjednice Vijeća su mjesto informiranja banaka o po-slovanju NKS-a i najbolji način da u međusobnom kontaktu korisnici izne-su svoje viđenje sustava u budućnosti i prijedlo-ge za njegovo unaprjeđe-nje. Takav se trend očeku-je i ubuduće s posebnim naglaskom na sudjelova-nje Fine u prilagodbi na-cionalnog platnog sustava europskim platnim tren-dovima i standardima. (V.A.)

Svi korisnici Uniqinog kasko osiguranja proš-log su tjedna dobili i jednu prateću i potpu-no besplatnu uslugu - MeteoUniqa. Riječ je o servisu koji upozorava na dolazak ekstremnih vre-menskih nepogoda poput oluja s naletima vjetra ja-čim od 100 km/h, oluja s obilnom kišom i tučom, pljuskova, snježnih pa-dalina, ledene kiše... Tre-

nutačno je Uniqa jedi-na osiguravateljska kuća u Hrvatskoj koja klijen-tima nudi takvu vrstu usluge. Kako je na proš-lotjednom predstavlja-nju nove usluge kaza-la predsjednica Uprave Saša Krbavac, osigura-nik će dobivati poruke o vrsti vremenske nepogo-de koja će zahvatiti mje-sto u kojem živi, njenom intezitetu i trajanju. Na taj način, korisnici ove usluge mogu na vrijeme reagirati i poduzeti mje-re kako bi izbjegli i spri-ječili eventualne štete na vozilu, kući, stanu i dru-goj imovini. Uslugu osi-gurava austrijska tvrtka UBIMET. (J.F.)

NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV

METEOUNIQA - NOVA USLUGA U HRVATSKOJ

Lani 131,5 milijuna transakcija

Spremni za sve oluje

ukupne obveze za državna jamstva mogućih obveza odnosi se na jamstva HBOR-u

43,3 mlrd kn još 13,4 mlrd kn( (21

NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV

22 Broj 3664 , 14. veljače 2011. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Prva dekada veljače na novčanom trži-štu prolazi u jed-

nakom ozračju kao i sije-čanj, s obilnom ponudom novca i opuštenim trgo-vanjem sudionika. Počet-kom prošlog tjedna po-nuda novca bila je znatno iznad potražnje, dok je u drugom dijelu tjedna od-nos ponude i potražnje promijenjen budući da je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pri-

čuve depozitnih institu-cija. Trgovanje sudionika znatno je življe što poka-zuje tjedna struktura po-zajmica u kojoj je vidlji-va sve veća zastupljenost onih na dulje rokove.

Unatoč činjenici da je razdoblje održavanja

obvezne pričuve na sa-mom početku, sudionici su na kraju dana značaj-ne viškove usmjeravali u središnju banku kao pre-konoćni depozit po ka-matnoj stopi od 0,5 posto.

Prošli utorak je održa-na aukcija trezorskih zapi-

sa Ministarstva financija. Sudionici su i ovaj put po-kazali veliki interes budu-ći da je ponuda bila četi-ri puta viša od planiranog iznosa izdanja. Planirani iznos izdanja bio je 300 milijuna kuna, a sudioni-ci su pokazali interes za

upisom u iznosu od 1,25 milijuna kuna. Ostvareni iznos emisije bio je 503 milijuna kuna, i to na rok od 91 dan upisano je 52 milijuna kuna po kamat-noj stopi od 2,40 posto, na rok od 182 dana upi-sano je 150 milijuna kuna

po stopi od 3,45 posto i na rok od 364 dana upisan je najveći iznos, 301 milijun kuna po stopi od četiri po-sto. Visina kamatnih stopa nije se mijenjala osim one za trezorske zapise na rok od 182 dana koja je pala sa 3,5 posto na 3,45 posto. Za trezorske zapise u eu-rima također je pokazan veliki interes. Planirano je izdanje od 10 milijuna eura, a ponuđeno je 44 mi-lijuna eura. Upisano je 20 milijuna eura trezorskih zapisa na rok od godine dana po srednjem tečaju koji je iznosio 7,411086 kuna. Kamatna stopa na trezorske zapise u euri-ma zabilježila je pad sa 2,95 posto na 2,9 posto.

Za optimizam ulagača na svjetskim burzama počet-kom prošlog tjedna zaslu-žan je oporavak nekoliko europskih gospodarstava, smirivanje egipatske poli-

tičke krize, dobri poslovni rezultati kompanija te mo-guća preuzimanja tvrtki. Sredinom tjedna ulagači su bili oprezniji, a vrijednost burzovnih indeksa je pala,

stagnirala ili oscilirala zbog povećanja ključnih kamata u Kini te upozorenja pred-sjednika FED-a Bena Ber-nankea na krhkost oporav-ka američkog gospodarstva.

Međutim, krajem tjedna ve-ćini promatranih burzov-nih indeksa porasla je vri-jednost. Tako je vrijednost Dow Jonesa od prošlog po-nedjeljka do petka uvećana za 0,35 posto. Rast vrijed-nosti zabilježili su tehno-loški indeks Nasdaq koji je na prošlotjednoj razini uve-ćan za blagih 0,04 posto te indeks Nikkei čija je vri-jednost narasla za 0,13 po-sto. Istodobno, rast vrijed-nosti zabilježio je i DAX, koji je u spomenutom raz-doblju ojačao za 0,76 po-sto. S druge strane, indeks CAC40 umanjen je za 0,22 posto, a londonski FTSE za 0,48 posto.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Znatno življe trgovanje sudionika

Prema tečajnici Hrvat-ske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabjela za blagih

0,01 posto. Također, u raz-doblju od prošlog pone-djeljka do petka vrijednost domaćeg platnog sredstva

Kuna oslabjela u odnosu na euro i dolar

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Većina indeksa tjedan završila u plusu

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obve-znog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razi-nu od 159,9178 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast na tjednoj razini od gotovo 0,19 posto.

MIROVINSKI FONDOVI

Rast vrijednosti Mirexa

Izvor: HNB primjena od 12. veljače 2011. 7.2. 8.2. 9.2. 10.2. 11.2.

7.44

7.43

7.42

7.41

7.40

7.39

EUR 5.50

5.48

5.46

5.44

5.42

4.40

USD 4.72

4.70

4.68

4.66

4.64

4.62

CHF

7.2. 8.2. 9.2. 10.2. 11.2. 7.2. 8.2. 9.2. 10.2. 11.2.

u usporedbi s američkim dolarom umanjena je za 0,4 posto. S druge strane, kuna je u odnosu na švi-

carski franak u navede-nom razdoblju ojačala za 1,1 posto.

5500

5700

5900

6100

6300

6500

11.2.10.2.9.2.8.2.7.2.

11520

11740

11960

12180

12400

12620

11.2.10.2.9.2.8.2.7.2.

2500

2600

2700

2800

2900

3000

11.2.10.2.9.2.8.2.7.2.

2500

3000

3500

4000

4500

5000

11.2.10.2.9.2.8.2.7.2.

6600

6800

7000

7200

7400

7600

11.2.10.2.9.2.8.2.7.2.

9920

10140

10360

10580

10800

11020

11.2.10.2.9.2.8.2.7.2.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,470077

CAD kanadski dolar 5,490743

JPY japanski jen (100) 6,563317

CHF švicarski franak 5,632184

GBP britanska funta 8,764283

USD američki dolar 5,481809

EUR euro 7,411954

Jelena Drinković

7.2.’11.-11.2.’11.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 31.1.’11.-4.2.’11.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

1200

1000

800

600

400

200

07.2.2011. 8.2.2011. 9.2.2011. 10.2.2011. 11.2.2011.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 160,0730Erste Plavi obvezni mirovinski fond 165,1783PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 153,7676Raiffeisen obvezni mirovinski fond 160,8437MIREX 159,9178Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 163,9597AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 197,7805CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 121,8616Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 139,3384Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 131,9685Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 157,3834Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 185,1534AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 180,4993AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 193,9479AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 139,9614Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 119,0362CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 106,7778Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 162,7252Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 110,6117Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 119,8725Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 169,9542Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 149,8700Zatvoreni dob. mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara 119,0945Zatvoreni dob. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 107,8872Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 132,4158Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile 121,4993

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10.2.2011

162

160

158

156

MIREX - mjesečni

11.1. 21.1. 31.1. 10.2.

MIREX - tjedni162

160

158

1567.2. 8.2. 9.2. 10.2.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

23Broj 3664 , 14. veljače 2011. www.privredni.hr

Vaba banka ostvarila rast dobiti prije rezervacija

Prema nerevidiranim po-dacima, Vaba banka Va-raždin u 2010. godini nastavlja s uspješnim po-slovanjem. Neto kamat-ni prihod je 14,8 posto viši nego u 2009. godini što je, uz zadržavanje troško-va na prošlogodišnjoj razi-ni, utjecalo na porast dobi-ti prije rezervacija od 29,8 posto. U skladu s otežanim gospodarskim uvjetima neto troškovi rezervacija i usklađivanja povećani su sa 2,3 milijuna kuna na 8,6 milijuna kuna, što je utje-calo na smanjenje neto do-biti sa 5,1 milijun na mili-jun kuna. Ukupna imovina banke do konca 2010. izno-sila je 1,43 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 18,1 posto u odnosu na kraj 2009. godine.

Više od 88 milijuna kuna plasirano kroz Erste Maestro plus Erste&Steiermärkische Bank u prvih je devet mje-seci od uvođenja jedin-stvene usluge u Hrvatskoj - Erste Maestro plus - ko-risnicima Maestro karti-ce tekućeg računa plasirao ukupno oko 85,6 milijuna kuna gotovine uz otplatu na rate. Istodobno je obu-jam transakcija kupljene robe na ugovorenim pro-

dajnim mjestima iznosio gotovo 2,7 milijuna kuna. Od ukupnog broja plasira-nih kredita najviše se klije-nata odlučilo za otplatu po-dignute gotovine na dulje rokove, i to najčešće na 12 rata. Inače, Erste banka je posljednjeg dana 2010. go-dine imala oko 20.000 kli-jenata koji su ugovorili Er-ste Maestro plus.

Kad rata ne leti... u Raiffeisen stambenoj štedioniciRaiffeisen stambena štedi-onica krenula je s medij-skom kampanjom koja za cilj ima informirati javnost o najpovoljnijim stambe-nim kreditima na tržištu s fiksnom kamatnom sto-pom od 5,5 posto te istim mjesečnim anuitetom tije-kom cijelog roka otplate kredita. “Naziv kampanje

s kojom upravo krećemo je Kad rata ne leti… jer sma-tramo da je, u vrijeme re-cesije i svakodnevnih vi-jesti o porastu mjesečnih anuiteta, bitno javnost in-formirati o najsigurnijim i najstabilnijim kreditima. Riječ je o kreditima koji se mogu odobriti i u kunama, ne ovise o promjeni tečaje-va stranih valuta te imaju povoljnu kamatnu stopu i kratak rok otplate”, izjavio je Hans Christian Vallant, predsjednik Uprave Raiffe-isen stambene štedionice.

*vijesti

Od ukupno 92 fonda 69 ih je protekloga tjedna za-bilježilo porast vrijedno-

sti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je NFD Aure-us US Algorithm kojem je vrijednost porasla za 4,62 posto. Najveći pad kod di-oničkih fondova prote-kloga tjedna zabilježio je NFD Aureus BRIC kojem je vrijednost smanjena za 3,16 posto. Kod mješo-

vitih fondova najuspješ-niji je OTP uravnoteže-ni koji je ostvario porast vrijednosti od 1,85 posto. Najveći pad kod mješo-vitih fondova zabilježio je NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,09 posto. Najveći dobit-nik kod obvezničkih fon-

dova je HPB obveznič-ki (0,3 posto). Najveći pad u toj grupi zabilje-žio je OTP euro obveznič-ki (-0,38 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješni-ji su bili Raiffeisen Cash, VB Cash i Agram Cash, svi s porastom od 0,06 po-sto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Većini fondova uvećana vrijednost udjela

Redovni dionički pro-met na Zagrebačkoj bur-zi prošli tjedan je iznosio 181,94 milijuna kuna što je porast od 9,63 posto u

odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 1,25 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.333,76 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.282,84 boda što je porast od 1,06 posto. Naj-

više se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunika-cija kojom je ostvareno 67,736 milijuna kuna pro-meta, a trgovanje je zavr-šila na 313,97 kuna što je porast od 2,82 posto. Naj-veći porast imala je dioni-

ca Belja koja je porasla za 25,56 posto te je trgova-nje završila na 113 kuna, a njome je trgovano u vri-jednosti od 12,609 mili-juna kuna. Najveći pad

među najlikvidnijim izda-njima imala je dionica In-gre koja je pala za sedam posto te je trgovanje zavr-

šila na 15,67 kuna, a njo-me je trgovano u vrijed-nosti od 7,266 milijuna kuna.

BURZA

Najveći porast imala je dionica Belja

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 360,214 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 181.940.808,45 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 2.333,76 +1,25%Crobex10 1.282,84 +1,06%Crobis 95,24 -0,08%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Marko Repeckiwww.hrportfolio.com

Lantea Grupa d.d. +65,87% 24,88 1.194,24

Zlatni otok hoteljerstvo d.d. +60,00% 80,00 244.400,00

Tehnomont montaža d.d. +49,92% 149,92 2.698,56

Belje d.d. +25,56% 113,00 12.609.075,52

Žitnjak d.d. +23,04% 150,80 36.653,64

Zvijezda d.d. +20,59% 4.100,00 807.420,67

Vukovarski poljop. Ind. kombinat d.d. +19,53% 98,00 1.130.550,54

PIK-Vinkovci d.d. +18,48% 319,90 58.239,90

Atlas turistička agencija d.d. +12,88% 24,80 1.934,75

Saponia d.d. +12,49% 179,99 18.600,06

Hrvatske telekomunikacije d.d. +2,82% 313,97 67.736.690,87

Ina d.d. -0,03% 3.650,00 19.345.134,51

Belje d.d. +25,56% 113,00 12.609.075,52

Atlantska plovidba d.d. +6,22% 803,00 10.280.649,76

Ingra d.d. -7,00% 15,67 7.266.737,50

Podravka d.d. +6,29% 338,00 4.996.319,85

Dalekovod d.d. -2,56% 314,20 4.909.433,49

Adris grupa d.d. (povlaštena) -1,37% 281,10 3.694.090,19

Petrokemija d.d. +1,85% 162,98 2.621.623,67

Uljanik Plovidba d.d. +4,54% 645,00 2.619.931,19

Nava banka d.d. -34,07% 50,11 851,87

Elektropromet d.d. -25,06% 29,88 8.341,14

Hoteli Makarska d.d. -23,33% 70,15 10.522,50

Apartmani Medena d.d. -20,00% 60,00 4.800,00

Vjesnik d.d. -16,67% 25,00 4.050,00

Transadria d.d. -15,93% 1.261,00 39.863,16

Solaris d.d. -15,49% 240,00 18.228,40

Validus d.d. -11,95% 10,39 718.742,45

Centar banka d.d. -10,69% 259,00 70.957,56

Laguna Novigrad d.d. -8,79% 9,75 268.007,00

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 3. do 10. veljače 2010. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

ZB BRIC+ € 101,4000 -2,20

Ilirika Gold € 96,1600 -1,06

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 128,1200 0,54

ZB global € 150,2900 0,78

PBZ Global fond kn 112,8617 1,55

HI-balanced € 10,2772 0,47

ICF Balanced kn 121,3746 1,13

Raiffeisen Balanced € 162,7200 1,20

ST Balanced kn 175,8887 -0,01

ST Aggressive kn 67,7484 0,28

HPB Global kn 104,3646 1,06

OTP uravnoteženi kn 117,9231 1,85

KD Balanced kn 8,7362 -0,42

Ilirika JIE Balanced € 151,3012 0,49

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 82,3280 -1,09

C-Premium kn 5,7452 0,69

Agram Trust kn 73,6767 0,04

AC G Balanced EM € 11,2400 0,45

Allianz Portfolio kn 118,2002 0,77

Raiffeisen Prestige € 110,3400 0,16

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 158,8400 0,03

HI-conservative € 11,3931 -0,03

Raiffeisen Bonds € 176,0600 0,15

PBZ Bond fond € 130,0773 -0,04

Erste Bond € 130,7300 0,04

Capital One kn 162,5749 0,05

HPB Obveznički € 125,8193 0,30

OTP euro obveznički € 128,3091 -0,38

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 132,8384 0,04

ZB plus kn 163,2474 0,05

ZB europlus € 140,2273 0,03

PBZ Euro Novčani € 126,2469 0,04

Raiffeisen Cash kn 145,5500 0,06

Erste Money kn 139,0500 0,04

HI-cash kn 139,1008 0,05

ST Cash kn 135,7687 0,05

PBZ Dollar fond $ 124,9088 0,03

HPB Novčani kn 132,6645 0,05

OTP novčani fond kn 122,8694 0,04

VB Cash kn 117,5981 0,06

Agram Cash kn 11,3656 0,06

Allianz Cash kn 108,8454 0,04

Agram Euro Cash € 10,7216 0,06

Platinum Cash kn 102,2484 -0,15

Erste Euro-Money € 105,8400 0,04

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 99,4020 -0,33

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 15,1506 0,23ST Global Equity kn 46,1013 0,88HI-growth € 8,6606 0,47ZB trend € 135,0500 0,44KD Prvi izbor kn 13,1834 -0,18Raiffeisen World € 110,6500 1,26ZB euroaktiv € 108,2000 0,96FIMA Equity kn 76,9384 0,37Ilirika JIE € 169,5184 -0,31Raiffeisen C. Europe € 69,4000 1,46PBZ Equity fond kn 93,2021 1,76HPB Dionički kn 92,8902 1,12Erste Adriatic Equity € 97,4100 1,14NFD Aureus Global Developed kn 101,2609 1,60ZB aktiv kn 108,4900 0,44HPB Dynamic kn 50,1483 0,77Prospectus JIE kn 65,7341 0,17AC Rusija € 47,6091 -0,96NFD Aureus BRIC € 26,5802 -3,16Capital Two kn 79,9566 1,30Ilirika Azijski tigar € 55,7791 -3,05PBZ I-Stock kn 71,3933 -0,51HPB Titan € 74,9698 0,61Poba Ico Equity kn 5663,1900 -0,14HPB WAV DJE € 98,3199 0,42Platinum Global Opportunity $ 15,2478 0,71Erste Total East € 35,5200 2,07VB High Equity kn 50,0138 -0,07KD Nova Europa kn 7,3249 -1,28Raiffeisen Emerging M. € 58,9000 -2,34OTP indeksni kn 46,3171 0,75Platinum Blue Chip € 84,9152 0,82C-Zenit kn 52,0706 1,09MP-Mena HR kn 467,1318 0,89MP-Bric HR kn 328,9729 -1,80OTP meridian 20 € 94,2089 0,68A1 kn 90,7900 1,02MP-Global HR kn 326,4323 0,58Raiffeisen HR dionice kn 81,3100 1,25NFD Aureus US Algorithm kn 152,8234 4,62NFD Aureus New Europe kn 120,1754 -0,57AC G Dynamic EM € 11,1328 0,31OTP Europa Plus € 116,9038 0,68Ilirika BRIC € 111,9182 -2,70VB CROBEX10 kn 113,4240 0,53KD Energija kn 11,2319 0,03

Pozivaju se kompanije i pojedinci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije i Crne Goreda dostave (kandiduju) svoje projekte za učešće na 2. Međunarodnoj investicijskoj konferenciji

“Sarajevo Business Forum 2011”

POZIV ZA DOSTAVU/KANDIDIRANJE PROJEKATA

Radionice će se održati 22. i 23. februara 2011. u hotelu “Sarajevo”

w w w.sarajevobusinessforum.com

ORGANIZATORI STRATEŠKI PARTNERI

2. Sarajevo Business Forum 2011

Da bi olakšali pripremu projekata i time učinili vaše projekte prihvatljivijim i atraktivnijim za investitore,BBI putem svog VIP Business Cluba, u suradnji sa konsultantskom kućom PGlobal, organizira dvodnevnuradionicu na kojoj će biti prezentirana metodologija izrade projekata kao i pripreme prezentacija teasera,

te konsultacije na već urađene prezentacije/teasere.

6-8 April 2011, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

POLJOPRIVREDA DRVNA INDUSTRIJA ENERGIJA INFRASTRUKTURATURIZAM FINANSIJSKI SEKTOR

Prijavu za učešće u radionicama možete ostvariti u bilo kojoj poslovnici Bosna Bank International ili na slijedeće brojeve telefona ili e-mail adrese:

KO N TA K T I

projekti iz poljoprivrede: +387 33 275-227 (irvana.saric@bbi.ba) i 275-239 (mirha.kalem@bbi.ba)

projekti iz turizma: +387 33 275-269 (esma.alibegovic@bbi.ba) i 275- 230 (meliha.zimic@bbi.ba)

projekti iz infrastrukture i energije: +387 33 275-262 (midhat.limo@bbi.ba), 275-264 (haris.hadzic@bbi.ba) i 275-265 (mirsada.spaho@bbi.ba)

projekti iz drvne industrije: + 387 33 275-261 (meliha.barucija@bbi.ba) i 275-239 (amra.kavazovic@bbi.ba)

projekti iz finansijskog sektora: +387 33 275 204 (kenan@bbi.ba)

infoenterprise europe

Broj 32, 14. veljače 2011.

Irena Andlar, GEC; Diana Antičić, J.T.D. za porezno savjetništvo Antičić-Jakovlje-vić-Kušeta; Jasminka Biliškov, Biliškov nekretnine; Lela Blekić, udruga Razvoj;Zita Bračko-Matulić, ZIT; Helena Budi-ša, UHY HB Ekonom; Nada Burić, Prevo-diteljska agencija Aion; Ljubica Čolako-vac, Dom za starije i nemoćne Svjetlost; Mirela Dozet, Agencija Y produkcija; Dorotea Effenberger, Tahograf; Rat-ka Jurković, Svan consulting; Lada Kar-ninčić, Trenton; Irena Kaštela, Coral shop Irena; Martina Klepić Novalija, Pulis poslovne usluge; Danijela Komar, Minerva; Neda Makjanić Kunić, MAK modna kuća; Ivana Nikolić, Indigo Pla-vo; Gordana Nikolić, P.A.R.; Sanja Opa-čak, Paprenjak; Natalija Pekić, Karizma, Heos; Sonja Perić, Valsabbion; Tatjana Pintar, Fopiko; Vlasta Pojatina, Olival; Mirjana Rinkovec, Element; Mira Sha-labi, Bieco; Maša Smokrović, Ustanova za zdravstvenu njegu Helena Smokrović;Vlasta Sršek-Cerkvenik, T.K.G.; Edita Štefanić, Technologica; Manuela Šola Oršić, Abrakadabra integrirane komuni-kacije; Mirjana Zelenika, Hereditas

Mreža ženskog poduzetništva osnova-na je 2009. godine u vrijeme švedskog predsjedanja EU-om i okupila je 150 ambasadorica iz 10 europskih zemalja. Hrvatska je prošle godine postala nova članica te mreže koja danas obuhvaća 250 poduzetnica iz 22 zemlje.

Projekt Europska mreža ambasadorica žen-skog poduzetništva EntrepreneurSHEp Cro-atia realiziran je u okviru programa CIP – Programa Unije za konkurentnost i inova-cije – potprograma CIP EIP, koji će trajati 24 mjeseca. Koordinator projekta u Hrvatskoj je Hrvatska gospodarska komora, a partne-ri su Tera Tehnopolis iz Osijeka, Tehnološ-ki park Varaždin i Visoka škola za ekonomi-ju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba.

U okviru projekta 30 izabranih ambasadori-ca poduzetništva održat će 10 inspiracijskih seminara, pet follow-up radionica, te izbor najperspektivnije žene u svakoj regiji ko-joj će se pružiti dodatna potpora. Kroz ra-dionice se zainteresirane planira dovesti do razine pokretanja njihovih vlastitih tvrtki, a tri će žene imati mogućnost postati nove ambasadorice koje će nastaviti nadahnjiva-ti druge potencijalne poduzetnice i nakon završetka projekta.

”Projektom se želi uspostaviti mreža u Hr-vatskoj koja će poticati žene da započnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlasti-te tvrtke, podizati svijest o poduzetniš-tvu žena te pomoći u podizanju spo-sobnosti žena u stvaranju vizije, jačanju samopouzdanja, postavljanju i kreiranju uspješnog poslovanja”, kaže voditeljica projekta Vesna Torbarina. “Ambasadorice ženskog poduzetništva su osobe koje su se već afirmirale u poduzetničkom sek-toru, a izabrane su na nacionalnoj razini među uspješnim poslovnim ženama. Od njih očekujemo da govorom pred gru-pama u školama, na fakultetima, drugim društvenim skupinama i medijima, aktiv-

nim sudjelovanjem na konferencijama, radionicama i javnim događajima, te kroz povezivanje s europskim ambasadorica-ma promiču poduzetništvo”, dodala je Ve-sna Torbarina.

Sanja Opačak, jedna od 30ambasadorica i poduzetnica iz Zagreba s petnaestogodiš-njim iskustvom u poslovnom svijetu, sma-tra kako se kroz ovaj projekt zapravo ne pita što ambasadorice od njega očekuju ili što njime dobivaju. “Ovo je izvrstan način da kroz organizirani sustav vratimo nešto za-jednici prenošenjem svojeg znanja novim ženama koje će se odlučiti za poduzetniš-tvo”, ističe Sanja Opačak.

PREDSTAVLJEN PROJEKT ENTREPRENEURSHEP

Veleposlanice poduzetništvaHrvatske ambasadorice

poduzetništvaProjektom �nanciranim iz programa Europske unije za konkurentnost i inovacije 30 ambasadorica poduzetništva kroz javne nastupe i radionice pomagat će ženama koje se žele baviti poduzetništvom

enterprise europe

Splitskom sajmu Poslovni susreti

Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije u ime Europske komisije upravlja ovogodišnjom provedbom natječaja CIP IEE teškog 67 milijuna eura (u 2010. godini odobreno je 58 milijuna eura za 44 projekta).

Riječ je o natječaju u okviru programa Inteligentna energija za Europu, kojim se želi pridonijeti sigurnoj, održivoj i cje-novno kompetitivnoj energiji za Euro-pu kroz poticanje energetske učinkovi-tosti i racionalnog korištenja energetskih resursa, promicanje novih i obnovljivih izvora energije, potporu energetskoj di-

verzifikaciji te promicanje energetske učinkovitosti i korištenja novih i obnov-ljivih izvora energije u transportu.

Program je operativni dio strategi-je Europske unije o energetici i pokri-va djelovanje u sljedećim područjima - energetska učinkovitost i racionalno korištenje energetskih resursa (SAVE), novih i obnovljivih izvora energije (AL-TENER) i energije u transportu (STEER) kojim se potiče energetska učinkovi-tost i korištenje novih i obnovljivih izvo-ra energije u prometu. Ukupni iznos na raspolaganju u okviru tog natječaja je

67 milijuna eura (SAVE - 12 milijuna eura, ALTENER - 16 milijuna eura, STEER - 12 milijuna eura i integrirane inicija-tive - 27 milijuna eura) za programe koji maksimalno mogu trajati tri godi-ne. Po pojedinom programu se osigu-rava sufinanciranje u iznosu od 75 po-sto ukupno prihvatljivih troškova osim u programima kvalifikacijskih inicijati-va i obuke građevinskih radnika gdje se osigurava sufinanciranje u visini do 90 posto ukupno prihvatljivih troškova.

Prijedlozi programa mogu se dostaviti is-ključivo u elektronskom obliku, a obra-

zac za prijavu bit će uskoro dostupan na http://ec.europa.eu/intelligentenergy.

Podnositelji zahtjeva mogu biti prav-ne osobe, javne ili privatne, te osnovane na području Europske unije, Norveške, Islanda, Lihtenštajna i Hrvatske. Natječaj je otvoren do 12. svibnja, osim za pro-grame kvalifikacijske inicijative i obuku građevinskih radnika za koje je datum zatvaranja 15. lipnja. Ne financiraju se istraživanja, razvoj tehnologija i investici-je u opremu, kao ni izolirane, pojedinač-ne akcije na nacionalnoj ili lokalnoj razini.

Nacionalna kontakt-osoba u Hrvatskoj je Domagoj Validžić iz Uprave za energeti-ku i rudarstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Više informacija o natječaju može se pronaći na http://ec.europa.eu/intelligentenergy, a pitanja o natječaju mogu se postaviti pu-tem online obrazaca na http://ec.europa.eu/energy/intelligent/contact/enquiries_en.htm.

Poziv za prijedloge programa na hrvat-skom jeziku može se preuzeti na internet-skim stranicama www.croenergo.eu.

NATJEČAJ ZA ENERGETSKE PROJEKTE

Novih 67 milijuna eura ZA ENERGETIKUEuropska unija u ovoj godini za inteligentne energetske projekte daje devet milijuna eura više nego u prošloj godini. Program je dio strategije kojom se želi povećati energetska učinkovitost

Hrvatska gospodarska komora-Žu-panijska komora Split, kao dio Eu-ropske poduzetničke mreže, organi-zira gospodarske susrete (brokerage event) Tourism@GAST 2011 u petak, 4. ožujka u 10 sati u sklopu međuna-rodnog sajma GAST koji se održava od 2. do 6. ožujka u Splitu.

Multilateralni gospodarski susreti To-urism@GAST 2011 nastavak su proš-logodišnjih koji su spojili više od 100 poslovnjaka na brojnim individualnim sastancima. Mnogi prošlogodišnji su-dionici iskazali su želju da i ove godine budu dio tog, sada već tradicionalnog događanja u sklopu sajma GAST.

Taj sajam ključno je mjesto susreta broj-nih proizvođača i trgovaca iz djelatno-sti prehrane, pića, hotelske i ugostitelj-

ske opreme. Prepoznat je u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja lo-gistike za turističku sezonu. Manifesta-cija je to koja bilježi godišnji trend ra-sta izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja za 35 posto, kao i bro-ja sklopljenih i ugovorenih poslova, što je u sajamskoj industriji Hrvatske prava rijetkost.

Na Sajmu se organiziraju gospodarski susreti domaćih i stranih tvrtki iz brojnih sektora kao što su touroperatori i agenci-je, hoteli, moteli i kampovi, tvrtke koje se bave zdravstvenim i wellness turizmom, seoskim, eko i aktivnim turizmom, pro-metom (autobusni, željeznički i zračni), osiguranjem i financijama, turističkim investicijama, ugostiteljstvom (hrana i piće), gastronomskom ponudom i po-tražnjom te turizmom na internetu.

Na susretima je moguće ostvariti izravan kontakt s potencijalnim partnerima tije-kom unaprijed dogovorenih individual-nih susreta, koji mogu pomoći razvoju komercijalnih i tehnoloških partnersta-va. Moguće je isto tako saznati novosti i trendove u djelatnosti te unaprijediti kontakte s postojećim partnerima.

Za sudjelovanje na susretima nužno je popuniti prijavnicu koja se nalazi na web stranici www.een.hr/?hr/kalen-dar/4.3.2011/gospodarski-susreti-touri-sm-gast-2011/162, i poslati je na e-mail: nbusic@hgk.hr, najkasnije do 20. veljače.

Dodatne informacije moguće je dobiti na telefone 021/321 143, 321 135 (Odsjek za međunarodne odnose – Nataša Bušić, Goranka Košta). Više informacija o sajmu na web stranicama www.gastfair.com.

Tourism@GAST 2011

Poslovni susreti na Splitskom sajmu

3www.een.hr 14. veljače 2011.

2

Hrvatska gospodarska komora i Mini-starstvo gospodarstva, rada i podu-zetništva pokrenuli su 2009. godine projekt analize potreba za obrazova-njem i usavršavanjem s naglaskom na poduzetničkim vještinama. Njime će se trajno pratiti potrebe maloga gos-podarstva i obrtnika.

Rezultati analize edukativnih potreba ma-lih i srednjih poduzeća i obrtnika pokaza-li su kako je i dalje potrebno raditi na in-formatičkoj obrazovanosti, kao i na jačoj informiranosti o korištenju državnih pot-pora za obrazovanje, posebice kod obrt-nika. Potrebna je i veća suradnja malih i

srednjih tvrtki sa znanstvenim i obrazov-nim institucijama. U istraživanju su oda-brana poduzeća i obrtnici trebali ispuniti upitnik sa 12 pitanja. Popunila su ga 973 (ili 26,6 posto) od ukupno 3656 malih i sred-njih poduzeća iz baze HGK-a, a njih 784 ili 21,4 posto je popunilo anketu u cijelosti. U istraživanju je sudjelovalo 399 obrtnika, a njih 359 je anketu ispunilo u cijelosti. U odnosu na analizu provedenu 2009. godi-ne primjećuje se utjecaj gospodarske krize na razvoj malog i srednjeg poduzetništva (MSP). Prošle je godine 33 posto poduze-ća zabilježilo rast poslovanja, za razliku od 2009. kada je takvih bilo 69 posto. No istra-živanje je i pokazalo kako je u prošloj go-

EdUKacija PodUzEtNiKa i obRtNiKa

ojačati informatičku pismenost i koristiti potporeGlavni razlog zašto mali i srednji poduztnici i obrtnici ne koriste potpore za edukaciju je neinformiranost. HGK želi uspostaviti centar za kompetenciju koji će davati usluge u području obrazovanja i usavršavanja

Nema sustavnog prikupljanja podataka o edukacijiU Hrvatskoj za sada ne postoji re-dovito i sustavno prikupljanje poda-taka ni o potrebama za treningom niti o tome koje su treninge poduze-ća prethodno provela, pogotovo za mala i srednja poduzeća. Velika po-duzeća provode istraživanja na orga-nizacijskoj razini i prema tome svojim zaposlenicima osiguravaju potrebne treninge i obrazovanje, što je predu-vjet efikasnosti poslovanja.

Projektom HGK-a, Ministarstva gos-podarstva, rada i poduzetništva i HoK-a želi se uspostaviti cjelovita metodologija i trajno praćenje potre-ba za obrazovanjem u malim i sred-njim poduzećima s posebnim nagla-skom na poduzetničkim vještinama i znanjima. Rezultati analize kori-stit će se za kreiranje i financiranje obrazovnih potreba poduzetnika,

uključivanje poduzetništva kao ključ-ne kompetencije u cjeloviti obrazov-ni sustav Hrvatske te za potrebe Re-gionalnog centra za poduzetničke kompetencije za zemlje jugoistoč-ne Europe.

Prvo istraživanje provedeno je u svibnju 2009., a drugo od 13. do 30. rujna 2010. godine, a u njemu se nalazi i stanje u obrtniš-tvu. treće istraži-vanje bit će provedeno u svibnju ove godi-ne.

dini poraslo korištenje državnih potpora u odnosu na godinu ranije, no još velik broj poduzeća potporama se uopće ne koristi. Glavni razlog je neinformiranost o posto-janju državnih potpora za sufinanciranje obrazovnih programa - odgovorilo je 37 posto ispitanika iz redova malih i srednjih poduzetnika. obrtnici se gotovo uopće ne koriste državnim potporama za razvoj i obrazovanje zaposlenika, a glavni razlog je to što ne znaju da one postoje.

Hrvatska gospodarska komora predstavi-la je i prijedlog projekta uspostave centra za kompetencije HGK-a kao jedinstvene točke u kojoj će biti objedinjeni servisi i usluge za MSP i obrte u području obrazo-vanja i usavršavanja. U okviru centra pro-vodila bi se sustavno analiza potreba za obrazovanjem i usavršavanjem s poseb-nim naglaskom na poduzetničkim vješti-nama, analiza potreba sektora, usluge po-vezivanja pružatelja usluga obrazovanja, usavršavanja i treninga. osnivanjem cen-tra na jednom bi se mjestu nalazile sve informacije relevantne za potrebe MSP i obrtnika, pružatelje usluga obrazova-nja, kao i za obrazovni sustav koji će moći brzo reagirati na zahtjeve gospodarstva.

Potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, pitanja EU-a i eurointegracije Vesna trno-kop tanta ističe kako je potrebno senzi-bilizirati javnost i dionike u sustavu obra-

zovanja - agencije, institucije, udruge, izvoznike te druge da se pridruže u uspostavi jedinstvene točke, gdje bi se mogli dobiti podaci o potre-bama za obrazovanje malih i sred-

njih poduzetnika. “obra-zovanje je važan instrument u pribli-žavanju europskim

integracijama. Najvaž-

nija će biti priprema za suradnju s Eu-ropskim fondom za regionalni razvoj te Europskim socijalnim fondom, a od do-bre pripreme će ovisiti i naša uspješnost”, istaknula je Vesna trnokop tanta. Vodite-ljica odsjeka za obrazovanje u poduzet-ništvu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vlatka Mlakar istaknula je kako će Ministarstvo i dalje svojim pro-gramima poticati obrazovanje u obrtniš-tvu, malom i srednjem poduzetništvu te raditi na povezivanju obrazovanja, gos-podarstva i tržišta rada.

zamjenica šefice odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore Mirela Lekić napomenula je kako je razlog slabijeg oda-ziva obrtnika u istraživanju njihovo znatno manje korištenje interneta i e-pošte u po-slovanju, a i rujanska provedba majstor-skih ispita. Vizija je HoK-a njena promocija kao institucije koja će u inovativnom obli-ku sustava obrazovanja olakšati ujedinja-vanje prethodnog i novostečenog znanja s radnim iskustvom, tehnološkog znanja i poduzetničkih vještina, kao i olakšati prila-godbu tehnološkim promjenama.

Efka Heder, ravnateljica Regionalnog centra za poduzetničke kompetenci-je za zemlje jugoistočne Europe, doda-je kako radna grupa SEEcEL-a, koju čini osam članica, u okviru sustavnog praće-nja potreba za edukacijom poduzetnika radi na izradi regionalnog usporedivog instrumenta. on će biti utemeljen na ra-zvoju nacionalnih instrumenata, strateš-kom pilotiranju u osam zemalja te rezul-tatima pilotiranja analiziranih na razini regije s nacionalnim specifičnostima, us-postavljanju regionalne mreže daNEt (Razvojna mreža savjetnika za oblike usa-vršavanja poduzetnika) te na prijenosu iz pilot-faze u redovni instrumentarij.

enterprise europe

Detaljnije podatke o ovim potražnja-ma moguće je dobiti na jravlic@hgk.hrili telefon 01/456 1526

Tehnologija procesuiranja otpada u ložno ulje (Ref: 08 CZ 0744 0J7T)Češka tvrtka traži tehnologiju procesui-ranja otpada u ložno ulje. Izvor otpada bi bila industrija i kućanstva. Tvrtka traži partnera za zajedničko ulaganje, licen-ciranje ili tehničku suradnju.

Inovativna tehnologija ekstruzija, sirovina i aditiva za proizvodnju žitarica za doručak (Ref: 09 IL 80ER 2S4M)Izraelska kompanija traži tehnologiju, te-meljne supstance i aditive za proizvod-nju žitarica za doručak, koje se koriste procesom ekstruzije. U idealnom slučaju tehnologija bi trebala omogućiti zdravi-ji proizvod u smislu energije, razine soli i šećera te funkcionalnih aditiva. Tehnolo-gija može biti u fazi idejnog rješenja, ra-zvoja ili potpuno spremna za korištenje.

Tehnologija za proizvodnju personaliziranih suvenirskih novčića (Ref: 10 NL 60AH 3G6W)Nizozemska tvrtka specijalizirana u proi-zvodnji strojeva za izradu malih suvenir-skih novčića. Za razvoj nove generacije strojeva tvrtka traži partnera s poznava-njem ICT tehnologija, laserske i graverske tehnologije, printanja i vizualnog skenira-nja. Tvrtka je zainteresirana za zajednički razvoj s industrijskim partnerom.

Traže se istraživačke organizacije s iskustvom u području hrane (Ref: 09 GB 41n8 3FMG)Vodeći istraživački institut hrane iz Ve-like Britanije traži europske istraživačke organizacije zainteresirane za pridruži-vanje međunarodnoj mreži centara za prijenos znanja, razmjenu informaci-ja i suradnju u proizvodnji hrane i srod-nim industrijama. Cilj je mreže ponuditi kompletnu uslugu informiranja, istra-živanja i konzultantske usluge za pre-hrambenu industriju.

Razvoj molekularne dijagnostičke opreme (Ref: 09 IL 80EP 3CMW)Izraelska tvrtka traži partnera s isku-stvom i stručnošću u genetici raka i s kapacitetima molekularne biologi-je. Poželjna je stručnost u bioinformati-ci i sistemskoj biologiji. Cilj je razviti ko-mercijalnu dijagnostičku opremu. Vrsta suradnje: tehnološka suradnja i/ili zajed-ničko ulaganje.

Inovativne tehnologije za ponovnu uporabu industrijskog otpada ili reciklažu (Ref: 08 IT SUTC 0JPQ)Talijanska tvrtka aktivna u sektoru za upravljanje otpadom traži inovativne tehnologije za ponovnu uporabu indu-strijskog otpada ili reciklažu. Tvrtka je za-interesirana za proizvodnju ili komercijal-ni ugovor.

Upravljanje otpadom iz pamučne prerađivačke industrije (Ref: 09 TR 98OF 3EOW) Turska tvrtka koja radi u tekstilnoj in-dustriji (proizvodnja prediva) traži eko inovativno rješenje za upravljanje otpa-dom iz industrije obrade pamuka u ve-likim količinama. Trenutačno se pamuč-ni otpad spaljuje u ruralnom predjelu u regiji. Budući da je transport i zbrinja-vanje skupo, a i ekološki štetno, tvrtka traži tehnologiju, ekonomski prihvatlji-vu, za vrjednovanje i/ili sigurno odlaga-nje otpada.

Potražnja za tehnologijama

Svetozar Sarkanjac

Zainteresiranim slavonsko-baranj-skim poljoprivrednim proizvođačima predstavljene su izmjene programa IPARD (Instrumenta za pretpristu-pnu pomoć, komponente V. - Rural-ni razvoj) koje će biti primjenjive u četvrtom krugu natječaja za dodje-lu sredstava za Mjeru 101, odnosno ulaganja u poljoprivredna gospodar-

stva, i Mjeru 103, koja se odnosi na ulaganja u preradu i trženje poljopri-vrednih i ribljih proizvoda.

Kako su naveli predstavnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ru-ralnom razvoju, izmjene se odnose na pojednostavljenje potrebne dokumen-tacije, ali i povećanje maksimalnih kri-terija, odnosno kapaciteta proizvodnje. Konkretno, izmjenama IPARD-a usta-novljeni su novi kriteriji kojima je cilj omogućiti što većem broju korisnika da se prijave, a izmjene donose i neke dru-ge novosti.

”Najvažnija promjena je to da se pove-ćanjem proizvodnih pragova, koji su

bili jako ograničavajući u prethod-nim natječajima, omogućilo ve-

ćem broju korisnika da se jave. To se prije svega odnosi na sto-čarski sektor gdje su povećani maksimalni kapaciteti koji su

bili dopušteni korisnicima. K tome, ovim su izmjenama omogućena i ulaganja u bioplinska postrojenja”, kaže Saša Buko-vac, pomoćnik ravnateljice Agencije za plaćanja.

Prema riječima Sanje Mikuš, načelnice Odjela za upravljanje programima ru-ralnog razvoja, izmjenama povećani ka-paciteti trebali bi znatnije proširiti krug zainteresiranih za sredstva namijenjena provedbi programa IPARD. Naime, radi se o namjenskim i bespovratnim sred-stvima osiguranim proračunom Europ-ske unije i Republike Hrvatske. Prema kriterijima, za potpore proizvodnim pro-gramima isplaćuju se potpore od najma-nje 100.000 kuna do najviše 6,5 miliju-na kuna unutar Mjere 101, te od 250.000 do maksimalnih 22 milijuna za potpore unutar Mjere 103.

Kako se moglo čuti na ovom stručnom skupu organiziranom u prostorima HGK-

Županijske komore Osijek, od dostupnih 179 milijuna eura, odnosno 1,3 milijar-de kuna, od 2007. godine u programi-ma IPARD utrošeno je tek osam milijuna eura, odnosno šezdesetak milijuna kuna.Izmijenjeni kriteriji za IPARD već su na snazi, a aktualni četvrti krug natječaja za dodjelu sredstava iz tog programa trajat će do 28. veljače.

ŠTO DONOSE IZMJENE KRITERIJA NATJEČAJA ZA PROGRAM IPARD

Jednostavnija DOKUMENTACIJA i povećani kapacitetiNajvažnija promjena za sudionike natječaja za sredstva IPARD-a je povećanje proizvodnih pragova i maksimalnih kapaciteta. Omogućeno je i ulaganje u bioplinska postrojenja

Prva IPARD isplata ide u OsijekAgencija za plaćanja u poljoprivre-di, ribarstvu i ruralnom razvoju obavi-la je prvu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz programa IPARD iz prvog kruga natječaja, za završeno ulaganje korisniku Farma muznih krava Mala Branjevina iz Osijeka, u ukupnom izno-su od 414.390 kuna. Ta tvrtka koristi IPARD-ova sredstva za ulaganje u spe-cijaliziranu opremu za transport gnoja.

5www.een.hr 14. veljače 2011.

EU projekataBrže i bolje

EU projekataBrže i bolje

EU projekata

4

Dobro napisati projekt, učiniti to brzo i predati sve na vrijeme više je od pola posla u dobivanju novca iz zajednič-kih fondova Europske unije. Upra-vo zbog toga u Varaždinskoj županiji kreću u program stručnog usavršava-nja za menadžera za izradu i proved-bu EU projekata kojim će se pomoći nastavnicima, profesorima i školama da brže i bolje apliciraju za financij-ska sredstva iz različitih programa.

Troškove usavršavanja profesora i na-stavnika u cijelosti snosi Varaždinska žu-

panija, koja će sa 120.000 kuna financi-rati usavršavanje ukupno 18 nastavnika osnovnih škola i 21 profesora srednjih škola.

Program će se održavati u prostorija-ma Gospodarske škole, koja je i nosi-telj programa, u trajanju od 156 sati. Nakon prvog ciklusa s nastavnim oso-bljem, slijedi edukacija za sve zainte-resirane. Usavršavanje mogu upisa-ti osobe koje imaju završenu visoku ili višu stručnu spremu, poznaju engle-ski jezik i osnove služenja računalom

te žele naučiti više o mogućnostima fi-nanciranja svojih poslovnih pothvata iz fondova EU-a i drugih donatorskih fondova.

Program će obuhvaćati sedam cjelina: uvod u upravljanje projektnim ciklu-som, kohezijska politika i EU fondovi, planiranje projekata korištenjem logič-ke matrice, pisanje prijavnice i detaljno planiranje aktivnosti, izrada proračuna projekta, implementacija, monitoring i izvještavanje, analiza troškova i koristi te studija izvodljivosti.

Obrazovanje za EU projekte

Brže i bolje u pripremi EU projekata

Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles

Nevidljiva minirevolucija upravo se dogodila u EU-u: mobilni telefoni, preko 90 posto prodanih na europ-skom tržištu, prodavat će se bez no-vih punjača. Zamijenit će ih univer-zalni punjač, standardiziran za sve modele najvećih proizvođača.

Novi univerzalni punjač temelji se na mi-kro USB-u. Iza tog poteza je čista mate-matika; računa se da svake godine u EU-u nasta-je 51.000 tona beskorisnih punjača za mobilne te-lefone od čega će u r e c i k l a ž u možda tre-ćina iako je cilj dosegnu-ti 65 posto. Tr-žište konzumira 185 milijuna mobil-nih telefona godišnje uklju-čivši i punjače u kutiji, a više od polo-vine su zamjena za stariji model. Neke

računice pokazuju da je ovog trenutka po ladicama, kutijama i otpadima oko milijarda punjača koji nikome ne treba-ju. Punjači za mobitele postali su noćna mora korisnika - komplicirani, teški, razli-čiti, drukčiji sa svakim novim modelom.

Dogovor pod pritiskom EU-aČetrnaest najvećih proizvođača mobil-nih telefona - čiji brend nosi devet od deset telefona prodanih u Europi - složi-

lo se sa standar-dizacijom, na-

kon nešto

uvjeravanja i pritisaka Europske komisi-je koja od 2009. godine snažno zagovara univerzalni punjač. Potpisnici su Apple, Atmel, Emblaze Mobile, Huawei Techno-logies, LGE, Motorola, NEC, Nokia, Qual-comm, RIM, Samsung, Sony Ericsson, Al-catel Mobile Phones i Texas Instruments. Da priča bude još zanimljivija, standar-dizacija se izgleda širi iz Europe dalje jer su druge međunarodne organizacije za standardizaciju počele dogovarati kako europski model punjača aplicirati na svjetsko tržište. Proizvođači punjača, ma-hom u Kini, neće biti sretni – ali će svaki novi telefon biti ili bi trebao biti jeftiniji za bespotrebnu hrpu elektronike. Moguće je i da primjer mobitela utre put stan-dardizaciji punjača za druge elektronske naprave iako je standardizacija u, pri-

mjerice, punjačima za laptope dale-ko složenija negoli ova za mobil-ne telefone.

Kupci ne moraju kupiti punjačNovi će se punjači na tržištu po-

javiti uskoro, u idućim mjesecima – prilagodba standardu je u tijeku.

Kupac će, obećali su u Europskoj ko-misiji koja je cijelo vrijeme gurala projekt, pri kupnji moći izabrati želi li novi telefon

sa ili bez punjača. Komisija naravno ne namjerava sugerirati kako će se formirati cijene jer to nije njen posao, no očekuje se da će telefoni biti jeftiniji. Dodatna ko-rist od prijelaza na univerzalni punjač je ušteda energije budući da je punjač kon-cipiran u skladu s najnovijim europskim standardima štednje. Drugi je dio koristi ekološki, smanjit će se količina elektroni-ke za otpad.

Cijeli je posao bio dovršen relativno brzo. Na ljeto 2009. godine najveći proizvođa-či mobitela potpisali su memorandum o razumijevanju za razvijanje zajedničkog punjača za sve njihove modele. Zadnjeg radnog dana prošle godine oba europ-ska tijela za standardizaciju, ETSI i CEN-CENELEC, objavila su standarde za punjač napominjući da modeli bez mikro USB-a mogu imati adapter na novi punjač te da nitko od kupaca neće biti zapostavljen. Direktorica Digitaleuropea Bridget Cos-grave opisala je prijelaz na univerzalni pu-njač za mobitele “uzbudljivim”.

Novost će biti odmah dostupna i hrvat-skim kupcima modela 14 proizvođača. Mijena je, dakako, na snazi i za Hrvatsku koja će je formalno morati aplicirati ula-skom u EU.

ZBOGOM ŽICAMA

JEDAN punjač ZA SVE mobiteleNovi mobilni telefoni na tržištu morat će se puniti preko univerzalnih punjača koji imaju mikro USB priključak

Varaždinska županija krenula je u projekt stručnog usavršavanja za menadžera za izradu EU projekata namijenjen nastavnicima, profesorima i školama

enterprise europe

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

EU NATJEČAJIDonosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za na-bavu robe, pružanje usluga i obav-ljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvat-ske. Informacije o ostalim natječa-jima za javne nabave u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www. een.hr/?hr/ javne-nabave/15/

USLUGE U GRAĐEVINARSTVU Office fédéral des routes OFROU, Bern, Švicarska, traži nabavu inženjerskih, ar-hitektonskih, konstrukcijskih usluga, te usluga nadzora, istraživanja i razvo-ja. Natječaj je otvoren do 18. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Office fédéral des routes (OFROU) division circulation routière secteur données des accidents et sécurité de l’infrastructure case postale Attn: Of-fre ISSI – ne pas ouvrir – dossier d’offre 3003 Berne, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GRAĐEVINSKI RADOVI EBRD raspisuje natječaj za radove na obnovi pumpnih stanica u Dušanbeu u Tadžikistanu. Natječaj je otvoren do

4. ožujka, a dokumentaciju potrebnu za pristupanje natječaju moguće je dobi-ti na adresi: Mr. Musso Gafurov, The Sta-te Unitary Enterprise (SUE) Khojagiyu Manziliyu Kommunali, N. Karabaeva street 56, 734018 Dushanbe, Republic of Tajikistan, mussogafurov@mail.ru.

ELEKTRIČNI MOTORI, GENERATORI I TRANSFORMATORI EDP Distribuição - Energia, Lisabon, Portugal, traži nabavu električnih mo-tora, generatora i transformatora. Na-tječaj je otvoren do 10. ožujka, a prija-ve na portugalskom jeziku predaju se na EDP Distribuição - Energia, SA Praça Marquês de Pombal, 13 1250-162 Li-sboa Portugal, bizgov@saphety.com, www.bizgov. pt. Više podataka o nad-metanju kao i dokumentacija može se dobiti na EDP Distribuição - Energia, SA Rua Camilo Castelo Branco, 43 1050-044 Lisboa, Portugal.

ODRŽAVANJE PROTUPOŽARNE OPREME FGSZ Földgázszállító, Siófok, Mađar-ska, traži uslugu održavanja i popra-vaka protupožarne opreme. Natječaj je otvoren do 23. veljače, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na FGSZ

Földgázszállító Zártkörűen Működő Részvénytársaság Tanácsház út 5. II. emelet 229. Attn: FGSZ Zrt.TÁSZ Beszer-zés Licsik Katalin 8600 Siófok, Hungary, beszerzes01@fgsz.hu, www.fgsz.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GRAĐEVINSKI RADOVIMinistarstvo transporta i komunikacija Republike Makedonije traži izvođača ra-dova na obnovi i unaprjeđenju zgrade ministarstva. Natječaj je otvoren do 14. ožujka, a prijave na makedonskom jezi-ku predaju se na Ministry of Transport and Communications of the Republic of Macedonia str. Crvena Skopska Op-stina No. 4 Attn: Elena Angelovska - Ata-nasovska 1000 Skopje FYR Macedonia, elena.angelovska@mtc.gov.mk. Više po-dataka o nadmetanju na istoj adresi.

CJEVOVODLandsvirkjun, Reykjavik, Island, traži na-bavu cijevi i opreme za cjevovode. Na-tječaj je otvoren do 31. ožujka, a prija-ve na engleskom ili islandskom jeziku predaju se na Landsvirkjun Haaleitisbra-ut 68 Contact: Purchasing Department Attn: Mr. Petur Petursson 103 Reykjavik, Iceland, innkaup@lv.is. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INŽENJERSKE I GRAĐEVINSKE USLUGEHedmark fylkeskommune, Hamar, Nor-veška, traži inženjerske i građevinske usluge na izgradnji škole i stomatološ-ke klinike. Natječaj je otvoren do 4. trav-nja, a prijave na norveškom jeziku pre-daju se na Hedmark fylkeskommune Postboks 4404 Bedriftssenteret Contact: Eiendom og Innkjøp Attn: Per Kr. Ljødal 2325 Hamar, Norway, per.kr.ljoedal@hedmark.org. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

MODULARNE I MONTAŽNE KUĆERégie autonome des transports parisi-ens, Pariz, Francuska, traži nabavu mon-tažnih i modularnih zgrada. Natječaj je otvoren do 4. ožujka, a prijave na fran-cuskom jeziku predaju se na Régie au-tonome des transports parisiens (RATP) - département ESP - GS-HA 1 rue Phi-lidor - LAC PH03 - bureau P008 Attn: Mme Cécile Migeon 75980 Paris Cedex 20 France, cecile.migeon@ratp.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ovi i drugi natječaji mogu se pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa. eu

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterpri-se Europe Network (EEN) i koje tra-že poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internet-skoj stranici moguće je i svoju tvrt-ku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za surad-nju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste za-interesirani.

POPRAVCI KUPAONICA I SANITARNE OPREME (20100316004)Austrijska tvrtka specijalizirana za po-pravak/renoviranje kupaonica i sani-tarne opreme, nudi franšizne ugovore partnerima u Hrvatskoj, Grčkoj, Nizo-zemskoj i Sloveniji.

DETERDŽENTI I SREDSTVA ZA POLIRANJE (20101222133)Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju različitih deterdženata i sredstava za čišćenje i poliranje, traži predstavnike za svoje proizvode.

DISTRIBUCIJA I POSREDOVANJE (20090417005)Slovenski veletrgovac i agent specija-liziran za distribuciju raznih proizvoda (drva, građevinskog materijala i sani-

tarne opreme, namještaja, kućanskih proizvoda, željezarije i hardvera, tek-stila, odjeće, krzna, obuće i kožnih pro-izvoda, električnih aparata za kućan-stvo, radio i TV aparata...) nudi svoje usluge tvrtkama za proizvodnju i op-skrbu inovativnih proizvoda i onima koje žele ući na nova tržišta. Tvrtka ta-kođer nudi usluge financijskog posre-dovanja, te druge poslovne i savjeto-davne aktivnosti. U slučaju zanimljivih projekata dolazi u obzir i joint venture (zajedničko ulaganje).

PRODAJA VOZILA (20101227051)Srbijanska tvrtka specijalizirana za prodaju vozila nudi usluge trgovačkog posrednika.

ZAČINI I ULJA (20101208037)Crnogorska tvrtka specijalizirana za proizvodnju univerzalnih dodataka/začina jelima i mješovitih ulja traži dis-tributere/predstavnike i nudi franšizu.

DIZAJN INDUSTRIJSKIH PROIZVODA (20101104068)Dizajnerski studio, vodeći u sektoru (sjedište u južnom središnjem dijelu Italije), traži partnere za zajedničko ulaganje i investitore koji žele razvi-jati koncepte i dizajn za industrijske proizvode, hranu, pakiranja hrane i odjeću.

KONZULTANTI (20100903015)Turska tvrtka specijalizirana za među-narodne konzultantske usluge nudi tr-govačko-posredničke usluge i podu-govaranje tvrtkama koje žele ući na tursko tržište.

PREKIDAČI ZA SVJETLO (20100114045)Mađarska tvrtka specijalizirana u pro-daji jedinstvenih prekidača za svjetlo traži trgovačke posrednike (veletrgov-ci, distributeri, predstavnici) diljem Eu-rope.

MALOPRODAJA ODJEĆE (20101229120)Portugalska tvrtka specijalizirana za maloprodaju odjeće traži distributere za svoje proizvode.

DŽEMOVI, KONZERVIRANI I PEKARSKI PROIZVODI (20101230025)Izraelska tvrtka specijalizirana za pro-izvodnju premium džemova, konzer-viranih i pekarskih proizvoda traži tr-govačke posrednike (distributere) za svoje proizvode.

DRVENI SPREMNICI (20101228085)Slovenska tvrtka koja se bavi proi-zvodnjom drvenih spremnika traži tr-govačke posrednike i franšizu te je ta-

kođer zainteresirana za recipročnu proizvodnju.

MLIJEČNI PROIZVODI (20101224019)Makedonski proizvođač mliječnih pro-izvoda koji proizvodi bijele i žute si-reve i druge tradicionalne mliječne proizvode traži agente, distributere, partnere za zajedničko ulaganje ili za spajanje tvrtki s industrijskim partneri-ma aktivnima u tom sektoru.

PRERADA DRVA (20101223109)

Crnogorska tvrtka za preradu drva i proizvodnju gotovih elemenata od dr-veta traži trgovačke posrednike za svo-je proizvode.

METALNE KONSTRUKCIJE (20101222126)Rumunjski proizvođač metalnih kon-strukcija i dijelova traži distributere, agente, a zainteresiran je i da bude po-dugovaratelj.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

7www.een.hr 14. veljače 2011.

6

HGK-Europska poduzetnička mre-ža Hrvatske u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom Srbije 25. i 26. veljače organizira poslovne su-srete u okviru Međunarodnog saj-ma turizma i Međunarodnog sajma vina Beograd, za tvrtke koje traže poslovne partnere u sektoru turiz-ma i proizvodnje vina.

To će događanje biti izvrsna prilika za sve sudionike da bez plaćanja kotizaci-je uspostave kontakte s potencijalnim poslovnim partnerima.

Međunarodni sajam turizma u Beo-gradu jedan je od najvažnijih turistič-kih sajmova u regiji. U četiri dana, ko-liko sajam traje, više od 700 izlagača iz 38 zemalja na 30.000 četvornih meta-

ra izložbenog prostora predstavlja svo-je proizvode i usluge za više od 50.000 posjetitelja.

Međunarodni sajam turizma od 2003. godine član je Europskog udruženja sajmova za turizam i trgovinu. Među-narodni sajam vina održat će se 26. ve-ljače, a poslovni susret na tom sajmu namijenjen je tvrtkama koje traže po-slovne partnere u proizvodnji vina.

Sve informacije o registraciji, sudioni-cima, rasporedu individualnih sastana-ka i rokovima bit će dostupne na stra-nici www.EENBrokerage.info. Za sve dodatne informacije molimo kontakti-rati HGK-Europsku poduzetničku mrežu Hrvatske (Jelena Ravlić, jravlic@hgk.hr, 01/4561 526).

Drugi zagrebački energetski tjedan pod pokroviteljstvom gradonačelni-ka Zagreba održat će se od 4. do 9. travnja. Zajednički ga organiziraju Grad Zagreb - Gradski ured za ener-getiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj i Regionalna energetska agencija Sje-verozapadne Hrvatske.

S porukom Razvoj ne želimo zaustavi-ti, ali onečišćenje možemo cijeli tjedan u gradu će se održavati niz predavanja i radionica na temu energije, globalnog zatopljenja, primjena mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energi-je u vrtićima, osnovnim i srednjim ško-lama, kao i stručna predavanja prizna-tih europskih i hrvatskih znanstvenika na više fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također će se održati i tematske tribine u koje su uključene obrazovne i znan-

stvene institucije, strukovna udruženja, stručne udruge i udruge civilnog druš-tva. Posebno mjesto zauzimaju prezen-tacija europske inicijative Sporazuma gradonačelnika te skup razvojnih i ener-getskih agencija koje djeluju na po-dručju Hrvatske i šire regije s njihovim gostima i partnerima iz inozemstva. Isto tako, Grad Zagreb će biti domaćin 21. godišnje konferencije europskog udru-ženja Energy Cities (6.-8. travnja) na ko-joj se očekuje više od 300 sudionika iz europskih zemalja.

Kao središnji događaj Zagrebačkog ener-getskog tjedna 9. travnja od 8 do 20 sati na Trgu bana Josipa Jelačića održat će se prezentacija proizvodnih programa i djelovanja tvrtki, poduzetnika i stručnih udruga koje djeluju na području energe-tike, energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. Predviđe-no je predstavljanje proizvoda i usluga te izravna komunikacija s građanima.

Pridružite se Zagrebačkom energet-skom tjednu, a za dodatna pitanja obra-tite se u Gradski ured za energetiku, za-štitu okoliša i održivi razvoj ili posjetite internetsku stranicu http://www.zagreb- energyweek.info/.

Poslovni susret za tvrtke iz turizma i vinarstva

Zagrebački energetski tjedan Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija17. veljače - Konferencija o intelektualnom vlasništvu, Zagreb

19. - 22. veljače - Sajam Sapore 2011, Rimini, Italija

22. - 24. veljače - Četvrta međunarodna konferencija Eilat-Eilot o obnovljivim izvorima energije, Eilat, Izrael

25. - 26. veljače - Poslovni susreti na Međunarodnom sajmu turizma i Međunarodnom sajmu vina, Beograd, Srbija

4. ožujka - Gospodarski susreti Tourism@GAST 2011., Split

19. ožujka - Međunarodni poslovni razgovori iz sektora poljoprivrede, Konya, Turska

4. - 9. travnja - Zagrebački energetski tjedan, Zagreb

Poslovno-inovacijski centar Hrvat-ske BICRO pokrovitelj je Intelektiva, konferencije o intelektualnom vla-sništvu koja se održava 17. veljače u Zagrebu. Organizatori su tvrtka Ver-nexo i Američka gospodarska ko-mora u Hrvatskoj.

Prošlogodišnji, prvi Intelektiv okupio je 150 sudionika koji su konferenciju oci-jenili izrazito uspješnom u sadržajnom i organizacijskom smislu. Na okruglim

stolovima sudjelovalo je 26 predavača i stručnjaka koji su interaktivnim i saže-tim predavanjima stvorili bogat konfe-rencijski program te tako pobudili velik

interes u poslovnoj zajednici. Intelektiv 2011 jednodnevna je poslovna konfe-rencija koja se sastoji od kratkih izlaga-nja stručnjaka, menadžera i poduzetnika koji će pokazati svoja iskustva u upravlja-nju intelektualnim kapitalom. Tema kon-ferencije je komercijalizacija, upravljanje i zaštita intelektualnog vlasništva. Cilj kon-ferencije je dati pregled prednosti i do-brih praksi upravljanja nematerijalnom imovinom unutar tvrtke, kao i komercija-lizacije i zaštite intelektualnog vlasništva.

Sudionici će moći čuti koji su lokalni praktični pozitivni primjeri i izazovi ko-mercijalizacije intelektualnog kapita-la, naučiti kako poboljšati upravljanje i procjenu nematerijalne imovine tvrtke, primijeniti iskustva u svojoj kompaniji i upoznati relevantne stručnjake i podu-zetnike.

Intelektiv 2011 još je bogatiji i sadržaj-niji - poslijepodnevni program podije-ljen je u dvije odvojene tematske cjeli-ne: upravljanje imovinom industrijskog vlasništva (žigovi, patenti, industrijski dizajn) i specifičnosti autorskih prava u digitalnom dobu.

Više informacija i prijava sudjelovanja na: www.intelektiv.com

Konferencija o intelektualnom vlasništvu

8 14. veljače 2011. enterprise europe

Estonija, zemlja na Baltičkom moru, nekadašnji je dio Sovjetskog Saveza, a od ulaska u EU zahvaljujući otvo-renosti svojih granica i reformama u ekonomiji preporodila se i postala gospodarsko čudo sjevera Europe.

No gospodarski rast te zemlje s nešto više od 1,3 milijuna stanovnika prekinut je 2008. godine. Gospodarstvo je godinu kasnije palo za više od 15 posto, a neza-poslenost je s manje od šest posto, koli-ko je iznosila prethodnih godina, porasla na 13,8 posto. No prošla je godina bila godina oporavka, te je zaključena s gos-podarskim rastom od 1,9 posto. Samo u trećem kvartalu prošle godine proizvod-ne djelatnosti porasle su za više od 25 posto, a veći rast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio je i u poljoprivredi, financijskim usluga-ma, rudarstvu i proizvodnji energenata, dok je izvoz porastao za 36 posto. Uku-pni gospodarski rast u tom razdoblju iznosio je pet posto.

Gospodarskom oporavku sigurno je pri-donio i rad Europske poduzetničke mre-že koju u toj zemlji čini pet institucija: Estonska trgovinska i industrijska komo-ra, Znanstveni park u Tartuu, Fondacija Talinskog tehnološkog parka, Invent Bal-tics i Baltička inovacijska agencija. Kao i druge članice mreže, estonski EEN pruža usluge povezivanja poslovnih partnera u zemlji i inozemstvu, transfer tehnologija,

savjetodavne usluge vezane uz poslova-nje na zajedničkom tržištu Europske uni-je te pristup svojim bazama podataka.

Estonsko se gospodarstvo od izlaska iz zagrljaja Sovjetskog Saveza značaj-no promijenilo i postalo jedno od naj-naprednijih tržišta u Srednjoj i Istočnoj Europi ponajprije zbog uspjeha u pro-vedbi socijalnih i ekonomskih reformi. Tamošnje vlade pazile su na uravnoteže-ni proračun i nisku razinu javnog duga. Proizvodnja energije utemeljena na vla-stitim izvorima, telekomunikacijski i ra-čunalni proizvodi, tekstilna industrija, kemijski proizvodi ali i bankarske uslu-ge, proizvodnja hrane i ribe, kao i drva te brodogradnja i dalje ostaju ključni sekto-ri tamošnje ekonomije. Energetski je go-tovo neovisna zemlja jer čak 90 posto svojih potreba za električnom energijom

sama proizvodi koristeći naftu iz škriljev-ca, a još devet posto osigurava korište-njem biomase. Zahvaljujući svojoj pozi-ciji i lukama na sjeveru zemlje, Estonija je važan prometni koridor između Zapad-ne Europe i Rusije.

Upravo zahvaljujući tim prednostima očekuje se kako će već iduće godine svoje gospodarstvo vratiti na razinu pri-je krize, a jedino će zaposlenost osta-ti na višoj razini nego prije. Međunarod-nom poslovanju sigurno će pridonijeti i ovogodišnje uvođenje eura kao platnog sredstva u zemlji.

Estonija je privlačna za strane ulagače i zbog završene privatizacije, liberalnog režima trgovine i jednostavnog sustava oporezivanja pa je Svjetska banka svrsta-va na visoko 17. mjesto u svijetu po lako-

ći poslovanja. Jedina mana koju ulagači vide je veliki broj lokalnih jedinica samo-uprave.

U Estoniji je za otvaranje tvrtke potreb-no proći samo pet koraka, početni po-treban kapital je 2500 eura, a od počet-ka godine novo društvo s ograničenom odgovornošću moguće je osnovati i pri-je nego što se osigura taj početni kapital. Od 2007. godine tvrtku je moguće elek-tronski registrirati preko internetskog portala za registraciju i cijela procedura traje najdulje dva sata.

EEN ESTONIJA

BALTIČKI TIGAR pred novim skokom

Iako ozbiljno pogođeni recesijom 2009. godine, Estonci su se lani oporavili i 2010. godinu završili s gospodarskim rastom od 1,9 posto. U tome im je pomogla i Europska poduzetnička mreža koju čini pet institucija

Tartu Science ParkRiia 185, 51014 Tartu, Estoniahenri.hanson@sciencepark.eewww.teaduspark.ee

Baltic Innovation AgencyLai 30, 51005 Tartu, Estoniarene@bia.ee, www.bia.ee

Invent Baltics OüAkadeemia Tee 1912618 Tallinn, Estoniasilver@invent.eewww.invent.ee

Estonian Chamber of Commerce and IndustryToom-Kooli 17, 10130 Tallinn, Estonialea@koda.ee, www.koda.ee

Tallinn Technology Park Development FoundationAkadeemia Tee 1912618 Tallinn, Estoniaraivo.tamkivi@tehnopol.eewww.tehnopol.ee

Članice konzorcija

20100708044Estonski dobavljač digitalnih senzora koji pokazuju razinu goriva za vozila i građevinske strojeve traži trgovačke posrednike te također nudi podugo-varanje. 20100303050Estonski izvoznik alata (ručnog, vrt-nog, električnog...), koji također zastu-pa ruske brendove alata, traži posred-ničku suradnju s tvrtkama koje imaju vlastita prodajna mjesta (prodaja ala-ta i/ili građevinskog materijala), bave se uvozom ili su aktivne u veleprodaji.

Ponude za suradnju