DVD-V-268-P

PRVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 13.6.1993.

SLIKA + TON:

Merlićev razgovor s kardinalom Franjom Kuharićem o situaciji u Hrvatskoj i B

i H, ratu i nasilju, zličinu i osveti, misiji mira...

AUDIO 1 NA KAZETI 268

kardinal Franjo Kuharić

Dobra večer štovani gledatelji i dobro došli u još jednu emisiju Slikom na sliku.

Naš večerašnji gost je uzoriti gospodin kardinal Franjo Kuharić. Dobra vam

večer i hvala što ste našli vremena da budete gost ovoj našoj emisiji. Uzoriti

gospodine kardinale, na prostoru bivše Jugoslavije već treću godinu traje

agresiju na Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu. Nadzirete li možda sada u

mraku koji nas okružuje ipak možda neki tračak svjetlosti?

To je dobar izraz **** to nasilje svakako nanosi tolike patnje nebrojnim

ljudima. Počevši od djece, odraslih, mladih, starih. Može se dogoditi da u

čovjeku se stvarna jedna mračna vizija života i mračna vizija budućnosti. Ovaj

je rat nametnut, on se vodio na području Hrvatske, sada osobitom agresijom se

vodi na području Bosne i Hercegovine. Situacija je upravo tragična, što svjedoči

toliki broj izbjeglih, prognanih, tolika razaranja, tolika etnička čišćenja i to je

teško nasilje i protiv čovjeka kao osobe, protiv obitelji kao temeljne zajednice. I

protiv društva i naroda i svake narodne zajednice, kao šire zajednice rekao bih i

kao šire obitelji u kojoj se čovjek jednostavno nalazi, u kojoj živi i s kojom živi.

1

Dakle, jedan mrak se nadvio i nad Hrvatsku i nad Bosnu i Hercegovinu. Ima li

kakve perspektive? Crkva ima svoj navještaj nade. I kad god slušamo o

patnjama ljudi mislimo na Golgotu, mislimo na križ. Sigurno, na Golgoti

odvijala je se najstrašnija drama gdje je najneviniji Isus Krist kao bogočovjek

bio razapet na križ, osuđen. Ali ipak veliki petak nije bila zadnja riječ. Zadnja

riječ je Uskrs. Uskrs ne znači samo Isusovo uskrsnuće, nego znači uopće da se u

tim događanjima ipak na koncu ostvaruje pobjeda dobra, pravednosti, istine i

mi s tom vizijom proživljavamo i ovo vrijeme i s toga treba izdržati. Treba

izdržati s nadom da će ipak i to zlo svršiti. I da će opet doći dana mira kad će se

moći živjeti u međusobnom suživotu poštovanja, potpune ravnopravnosti i

slobode.

Da pitam, vi ste nedavno apel Muslimanima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini

da prekinu svoje sukobe koje najviše štete njima samima, a najviše koriste

agresoru. Taj apel imao je veliko medijsko značenje. Jeste li vi zadovoljni ovim

što ste postigli, jeste li uspjeli u svojoj nakani tim apelom?

Ja ne znam koliko sam uspio. Ja samo znam da je apel imao veliki odjek u

svijetu i u medijima, ali koliko sam *** u samoj Bosni, kada slušam vijesti, onda

vidim da nisam uspio. Da se nasilje nastavlja i da to nasilje se sve više umnaža.

I slušamo sada o tisućama,i tisućama Hrvata koji moraju bježati sa svog

ognjišta. Mi smo biskupi sada, sa naše hrvatske biskupske konferencije dali opet

jednu izjavu jer smo konstatirali da se nasilje vrši na ona područja koja su

Vance-Owenovim planom predviđena za Hrvatske provincije. Dakle, i ta

područja su sad izložena jednoj agresiji da se očiste od hrvatskog pučanstva.

Prema tome moj apel koji je bio upućen i Muslimanima i Hrvatima i svima, da

obustave međusobne sukobe i da jednim mirnim i dostojanstvenim dijalogom

poštujući prava svih dođu do sporazuma, nije uspio. Kako vidite nije uspio ni

onaj sporazum o Međugorju koji se potpisao koji je rezultat određenih razmjera

pred međunarodnom javnošću i intervencijom. Nije uspio, to znači da postoje

neki interesi koji jači želi provesti da ostvari svoj cilj na račun slabijega.

2

Što poručiti u ovom trenutku vrlo teškom za Hrvate iz Bosne i Hercegovine?

Imate li možda nakon svih ovih posljednjih događaja nešto još za reći?

Hrvati u Bosni i Hercegovini su prisiljeni nažalost u nekim područjima da

bježe. Dakle, žrtve su nasilja i polaze opet možemo kazat na svoj Križni put. Ali i

tada neka sačuvaju vjeru, neka sačuvaju nadu i neka sačuvaju čistu savjest. To

znači ponesu križ, ali ne *** pod križem i nego kao vjernik mogu im kazati neka

zaista sklope ruke i neka mole da Bog zahvati u te događaje i da on izvadi iz tog

marka opet na svjetlo.

Da. Znači *** su riječi koje slušamo gotovo tri godine, vi ih također i sami često

spominjete u svojim propovijedima, kako odgovorit na te dvije strašne riječi?

Zločin je strašna riječ, ali je, jer strašno pogađa čovjeka. Pogađa njegova

prava, pogađa njegovo dostojanstvo, njegovu imovinu, njegov život. Dakle,

svaki nepravedni napad na dostojanstvo ljudske osobe ili na prava obitelji ili na

prava naroda je zločin. I ovaj cijeli rat je jedan veliki zločin koji rađa mnoge

druge zločine. Ja sam jednom rekao našim braniteljima kad su me pozvali na

jedan svoj seminar i zaželio da im govorim o ratnoj etici. Onda sam im kazao:

Vi rat niste željeli. Hrvatska nije željela rat. Hrvatski narod nije želio rat. Prema

tome vama je rat nametnut na vašem području. U vašoj domovini. Protiv vaše

slobode i protiv vašeg mira. I vi i imate moralno pravo na obranu. Na

samoobranu. A u toj samoobrani nas koju vas potiče vaše dom domoljublje, vi

ne smijete prijeći mržnju i osvetu. Pa su me pitali: kako to? Branimo se, a što to

onda znači? Ne priječi mržnju u osvetu? Pa sam im rekao: ako ste napadnuti,

ako tenk ide na vas vi ćete se braniti, vi ćete njega onemogućiti. Ali kada onaj

vojnik iznutra otvori poklopac i digne ruke na predaju onda je zaštićen pravom.

I onda imate poštivati to njegovo pravo i dostojanstvo i ne smijete na njega

vršiti nikakve osvete, morate s njim čovječno postupati i poštivati međunarodno

pravo kad se radi o zarobljenicima. Ako biste vi njega poslije izložili nekom

mučenju ili nasilju onda bi to i bila mržnja. I to bi bila osveta. A mržnja i osveta

nikada se ne mogu uključiti u kršćanska razmišljanja. Jer kršćanstvo je

3

apsolutni stav protiv mržnje i protiv osvete. Zato sam kazao da je najpoganskiji

izraz kad se kaže: tko se ne osveti taj se ne posveti. To je protiv svake čovječne

civilizacije. Jer val se mržnje negdje mora prekinuti. Lanac nasilja se mora

negdje prekinuti. A on se može prekinuti samo dostojanstvom pristupa i

neprijatelju da se ne prelazi u osvetu i mržnju, nego da se poštuje i tu određene

kriterije moralnosti i čovječnosti.

Vi ste u posljednje vrijeme pohodili neke zapadno europske države i ugostili ste

mnoge ličnosti iz međunarodnog i javnog i političkog života. Jesu li i naši

problemi bili prepoznatljiv i jesu li jesu li ih razumjeli?

Bio sam ove godine u Milanu na poziv kardinala Martinia, bio sam u Monci,

bio sam sada u Parizu i Ruanu, uzvraćao sam posjet delegacije Francuske

biskupske konferencije, koja je bila kod nas koncem prošle godine, bio sam sada

u Esennu i u *** na poziv Caritasa Essenske biskupije. Sigurno je to da kad me

crkva poziva.. Crkva me poziva opet u zajedništvu crkve… Sa zanimanjem za

našu situaciju, za našu patnju, za te naše teške probleme i oni žele znati istinu.

Žele znati uzroke rata. Razloge toga strašnog rata, žrtve, i onda pitaju kako mi

možemo pomoći? Tako, ne radi se samo o materijalnoj pomoći, o karitativnoj

pomoći koju crkva organizira, nego se radi i o informaciji. I zato sam uvijek

nastojao informirati poštujući objektivnost i stvarnost da oni znaju istinu.

Nažalost narod bez države nije poznat. A budući da Hrvati nisu imali svoju

samostalnu suverenu državu oni se nisu mogli predstaviti svijetu i svjetskoj

javnosti, a u toj istoj javnosti bile su prisutne informacije koje nisu poštivale ni

istinu ni objektivnost ni pravednost. I kod nekih se možda čitavih slojeva ljudi

moglo dogoditi da stvore sasvim krivu sliku i o Hrvatskoj i o Hrvatima. Zato to

treba ispravljati, ali treba ispravljati istinu. I zato sam u susretu sa novinarima,

s televizijom, s radijom, uvijek nastojao mirno, objektivno protumačit korijene

ovoga rata, njegove uzroke ali i njegove ciljeve, da oni znaju ipak razlikovati tko

je odgovoran. I tko je napadač a tko je žrtva. I sad se radi o ljudima kako su

raspoloženi. Ima ljudi….

4

Kako su bili u većini raspoloženi?

Ima ljudi, *** bili raspoloženi pozitivno s poštovanjem su saslušali i usvajali

razložnost i *** su objektivnost, ali u tom informiranju uvijek naglašavam ***

zastupamo mir na temeljima istine, pravednosti, slobode i poštivanje prava svih

i svakoga. Tako da i svaki čovjek i svaki narod bude poštivan u svojim temeljnim

pravima i to su uvjeti mira.

I na kraju uzoriti gospodine kardinale, Hrvatski narod ***** brojnim

iskušenjima. Koja su prema vašem mišljenu od tih iskušenja najveća i kako im

se othrvati?

Pa cijela situacija je cijelo iskušenje. Imate toliko elemenata te patnje da

zapravo ne znate koju biste posebno naglasili. U općem ovako vidiku situacije

jedan od najtežih zločina rata su etnička čišćenja. Da su stotine tisuća obitelji

morale napustiti svoje domove u koje su često puta uložile čitav svoj život da ih

izgrade, da si stvore dostojne uvjete života. I to sve moraju napustiti. I to biva ili

opljačkano, razoreno ili zaposjednuto. Dakle, izgubi, stotine tisuća obitelji

izgubilo pravo na svoj mirni život u svom domu u svom području života. Mislim

da je to jedan od najvećih zloćina jer je zahvatio dosita stotine tisuća ljudskih

osoba i obitelji. Onda, veliki, veliki zločin je sada stvoriti tolike prognanike i

tolike izbjeglice koji postaju ovisni o pomoći drugih i kod kojih se može razvijati

jedna dosta opasna psihologija. Jer nemaju perspektive. Ne vidi se još izlaz,

pravi izlaz za povratak. I zato se kod njih možda može stvarati jedno duboko

nezadovoljstvo, razočaranje, možda čak i neki prkos i bezvoljnost. I zato ja

smatram da bi prognanicima trebalo dati nekako neki posao također da on nešto

radi, da stvara da vidi da je koristan. I da ne ovisi samo o pomoći drugih. A to

nije lako riješiti u ovakvoj situaciji kad je i privreda teško pogođena ratom.

Dakle, mi kao crkva, onda tu osjećamo i pastoralne probleme. Na primjer, u

Zagrebačkoj nadbiskupiji još su 23 župe apsolutno nepristupačne jer su

okupirane. Nemate nikakvog pristupa, ako ima tamo još koji ostatak naših

vjernika, ništa o njima ne možete znati i crkve su razorene, uglavnom koliko

5

imam informacija sve je razoreno i sad to je isto jedan pastoralni problem. Što

je sa tim prognanicima koji žele povratak, a ne mogu se vratiti? I zato se

svećenici susreću sa tim ljudskim tjeskobama u kojoj opet moraju unositi nadu,

opet nadu, onu kršćansku nadu da će ipak dobro pobijediti i da će se pravednost

ostvariti i da će se opet početi živjeti na ljudske načine.

Uzoriti gospodine kardinale, hvala vam na vašem gostovanju, hvala vam na

vašim riječima utjehe.

Molim. I želim svima zaista duboku nadu i ….

NOVI PRILOG 13.6.1993., RAI UNO

SLIKA:

Punjenje i ispaljivanje

VBR-a postavljenog

na kamion, Srbi

pucaju, razoreno

Goražde, sarajevski

aerodrom, oklopna

vozila UN-a.

TEKST:

Jučer i sinioć Sarajevo je proživjelo ratni dan, ne

dramatičnijih od ostalih. Brojke i usporedbe

mogu pomoći da se shvati. Plave kacige kažu

kako su Srbi u protekla 24 sata ispalili 160

velikih projektila iz minobacača, topova i

tenkova. Prije dva tjedna Srbi su na grad ispalili

više od 1000 projektila. Na Goražde, 60 km od

Sarajeva, gdje je opkoljeno 70 000 Muslimana,

prije dva dana palo je 5000 projektila. Goražde je

službeno pod zaštitom UN-a, ali svakog dana

tamo pogine 40 – 50 ljudi. Danas je sarajevski

aerodrom zatvoren. Blizu piste pale su 2 granate

pa je zapovjednik Plavaca odlučio privremeno

zatvoriti ga. Pogođeno je gradsko boravištr

generala Morillona. Egipatski Plavci ostali su u

6

svojim skloništima cijelu noć. Rat doista više ne

pravi razlike.

NOVI PRILOG 13.6.1993, SKY NEWS

SLIKA:

Gori selo Ban dol,

britanski vojnici

ulaze u selo, dim,

zgarišta, spaljene

kuće, leš muškarca

na tlu, ubijene

životinje, hrvatski

vojnici na okupu.

TEKST:

Nakon što su pet dana promatrali kako gori selo

Ban dol, britanski su vojnici napokon ušli u selo

da vide što je od njega ostalo. Nije ostalo mnogo.

Zadnjih su se dana ovdje vodile borbe. Sada je u

selu mrtva tišina. Prije rata u većini kuća

stanovali su Muslimani. Sada su sve napuštene, a

većina ih je spaljena. Vojnici su bili upozoreni sa

su ulice pune leševa, no našli su samo jedan.

Nije bilo jasno na kojoj se strani borio, ali je bilo

sigurno da je umro bolnom smrću. Posvuda su

ležale poubijane životinje. Hrvatski su vojnici

rekli kako su Muslimani prvi preuzeli kontrolu, a

zatim su bili prisiljeni povući se. Britanski je

zapovjednik pokušao ustanoviti što se dogodilo.

«Selo je potpuno razrušeno. To nije učinilo

topništvo nego pješaštvo. Kuće su sustavno

spaljivane», kaže on. Razaranje sela samo je

jedan primjer neprestanih borbi u ovim brdima.

Bitke se vode na tri strane oko Viteza. Taj bi

grad, koji drže Hrvatsi, uskoro mogao biti

napadnut.

7

Telefonska veza sa studijom Sky Newsa. Novinarka iz studija: «Što ste još

mogli doznati o događajima u Travniku i Ban dolu?»

U KADRU: iz Viteza Martin Brunt

«Nije posve jasno što se dogodilo. To je selo nastanjeno pretežito Muslimanima.

Kako kažu hrvatski vojnici, jedini koji su se tamo mogli vidjeti, Muslimani su

počeli veliku ofenzivu, hrvatski dio sela. Vidjeli ste rezultat tog napada. No

nakon toga, u protekla tri dana vodile su se borbe. Hrvati kažu kako su uspjeli

zadržati dio sela u svojim rukama i uspjeli odbaciti muslimanske snage. Njihove

su riječi naša jedina informacija i nema dokaza o muslimanskim vojnicima.

Teško je ustanoviti što se točno dogodilo. Isto je i u mnogim drugim selima koja

nisu etnički čista. Godinama su Muslimani i Hrvati živjeli jedni uz druge. Svi

imaju crtu bojišnice u sredini sela. Britanci pokušavaju ustanoviti što se zapravo

dogodilo. No i oni će teško uspjeti dobiti pravu sliku o proteklim događajima.

Ovo je samo jedno selo kod Travnika u kojem je došlo do teških borbi i gdje su

općenito muslimanske snage u ofenzivi.» Novinarka: «Teško je i opsano za

vojnike koji pokušavaju doznati što se dogodilo.Je li bilo teško ući u selo?»

Brunt: «Morali su pregovarati da bi ušli u selo. Sada napokon malo-pomalo

ulaze u sva ta sela. Informacije o zločinima razlog su što oni žele ući u ta sela.

Dosad je bilo malo dokaza o zločinima. Ne zan se točno kako je poginuo onaj

vojnik u Ban dolu. Imao je metak u grudima, a oko glave svezanu žicu. Čini se

da je bio gadno pretučen. Nije jasno je li se to dogodilo prije nego je umro. Iako

se UN-u neprestano govori da su počinjeni zločini, u područjima oko Travnika

ima vrlo malo dokaza o tome.» Novinarka: «Kakvo je stanje večeras u Vitezu?»

Brunt: «Prema vojnim izvoprima čini se da će Muslimani napredovati prema

Vitezu. Postoje i pripreme za ofenzivu na grad. Vidjeli smo da hrvatske obitelji

napuštaju grad. Ne zna se što planiraju hrvatske snage. Prije nekoliko dana

počeli su se ukopavati oko grada.»

8

NOVI PRILOG 13.6.1993., TV 5

Najava: Dopisnik REUTER-a naišao je u mjestu na Gučoj gori (pod

muslimanskim snagama) na skupinu stranaca koji se bore u redovima Armije B i

H. Skupinu Mudžahedina koji su nosili turbane i zelene marame predvodio je

jedan Britanac. Vojni izvori UN-a potvrdili su informaciju i naveli da se u 7.

brigadi Armije B i H bori veći broj dobrovoljaca iz Turske i Afganistana.

SLIKA:

Zemljovid B i H,

Mostar, Istanbul,

Morillon,

Izetbegović u Parizu.

TEKST:

U središnjoj i jugozapadnoj Bosni od jučer su se

borbe i bombardiranja pojačali. Jutros su srpske

snage pojačale obruč oko Goražda i napredovale

prema predgrađu. U Sarajevu paklena noć.

Aerodrom je jutros zatvoren nakon što su na

pistu pale granate. U Mostaru hrvatske i

muslimanske snage razmjenjuju žestoke topničke

hice. Hrvati su, čini se, odbili muslimansku

ofenzivu. Među Hrvatima žrtava nije bilo, ali iz

Mostara se i dalje evakuiraju brojni muslimanski

ranjenici. Turskim zdravstvenim zrakoplovom u

Istanbul je stiglo njih 32. General Morillon jučer

je objavio strogo upozorenje. Nastavi li se

nasilje, UNPROFOR će se povući iz Bosne.

Zapovjedništvo UNPROFOR-a uputilo je poziv

bosanskom vodstvu i građanstvu. Zemlja je na

rubu potpunog, neizbježnog uništenja, rekao je.

Bosanski predsjednik Izetbegović zatražio je

jučer u Parizu djelomično ukidanje embarga na

oružje bosanskim Muslimanima. Čini se da se

9

predsjednik Mitterrand ne protivi ukidanju,

izjavio je on. Bosanski predsjednik je dobi

francusku podršku za postavljanje Plavih kaciga

u okupirano Goražde.

SLIKA + TON:

Voditelj u studiju TV 5: «Dvije su važne činjenice: General Morillon kaže kako

će se UN povući ne prestane li nailje. A Izetbegović zahtjeva: Ukinite embargo

na oružje i dopustite nam da se branimo. Čini se da je stanje još uvijek

nepromijenjeno.»

U KADRU: pisac Georges Walter

«U sustavu liječenja alkoholičara organizacije «Anonimni alkoholičari» neki

kažu kako alkoholičara treba pustiti da ide do dna. Ako se napije, past će u

potok, biti uhićen itd. Kad dođe do dna, možda će nešto potaknuti spasonosni

refleks. Stječe se dojam, ne kažem da je tomu tako, da velesile postupaju kao da

do najgorega mora doći. Ali najgore još nije nastupilo. Mislim da tek počinje.

Taj nam je problem poznat od 1914. Intervjuirali ste me o knjizi «Babilonski

plan» u kojoj se govori o snu južnih Slavena o zemlji koja bi se zvala

Jugoslavija. Bilo je to 1914. Sad je 1993. problem tog saveza još nije riješen. On

nam je poznat. Europljanima bi on trebao biti bliži od somalijskog, a ponašamo

se kao da je riječ o somalijskom problemu. Takozvana međunarodna moć i

autoritet ismijavaju se, ne postoje. Oni se ponašaju licemjerno. Daju izjave,

stvari se otežu. Uskoro će nastupiti najgore.» Voditelj: «Neki kažu kako će to

najgore, ako do njega dođe, pogoditi i te «licemjerne» zemlje koje nisu

reagirale. Mislite li da je to realno, ili je to samo prijetnja?» Walter: «Mislim da

je ta prijetnja posve strana. Neki zamišljaju da npr. SAD potpuno napušta Bosnu

jer će to omogućiti da se rat ne proširi npr. na Kosovo. Ne znam. Ne mogu to

objasniti. Nisam politolog ni povjesničar. Ali stvari se odvijaju kao da postoji

neki cinični račun koji čini da sadašnje stanje ide do samoga kraja.»

10

NOVI PRILOG 13.6.1993., TV CG, iz Ženeve

SLIKA:

Kadrovi sa sastanka.

TEKST:

Lord Owen uoči sastanka s liderom bosanskih

Muslimana, Alijom Izetbegovićem izjavio je da

je najbitnije postići prekid vatre između

hrvatsko-muslimanskih snaga u središnjoj Bosni

i onda pristupiti traženju globalnog rješenja.

Vance-Owenov plan je i dalje aktualno rješenje

za B i H, ali je njegova primjena odgođena zbog

pogoršane vojno-političke situacije na terenu,

reko je Owen. Koncept 3 naroda u 3 države je

neprihvatljiv, istaknuo je Owen, doddajući da

Srbi, Hrvati i Muslimani u B i H trebaju živjeti

zajedno. Ako B i H podijelite, ona jednostavno

više neće postojati, smatra Owen. U toku

prijepodneva Owen i Stoltenberg su se kratko

susreli s Izetbegovićem, Silajdžićem i članovima

B i H Vlade koji su se jučer sastali s

Mitterrandom. Današnji sastanak u Ženevi

sazvan je s ciljem da se krene s progresivnom

primjenom Vance-Owenova plana, točnije da se

počne ostvarivati između strana koje su ga

potpisale i tamo gdje je njegova primjena

moguća.

11

NOVI PRILOG 13.6.1993., SKY

SLIKA:

Kadrovi dolaska na

sastanak.

TEKST:

Međunarodni mirovni posrednici Owen i

Stoltenberg obnovili su svoje diplomatske

napore za svršetak krvoprolića u Bosni. Sastali

su se s muslimanskim predsjednikom

Izetbegovićem u Ženevi, nakon jučerašnjih

razgovora s hrvatskim vođama. Owen je izjavio

kako se nada da će ovog tjedna uspjeti

organizirati pregovore između sve tri zaraćene

strane. Rekao je kako vjeruje da se Vance-

Owenov mirovni plan još može provesti. No

najvažnije je zaustaviti borbe.

U KADRU: Lord Owen

«Još uvijek nastojimo postići da sva tri konstitutivna naroda ponovno zajedno

žive u B i H, ostvariti razdoblje u kojem treba postići stabilnost prije

demokratskih izbora, očuvanje ljudskih prava, i kraj etničkog čišćenja.»

NOVI PRILOG 13.6.1993., CNN

SLIKA + TON:

Telefonski: novinar iz Washingtona i M. Albright iz New Yorka. Novinar:

«Predsjednik je danas rekao kako nije dužnost SAD-a biti svjetski policajac, ali

policiji UN-a očito treba glavni policajac i to bi neizbježno bile SAD. Nema

akcije ako ne sudjeluju SAD. Je li ta tvrdnja poštena?»

12

U KADRU: Madeleine Albright

«SAD su na vodećem položaju. Svi vjerujemo kako to one i dalje trebaju biti, ali

u novom svijetu moramo djelovati kao partneri u zajednici. Ne želimo biti

jedinim svjetskim policajcem, ali policajaca i policajki mora biti i mi u tome

želimo sudjelovati. I dalje ćemo igrati važnu ulogu u okviru zajedničke

sigurnosti.» Novinar: «Što to znači za Bosnu? SAD su spremne voditi akciju

protiv neprijateljskih snaga u Somaliji. Zašto to ne čine u Bosni?» Albright:

«Kao rezultat pregovora i programa zajedničkih akcija postigli smo podjelu

posla. što se tiče aktivnosti u Bosni, državni tajnik je bio u Europi, bio je tamo i

prije, razgovarao je o ulozi SAD-a, zajedno s NATO-om i našim saveznicima u

Bosni. Poduzeta je zajednička sigurnosna akcija u kojoj i druge zemlje igraju

ulogu u skladu s njihovim interesima i aktivnosti u toj strašnoj operaciji.»

Novinar: «Čini se da zajednička sigurnost bolje djeluje kad surađujete s

Pakistancima nego s Britancima i Francuzima u Europi?» Albright: «Situacije se

međusobno potpuno realiziraju i mi nastojimo surađivati što bolje možemo.

Predsjednik je govorio o odgovornosti Europljana i našoj odgovornosti prema

Bosni, ali ne smijemo prihvatiti da mi tek počinjemo razvijati multilatoralne

akcije. Nitko nije rekao da je to lako. Mnogo je frustrirajućih dijelova, ali s

našim smo saveznicima odlučili da se budući sukobi, i ovaj sad, moraju rješavati

multiletarnim akcijama.» Novinar: «Ovog su tjedna SAD objavile da će 300

vojnika otići u Makedoniju. Je li to početak većih snaga na tom području kako

se bosanski rat ne bi proširio na ostatak Balkana?» Albright: «Tijekom programa

zajedničkih akcija iznesena su tri važna cilja: 1. zaustaviti ubijanje, 2. zaustaviti

sukob, 3. nastaviti pritisak na Srbe. SAD su se, unutar multilateralnog konteksta

obvezale na to. S UN-om ćemo nastojati osigurati tih 300 vojnika za

Makedoniju. Zasad nema pokazatelja o većoj američkoj ulozi. Rekli smo i da

ćemo pomoći UNPROFOR-u, ako zatraže pomoć iz zraka radi sigurnosnih zona.

Državni tajnik i predsjednik Clinton izjavili su da, što se Bosne tiče, imamo ta 3

13

cilja i da ćemo putem podjele rada i sudjelovati na bosanskom pitanju.»

Novinar: «Ako ih sad ima 300, to je već jedna noga na terenu. Bi li se njihov

brojj mogao povećati? Potoji li plan koji kaže: možda će nam trebati više?»

Albright: «Razmatramo sve opcije, ali predsjednik je stalno ponavljao da će

američke snage sudjelovati samo u primjeni mirovnog plana. Ovdje smo, u

sklopu naše politike obuzdavanja, pomogli poslavši u Makedoniju 300 vojnika.

Neću predvidjeti da će ih biti još, ali ovdje je naša posebna dužnost obuzdati

sukob i zaustaviti ubijanje.»

NOVI PRILOG 2.7.1993., Slikom na sliku, CNN

SLIKA:

Humanitarni konvoji

prelaze preko srpskog

teritorija, srpske žene

blokiraju UNHCR-ov

konvoj, karta bivše

Jugoslavije.

TEKST:

Bosanski Hrvati i Srbi traže velike cestarine za

prolazak muslimanskih konvoja preko njihovih

područja. Srpske žene i djeca u četvrtak su

prepriječili put jednom konvoju. UN pokušavaju

već tjedan dana doći do muslimanske enklave

Goražda. No morali su se vratiti u Beograd. UN

kaže kako nisu spremni platiti cijeli iznos

cestarine, ali bi bili voljni platiti pristojbu za

obnovu puta. Dobili smo izvješće UN-ovog

glasnogovornika iz Beograda. Glasnogovornica

UN-a Lyndall Sachs telefonski: «Ne želimo

platiti cestarinu. Nećemo dopustiti da nas

bosanski Srbi niti itko drugi ucjenje. Naime,

dobili smo izvješće kako su i bosanski Hrvati

pokušali učiniti nešto slično u središnjoj Bosni.

14

Sprečavaju ulazak naših konvoja u istočnu

Bosnu, područje kojem je hrana prijeko

potrebna. Naše je stajalište uvijek bilo da se takvi

problemi rješavaju odvojeno. problem pristupa

konvoja UNHCR-a tim opkoljenim područjima

mora se razmatrati odvojeno, a ne vezati uz

druge stvari kao npr. pomoć UN-a pri popravku

cesta, što smo spremni razmatrati. Kad su nam

Srbi prvi put predložili tu cestarinu ili namet,

rekli smo kako smo spremni razmotriti njihov

zahtjev za pomoć, ali nemojmo uvoditi namete

na humanitarne konvoje.»

NOVI PRILOG 10.7.1993., Slikom na sliku

SLIKA + TON:

Izjava Gorana Hadžića za TV Beli Manastir. Novinar: «Naša delegacija RSK _

_ _ _ _ u Ženevi. Kakvi su rezultati?»

U KADRU: Hadžić

«Nažalost rezultati nisu najpovoljniji. Hrvatska strana ne pristaje na realan

sporazum, oni i dalje insistiraju na svojim stavovima, ali isto tako mi smo u

Ženevi promenili možda način razmišljanja i tok pregovora i konačnu su shvatili

svi da RSK postoji kao realnost. Ja sam danas imao razgovor s našom

delegacijom i dao sam novi predlog da tokom ove nedelje predložimo Hrvatskoj

ono što smo predlagali i prije, ali s jednom razlikom jer nama je jasno da nikad

neće biti mira s Hrvatskom dok, s jedne strane Hrvati pucaju po našim

teritorijima, s druge strane mi dok Hrvatskoj ne omogućimo komunikaciju. Da

15

se Maslenički most svakako Hrvatskoj omogući da komunicira, ali da na, poslije

povlačenja Hrvatske vojske, naša policija se vrati u srpska sela na tom području,

znači, ova 3 srpska sela koja su tamo – to su Kašić, Smoković i Islam Grčki. To

bi bio uslov da bi mi omogućili Hrvatskoj komunikaciju preko Maslenice jer mi

smo sad, to se zna, na 4 i pol kilometra daleko, vizuelno vidimo most i možemo

da neposredno onemogućavamo svaku vrstu popravka, a kamoli saobraćaja na

tom mostu.» Novinar: «Mi smo uvek bili za mir, a kako oni reaguju?» Hadžić:

«Mi smo bili za mir i deklarativno ćemo biti, i praktično, i omogućit čćemo

Hrvatskoj komunikaciju i ne samo komunikaciju preko Maslenice, nego i sve

druge komunikacije. Kad se dogovorimo, omogućit ćemo i pokazat ćemo svijetu

da smo za mir, ali isto tako nećemo dozvoliti da se ugrožava suverenitet naše

republike i da se menja njen položaj i mislim da će to svijet da uvaži, a uvažit će

i hrvatski narod. Ne mislim na hrvatsko rukovodstvo koje je tu dosta griješilo

zbog ovih bespotrebnih tragedija što je dozvolilo. Bespotrebno da im omladina

gine na Masleničkom mostu, a mi smo već unapred bili rekli da ćemo dozvoliti

komunikaciju i kad hrvatski narod shvati grešku koju je napravio, mislim da

ćemo se moći konačno mirno dogovoriti kao dobre komšije o razgraničenju.»

Novinar: «Gospodine predsedniče, Republika Hrvatska je izvršila 22. januara

agresiju na našu Republiku. Da l' se oni misle povući sa naše teritorije?» Hadžić:

«Oni _ _ _ _ _ _ _ da se moraju povući i u ovom sporazumu, ako tokom ove

nedelje bude postignut dogovor, oni će se povući, omogućit će im se

komunikacija, omogućit će im se upotreba brane Peruče i aerodroma Zemunik, i

naša policija će se vratiti u srpska sela, a nama nikad hrvatska teritorija, nije nas

interesovala i nek' hrvatska teritorija koja je to, bude njihova, to nas ne zanima.»

Novinar: «Kako vi tumačite ove pretnje RH na novu agresiju?» Hadžić: «Pretnje

su realne jer one moraju uslediti zbog nemogućnosti Hrvatske da živi normalno i

da komunicira. Oni će nas, uslediti ako se ne dogovorimo, ali nisu realne da bilo

šta naprave jer Hrvatska nema snage za jači udarac jer je sve što im je valjalo

već poginulo u ovom prvom dijelu rata kod nas i u drugom dijelu u Republici

16

Srpskoj. To je, ove njihove snage koje su posebno agresivne, ove iz zapadne

Hercegovine _ _ _ _ _ _ _ _ iz Dalmacije. I mislim da nije realno, to bi samo

donelo veliku trageddiju hrvatskom narodu i verovatno malo bilo bi poginulih i s

naše strane. Ali, ovaj, logično je da se mora dogovarati i mi smo za dogovor.

Nadam se da će to hrvatski narod, kao što rekoh maloprije, da uvidi.» Novinar:

«Maloprije ste spomenuli Republiku Srpsku, kakva je saradnja s njom?» Hadžić:

«_ _ _ srpski narod na ovim prostorima mora da živi zajedno, mora da živi u

jednoj državi. Praktično, formalno je najmanje važno kako će se ta država zvati.

Mi s Republikom Srpskom posle referenduma kod njih i kod nas, jasno je da

ćemo živeti jedinstveno zajedno. Sa Republikom Srpskom moramo dogovoriti

sve praktične stvari oko jedinstva da bi se onda dogovarali i oko formalnih

stvari. Mislim da je prvi korak, pored ovih praktičnih stvari, je bio vlada što

omogućuje već – ujedinjenje stranke i očekujemo da se SDS RSK i RS uskoro

ujedine.» Novinar: «Danas ste bili prisutni jednom sastanku regionalnog odbora

SDS-a. Kakvi su vaši utisci?» Hadžić: «Ja sam zadovoljan radom stranke na

ovim prostorima gdje se sad nalazimo, posebno u Baranji, Slavoniji i zapadnom

Srijemu. Nisam zadovoljan u drugim dijelovima Krajine. Desile su se neke

pojedinačne greške, formiranje frakcija, ali na putu smo da objedinimo sve

frakcije i da ponovo dobijemo jaku stranku srpskog naroda. Ovo mogu da kažem

vrlo odgovorno, da sam siguran da ćemo to ostvariti jer nitko od svih lidera, od

svih pojedinaca koji su na neki način otišli možda na neki drugi put nije skrenuo

politički ka krajnjem cilju, opredjeljenju. To je za da konačno hrvatski i srpski

narod ne žive zajedno i mislim da ove sve naše ostale razmirice su naša interna

stvar i ne bi trebalo da to opterećuje narod. I ako, nažalost, narod je zabrinut, ali

nema razloga, mislim, jedinstveni smo po krajnjem cilju našeg srpskog puta.»

Novinar: «Gospodine predsjedniče, vi ste predsednik RSK. Da li svom narodu

imate da poručite nešto?» Hadžić: «Pa ja mogu da kažem da smo dobar deo puta

već otkoračali, da je evidentno da je cilj ostvaren. Srpski narod će živeti zajedno

u jednoj državi, i što želim i drugim narodima da žive zajedno. I mi ćemo se

17

zalagati da i hrvatski narod živi zajedno, da Slovenci žive. Muslimani će dobiti

svoju jednu malu državu i svi će biti zadovoljni.» Novinar: «A u slučaju agresije

na naše prostore, šta ih čeka?» Hadžić: «U slučaju agresije na naše prostore,

jasno je da Hrvatska ne može da ratuje ni sa RSK, a sa nama i RS zajedno,

mislim da bi u tom slučaju Hrvati i u Zagrebu morali dobro da razmišljaju gde

će da se evakuišu.» Novinar: «Je l' to činjenica ili pretnja?» Hadžić: «To je istina

i pogotovo kad se zna da mi prvi nećemo napasti, i zna se koliko treba snage u

napadu, da se napadne, treba da budu snage 4 – 5 puta jače. Hrvati, znači, u tom

slučaju bi doživjeli debakl i mi bi bili u stanju lagano da dođemo do Zagreba, a i

sad smo to u stanju.»

NOVI PRILOG 10.7.1993., TV NS, iz Knina

SLIKA:

Krajolik okupiranog

teritorija oko Knina.

TEKST:

U sedmici na izmaku uz intenziviranje hrvatskih

napada na pojedinim dijelovima dalmatinskog i

ličkog ratišta, u navodnom primirju koje je ušlo

u četvrti dan i glasne hrvatske prijetnje kako je

na ovaj dan «D», 18. juli, u RSK glavne su teme

pregovori u Ženevi, žetva i otkup

poljoprivrednih kultura i početak djelovanja

univerziteta. Duž linije fronta Hrvatska ponovo

gomila snage dovodeći novomobilisane jedinice.

Tako je sredinom sedmice Glavni štab srpske

vojske Krajine objavio da Hrvatska vrši

intenzivne pripreme za agresiju na Krajinu

širokih razmjera i da je dovela pojačanje od

18

nekoliko desetina brigada. U Ženevi i u

govorima kao i na konferenciji za štampu F.

Tuđmanaprovijava da su namjere Hrvatske da se

navodno uspostavi saobraćaj improvizovanim

pontonskim mostom na Maslenici, da navodno

osposobi aerodrom Zadar i isto tako počne

popravak HE Peruča na Cetini. Reagovanja iz

krajinskog šataba nije bilo, ali su novinari uspjeli

doći do odgovora u kome je suština krajinskog

gledanja kako se čulo i u Ženevi, i to ne samo u

vojnom dijelu delegacije. Hrvati mogu graditi

Maslenički most ukoliko ga izmjeste izvan

dometa artiljerijskih oruđa. A na najisturenijim

linijama obrane na Obrovačko-masleničkom i

Vrličko-peručkom pravcu borci srpske vojske

Krajine poručuju.

U KADRU: srpski vojnik Petar Krneta

«I ako pokušaju, neće uspjeti na ovom dijelu terena jer naš čovjek, odnosno naš

borac ima daleko veći motiv da ovo brani i siguran sam da će i obraniti, jer ovo

je naše. Nas ne interesuje ni Split, ni Zagreb, ni Sinj, ali kad se tiče ovog dijela

terena, odnosno ovoga gdje smo mi ovdje, onda tu nema dvojbe da mogu nešto

učiniti i da nas mogu pomjeriti. Jer ovdje su živjeli naši đedovi i prađedovi. Sad

mi živimo i mislim da će naša djeca ostati živiti i da će ovo ostati naše. Kažem

da je motiv našega čovjeka, našega borca daleko veći.»

U KADRU: Petar Mažibrada

«Mi smo ovdje već skoro 2 mjeseca i linije fronte se nisu pomjerale, a dok smo

mi ovdje, nadajmo se da i neće, sto posto neće.»

19

SLIKA:

polja za žetvu, Knin,

fakultetska dobra,

studenti.

TEKST:

O plodnim krajevima i žetvi.

NOVI PRILOG 10.7.1993., HTV

SLIKA + TON:

U Makarskoj Ivo Šipek i Mile Žurković potpisali sporazum između Vlade B i H

i HZ Herceg-Bosna o slobodnoj dostavi humanitarne pomoći za cijelu B i H.

U KADRU: Mate Granić

«Hrvatska je pružila dobre usluge i Hrvatska ima isto tako iskustvo za

vrijemecijelog rata, od početka do sada, svi humanitarni konvoji su iz Zagreba

išli i u Knin i u Topusko i bilo gdje drugo potpuno slobodno, jer što se tiče

poštivanja Međunarodnog humanitarnog prava, Hrvatska stoji na stanovištu da

se ono mora poštivati potpuno, bez ikakvih ostataka. To je i bio razlog zašto smo

pozvali obje strane da dođu ovdje i da se dogovore o sporazumu. Takav stav

potpuno podržavaju sve međunarodne humanitarne organizacije _ _ _ _ _ iako,

sasvim sigurno on znači i početak povjerenja između hrvatskog i muslimanskog

naroda u B i H i sigurno je da će pomoći i političkim dogovorima iako ne

prejudiciram nikakva politička rješenja.»

U KADRU: Hadžo Efendić, potpredsjednik Vlade B i H

«Ja mislim, svi oni koji su potpisali sporazum, da su oni garant da će sporazum

biti i proveden. Naravno, mis mo potpisali nešto što očekivamo da bude

provedeno, a nadam se da će biti iskreni svi oni koji su potpisali sporazum, da će

svoju obavezu izvršiti.»

20

U KADRU: Jadranko Prlić

«Što se naše strane tiče, realnost provođenja ovog sporazuma mi uopće ne

dovodimo u pitanj. Mi smo i prije ovog sporazuma bili u potpunosti spremni i

poštivali smo sve odredbe Međunarodnog humanitarnog prava.»

U KADRU: Efendić

«Samim tim sporazumom se stvara klima i uslovi da se prevazilaze i drugi

problemi. Dakle, ovo je humanitarne prirode sporazum, al' vjerujem da on

omogućuje da se stvara klima za bolje razumijevanje.»

U KADRU: Prlić

«Ipak se može cijeniti da ovaj sporazum, ukoliko se bude realizirao, može da

predstavlja početni korak ka ponovnom uspostavljanju, barem djelomično,

povjerenja između hrvatskog i muslimanskog naroda u B i H.»

NOVI PRILOG HTV, 27.7.1993., iz Ženeve

SLIKA + TON:

Franjo Tuđman na aerodromu u Ženevi. Novinarka: « Očekujete li u ovom

krugu razgovora dogovor?»

U KADRU: Tuđman

«Pa od svakih dogovora se nešto očekuje pa prema tome i od ovog. Osim toga

supresjedatelji su navijestili da neće 3 strane B i H pustiti iz Ženeve dok ne

postignu nekakav sporazum. Prema tome, treba nešto očekivati.» Novinarka:

«Ostajete li vi do kraja pregovora?» Tuđman: «Ne, ja se moram vratiti zbog

državnih poslova najkasnije sutra, ali bude li potrebno, doći ću ponovno.»

21

SLIKA:

Hotel, članovi

predsjedništva B i H

na sastanku,

Izetbegović, Abdić,

novinari pred Palačom

naroda, Bartholomew,

Milošević, karadžić,

mape.

TEKST:

Na stolu pred pregovaračima bit će dva

prijedloga: o konfederaciji i federaciji. Radni dan

je počeo sastankom članova predsjedništva B i H

na kojemu su razgovarali o svojoj pregovaračkoj

poziciji. Zasada to ostaje federacija. Iako se više

ne spominje broj jedinica i dalje se odbija

mogućnost da one budu zasnovane na etničkom

principu. prema ovlastima koje bi imala

federalna vlast, namjera je stvoriti jaku

centraliziranu državu u nizu najbitnijih

funkcija:vanjska politika, obrana, monetarna

politika, energetika.

NOVI PRILOG HTV, 27.7.1993.

SLIKA + TON:

PRESS konferencija Franje Tuđmana prije odlaska u Ženevu. Pitanje je li bila

nužna akcija u siječnju na Maslenici ako se prema Erdutskom sporazumu

hrvatska vojska i policija moraju otamo povući.

U KADRU: dr. Franjo Tuđman

«Prema tome poduzeli smo tu akciju da bismo dokazali, i onima s kojima

razgovaramo, a i svijetu da Hrvatska jeste za pregovore, ali da će Hrvatska, ako

je to potrebno, poduzeti i druge korake da bi uspostavila ustavno-pravni poredak

na svom području. Tada smo poduzeli tu akciju i zato da bismo omogućili

početak izgradnje pontonskog mosta i normalnog mosta. To je, kao što znate,

22

malo usporilo i pregovore koji su se tada vodili, ali je istovremeno protivniku

pokazao to što sam kazao i prema tome ta je akcija bila neophodna.Srbi u

Hrvatskoj, pobunjeni Srbi, morali su se uvjeriti da Hrvatska raspolaže snagama s

kojima je kadra da vrati svoja područja koja su pod njihovom okupacijom, a

sada pod zaštitom mirovnih snaga i mislim da je s tog gledišta to imalo svoj

učinak. A sada, nije riječ o povlačenju Hrvatske vojske, nego je riječ o tome da

smo uspostavili pontonski most, da smo osposobili zadarski aerodrom u

Zemuniku i da ga treba staviti u promet. Prema tome, riječ je o tome da Mirovne

snage osiguraju taj početak prometa i normalno odvijanje prometa na tom

području i da to bude prvi korak u provedbi rezolucije 847, znači, u postupnom

rješavanju svih pitanja UNPA zona u ustavno-pravni, gospodarski i prometni

sustav Hrvatske.»

NOVI PRILOG 27.7.1993., HTV

Najava: U Bugojnu u kritičnom stanju oko 10 000 Hrvata koje su muslimanske

postrojbe zarobile ili ih drže u pritvoru. Mnogo je ranjenih i ubijenih.

SLIKA:

Bugojno, razorene

kuće, mrak, dim,

plamen.

TEKST:

U Bugojnu više od 5000 civila Hrvata vodi bitku

za goli opstanak. Muslimanska vojska hrvatskim

civilima ne dopušta izlazak pod izlikom da ne

želi etničko čišćenje Bugojna. Nije mirno ni u

drugim općinama srednje Bosne.

23

NOVI PRILOG 27.7.1993., HTV

Čitano: Odgovor Adalberta Rebića na dopis što mu ga je poslala veleposlanica B

i H u RH Bisera Turković glede svog posjeta izbjegličkom centru Garešnici.

Rebić odbija sve optužbe upućene Uredu i hrvatskim vlastima da će, zbog

objeda inozemnog tiska uključujući i one iz pisma B i H veleposlannice, Vladin

ured primati muslimankse izbjeglice iz B i H samo u dogovoru s visokim

povjerenstvom UN-a za izbjeglice i zbog spajanja s obiteljima. Kako bi ukinuli

svaku sumnju, prisutno osobito u priloženim informacijama, u naš neispravan

postupak s muslimanskim izbjeglicama.

NOVI PRILOG 27.7.1993., HTV

SLIKA:

Napad na zgradu

televizije, UNPROFOR

u skloništu, trče prema

oklopnom vozilu,

Helmut Kohl.

TEKST:

Tek što su francuske Plave kacige pokušale

postaviti svoju novu komunikacijsku bazu u

zgradi sarajevske TV, počele su padati granate.

Dvije su pogodile samu zgradu, a nema podataka

ima li ranjenih. Francuska traži da se poduzmu

sve mjere koje bi učinile djelotvornom rezoluciju

836 VS-a. Ona govori o zračnoj zaštiti i

povećanju kopnenih snaga UN-a u B i H, a Pariz

je ogorčen namjernim napadima srpskog

topništva na francuski kontingent. U Bruxellesu

Helmut Kohl kaže da neće priznati izmjenu

granica silom te da se protivi američkoj

intervenciji.

24

NOVI PRILOG Slikom na sliku, 27.7.1993., RAI UNO

SLIKA:

Dolazak Miloševića

u Ženevu, Karadžić,

Izetbegović, Owen.

TEKST:

Iz Ženeve, sastanak koji je upravo započeo

nazvan je posljednjom plažom. Dva

supresjedatelja mirovne konferencije upravo su

završila razgovore sa Srbima, Miloševićem i

Karadžićem. Njihov je plan za Bosnu

konfederacija triju malih etničkih republika. Za

pola sata sastat će se sa 7 čalnova bosanskog

predsjedništva. Među njima je i Izetbegović

kojeg je vlastita vlada optužila da vodi Bosance

u katastrofu i fizičko istrebljenje. Owen i

Stltenberg moraju pokušati naći sredinu između

srpskog plana, s kojim se slažu i Hrvati, i

muslimanskog koji traži konfederaciju mini-

država koje nisu etničke i s velikim ovlaštenjima.

Ta dva položaja ocijenjena su kao previše

udaljena. Srbi i Hrvati zbog svojih vojnih

uspjeha smatraju da su u boljem položaju te da

su već dobili suglasnost za svoj plan od

Međunarodne zajednice koja etničku podjelu

sada ocjenjuje kao jedini izlaz iz krvoprolića

kojem nema kraja.

25

NOVI PRILOG 27.7.1993., SKY NEWS

SLIKA:

Izetbegović u Ženebi.

Vojnici neprestano

izbacuju projektile

(oko Sarajeva?),

Karadžić.

TEKST:

Nakon što je 6 tjedana izbivao s pregovaračkog

stola, predsjednik Izetbegović ponovno je u

Ženevi na novom krugu pregovora.

Njegovoodbijanje razgovora dok se ne prekine

opsada Sarajeva i dok ne prestanu napadi na

njegove sunarodnjake, samo je odgodilo

razgovore planirane za prošli tjedan. Budući da

se još vode borbe oko Sarajeva i na sjeveroistoku

zemlje, bosanski predsjednik morao je ili doći na

razgovore ili prihvatiti rješenje na štetu

Muslimana. Ovaj su se put sve strane dogovorile

da će ostati u Ženevi sve dok do nekakvog

rješenja ne dođe, makar koliko dugo to potrajalo.

Mirovni posrednici ovaj su put odabrali malo

mekši pristup. Neće se sastati zajedno sa svim

trima vođama do srijede.

U KADRU: Lord Owen

«Moramo shvatiti da će ovaj proces potrajati. Ne očekujem dramatične

promjene. Za to treba vremena.»

SLIKA:

Članovi bosanskog

predsjedništva, kadrovi

vojnika u akciji oko

Sarajeva.

TEKST:

Uz hrvatsko-srpski plan o trima etničkim mini-

državama, na stolu će se naći i plan bosanske

vlade, izgrađen na osnovama propalog Vance-

Owenovog plana. Prema njemu bi B i H bila

26

federacija s moćnijom središnjom vlasti, a

dijelila bi se po ekonomskim a ne etničkim

granicama. Ova alternativa samo je pokušaj

bosanske vlade da spriječi Hrvate i Srbe da

raskomadaju zemlju. Srpske prijetnje da

Muslimani moraju prihvatiti njihov plan ili

suočiti se s porazom i neodlučnost Međunarodne

zajednice da naoruža Bosance, čine zadatka

pregovarača jako teškim. Posrednici upozoravaju

da istječe vrijeme za mirno rješenje, no mir po

svaku cijenu je neprihvatljiv.

NOVI PRILOG 27.7.1993., CNN, iz Ženeve

SLIKA:

Kadrovi iz Ženeve.

TEKST:

Dok njegovoj zemlji prijeti raspad, Izetbegović

je stigao u Ženevu na pregovore o novom

sporazumu za Bosnu. Njega će, kako se očekuje,

diktirati njegovi neprijatelji. Mirovnim

posrednicima trebalo je 6 tjedana da ga nagovore

da se vrati za pregovarački stol. No, nema nade

da će borbe biti uskoro zaustavljene. Od

njihovog se plana odustalo, pa sada posrednici

mogu tek pokušati spasiti državu za Muslimane

koja bi se mogla održati.

27

U KADRU: Thorvald Stoltenberg

«Mir ima svoju cijenu.»

SLIKA:

Karta B i H.

TEKST:

Nakon više od godine dana borbi, Srbi

kontroliraju preko 70 % Bosne. Hrvatske snage

drže veliki dio juga, a drugdje se i dalje bore

protiv svojih bivših muslimanskih saveznika.

Muslimanima je preostalo područje oko

Sarajeva, Bihaća, Srebrenice, Žepe i Goražda,

oko 10 % zemlje. Vođa bosanskih Srba po

dolasku je i dalje tvrdio kako je za Muslimane

još moguć častan dogovor.

U KADRU: Radovan Karadžić

«Mi nismo pobjednici i ne želim biti pobjednik. Muslimani nisu gubitnici, a ono

što Srbi i Hrvati zahtijevaju za sebe, priznat će se i Muslimanima.»

SLIKA:

Srbi izlaze iz

automobila pred

Palačom naroda s

mapama.

TEKST:

No zemljovidi koje će Srbi danas popodne

uručiti posrednicima nemaju nikakve veze s

onom Bosnom koju Muslimani žele sačuvati.

Oni i dalje odbijaju podjelu zemlje po etničkom

načelu.

28

NOVI PRILOG 27.7.1993., TV Slovenija

SLIKA:

Tenkovi, vojnik s tri

prsta u zraku i drugi

iza njega u koloni,

hrvatski vojnici u

rovu, muslimanski

vojnici prenose

ranjenika.

TEKST:

U Ženevi su sve više uvjereni kako se bosanski

rat neće moći riješiti na bojištima jer je omjer

snaga, prema podacima američkog ministarstva

za obranu ovakav: Srbi imaju približno 90 000

naoružanih vojnika, 300 tenkova i 1100 topova.

Hrvatske jedinice broje 50 000 vojnika, 50

tenkova i 100 topova. Najskromnije je

otpremljeno 70 000 naoružanih Muslimana sa

samo 10 tenkova i 50 topova.

NOVI PRILOG HTV, Dnevnik, 28.7.1993, iz Ženeve (Rakić)

SLIKA:

Dolazak automobila:

Tuđman, Owen,

Karadžić sa pratnjom,

osiguranje Boban,

Abdić, zgrada gdje se

održava sastanak, groe

političara.

TEKST:

Teško idu pregovori u Ženevi. Prije podne

razgovarali su delegati Hrvatske i B i H, te

srpska delegacija i predsjedništvo B i H. Poslije

podne šefovi delegacija te dvojica

supredsjedatelja. Bit problema su mape. Shodno

stvaranju na terenu postavljaju se novi zahtjevi,

možda se želi dobiti na vremenu koliko god to

čudno zvuči. Niti jedna od delegacija ne želi

davati izjave a prema dogovoru ne bi ni trebala

davati izjave, čak niti najopćenitije. Pojedinosti,

29

samo odmahivanje rukom, ili – možda sutra više.

(zatim dio nerazumljiv – slabi ton)

NOVI PRILOG 28.7.1997. HTV - TVD

UN o zračnoj potpori u BIH – Bouthros Ghali novinar: «Gospodine tajniče,

možete li nam kazati jesu li UN sada bliže osiguravanju zračne potpore svojim

trupama u Bosni?»

U KADRU: Bouthros Ghali

«Dan, nadam se da ćemo naći definitivno rješenje u utorak, a možda već i u

ponedjeljak. Još samo _ _ _ _ _ jer su nam potrebni promatrači na tlu, a to ovoga

trenutka nije dovršeno.» Novinar: «Gospodine Ghali, ne brine vas što će to

možda uvući UN i SAD i njezine savjetnike dublje u bosansku krizu i izazvati

srpsku odmazdu čega se UN bojao od samog početka.» Bouthros Ghali: «Ne, ne

brinem se zbog toga jer će zračni napadi biti ograničeni na one položaje s kojih

se budu kršila pravila UN-a.» Novinar: «_ _ _ _ _ _, ostaje jedino da to

pravilima UN-a, o tome budu izvješteni članovi Vijeća sigurnosti i da glavni

tajnik dade zapovijed.» (Jako loš ton).

Inoslav Bešker telefonom iz Rima: «U Rimu se vjeruje da ta zapovijed još neće

stići barem ne tako skoro, naime, dok se ne vidi što će se događati u Ženevi.

Europski atlantski partneri tu nastoje dobiti na vremenu, nastavljajući pa

otkazujući sastanak ministara vanjskih poslova članica Europske zajednice o

bivšoj Jugoslaviji, navješten negdje za početak kolovoza. Današnji je redoviti

sastanak vanjsko političkih stručnjaka u Bijeloj kući, dobio je dodatnu važnost

zbog odluke Francuske vlade da signalizira kako Ujedinjenim narodima tako i

NATO-u želju da se ubrza plan o pružanju zaštite iz zraka kopnenim snagama u

BIH, poslije jučerašnjeg drugog topničkog napada u protekla dva dana.

30

Francuski ministar obrane F. Leotar je danas u New Yorku razgovarao sa

funkcionerima UN-a, a sutra će stići i u Washington da razgovara sa _ _ _ _ _ _

funkcionerima o istom pitanju.

SLIKA za izvještaj iz Rima:

Mnogo kadrova više vrsta

borbenih i transportnih vojnih

aviona.

NOVI PRILOG 28. 7. 1993. Rotim iz New Yorka

Prilog: telefonski izvještaj toliko tonski loš da se tek svaka treća riječ čuje.

NOVI PRILOG 28. 7. 1993. Srednja Bosna – Karačić

SLIKA:

HVO kroz šikaru,

totali, sela i gradića,

ranjenici izlaze iz

vozila, stambene

zgrade – gore, Mostar

– ulice.

TEKST:

Ne mareći za primirje i pregovore u Ženevi

muslinske snage su i danas napadale položaje

hrvatskih Bošnjaka i hrvatskih naselja u

središnjoj Bosni. Posljedice petero poginulih i

sedmero ranjenih civila. U Travniku i Novom

Travniku u večernjim satima je relativno mirno

no čitav dan traje pregrupiranje muslimanske

vojske na platou između Bugojna i Novog

Travnika. Po svoj prilici priprema se nova

muslimanska ofenziva. Iz okupiranog Bugojna

31

uz pomoć UNPROFOR-a i danas je izvedeno 17

ranjenika. Smješteni su u Uskoplju u tamošnjoj

bolnici bez vode. Razlog je eksplozija kamiona

natovarenog eksplozivom što su ga Muslimani

uputili na položaje hrvatskih branitelja. Snažnije

borbe vođene su na žepačkom području gdje su

pripadnici 111. brigade HVO-a osvojili veće

količine streljiva i jedan protuzračni top u

potiskivanju muslimanskih snaga na početne

položaje. Veći dio mostarskog bojišta bio je

miran. Jedino su u Bijelom polju pokušavali

proboj Muslimani ali su odbijeni.

NOVI PRILOG 3. 8. 1993. HTV – TVD – Zagreb – Božinović

Tuđman na novinskoj konferenciji.

Najava urednice, tekst novinara, izjava predsjednika Tuđmana, opet tekst

novinara.

AUDIO 2 NA KAZETI 268

Kadrovi su sa konferencije za tisak (doktora Franje Tuđmana).

Spikerica: Hrvatski predsjednik doktor Franjo Tuđman otputovao je u Ženevu

kako bi sudjelovao u nastavku mirovnih pregovora u bivšoj Jugoslaviji. Prije

dolaska ne redovitoj konferenciji za novinare predsjednik je odgovarajući na

mnogobrojna pitanja među ostalim kazao:

Novinar: Većina pitanja upućena hrv. predsjedniku što je i razumljivo odnosila

se na oštećenje pontonskog Masleničkog mosta i daljnje poteze za hrvatske

strane s tim u vezi. Predsjednik Tuđman odgovara: «Oštećenje mosta je

32

barbarski čin, Erdutski je sporazum prošlost, a izigrali su ga pobunjeni Srbi.

Više nećemo razgovarati povlačenju Hrvatske vojske već o tome hoće li srpski

ekstremisti poštovati rezolucije Vijeća sigurnosti. Pontonski će most biti

obnovljen za nekoliko dana. Ako Srbi ponovno napadnu, dobit će odgovor

kakav jedino razumiju. Vrijeme je da Beograd urazumi one koji potiču

ekstremizam i potiču nastavak rata. Gdje je u svemu tome UNPROFOR?

Tuđman: Ukoliko UNPROFOR ne bi dobio ovlašečenja i ne bi obio takvu

opremu da može dovesti te rezolucije Vijeća sigurnosti da Hrvatska više ne bi

bila voljna da produži, da se suglasi sa produženjem takvog mandata. No imamo

još vremena ovaj mjesec i o tome ćemo, vidjet ćemo kako će se stvari odvijati i

ima još do isteka mandata vremena. Ali je bitno kako će se stvari sada razvijati.

Novinar: Hrvatski predsjednik smatra normalnim korakom povlačenje trojice

Hrvata iz predsjedništva BIH nakon svega što je muslimanska vojska počinila u

srednjoj Bosni. Ne vidi opasnost za Hrvatsku prilikom rješavanja krize u BIH i

prenošenja takvih i sličnih rješenja prilikom rješavanja okupiranih područja

Hrvatske. U BIH žive tri konstitutivna naroda. Srbi su u Hrvatskoj nacionalna

manjina sa svim pravima koja im po međunarodnim mjerilima pripadaju i danas

ističe Hrvatski predsjednik. Kuna je naziv novca u Hrvata od 9. stoljeća, dakle

povijesno utemeljen i ne treba ga gledati samo kroz 4. godine jednog režima

odgovara predsjednik Tuđman na novinarsko pitanje o opravdanosti takvog

naziva nove hrvatske valute.

NOVI PRILOG 3. 8. 1993. HTV – TVD – blok vijesti

Čitano iz Ženeve, Galić iz Pariza, Gojan – komentar

AUDIO 3 NA KAZETI 268

Blok vijesti.

33

Čitano iz Ženeve: *** Republike otputovao je u Ženevu. Posljednje vijesti koje

o tome stižu su da je Bosansko-hercegovačko predsjedništvo naredilo hitan i

bezuvjetan prekid vatre između vojnih snaga BIH i HVO. Zapovjednik svake

jedinice mora omogućiti potpunu zaštitu civilnom pučanstvu, a ako ne posluša

naredbu bit će smijenjen i smatrat će se odgovornim. Naredbu je potpisao Alija

Izetbegović, a prenosi je FRANCE PRESS. Na Ženevskim pregovorima ***

sudjeluju i predstavnici muslimanske demokratske stranke za Bosnu i

Hercegovinu iz Mostara i Hrvatske muslimanske demokratske stranke iz

Zagreba. Njih je na pregovore pozvao član predsjedništva Fikret Abdić, a pravo

na sudjelovanje stekli su po istoj osnovi po kojoj gospodin Alija Izetbegović

uključio u sustav svog *** poslanstva i predstavnike nekih parlamentarnih

stranka u BIH.

Galić iz Pariza: Pariz je i politički, a ne samo geografski na pola puta između

Birsela i Ženeve na dobrom mjestu da može pratiti paralelnu utrku koju vode

vojnici u diplomati. Tko će naći put za mir u Bosni. Neizvjesnost je velika i

potpuna. Ženevski su pregovori u *** fazi, tvrdi Limond, u uvodniku koji je

napisan prije dolaska predsjednika Hrvatske Tuđmana koji samo pojačava

dojam prijelomnosti. Francuski list barata s podatkom da predsjednik bosanskog

predsjedništva Izetbegović prijeti svojim odlaskom s konferencije. Isključuje da

je posrijedi taktička prijetnja. Dolaskom Hrvatskog predsjednika konferencija u

Ženevi poprima novu dimenziju i dobija mnogo više kombinacija pogotovo što

je njegovu *** i srušeni ponton s *** ždrila. Što se vojne intervencije tiče *** u

Parizu govori ozbiljno *** nakon 11 sati diskusije u sjedištu NATO pakta u

Brislu europske su zemlje, Francuska i Britanija zapravo, ublažile Američku

oštrinu. *** međutim ograničile na zaštitu svojih vojnika nego i Sarajeva.

Inicijativa Sjedinjenih država ostala je u tom smislu na snazi zrelija nego ikad,

procjenjuju pariški mediji. Le Mond jedino konstatira uglavnom **** vlastite

zemlje da je vojnu intervenciju trebalo organizirati prije više od godinu dana.

34

Čini se da je intervencija ozbiljna rezervna mogućnost, ako Ženevski pregovori

padnu na dno Lemaškog jezera.

Gojan – komentar: Za sad još nisu pali ali su več drugi dan barem što se tiče

BIH predsjedništva zamrznuti. Vođa bosanskih Muslimana Alija Izetbegović

ponavlja kako mirovne pregovore neće nastaviti dok se bosanski Srbi ne povuku

sa strateški iznimno važne planine Bjelašnica, ali da će ohrabren američkom

potporom u Ženevi ostati. U pismu Ujedinjenim narodima i Europskoj zajednici

Izetbegović je inače zatražio hitne zračne napade protiv bosanskih Srba. Jednim

je drugim pismom sam obaviješten da se predstavnici Hrvata Franjo Boras, Mile

Lasić i Mile Akmadžić, povlače iz BIH predsjedništva. Jer Armija BIH koju

nadziru Muslimani nastavlja napadati Hrvate u središnjoj Bosni i sjevernoj

Hercegovini. Istodobno glavni tajnik Ujedinjenih naroda Bouthros Ghali još

jednom upozorio Washington kako moguću uporabu zračne sile *** Bosni i

Hercegovini treba koordinirati s East Riverom i kako cilj svega mora biti

ostvarenje rezolucije Vijeća sigurnosti. Bon je pak najavio kako neće sudjelovati

u borbenim akcijama NATO-a čak ni slanjem svojih izviđačkih zrakoplova.

Doduše i danas su američki F 14 nadlijetali Sarajevo, a snage bosanskih Srba

nisu s Bjelašnice prestali napadati. I u samom su Sarajevu i snajperisti bili

uobičajeno aktivni, a Srbi su topništvom gađali i područje Zvornika, Brčkog,

Tuzle i Goražda. To znači i zaustavljanje svih humanitarnih konvoja, a dva koja

su krenula iz Beograda zaustavljena su na samom ulazu u Bosnu. Ranjeni borci,

bosanski Srbi, blokirali su ***** držeći kako Muslimani ne poštuju prekid vatre.

NOVI PRILOG 3. 8. 1993. HTV – TVD – iz Uskoplja

Novinar – Petar Miloš

U KADRU: Vojnik

«Ja sam zapovjednik ovdje ovih crta u gradu. Sve crte koje su se držale prije

drže se i sada, isto tako svi objekti: MUP, tvornice, škola, pošta, drži se i sad.

35

SLIKA:

Kadrovi ulica

Uskoplja, grupa ljudi,

vojnici HVO-a i dečki

u civilu. Veliki total

krajolika sa selima,

razrušene seoske kuće,

šuma, sela.

TEKST:

Pored čestih pucnjava snajpera padne i pokoja

granata. Vraćaju se prognanici, a dolazi i

pojačanje. Naime, danas se u zapovjedništvu

HVO-a u Gornjem Vakufu javilo 10 momaka iz

sela Ždrinci koji su ovamo došli iz Austrije

napustivši posao o radne papire. Iz hrvatskog

sela Doljani istjerani su muslimanski vojnici koji

su prije 5 dana napravili masakr nad civilima.

Najmanje 34 osobe su ubijene a više od 200

vode se kao nestali, kazao nam je na tiskovnoj

konferenciji u Čitluku koju je održala Komisija

za ljudska prava. Postrojbe HVO-a odbile su

topničko-pješački napad na Buduišiće i Zubiće

kod N. Travnika a na _ _ _ _ _ bojištu HVO je

zauzeo kotu D-_ _ _ Glavica. Na Žepče je danas

palo 400 granata od čega su 3 civila ranjena, no

crte obrane ostale su nepromijenjene.

NOVI PRILOG 3.8.1993., Iz Beograda – Sonja Badel

SLIKA:

Snimci iz Beograda,

Bill Clinton, sastanak

NATO-a, američke

TV postaje, tekst

TEKST:

U Beogradu se ne vjeruje da će doći do strane

vojne intervencije u Bosni. Ipak za svaki slučaj

jugo-predstavnik Zoran Lilić poručio je

američkom predsjedniku Clintonu da bi napadi

36

NATO deklaracije, TV

kamera, F. Abdić.

na srpske vojne položaje ugrozili pregovore u

Ženevi i rasplamsali rat. U istom su tonu i

reagiranja političkih stranaka. Predstavnici

bosanskih Srba tome dodaju da će u slučaju

američke agresije odgovoriti svim sredstvima.

Točno se zapravo ne zna što je sve odlučeno na

sastanku NATO-a u Brisellu. Tvrdi se da je

američka diplomacija doživjela još jedan poraz,

da plan predsjednika Clintona nije dobio podršku

saveznika kako je očekivao, a američkim

medijima se pripisuje da o tim činjenicama nisu

obavijestili domaću javnost. _ _ _ _ _ _ _ temelji

se na tome da konačnu odluku o tome treba

donijeti Vijeće sigurnosti i generalni tajnik .

Ghali. Veliki publicitet dobila je odluka Hrvata,

članova bosanskog predsjedništva, da više ne

sudjeluju u njegovu radu dok ne prestanu

muslimanski napadi na Hrvate u Bosni. Sva

sukobljavanja Hrvata i Muslimana biti će kao

prilika hrvatsko-srpsko ili, kako neki kažu,

kršćansko pribljižavanje nasuprot Muslimanima

koji se inače optužuju za opstrukciju pregovora i

prekršaje primirja.

NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 3.8.1993.

ORF 2 – reporter Wolfgang Worth

37

SLIKA:

Ljudi trče sagnuti

ulicom, skrivaju se.

TEKST:

U Sarajevu je i dalje ratna svakodnevica. Ljudi

su razočarani.

U KADRU:

Čovjek 1.:«Ne vjerujem više u to da će nam zapad pomoći.»

Žena: «Jedino u što još vjerujem to su moje kante sa vodom.»

Čovjek 2.: «Pun mi je nos tih obećanja. Clinton je često takvo što govorio.»

SLIKA:

Karadžić krupno,

srušeni Maslenički

most, F. Tuđman.

TEKST:

Karadžić je u Ženevi upozorio na proširenje

sukoba. Rekao je kako bi napadi iz zraka i

stranci mogli biti izloženi neprijateljstvima,

primjerice vojnici UN-a, organizacije za pomoć

izbjeglicama, Crveni križ. U Hrvatskoj se čuju

ratne parole. Nakon što su Srbi srušili Maslenički

most hrvatski predsjednik prijeti

protuofenzivom. Franjo Tuđman kaže da snage

UN-a moraju razoružati Srbe na jugu Hrvatske.

Hrvatska će biti prisiljena sama osloboditi

okupirana područja ako snagama UN-a ne uspije

spriječiti ispade poput gađanja Masleničkog

mosta.

NOVI PRILOG 3.8.1993., HTV, Slikom na sliku, SKY NEWS

Reporter – Jackie Rowley, Brisel

SLIKA:

Sastanak NATO-a.

TEKST:

Odluku NATO-a postignutu nakon 12 sati

38

razgovora toplo su pozdravili Amerikanci.

Nakon jučerašnje pometnje u vezi s tim _ _ _ _

ići spremni sami sa zračnim napadom.

U KADRU: W. Christopher

« SAD su zadovoljni odlukom NATO-a u vezi sa zračnim napadima protiv

bosanskih Srba, ako ovi nastave sa opsadom Sarajeva. Zadovoljni smo

jednoglasnom potporom naših saveznika koji dijele našu odlučnost da se nešto

poduzme.»

U KADRU: Malcom Rifkind

«Naravno, ako se bude upotrijebila zračna sila, što bi moglo postati potrebno, to

je jedan vrlo važan korak koji UN dosad još nisu poduzele. No moramo biti

sigurni da snage UN-a na terenu znadu što se događa o tome je jučer

dogovoreno na sastanku ambasadora NATO-a.»

SLIKA:

Avioni NATO-a u

letu.

TEKST:

Zrakoplovi već patroliraju iznad Sarajeva. U

sastavu su i britanski Ja_ _ _ _ i He_ _ _ _. Cilj

je da Sarajevo ne padne u ruke Srba dok se vode

Ženevski mirovni pregovori. Bosanci koji ionako

nerado sudjeluju u pregovorima u Ženevi poslali

su svog izaslanika sa obaviješću da neće svoje

sudjelovanje na današnjim sastancima, što je

povećalo strah da će američka prijetnja izravnom

intervencijom protiv Srba izazvati lažne nade.

Jutros je njihov ministar vanjskih poslova izjavio

kako je odluka NATO-a pomogla.

U KADRU: Haris Silajdžić

«Mislim da će to spasiti tisuće života. Spasit će ove pregovore i kredibilitet

Međunarodne zajednice.»

39

SLIKA:

Lord Owen, snimatelj.

TEKST:

Mirovni posrednik Lord Owen zabrinut je ovim

govorima o ratu smatrajući da on štetno djeluje

na ono što je on nazvao konstruktivnom

atmosferom.

U KADRU: Lord Owen

«Ako sadašnje stanje usporedimo s prošlima moramo reći kako je opća razina

nasilja u Bosni prije bila veća. Zato zabrinjava ovaj razgovor o ratu kada

zapravo dobivamo bolji odgovor na prekid vatre i ozbiljno pregovaramo.»

TEKST:

Reakcija bosanskih Srba bila je pesimistična.

U KADRU: Radovan Karadžić

«Bili smo blizu rješenja i tada je došlo ovo. Muslimani ne žele razgovarati jer se

nadaju vojnoj intervenciji. To ne pomaže ovoj konferenciji.»

SLIKA:

NATO-ovi avioni.

TEKST:

Amerikanci su nametnuli odluku o zračnim

napadima, hoće li to poremetiti potpuno

osjetljivu ravnotežu u Ženevi, nije sasvim jasno.

NOVI PRILOG 3.8.1993., HTV, Slikom na sliku, CNN

Reporter Wolf Blitzer javlja se iz Bijele kuće.

U KADRU:

«Dužnosnici Bijele kuće kažu da su članice NATO-a sada prihvatile inicijativu

predsjednika Clintona. Kažu da je to velik korak naprijed prema miru u Bosni.

Saveznici su Srbima dali ultimatum da prekinu opsadu Sarajeva i drugih

zaštićenih enklava u Bosni. Predsjednik Clinton je maloprije govorio o

ciljevima NATO-a.»

40

U KADRU: Bill Clinton

«Prije svega poruka je da su saveznici odlučni u namjeri da zaštite snage UN-a

te osiguraju program humanitarne pomoći. Druga je poruka da mi želimo

uspješan i pošten mirovni sporazum koji bi se tad mogao provesti. Želimo da

borbe prestanu, da prestane bombardiranje Sarajeva i prekine se jad prije nego

dođe još jedna zima i poteškoće koje ona donosi.»

U KADRU: reporter

«NATO je pozvao svoje razne vojne organizacije da do ponedjeljka izrade vojne

planove. Kažu kako je zapravo riječ o ultimatumu Srbima. Dužnosnici Bijele

kuće tvrde da ne žele upotrijebiti zračne napade. Nadaju se da će prijetnja biti

dovoljna da uvjeri Srbe u odlučnost saveznika.» Pitanje: «Predsjednik je

spomenuo zaštitu snaga UN-a. Ne bi li UN trebao nešto učiniti?» Reporter: «UN

će morati podržati prijedlog NATO-a. NATO je prilično siguran da će UN to

učiniti. Ranije se NATO obvezao da će upotrijebiti vojnu silu za zaštitu osoblja

UN-a na terenu. Ova posljednja izjava ide dalje i jasno daje na znanje da će se

zračni napadi upotrijebiti ne samo da bi se prekinula opsada Sarajeva već i da se

osigura dolazak humanitarne pomoći. Ova obveza NATO-a ide mnogo dalje od

prijašnjih.»

NOVI PRILOG 3.8.1993., RTS B1

Zoran Lilić, predsjednik Jugoslavije upućuje pismo Billu Clintonu

AUDIO 4 NA KAZETI 268

Pismo Zorana Lilića Billu Clintonu.

41

Novinar: *** dakle Zoran Lilić predsjednik tzv. SR Jugoslavije poslao je svom

američkom kolegi Billu Clintonu pismo. U tom pismu Lilić pokušava Clintonu

razjasniti srbijansko-crnogorska stajališta.

Spikerica: Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Zoran Lilić uputio je

poruku predsjedniku Sjedinjenih američkih država Billu Clintonu u kojoj je

izrazio veliku zabrinutost zbog nagovještaja jačanja vojne opcije u Bosni i

Hercegovini, upravo u trenutku kada je postignut vidan napredak na

pregovorima u Ženevi. U poruci se iskazuje uvjerenje da uspješan i ohrabrujući

razvoj mirovnih pregovora u Ženevi pruža realnu šansu da dođe do prekida

tragičnog građanskog rata u Bosni. I da se postigne pravičan i trajan mir koji

zadovoljava legitimne interese sva tri naroda na prostoru Bosne i Hercegovine.

Imajući to u vidu u poruci je ukazano da bi i borbeno angažovanje američkih

vazduhoplovnih snaga u BIH moglo ne samo da ugrozi mirovni proces već i da

izazove nove sukobe.

NOVI PRILOG 3.8.1993., HTV, Slikom na sliku, CNN

Studijski razgovor s Robertom Mc Farlaneom, bivšim Reganovim savjetnikom –

govore o stanju u Bosni.

U KADRU:

Pitanje: «Mislite li da smo u slučaju Bosne poslušali povijest? Mc Farlan: «Čini

se da današnje prijetnje i sredstva koja su odabrana neće promijeniti konačan

ishod, a to je po mom mišljenju konačna opsada i zauzimanje Sarajeva i čitave

Bosne. Mislim da još nismo naučili obuzdati etničke sukobe i dovesti ih do

prihvatljivog rješenja.» Pitanje: «Mislite li da će Srbi poduzeti sveopći napad na

Sarajevo s obzirom na ono što su do sad dobili u Ženevi?» Mc Farlan: «Ne.

Prijetnje zračnim napadima samo će odgoditi konačnu opsadu, no ishod je isti.

Nema potrebe za iznenadnim nasilnim napadima kada bi se ova enklava, koja

42

ovisi o pomoći izvana, ubrzo izgladnjela. Ne mislim da će današnje prijetnje to

promijeniti.» Pitanje: «Jesu li Srbi otpočetka bili vojno dovoljno jaki i do sad su

se suzdržavali ili nisu bili vojno sposobni to učiniti?» Mc Farlan: «Bili su

zauzeti učvršćivanjem na drugim frontama, no sad se postupno usredotočavaju

na Sarajevo i druge muslimanske enklave. Uskoro će moći prekinuti sve

opskrbne putove, uključujući dopremu pomoći iz zraka koju zapad namjerava

prekinuti.» Pitanje: «Stalno govorimo o Srbima, no i Hrvati su se ponekad

uplitali u operacije UN-a. postoji li mogućnost da NATO bombardira i Srbe i

Hrvate?» Mc Farlan: «Ako prijetnje budu ostvarene i Hrvati bi mogli biti

napadnuti. No čini se da su izgledi da Muslimani zadrže položaje oko Sarajeva

jako mali.» Pitanje: «Da ste vi Clintonov savjetnik, isto biste mu savjetovali?»

Mc Farlan: «U Američkom je interesu da se izbjegne proširenje rata. U sukob bi

se mogle uplesti i Grčka i Turska ako Srbija napadne Makedoniju i Kosovo.

Predsjednik je tamo postavio svoje snage kako bi spriječio da do toga dođe. Na

to je interes SAD-a. kad bi to danas mogli ponovno učiniti, u našem bi interesu

bilo, da smo učinili nešto mnogo ranije, da smo očuvali integritet BIH, da smo

spriječili srpsko širenje. To bi zahtijevalo odlučnost u upotrebi sile. Tada to

nismo učinili, a ne vidim ni da to činimo sada. Povukli smo crtu malo dalje, u

Makedoniji i Kosovu. No crte mora biti jer je u našem interesu izbjegavanje

općebalkanskog rata.» Pitanje: «Mislite li da će saveznički zrakoplovi napasti

bos. Srbe?» Mc Farlan: «Mislim da neće!»

NOVI PRILOG 3. 8. 1993. HTV Slikom na sliku

M. Karačić – srednja Bosna

SLIKA:

Nasmijana pripadnica

TEKST:

U Gornjem Vakufu, odnosno Uskoplju situacija

43

HVO-a sa kolegama,

grad, švenk na rijeku,

radio-stanica, vojnici

na položajima.

je gotovo ista kao i prije muslimanske ofenzive.

HVO kontrolira tvornice, škole, poštu,

partizansko groblje, dakle lijevu obalu Vrbasa o

čemu govore i ove današnje snimke. Radi i radio.

A svoj posao odrađuju i vojnici na prvim crtama

i to sa mnogo optimizma.

U KADRU: Vojnik I

«_ _ _ _ kreni i Zenica! Nemaju što oni drugo tražiti ovde.» Vojnik II.: «Bile su

žestoke borbe. Imaju ogroman broj ljudstva, međutim, nitko iz ovoga grada, to

jest mi, nikada nećemo izići odavde – jedino mrtvi!»

SLIKA:

Vojnici i Mladić.

TEKST:

HVO ne samo da neće napustiti Uskoplje, već su

dobili i pojačanje.

U KADRU: Reporter

«Slučaj je htio, kada smo ovdje došli u Gornji Vakuf da zateknemo jednu grupu

momaka, koji su upravo došli izvana i javili se ovdje u zapovjedništvo. Koliko

vas ima?» Momak: «Nas je deset, stigli smo iz Linza, iz sela smo Drinaca, svi

radimo u inozemstvu, 5, 6 godina, neko 3, 4, i tako dalje. Odlučili smo da

dođemo pomoći. Ostavili smo familiji i djecu, sve u Australiji. Bili smo i u

prvom sukobu, došli smo i sada po cijenu da izgubimo, a ovom prilikom bi

pozdravio sve one koji nisu htjeli poći sa nama. I ona poruka koju smo im

ostavili. Da je bolje da ih majka nije rodila, nego što su živi, ako dođemo _ _ _ _

i vratimo se slučajno u Linz. Što se tiče Uskoplja, na 10 mjesta imali smo

razgovore sa ljudima i na 10 mjesta su nas vračali da idemo uzalud, ali upravo

ovaj ovdje momak je bio uporan. Ja moram ići kući, kaže moram ići, Drinci

neće pasti. I evo stigli smo, Drinci nisu i neće pasti nikada.» Pitanje: «Kako je

bilo na putu?» Momak: «Pa bilo je naporno. Krenuli smo sa tri auta, stigli smo

do dva. Jedno je auto ostalo u Solinu u kanalu, ako komu treba neka ga opravi-

što ču mu ja.»

44

SLIKA:

Ljudi sa konjima, baba

Kata sa vojnicima piju

kavu.

TEKST:

Vračaju se mještani koji su zbog panike nedavno

bili napustili svoja sela. Baba Kata govori kako

se vratila u svoju domovinu u svoju kućicu-

slobodicu. Baba Kata je najbolja logistika za

HVO.

U KADRU: Baba Kata

«Nemere nestat!! Kruva, kave, varenike, sira, mesa, piletine….neka jedu, neka

kolju mi junca, sve zadovoljna. Dajem im dušom svom.»

SLIKA:

Avion u letu.

TEKST:

Kratki odmor ne prekida ni buka NATO aviona.

Oni samo podsjećaju da na ovim prostorma rat

još traje.

NOVI PRILOG 16. 8. 1993. HTV – TVD – Ženeva

Najava + Galić (izvještaj)

AUDIO 5 NA KAZETI 268

Najava i izvještaj Galića iz Ženeve.

Najava: U Ženevi napredak u pregovorima. Vođe triju zaraćenih strana u BIH

postigli su načelni dogovor o budućem statusu Sarajeva. Izetbegović, Boban i

Karadžić pristali su i na slobodno razmještanje vojnih promatrača Ujedinjenih

naroda u svim područjima BIH. State Department večeras je ipak upozorio

bosanske Srbe da prijetnja zračnim udarima i dalje vrijedi. Pregovori u alači

naroda i dalje prati Mirko Galić.

45

Galić: Ako se dan po jutru može poznati onda bi ova Ženevska runda mogla do

nečega i dovesti. Na prvom sastanku koji je trajao gotovo 4 sata pregovarači su

apsolvirali ispit koji su mnogi smatrali najtežim, budući status Sarajeva.

Glasnogovornik konferencije *** potvrdio je večeras, postignut je načelni

sporazum, Sarajevo će biti otvoreni grad pod kontrolom Ujedinjenih naroda sve

do izbora i novoga ustava. Bit će kao i prije rata podijeljeno na devet općina

izuzimaju se Pale, neće imati nikakve vojne snage osim UNPROFOR-a i s njim

će upravljati trojna administracija. Posebna komisija od 3 člana Miro Lasić,

Momčilo Krajišnik i Muhamed Filipović razraditi će praktično i detalje ovaj

načelni sporazum. Strahuje se da bi Sarajevo moglo blokirati konferenciju. Srbi

su tražili polovinu. Muslimani sve za sebe. Čak su supredsjedatelji konferencije

Owen i Stoltenberg htjeli ostaviti pregovore o Sarajevu za sami kraj. Utoliko je

brzi sporazum iznenađujući i ohrabrujući ali to je tek prvi korak na dugom putu

pogotovo ako se pokaže da muslimanska delegacija želi primijeniti takav model

i na druge velike i sporne gradove: Tuzlu, Banja Luku, Mostar i Brčko. Što bi u

tom slučaju bilo jače: princip analogije ili razlika? Pregovarači su na prvom

koraku pokazali spremnost za kompromise u stilu pismene izjave Mate Bobana

da ona strana koja odbija *** kompromise, koja nameće temeljne promjene

unutarnjih granica bira rat i biva za nju odgovorna. Jeli to početak nove

odgovornosti? Pregovori se nastavljaju sutra, na odgovor ne treba dugo čekati.

NOVI PRILOG 16. 8. 1993. HTV – TVD – najava + Karačić –

Srednja Bosna

AUDIO 6 NA KAZETI 268

Slika za Karačića je arhivska – viđena

Karačić iz Srednje Bosne, prije tog najava.

46

Najava: Tijekom dana naši su reporteri iz središnje Bosne javljali o novim

muslimanskim napadima na području Kiseljaka, Kreševa i Fojnice. Najžešće

bitke HVO je vodio oko Uskoplja. Je**** promjene na bojištima?

Karačić: Večernji sati na Bosanskom bojištu protječu uz povremeno

oglašavanje muslimanskih snaga, pješačkim oružjem i minobacačima. Pri tom

napadač koristi rasprskavajuće streljivo što izaziva požar ****. U samom gradu

postrojbe HVO-a učvrstile su svoje dostignute položaje dok su na užem sektoru

na prostoru *** i današnji dan obilježili muslimanski pokušaji da iz smjera

Blagaja probiju obrambenu crtu. Hrvatski su branitelji sve napade odbili a pri

tom je jedan branitelj lakše ranjen. Muslimanska se vojska jednako provela i u

Doljanima, općina Jablanica. Svi pokušaji muslimanskih snaga da uđu u selo

koje su nedavno počinile veliki zločin pravodobno su i djelotvorno osujećeni. I

nešto sjevernije na ramskom području to oružje se čulo čitav dan. Samo ramski

su branitelji zadržali obrambenu crtu nepomaknutom. U Uskoplju su se pak

vodile snažne borbe i u gradu i u selu Garešnica. Hrvatska se još ******

Trnovača i Bobašincu su granatirana a nema dojava o stradalima. U središnjoj

Bosni borbe su u večernjim satima smanjene. NOVI PRILOG 16. 8. 1993. HTV – TVD – Zagreb

SLIKA + TON:

Nikica Valentić u razgovoru sa Hannom Suhockom, Branislav Kumorowski u

razgovoru s Jankom Bobetkom, delegacije u posjeti Poljskim postrojbama UN u

Slunju.

47

NOVI PRILOG 19. 8. 1993. HTV Slikom na sliku ATN CNN

Reporterka Libby Weiner – Ženeva

SLIKA:

Milošević izlazi iz aviona.

TEKST:

Čovjek koji je vodio ovaj rat, srpski predsjednik

Milošević, danas je opet u Ženevi, sad bi

razgovarao o miru.

U KADRU: Pitanje Novinara

«Jeste li ovdje da biste dali konačni poticaj za mir?» Milošević: «Nadam se.»

Novinarka: «Što očekujete?» Milošević: «Uspjeh.»

SLIKA:

Auti na aerodromu,

Alija Izetbegović

krupno.

TEKST:

Ali te su nade propale odmah. Predsjednik

Izetbegović bijesno je optužio Srbe rekavši da bi

njihove akcije mogle upropastit pregovore.

U KADRU: Alija Izetbegović

«Upravo sam doznao da su srpski vojnici još na Igmanu. Ima ih više od 100.

prosvjedovat ću zbog toga. Možda ću i prekinuti pregovore ako ne obećaju da će

se povući.»

SLIKA:

Karte Bosne, gledaju

političari.

TEKST:

Kamen spoticanja ostaje raspodjela teritorija,

premda je, kažu posrednici oko većine sporazum

već postignut.

U KADRU: Lord Owen

«Glede zemljovida mnogo smo napredovali, ali uvijek postoje neki dijelovi oko

kojih se žestoko bore.»

SLIKA:

Vožnja kamere oko

stola sa političarima,

Tuđman, Milošević.

TEKST:

Ogorčeni neprijatelji na bojnom polju, pred

kamerama u Ženevi uspijevaju se našaliti ali

pregovorima sad trebaju pravi ustupci. Dolazak

48

predsjednika hrvatske i Srbije možda će ubrzati

postupak.

U KADRU: Novinarka

«Sinoćnja objava UN-a da je sve spremno za zračne napade, dana je kako bi se

učinio pritisak za nalaženje rješenja. Govori se kako je sporazum pitanje dana, a

ne tjedana.»

NOVI PRILOG 19. 8. 1993. Slikom na sliku

Zagreb – Široki Brijeg Ivan Bender gradonačelnik Neuma

AUDIO 7 NA KAZETI 268

Gradonačelnik Neuma Ivan Bender

Spikerica: Večeras Slikom na sliku u Širokom Brijegu. Tamo je gradonačelnik

Neuma gospodin Ivan Bender. Dobro večer.

Bender: Dobro večer.

Spikerica: U Ženevi se raspravlja o granicama, a hrvatski je tisak posljednjih

dana dosta govorio o Neumu i dovodio u pitanje njegovu pripadnost Hrvatskoj.

Odnosno Hrvatskoj Republici u BIH. Šta vi kažete o tome?

Bender: Mi smo davno rekli svoje, ovo što Alija Izetbegović u Ženevi izjavljuje

i karte koje prezentira to nas samo zabavlja i zasmijava.

Spikerica: Kakvo je inače raspoloženje u Neumu?

Bender: U Neumu je raspoloženje sasvim normalno, mi smo odavno *** i

odredili se čiji je Neum, kakav je Neum i mi normalno radimo svoj posao.

Imamo puno povjerenje u izaslanstvo hrv. naroda koje nas predstavlja u Ženevi.

Spikerica: ***** kalkulacije kako će Neum biti dakle pod patronatom Sarajeva.

On će biti otvoreni grad pod patronatom Ujedinjenih naroda. Što bi to značilo

za Neum?

49

Bender: Sve to što ste rekli, točno je piše se, priča se o tome, međutim mi

smatramo iz Neuma da su to puste želje, pusti snovi nekakvih crtača

imaginarnih karata. Hrvatski narod Neuma je jasno kazao i neki dan u Dnevniku

mogli ste vidjeti što Hrvati Neuma misle. Gdje Neum treba da pripada kakav je

Neum i ja kao gradonačelnik Neuma ne mogu ništa dodati i oduzeti nego samo

kazati da ćemo mi nastaviti započetim putem.

Spikerica: Možete li nam reći koliko Hrvata živi u Neumu, koliko Muslimana?

Bender: U Neumu živi trenutno oko tri tisuće i 800 Hrvata. Negdje 3, 4

procenta je Muslimana. Bilo je nešto i Srba, međutim oni su svi pobjegli. Imamo

u Neumu veliki broj izbjeglica, sve izbjeglice u Neumu su uglavnom Hrvati i

ima nešto i Muslimana.

Spikerica: Recite uopće kako se snalazite s tim izbjeglicama?

Bender: Ima puno problema jer je Neum opterećen izbjeglicama već od rujna i

listopada 91. godine. Zahvaljujući dobroj organizaciji u Neumu i pomoć u

prvom redu organizacije Caritasa i UNHCR-a. Mi smo osigurali da su sve

izbjeglice u Neumu imale dostojan smještaj i sve ono što dolikuje jednom

čovjeku da normalno živi.

Spikerica: Ima li i koliko Muslimanskih izbjeglica?

Bender: Ima nešto i Muslimanskih izbjeglica ali od prilike onoliko koliko i

procentualno živloi prije ovog rata u Neumu.

Spikerica: I kakav je tretman prema njima?

Bender: Tretman muslimanskih izbjeglica je isti kao i Hrvata, jer oni su svjesni

da su tu manjina i da se moraju uklapati u to, a mi smo to jasno i rekli. Da je

Neum hrvatski i da svi oni koji žive u Neumu bili domaći Muslimani ili onaj

broj Srba koji je ostao ili izbjeglice koje su došle muslimanske moraju se

uklapati i poštivati važeće propise Hrvatskog Vijeća obrane općine Neum.

Spikerica: Recite nam kakvo je sada vrijeme u Neumu, kupate li se ima li

turista?

50

Bender: Pa u Neumu je vrijeme sprano i vruće. Domaći narod se ne kupa. Naši

vojnici su na granicama na crtam obrane. Ove izbjeglice i prognanici nije ni

njima do kupanja. Tako da ipak u Neumu se osjeća sve ovo što se oko nas

dešava. Nije to Neum više onaj bivši, nema puno razdraganih turista i gostiju jer

mi bi u ovo doba ranijih godina bili puni turista iz domaćih granica a bilo bi i iz

inozemstva. Talijana, Njemaca, Austrijanaca, Rusa itd. Danas su u Neumu naši

turisti izbjeglice i prognanici iz centralne Bosne, iz Jajca, iz Ravnog, iz Stoca.

Mi Neumljani smo nastojali, vjerujem svima pomogli onoliko koliko je trebalo i

kad se ovo sve završi, vjerujem da će ti naši Hrvati koji će se vratiti u svoje

prostore koji pripadaju hrvatskom narodu u centralnoj Bosni, i u Bugojnu, i u

Jajcu, i Travniku, i u Stocu, i u Ravnom, i u Mostrau sa zadovoljstvom i

pohvalno se sjećati Neuma i svih onih akcija koje smo mi prema njima u Neumu

poduzimali.

Spikerica: Gospodine Bender, hvala vam lijepa što ste večeras bili gost emisije

Slikom na sliku.

Bender: Hvala i vama i pozdrav svim hrvatskim braniteljima.

51

NOVI PRILOG 19. 8. 1993. Šagolj – Kiseljak

Najava urednice o tomu, kako se istina o Bosni na koju u Ženevi upozorava

Mate Boban, teško probija u svijet, a ta je istina krvava za Hrvate u BIH.

SLIKA:

Kadrovi maskirnih

civila u Kiselajku,

razrušene kuće, ubijeni

starci i djeca, krv po

cesti.

TEKST:

Ovo su snimci pokolja Izetbegovićevih

bojovnika u selu Kiseljak kod Žepče. Ovo je

djevojčica od 14 godina. Pala je samo zato što je

hrvatsko dijete. I ovaj starac je smetao

Izetbegovićevoj vojsci samo zato što je Hrvat. to

je Izetbegovićeva građanska država. U samom

mjestu Kiseljak koje je mučki napadnuto od

Izrtbegovićevih bojovnika koji su se preobukli u

odore HVO-a nekoliko sati nakon pokolja, došli

su hrvatski branitelji i oslobodili Kiseljak. Za 43

Hrvata je već bilo kasno. U samom selu na

svakom mjestu krvave okućnice i kućni pragovi.

Ljudi prepoznaju ubijene. Snimci ove tragedije

obišli su svijet. A iz Žepča smo također dobili i

kazivanje svjedoka o krvavom piru

Izetbegovićevih zločinaca nad civilima Hrvata.

Bilo je i onih što su se branili ugledavši

Mudžahedina, koji su da bi zavarali Hrvate ne

samo obukli uniforme HVO-a nego se i

međusobno dozivali hrvatskim imenima.

U KADRU: Mještanin

«Kad sam vidio ovdje da je masakr, vidio ih odozgor idu od……. Marijana kuće

i viču razna imena: Mato, Anto, Stipo, Pero viču, svaka imena druga, ne viču

muslimanska nikakva. Ja sam ih vidio četvoricu, ja sam imao ovdje stariju

lovačku pušku i ja sam tude vidio onaj jedan, ovo što sam ga zakačio, on je imo

52

ovdje neku oznaku, eno, vidio sam SHB, onu dol' Pantove. I bio je od mog sina

kuće, leti Kalašnjikov, ovdje se okrenuo, ja sam ga ovdje bio, ja sam ovdje iz

lovačke puške pucao na njega i on je se skljoko dole. Okrenuo je se bio ovako

valjda. Ja sam ga valjda uvatio s leđa negdi kako, nisam gledao. A onaj jedan se

pojavi, izleti odma iza njega, tude bliže, ja sam njega ranio, ne znam, prolatio je

možda tamo dalje….. Puk'o sam i na njega, onda sam ga ranio, i onaj jedan je

još doletio. Ja sam mog'o i njega tući, al' mi žena nije dala. Više, kaže, nemoj. Ja

sam uletio u Magazu, bio sam bez košulje. I onda, u Magazi sam tude ček'o. Sad

čekam masakr (?) šta ću drugo više, i žena mi je tude, a čujem i njih, robe ih,

viču ozdol mi snaji, Veri i djeci viču: Ajde, predajte se, nećemo vam ništa. A

onda je došla dotle naša vojska, ovaj HVO. Ona je njima bacila ključeve i oni su

otišli, ovaj, ona je otišla sa dječicom niz baru, a ovo je ostalo mrtvo što je ostalo,

tu je.»

SLIKA:

HVO vojnici u

oklopnom vozilu u

Kiseljaku.

TEKST: Potresna je i priča starice koja se samo slučajno

spasila. Mudžahedini su je tjerali ispred sebe kao

živi štit u borbi s postrojbama HVO-a.

U KADRU: Starica

«……uhvatili su me u Magazi, pa su me svezali. Ja sam svu noć samo gospu

zvala da me spasi. I kad su me gonjali uz potok, niz potok i dotjerali me gor'

donekle, onda sam ja pala na jednu ledinu i rekla sam: ja ne mogu dalje, ubijte

me. I onda su me uzeli da me gone, i tako su nas gonili, i djecu i žene. Žene,

djeca, bosi. Golo, boso. Ali, oni viču da makar uzmemo nešto odjeće. Kaže,

nema ništa uzet, nema ništa uzet, samo ići. I s nama su dolje na prugu, nas štitni

zid poredalo po šini da sjedimo, a da preko nas pucaju ovi drugi – naša vojska.

Naša je vojska pucala al' sve iznad nas, a oni su iza naših leđa polegli po kanalu.

Onda su nas kasnije stirali na jednu baru opet, da opet pucaju na nas. Ovi naši

nisu tili pucat' na nas, nego su pucali tamo dalje i tako su oni ginili. Bilo ih je

mrtvih kol'ko oćete.» Novinar: «Je l' bilo mrtvih Muslimana. Kol'ko ste ih

53

vidjeli?» Starica: «Jeste, bilo ih je. ja sam ih vidjela, kad sam išla na svoju šumu.

Najmanje 8-9, vidila sam ih mrtvih, i ranjenih. I to sve. Onda kad su nas gore

potrali, ja više nisam mogla dalje iz potoka, tu sam ostala i prenoćila. I samo

rekoh: Majko Božija, spasi me, izbavi me. Kad ja pogledam – naša četri vojnika

idu.» Novinar: «Rekosmo, postrojbe HVO-a su u selu i nakon svega, bojovnici

ipak razmišljaju ovako…»

U KADRU: Vojnik HVO-a

«Ova je bol teška, al' međutim bit će još sigurno za njih i težih stvari nego što su

nama napravili oni. I mogu samo da poručim: iz naših kuća, nek' se to zna i

Ženeva i Izetbegović tamo, da ih je stid! UNPROFOR im dovlači hranu. Oni su

odavde pošli da nose benkice za djecu, malu djecu. Dijete od 10 dana su odveli s

majkom u šumu odavde. To bi treb'o da zna i onaj tamo koji pregovara i svi oni

da vide ovu našu sliku ovdje. Nismo mi toliko tom patnja, nego nama svijet

nameće patnju sa tim Mudžahedinima, Islamcima.»

U KADRU: Drugi vojnik HVO-a

«Linije su vraćene na početne položaje. Evo što se desilo, mislim, ne ponovilo

se nikome, ni nama, ni njima na ovakav način. Ali eto, pretrpjet ćemo tu bol u

sebi, opstat ćemo i ovo će biti Hrvatska zemlja.»

U KADRU: Prvi vojnik

«Sto posto će ovaj Kiseljak ostat Hrvatski, Žepče, i dalje ova regija. Po svaku

cijenu mi ćemo se borit i nećemo uzmaknut' nigdje.»

SLIKA:

Kadrovi ubijenih.

TEKST:

Dok Alija Ženevu pretvara u svojevrsni teferič,

njegove modre ovdje prave nove krvave pirove. I

dalje Izetbegović hoće da bude pred svijetom

jadan. Kome međutim još?

54

NOVI PRILOG 19. 8. 1993., SKY NEWS

SLIKA:

Izetbegović, Boban,

Tuđman i Milošević.

TEKST:

Današnji razgovori u Ženevi pružaju do sad

najveće nade da će borbe biti prekinute. Owen

kaže kako će nastojati da se mirovni sporazum

donese u nekoliko idućih dana, ali to je jako

osjetljivo pitanje.

U KADRU: Lord Owen

«Dogovorili smo se o ustavu nove unije zemalja BIH. Morali smo poći

otpočetka jer je to drukčija struktura od one od one u Wance-Owenovu planu.

Ostaju još zemljovidi. Oni predstavljaju najveći problem.»

SLIKA:

Kadrovi iz Ženeve.

TEKST:

Kako bi ukazao na nesigurnost pregovora, Bos.

predsjednik Izetbegović, čije snage nadziru samo

10 % Bosne, prijeti napuštanjem pregovora. On

traži da se potpuno prekine srpska opsada

Sarajeva zbog dogovora koji je taj grad proglasio

demilitariziranom zonom i stavio ga pod upravu

UN-a. Da bi se pregovori nastavili, nakon poziva

supredsjedatelja, razgovorima su se pridružila i

dvojica moćnika iz sukoba. Milošević, zabrinut

zbog ratom nametnutih problema u privredi, činit

će pritisak na Karadžića da pristane na

zemljovid koji Bosnu dijeli na 3 etničke mini-

države. Karadžić, lije snage nadziru 70 % BIH,

ne želi ustupiti mnogo teritorija. Tuđman je

politički otac vođe bosanskih Hrvata Mate

55

Bobana. Oni će pokušati odvariti Bobana od

južnog grada Mostara koji Hrvati žele obraniti i

poslije učiniti glavnim gradom. Nakon dolaska,

Boban je dao samo kratku izjavu za tisak.

U KADRU: Mate Boban

«Ne prikazati istinu znači isto proizvoditi laž. Molim vas, pokušajte naći istinu.»

SLIKA:

Borbeni avioni

NATO-a.

TEKST:

Dok su se razgovori nastavljali, u NATO-ovoj

bazi u sj. Italiji borbeni su «Jaguari» pripremali

za slučaj da UN zatraži zračne napade na srpske

ciljeve u Bosni. To je upozorenje onima u Ženevi

na cijenu još jednog neuspjelog dogovora.

NOVI PRILOG 19. 8. 1993., Srpska TV, Plitvice

SLIKA:

Kadrovi sa sastanka.

TEKST:

Na Plitvicama borave zamjenici kopredsjednika

mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, Knut

(?) i kopredsjednici su izjavili da su oni vođeni

na osnovu sporazuma iz Ženeve od prošlog

tjedna, a da će srpska strana od sutra dati

odgovor hoće li sporazum, koji u sebi uključuje

sve što definira prethodni erdutski, prihvatiti.

Krajinski predstavnici na čelu s Hadžićem

56

sumnjaju da će osnovni uvjet za primirje,

povlačenje oružnika, ispoštovati hrvatska strana.

U KADRU: Goran Hadžić

«Očekujemo da se Erdutski sporazum dalje odradi oko nekih tehničkih stvari i

mi ispod Erdutskog sporazuma nećemo ići na našu štetu i smatramo da hrvatska

nažalost vjerojatno neće ispoštovati Erdutski sporazum, ali učinit ćemo i ovaj mi

dodatni korak-ponovno naglašavam ka miru jer smatram da je ratna opcija

krajnja opcija i mi nema potrebe da idemo u ratnu opciju ako to nije neophodno.

Ja se nadam da će svoj autoritet da založe UN i ako ne mogu hrvatsku da prisile

da napusti okupirane teritorije, bar mogu preko UN-a da upute sankcije prema

Hrvatskoj i da Hrvatska snosi na neki način ovo što je pogriješila, što je napala

krajinu 22. januara. Od 22. januara do danas Hrvatska nije snosila nikakve

sankcije, nažalost.» Novinar: «A zbog čega se erdutski sporazum ne smatra

dovoljnim zadatkom?»

U KADRU: Gerd Arens

«Pa znate, u dokumentu koji smo mi predložili ceo Erdutski sporazum je sadržaj

tog dokumenta. To je ovaj neki ankes 'A' i tamo se sve nalazi. Znači da Erdut je

uračunat u taj dokument samo da smo to malo proširili.»

NOVI PRILOG 19. 8. 1993., TV Banja Luka

Čitano: Predstavnici privrednih komora RSK i RS dogovorili povezivanje

privrede dviju republika u jedinstven privredni sistem. Dogovoreno je stvaranje

jedinstvenog monetarnog tržišnog sistema i imenovanje zajedničkog

ekonomskog savjeta, a predviđeno je formiranje rade grupe za antiinflacioni

program. Carinske barijere između RSK i RS bit će ukinute.

57

NOVI PRILOG 19. 8. 1993., TV Banja Luka

Čitano: Goran Hadžić ukazao na pojavu paravojnog organiziranja. S tim u vezi

vrhovni savjet obrane RSK naredio je vladi i komandantu srp. vojske Krajine da

preduzmu hitne zakonske mjere protiv aktera paravojnog organiziranja kao i

nosilaca dr. oblika neprijateljskog djelovanja protivno interesima RSK.

NOVI PRILOG 31. 8. 1993., HTV, iz Ženeve

SLIKA:

Tuđman, Milošević,

Izetbegović na

sastanku.

TEKST:

Nakon razgovora Tuđman - Milošević vidljiv je

napredak glede hrvatsko-srbijanskih odnosa,

Milošević se slaže s tim da pregovori s

pobunjenim Srbima mogu biti samo na teritoriju

Hrvatske - Beograd je zainteresiran za mir, kaže

Tuđman. To se ne može reći za Izetbegovića -

večerašnji sastanak nije donio napretke jer musl.

vođa želi samo pristati na ustavna načela, a sa

sobom nosi novi zemljovid sa zelenim livadama

po Bosni.

U KADRU: Franjo Tuđman

«Razgovarali smo, razumije se, prije svega, o rješenju krize u BIH, o

prihvaćanju paketa koji su predložili supredsjedatelji konferencije. Srpska strana

ga prihvaća, prihvaća ga Hrvatska. Muslimanska ima nekakvih primjedba koje

dobrim djelom vračaju čitavu konferenciju na, ako ne potpuno na početak

osnove, a ono otvara ona pitanja o kojima se dugo raspravljalo. Imali smo

razgovore i sa supredsjedateljima, imali smo i bilateralne razgovore. Ne može se

čovjek oteti dojmu da musl. delegacija, iako g. Izetbegović izražava spremnost

58

za prihvaćanje, ipak postavlja takve zahtjeve koji sprečavaju potpisivanje

sporazuma. Za sada, to sam čuo otvoreno od američkog ambasadora, gosp.

Redmana, Izetbegović se izjašnjava da prihvaća ovaj ustavni, ustavno načelo.

Ali postavlja pitanja ona koja su bitna, zapravo razgraničenje. Razgovarali smo

o tome i sa Izetbegovićem i sa Miloševićem. Sa Miloševićem smo još

razgovarali, razumije se i o problemu UNPA zona u Hrvatskoj. Poznata je stvar

da predstavnici lokalnih Srba odlaze u Beograd, da se oni iz Beograda

opskrbljuju sa svime pa, prema tome i naoružanjem i jasno da je problem BIH

na svoj način povezan i sa rješenjem. Znači UNPA zona u Hrvatskoj. Složili

smo se da rješenje kakvo je predloženo u BIH, s kojim su hrv. i srp. strana

zadovoljna, u većoj ili manjoj mjeri hrv. strana, jasno, izrazila je i svoja

nezadovoljstva s obzirom na mnoga pitanja, ali ipak radi osiguranja mira,

prestanka rata Hrvati su pristali na takvo rješenje, da to rješenje u BIH stvara

pretpostavke za normalizaciju hrv.-srp. odnosa u cjelini, pa prema tome i za

rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj u okviru ustavno-pravnog poretka hrvatske i

za normalizaciju odnosa između Hrvatske i Srbije što bi bilo također osnova za

stvaranje stabilnog međunarodnog poretka u ovom dijelu Europe, za što su

zainteresirani ne samo Hrvatska i Srbija, nego i sve susjedne zemlje, od Grčke,

Bugarske, Rumunjske do Mađarske koje također pogađa ova kriza na tlu bivše

Jugoslavije i sankcije koje se sada provode prema Srbiji. Prema tome, ti su

razgovori bili usmjereni u tom smislu kako da se postigne sada sporazum o BIH

i kako da se postupno ide na rješavanje i na miran način UNPA zona u

Hrvatskoj. Prije svega sporazum o prekidu vatre s tim da sam dao do znanja g.

Miloševiću da više nema nikakvih razgovora sa kninskim Srbima izvan

Hrvatske. Razgovori se mogu voditi u Zagrebu ili u Kninu ili bilo gdje u

Hrvatskoj, ali nigdje ne u inozemstvu. On se s time suglasio.» Novinar: «Smatra

li Milošević, prema večerašnjim vašim razgovorima, Srbe u Hrvatskoj kao

manjinu?» Tuđman: «Pa čim je pristao na to da Srbi u Hrvatskoj trebaju

rješavati svoje pitanje u okviru Hrvatske, pregovorima s hrv. vlastima, onda se

59

to podrazumijeva. Ja i g. Izetbegović bili smo obaviješteni da je u razgovorima

sa Srbima pristao, da su se sporazumjeli o tome da će sutra potpisati ovaj

sporazum, da su se sporazumjeli o prekidu vatre, ne znam, o zamjeni

zarobljenika itd., da su došli do nekakvog zajedničkog priopćenja da bi onda i za

vrijeme sadašnjeg razgovora, kojeg smo vodili tamo, došlo jedno drugo

priopćenje. Prema tome, nema neke stalnosti, u onome što se dogovorite prije

podne, poslijepodne se mijenja i to se ipak odnosi pretežno na delegaciju g.

Izetbegovića.»

NOVI PRILOG 31. 8. 1993., HTV

SLIKA:

Mostar-dim, kolona

UN-ovih vozila

Španjolskog bataljuna;

susret Prlić - Jakovich;

Thorn - Berry u

bolnici u Novoj Bili,

«liječnici bez

granica»; napadi po

Sr. Bosni; prognanici

u Čapljini.

TEKST:

General Slobodan Praljak večeras je zapovjedio

jednostrani prekid vatre za postrojbe HVO-a. No

unatoč tome i večeras se u Mostaru čuju

povremene detonacije i pucnjava iz pješačkog

oružja s lijeve obale Neretve, inače u današnjim

silovitim topničko-pješačkim sukobima HVO je

pomaklo linije u ulici Ričina i na bulevaru uz 6

ranjenih vojnika dok su gubici na musl. strani

daleko veći. Danas su se u bazu UNPROFOR-a

u Međugorju vratili vojnici Španjolskog

bataljuna koji su više dana bili taoci Muslimana

na lijevoj obali Neretve. Njih je posjetio am.

veleposlanik u BIH Victor Jakovich koji je prije

toga tijekom dana razgovora s predsjednikom

60

HVO-a Jadrankom Prlićem. Visoki je gost iznio

stajališta glede BIH naglasivši da je unutarnje

uređenje stvar dogovora 3 konstitutivna naroda.

Posjetom bolnici u Novoj Bili šef za civilna

pitanja UNPROFOR-a Cedric Thorberry uvjerio

se u izuzetno težak položaj ranjenika i bolesnika.

Nakon njega u Novu Bilu su stigli i članovi

organizacije «liječnici bez granica» te posjetili

tamošnju bolnicu iz koje će narednih dana biti

evakuirani ranjenici i bolesnici kako je to

dogovoreno u današnjem razgovoru između

Rasima Delića i Milivoja Petkovića. Ni dolazak

predstavnika međ. hum. organizacija u srednju

Bosnu nije spriječio nove musl. napade. U

Vitezu je bilo ranjenih od musl. granata, a

povremeno su snage MOS-a napadale položaje

HVO-a i civilne ciljeve u Novom Travniku i

Kiseljaku. U Čapljinu je stiglo i tu razmješteno

gotovo 3 000 prognanih Hrvata iz Kaknja.

NOVI PRILOG 31. 8. 1993., HTV, iz Ženeve

SLIKA + TON:

Boutros Ghali, čini se, već priprema provedbu novog ženevskog BIH paketa, uz

ostalo najavivši i upozorivši:

U KADRU: Ghali

«Svaka vojna akcija u Bosni u suradnji s NATO-om morat će dobiti suglasnost

UN-a. Sutra ću se sastati s glavnim tajnikom NATO-a Wernerom i raspravit

61

ćemo o tom pitanju i o suradnji naših dviju organizacija. Ali, želim ponoviti da

svaka vojna akcija mora dobit suglasnost UN-a.» Ghali je izjavio nakon susreta

s Kozirovim koji je obećao Rusku vojnu potporu provedbi tog plana.

U KADRU: Kozirov

«Ako sporazum bude postignut i ako VS donese rezoluciju o tome te ako glavni

tajnik tako odredi u skladu s posebnim ovlastima, tada ćemo proučiti svoje

mogućnosti i naravno pridonijeti provedbi plana.» U ulozi Amerikanaca u tome

govori

U KADRU: Bill Clinton

«Sad su spremne sudjelovati u višestrukim međunar. naporima za održavanje

mira u Bosni, ali ne znam još pojedinosti. Želim da me se obavijesti i želim znati

da je to provedivo u djelo. Ja sam svakako otvoren za dogovor.» BIH je bila

tema i Bonskih razgovora vanjskoministarskih kolega, Belgijanaca Willyja

Claesa i Njemca Klausa Kinkela. Claes je upozorio da je EZ-ov plan za Bosnu

bio onaj Vence-Owenov plan te, premda EZ podržava i ovaj novi plan, istaknuo

je: «I danas tvrdimo da Owen-Stoltenbergov plan nije naš plan i nismo spremni

činiti posebne pritiske, posebno ne na Muslimane, radi postizanja sporazuma.»

NOVI PRILOG Slikom na sliku, 31. 8. 1993., HTV

Čitano: F. Tuđman odgovarao je u Ženevi na pitanja novinara pa i na pitanje je li

Milošević odustao od planova u velikoj Srbiji.

SLIKA + TON:

U KADRU: Franjo Tuđman

«Mislim da jest. Barem se tako izričito izjašnjava i čini mi se da je položajem u

koji je Srbija dovedena došao u takvu poziciju da nema, sve kad i ne bi htio, da

nema drugog izlaza. A među nama rečeno, znači, s takvim rješenjem BIH gdje

došlo do stvaranja i Srpske Republike u BIH, ali je došlo do stvaranja Hrvatske

62

Republike, znači, na svoj način većim dijelom srpsko nacionalno pitanje kako su

ga oni postavljali je dobilo svoje rješenje i sad bi se moglo kazati da je čak u

interesu takvog rješenja da se na miran način riješi i pitanje Srba u Hrvatskoj.

Rekao bih ovo: Srbi su doveli u situaciju, i zbog toga što nisu uspjeli sa svojom

agresijom u hrvatskoj, što su u Bosni ostvarili i nego što su imali prava pa su po

svojim nekakvim koncepcijama, pa su morali sada odustati od 15-tak posta

možda osvojenih teritorija, Srbi su dovedeni u situaciju da oni žele mir.

muslimani, naprotiv, žele produžetak rata. To stalno sve proizlazi iz tijeka čitave

ove konferencije. Oni postavljaju na svakom novom sastanku ove konferencije

neke nove zahtjeve i kod toga je gotovo zapanjujuće kako ih ne zabrinjavaju

žrtve. Pred godinu dana ja sam čuo od najodgovornijih ljudi njihovih u

razgovorima, onda kad se govorilo da ima 60 000 žrtava među Muslimanima,

nije važno hoće li ih biti 200 000. Ovih dana smo mogli čitati, ne znam tko je to

bio, Ganić, je li, koji je rekao: ima 200 000, ako treba još, 200, 250. Prema tome,

ima kod jednog djela muslimana te jedne iracionalne politike koja vodi u

bezdan, da se nastavi rat bez obzira na žrtve, na posljedice.»

NOVI PRILOG 31. 8. 1993., RTS, iz Ženeve

SLIKA:

Kadrovi iz Ženeve-

Owen, Tuđman,

Karadžić, Ganić.

TEKST:

Lord Owen upozorio: ako propadnu ovi

pregovori može doći do još goreg ratnog sukoba.

Pregovori su počeli sjednicom kojoj su

prisustvovali svi osim Izetbegovića, ali su

sudionici znali kakvi su muslimanski stavovi kao

i što musl. strana pokušava da postavi kao nove

uvjete. Pregovori su prekinuti bez definitivne

63

odluke, a hrv. predsjednik Tuđman je prvi

napustio palaču naroda objašnjavajući da je

Izetbegović ponovno prepreka za prihvaćanje

sporazuma. Opći je utisak da prijedlog plana

treba prihvatiti pri čemu se još razgovara o tome

da li prvo prihvatiti cijeli plan ili usporedno s tim

nastaviti i s «peglanjem» nesporazuma i

neusuglašenih dijelova. Jugosl. delegacija i

delegacija Srba iz BIH u 15 h je s musl. stranom

raspravljala o praktičkim pitanjima. Potvrđeno je

da se došlo do izvjesnog napretka, da se može

računati na izvjesnu razmjenu teritorija kao i

razmjenu zarobljenika, da će biti dostignut

sporazum o otvaranju vruče linije između musl. i

srp. strane kao i snabdijevanju Sarajeva

neophodnim živ. potrebama. Musl. delegacija

cijelo vrijeme razmišlja hoće li prihvatiti

ponuđeno jer to nije ono što su željeli, mada im

je i podrška iz svijeta sve tanja.

NOVI PRILOG 31. 8. 1993. CNN

SLIKA + TON:

U KADRU: Haris Silajdžić

«Naš je parlament odbio plan u sadašnjem obliku. Ovakvog ga ne možemo

prihvatiti. Milijun naših ljudi protjerano je iz domova. Kako da im kažemo da

njihove kuće sad pripadaju agresoru zato što mi nismo imali tenkove.»

64

NOVI PRILOG 31. 8. 1993., TV5

SLIKA:

Kadrovi muškaraca

puštenih iz hrv. logora

u Čapljini i Stolcu,

susreti s rodbinom.

TEKST:

Dolaze iz dva logora koje drže hrvatske snage u

predjelu Mostara, na jugu Bosne, Stolca,

Čapljine. Evakuirale su ih snage UN-a. Vraćeni

su u domovinu, u Jablanicu na Bosanskoj strani.

600 muslimanskih civila, protjeranih iz svojih

kuća, već nekoliko mjeseci drže zatvorenima

bosanski Hrvati u ime etničkog čišćenja. U stvari

sloboda tih zatvorenika, većinom žena i djece,

nije besplatna. Postignuta je nakon dugotrajnih

pregovora sa snagama UN-a, ali odgovara

Hrvatima kojima su ti Muslimani već postali

teret. Jer logori u kojima su bili zatočeni,

otkriveni su i snimljeni. Slike koje su obišle

svijet otkrivaju okrutnost hrv. snaga koje nemaju

što zavidjeti srp. snagama isto krivim za etničko

čišćenje. Prije nego su ih oslobodili, Hrvati su im

rekli da će biti sretni u budućoj Izetbegovićevoj

državi. U očekivanju, izgubili su sve: zemlju,

kuće, prošlost, da bi se suočili s nepoznatim ali

ponekad s rođakom ili prijateljem.

65

NOVI PRILOG 31. 8. 1993., CNN

SLIKA:

Kadrovi zatočenika u

logoru.

TEKST:

600 Muslimana, uključujući i starce i bolesne,

Hrvatski su vojnici predali španjolskim

vojnicima UN-a. Još jedna skupina izbjeglica

stjerana iz svojih domova zbog pogrešne vjere i

zato što su na pogrešnoj strani fronte. No

muškarci među njima pokazuju prave znakove

oskudice. 100 njih bili su zatočenici u 3

zatvorenička logora. Njihova su tijela dokaz o

nepravilnoj prehrani. Kad su jednog čovjeka

pitali zašto je oslobođen, on je rekao: zato što su

nas se Hrvati htjeli riješit.

Novinarka: «Zašto su vas pustili iz zatvora i rekli vam da dođete ovdje ?

U KADRU: Muškarac

«Zato što sam ovakav. Hrvatska mi je vojska rekla da sam slobodan čovjek.»

SLIKA:

Zatočenici u redu za

hranu, zatočenici

pored ceste i UN

vozila.

TEKST:

Na muslimanskom se teritoriju odmah napravio

red za hranu. Čak ako će dobit samo nekoliko

suhih keksa. No ljudi koji tjednima, čak

mjesecima nisu pravilno jeli, jedva su to

dočekali. Nemoguće je znati koliko još ima

zarobljenika kod sve tri strane u ovom sukobu,

no ovo sigurno nisu posljednji paćenici prije

kraja rata.

66

NOVI PRILOG 31. 8. 1993., HTV

Najava: kad je riječ o Hrvatima koji su žrtve Muslimana u sr. Bosni takve vijesti

teško dolaze do stranih mjesta.

SLIKA + TON:

Djevojčica spava nakon trodnevnog puta autobusom. Novinar pita dvogodišnju

Moniku (u Čapljini) gdje joj je otac, onda odgovora da je u Varešu. Nešto stariji

dječak odgovara kako su ih iz domova potjerali Muslimani.

Sedamdesetogodišnja Mara Galić govori o sudbini kakanjskih Hrvata

protjeranih u lipnju i smještenih u Varešu.

U KADRU: Mara Vazalić

«Patili smo se, nismo imali higijene, nismo imali hrane, davali su nam samo

sendvič.» Novinar: «Koliko ste dana putovali sad do Čapljine?» M. Vazalić:

«Tri dana i tri noći.» Novinar: «Kuda ste sve prošli?» M. Vazalić: «Kroz srpski

teritorij.» Novinar: «Je li bilo problema sa Srbima?» M. Vazalić: «Nije, fino su

nas primili, dočekali, hranu nam iznijeli da nismo mogli potrošiti kol'ko smo u

putu išli, samo smo umorni previše.»

U KADRU: Serafina Juko iz sela Juke (s djetetom na rukama)

«……s plaćom i tugom, s jadom….nije nam bilo lako.»

U KADRU: Gina Marić iz sela Bjelavić (s djetetom u naručju)

«Svašta nam govorili. Tjerali su nas sa naših ognjišta, kuće palili…… Eto vam

Tuđman šta vam je dao, sve nam je živo odneseno, opljačkano naše…»

U KADRU: Antonija Bogalić iz Kraljeve Sutjeske

«To je užas. Sela su popaljena, nekoliko kuća je još ostalo, nije popaljeno, al' to

je opljačkano, ništa nema.»

67

U KADRU: Mate Gošnjak iz Gošće sela

«Odjednom su nas blokirali, napali, kuće blokirali hrvatske sve, da nismo mogli

izaći, oružja, što smo imali, oduzeli, protjerali nas….»

U KADRU: Kruno Kordić, dopredsjednik HVO Čapljina

«Radi se o 2 930 osoba. Uglavnom se radi o ženama, djeci i starcima. Vrlo

velika zastupljenost je djece, možda i do 60 % i to nižeg uzrasta. Mi smo ih

smjestili u osam naših naseljenih mjesta, tamo smo koristili sve slobodne

prostore koje smo imali…» Čapljina je otvorena srca primila nove prognanike.

Već otprije ovdje je smješteno 7 500 prognanika, iz svih krajeva BIH. Čapljinci

vjeruju da će uz pomoć hum. organizacija svima pružiti bar minimalne uvjete za

život.

NOVI PRILOG 31. 8. 1993., SKY NEWS iz Mostara

SLIKA:

UN vozila ma

mostarskim ulicama i

ljudi oko njih,

Thornberry dolazi u

bolnicu u Novu Bilu, s

ranjenicima.

TEKST:

53 španjolska vojnika UN-a već su 6 dana u

Mostaru kao taoci muslimanima kojima su došli

pomoći. Bez ikakvog pomaka u pregovorima za

njihovo puštanje, kriza je postala jako neugodna

za Izetbegovića na današnjem nastavku

razgovora u Ženevi. UN veoma su ljuti na

muslimane koji ih drže u opsjednutom istočnom

djelu grada i koriste ih poput štita protiv

hrvatskih napada. Raspravljalo se o akciji za

njihovo spašavanje kad su se borbe obnovile.

Granate su padale oko konvoja ugrožavajući

68

živote vojnika koji su spustili krovove svojih

vozila. Doprema hrane američkim i njemačkim

avionima također je otkazana. Šef UN-a za

civilna pitanja C. Thornberry, koji je i sam bio

talac tri dana, sve dok muslimani nisu odobrili

odlazak 100 civila, ponovno će se pokušati

vratiti u Mostar. Kao dio dogovora koji je

dopustio ulaz UN-u u Mostar, Thornberry je

posjetio hrvatsku bolnicu u samostanu i sam se

uvjerio u tamošnje vrlo teške životne uvjete.

Zatražio je od UN-a pomoć pri evakuaciji

ranjenika iz Nove Bile, hrv. enklave u središnjoj

Bosni koja je u potpunom muslimanskom

okruženju. Mostarski muslimani traže da UN

proglasi Mostar sigurnosnom zonom. Još kažu

da će njihove žene i djeca i dalje blokirati put

kako bi spriječili odlazak Španjolaca.

NOVI PRILOG 31. 8. 1993., RTL, Mostar

SLIKA:

UN kolona, dim,

pucnjava, detonacije,

ljudi trče, novinari u

garaži, ljudi oko UN

konvoja, žena

TEKST:

Muslimanski geto u Mostaru. Nešto poslije 10

sati. Gore kuće i automobili, a između Hrvata i

Muslimana već 3 sata traju žestoke topničke

borbe. Svugdje vrebaju snajperisti, prolaznici

pokušavaju sačuvati živu glavu, a novinari su se

69

pregovara, UN vojnici

se vesele što su

pušteni, vojnici nose

ranjenika na nosilima,

ranjenici u bolnici.

sklonili u jednu garažu. Sada je 12 sati. Konvoj

UN-a nalazi se na vatrenoj crti obiju strana. Ali,

nakon 6 dana blokade stvari se odjednom

pokreću. UN i Muslimani pregovaraju. U 14. 40

konvoj je iznenada propušten. Olakšanje u

vojnika, napokon su slobodni. Za to vrijeme po

Mostaru i dalje padaju granate. U posljednja 24

sata samo u bolnici umrlo je 14-oro ljudi. Odjel

za pacijente postao je odjelom za poginule.

Bolnica je stalna meta hrvatskih napada. Glavni

liječnik je očajan. Kaže da je čitav grad blokiran.

Ova je granata nasreću pogodila samo uništeni

tavan. Ljudi u musl. dijelu grada se nadaju kako

će UN uskoro poslati zaštitine snage.

NOVI PRILOG 1. 9. 1993., HTV

SLIKA + TON:

Izjava dr. Franje Tuđmana nakon prekida mirovne konferencije u Ženevi.

Pitanje: «G. predsjedniče, konferencija je prekinuta zbog odbijanja Muslimanske

strane?»

U KADRU: Dr. Tuđman

«Da.» Pitanje: «Kako komentirate?» Tuđman: «Pa na svoj način je iznenađujuće

zbog toga što su i veoma važni čimbenici u okviru konferencije bili uvjereni da

će Alija Izetbegović ipak pristati na sporazum koji, s kojim ima razloga da bude

nezadovoljan kao što je nezadovoljna i hrv. strana, ali ipak je taj sporazum bio

70

takav da je nuđao bos. muslimanskoj republici u okviru unije BIH i životni

prostor i jedno rješenje koje se moglo smatrat zadovoljavajućim. Gotovo svi, a

razgovarao sam, znači osim sa supredsjedateljima i mojim pomoćnicima, i s

predstavnikom Amerike, ambasadorom Redmanom i sa zamjenikom ministra

Ruskog ministra Vanjskih poslova-gotovo svi su bili uvjereni da je predloženo

rješenje takvo i da su razgovori koji su vođeni s Izetbegovićem davali osnove da

će sporazum biti potpisan, odnosno mir biti potpisan. Međutim, musl. strana je

ponovno postavila, opetovano postavila neke nove zahtjeve koji nisu mogli biti

prihvaćeni ni s Hrvatske, ni sa srpske strane i bez obzira što su ti zahtjevi što se

tiče, zahtjevi prema Srbima u stanovitom smislu imali moralne osnove, jer na

kraju, znači, oni su tražili sva ona područja u istočnoj Bosni i pretražili dio onih

područja u ist. Bosni koji su nekad nastavali muslimani. Međutim, zahtjev

prema hrv. strani da im se teritorijalno ustupi hrv. Neum, hrv. područje koje je

bilo predviđano u sastav HR Herceg-Bosne, koji je povijesno 1718.

Požarevačkim mirom Bosna, odnosno Turska dobila od dubrovačke republike

kupovinom, a i zbog toga što su se Dubrovčani željeli zaštiti od Mlečana pa su

prodali i dali taj Neum Klek, al' isto tako i Sutorinu da bi onda taj izlaz na more

za Bosnu u bivšoj socijalističkoj Jugoslaviji bio predan Crnoj Gori, a zadržan

samo ovdje na hrv. tlu i to očito s jednom tendencijom razdvajanja hrv.

područja, cijepanja zapravo južnog dijela hrvatske s Dubrovnikom u sklopu

jedne velike imperijalističke politike velike Srbije da jednom kad-tad prisvoji

Dubrovnik. Kad to nije Srbima uspjelo, ni prije, niti u ovom ratu, sada

Muslimani postavljaju takav zahtjev da se njima da to područje, prema tome, da

teritorijalno baš ne prepolove, ali je u svakom slučaju podjele. Prema tome to je

jedan zahtjev koji je neosnovan, ali samo u razgovorima-hrv. strana čak i u tom

pogledu-bili spremni da učinimo stanoviti postupak, da pokažemo dobru volju,

da ako bi se pokazale i tehnološke i ekološke mogućnosti za izgradnju nekakve

luke u njihovu korist na hrv. teritoriju, da bismo u tom slučaju dopustili, zapravo

učinili smo tu krajnju koncesiju da bismo dali svoj prilog miru, da se ne bi

71

mogla na nas prebaciti nikakva odgovornost za to što je konferencija propala.

Međutim, kao što vidite pobijedila je ta jedna iracionalnost u musl. politici i ja

sam na kraju konferencije, zahvaljujući se supredsjedateljima, Lordu Owenu i g.

Stoltenbergu na naporima koje su ulagali, a zaista su i oni i njihovi suradnici

činili sve da konferencija uspije, da se postigne jedan zadovoljavajući mir. I kad

je na kraju Fikret Abdić, koji je zapravo prihvaćao taj sporazum, ostao usamljen

u musl. vodstvu, kad su s Izetbegovićem bili Silajdžić i Filipović, odbijajući

sporazum, pa je Fikret Abdić predložio da se ostane još jedan dan, ja sam kazao

da bih prihvatio i tu mogućnost da nije javna tajna da se iz užeg kruga musl.

vodstva dalo znati i govorilo da, bez obzira što A. Izetbegović pregovarao, na

što on pristao ili ne pristao, da muslimani neće pristati. Do te spoznaje su očito

došli i supredsjedatelji konferencije i oni su zaključili konferenciju rekavši da će

ostati na raspolaganju idućih tjedana ili mjeseci, pozivajući na to da se bare ne

obnove ratne operacije, no jasno je da će se rat u BIH, nažalost, vjerojatno

nastaviti tako dugo dok se ne postigne političko rješenje. I zbog toga je takva

odluka musl. vodstva iracionalna i nerazumljiva. Ona će šteti svima u BIH, ali i

svim okolnim zemljama, ne samo Hrvatskoj, Srbiji nego i, kao što su to za

konferencijskim stolom istakli, s ratom u BIH pogođene su i susjedne zemlje, od

Grčke, Bugarske, Rumunjske, Mađarske do Austrije, Slovenije. Prema tome,

svijet je zainteresiran da se obustavi rat i da se spriječi čak da to ne postane

žarište jednog šireg sukoba.» Pitanje: «G. predsjedniče, jeli Hrvatska spremna i

dalje, to će zanimati Hrvate u BIH i drugdje u svijetu. Jeli spremna i dalje

sudjelovati u slijedećim konferencijama ako budu sazvane i ako se Muslimani

nakon nekog vremena predomisle?» Tuđman: «Je, pa razumije se da ćemo biti

spremni za sudjelovanje jer smo zainteresirani zaista za mir. Zainteresirani smo

zato da prestanu stradanja hrv. naroda u BIH, da se osigura njegova budućnost.

Zainteresirani smo da se osiguraju granice hrvatske. zainteresirani smo za to da

se konačno možemo-povezano s rješenjem bos. krize-da se riješi problem

UNPA zona u hrvatskoj i da se po okončanju rata možemo posvetiti izgradnji

72

hrvatske. Prema tome mi ćemo sve učinit da potaknemo nove pregovore, novi

mir, međutim, u sadašnjim okolnostima je ovih dana to beznadno. Treba

očekivati šta će poduzeti Muslimani koji su, evo bili odgovorni za to što se

konferencija svršila neuspjehom.» Pitanje: «I moje zadnje pitanje: Nije prošlo

nezapaženo, vi ste se sastali s predsjednikom Srbije, Miloševićem. Radi se o

normalizaciji hrv.-srp. odnosa kao preduvjetu za eventualno ukidanje sankcija

protiv Srbije. Kakvo je hrvatsko stajalište?» Tuđman: «Pa, ja sam se sastao kao

sa svim drugim sudionicima, tako i s predsjednikom Miloševićem i oko pitanja

formulacija, definitivnih formulacija ovog sporazuma o BIH, ali razumije se,

razgovarali smo i o tome kako treba postići normalizaciju hrv.-srp. odnosa, prije

svega rješenjem UNPA zona u hrvatskoj. Ja sam g. Miloševića upoznao da sam

hrv. delegaciji kazao da više ne može ići na pregovore s kninskim Srbima bilo

kuda u inozemstvo, da se pregovori mogu voditi u Zagrebu ili Kninu ili bilo gdje

u hrvatskoj, ali nikada više u inozemstvu. G. Milošević se složio s time i kazao

da će on također svoj utjecaj ispuniti u tom smislu da im kaže da trebaju da

pregovaraju bilo u Kninu, bilo u Zagrebu i da treba ići na rješavanje konkretnih

pitanja u smislu i prometnica i dalekovoda i željezničkih i cestovnih prometnica

i naftovoda, i uopće normalizacije odnosa u cilju sveukupne normalizacije hrv.-

srp. odnosa. Razumije se da sam ja ponovno istaknuo i taj problem da zahtjev

Srbije i Jugoslavije za ukidanje sankcija mi promatramo povezano s rješenjem

UNPA zona u Hrvatskoj.»

NOVI PRILOG 1. 9. 1993., HTV iz Ženeve

Najava: Bob Dole traži Američku akciju kojom bi se spriječila podjela Bosne.

Od Clintona se traži da pokrene zračne akcije protiv srp. agresije u BIH.

SLIKA + TON:

Bobanova izjava nakon prekida konferencije u Ženevi.

73

U KADRU: Mate Boban

«Zamolio sam ih da vam kažu oni tko to neće u rat, jer je vrijeme da se to kaže.

Ako vam to oni ne kažu, onda vas sve pozivam tamo dolje pa da vidite tko

napad, tko se brani, tko ubija, tko je za život.»

NOVI PRILOG 1. 9. 1993., HTV, iz Ženeve

SLIKA + TON:

U KADRU: Lord Owen

«Mislim da razgovori nisu uspjeli zbog toga što nije postignut sporazum oko

zemljovida. O tom se pitanju strane nikada nisu slagale jer svi žele više

teritorija, a nijedna ih strana nije spremna ustupiti. To je bila temeljna činjenica.

Došli smo ovdje kako bi smo potpisali sporazum, ali to nije bilo moguće. Stoga

su pregovori prekinuti, no nadam se tek privremeno.»

U KADRU: Izetbegović

«Nažalost ovaj krug pregovora nije uspio. Musl. izaslanstvo je jutros svoje

minimalne zahtjeve kako bi buduća musl. republika bila politički i ekonomski

sposobna za opstanak. No nije dobila zadovoljavajući odgovor, stoga su

pregovori prekinuti.»

U KADRU: Milošević

«Ne mogu vas čuti s ove udaljenosti. No dali je moralno produljiti sankcije

Srbiji i dok plan odbijaju muslimani.» Iako su svi govorili o prekidu pregovora,

nitko se nije usudio prognozirati kada će se oni nastaviti.

74

NOVI PRILOG 1. 9. 1993., HTV

Najava: Musl. snage i dalje drže zatočene hrv. civile zbog čega je održan

prosvjedni skup Hrvata u Mostaru, a Muslimani i dalje napadaju na području

Uskoplja, Žepča i Viteza.

SLIKA:

Međugorje-

UNPROFOR,

predatsvnici HVO-a i

Muslimana, oklopna

vozila UN-a; Mostar,

vozila UN-a,

panorama grada i

okolnih brda,

panorama G. Vakufa.

TEKST:

U Međugorju se sastalo izaslanstvo HVO-a i

Muslimanske vojske ciljem da se umanje patnje

naroda na obje strane Mostara. Potpisan je

sporazum u 8 točaka u kojem su obje strane

prihvatile obvezu da poštuju prekid vatre te da se

izvrši razmjena uhićenika po principu «jedan na

jedan» dok se ne postigne končan sporazum na

višoj razini zapovijedanja. Dogovoreno je i da se

osigura slobodno kretanje pripadnika

UNPROFORA-a Euro promatrača. Obvezali su

se da će propuštati sve humanitarne konvoje bez

postavljanja bilo kakvih uvjeta, a sva sporna

pitanja rješavat će se uz posredovanje

UNPROFOR-a. U Mostaru su ponovno nakon 2

mjeseca vozila UNPROFOR-a obje strane

Neretve obišao je zapovjednik mir. snaga za BIH

general Briquemont. Povodom Ženevskih

pregovora oglasio se oglasio se i mostarski HDZ

s porukom da hrv. narod neće prihvatiti

protektorat nad Mostarom već samo Mostar kao

nepodijeljeni glavni grad republike Herceg-

Bosne. Borbe između HVO i musl. vojske su na

75

području Drežnice, sjev. Mostara. Napadi musl.

snaga su odbijeni kao i oni na području Gornjeg

Vakufa, a dobre su se vodile i u samom gradu. U

ostalim dijelovima sr. Bosne musl. je vojska

uglavnom izazivala iz pješačkog naoružanja.

NOVI PRILOG Slikom na sliku, 1. 9. 1993., HTV iz Ženeve

SLIKA + TON:

Izetbegovićeva izjava u Ženevi

U KADRU: Alija Izetbegović

«Što se tiče mapa, postojala su tri naša temeljna, esencijalna zahtjeva. Prvi se

ticao područja u istočnoj Bosni. Postavili smo minimalne zahtjeve za ispravku

mape u tom dijelu. Drugi dio se ticao ispravka mape u krajini, to je na

sjeverozapadu republike. U obadva ova područja ticalo se isključivo prostora na

kojem su živjele većinsko musl. stanovništvo. I tu smo tražili musl.

stanovništvo. I tu smo tražili minimalne korekcije. Ukupno, kada smo

preračunali razlike o ispravci – 4% površine BIH. I konačno tražili smo izlaz na

more i to na području Neuma, to znači, to jeste na teritorij BIH. Na žalost ovim

zahtjevima nije udovoljeno.»

NOVI PRILOG 1. 9. 1993., SKY NEWS

SLIKA:

Sally Becker, ranjeno

TEKST:

Nakon što je prošlog tjedna spasila petoro

76

dijete na nosilima,

kola hitne pomoći,

Becker za volanom.

ranjenike djece, Sally Becker ponovno je stavila

život na kocku u pokušaju spašavanja još neke

djece iz ratne zone. Kada je odlazila nije bilo

znakova u skorašnjem skandalu. Još je jednom u

vozilu hitne pomoći bježala od snajpera i granata

kako bi preko bojišnice došla do musl. dijela

Mostara.

«To je bilo nešto najgore što mi se ikad dogodilo. Stalnu su pucali na mene.

Onda smo dva sata čekali u unakrsnoj vatri nekoga tko bi nam pomogao pri

spašavanju djece i pripremi za put. Majka je bila u užasnom stanju jer je jedno

dijete koje sam došla spasiti u međuvremenu umrlo. Drago mi je što sam izvukla

ostalo dvoje djece, jer bi oni ubrzo umrli. Bilo je grozno.» Priča S. Becker

SLIKA:

Djeca na bolničkim

krevetima, s

mnogobrojnim rana po

tijelu, španj. baza UN-

a.

TEKST:

Sad nitko ne želi znati ništa o tome. Njezina

spasilačka akcija trajala je 8 sati. Zatim je otišla

u Španjolsku bazu UN-a u Međugorju očekujući

njihovu pomoć pri evakuaciji ranjenika. Iako su

prije pomogli, ovaj se put to nije dogodilo.

SLIKA + TON:

Sally Becker: «Možete li im dati malo kruha i vode za put?» UN su im nerado

dali nešto kruha i jogurta. Nisu im pomogli niti su se pobrinuli za one koji su

spašeni. Nisu imali liječnike za ranjenu djecu. Sally: «O ovom su vozilu…..»

U KADRU: Pripadnik UN-a

«Ne razumijem.» Sally: «…ranjena djeca. Vidjeli ste ih i sami.» No Španjolci,

koji su i sami tek spašeni iz Mostara, okrenuli su leđa vozilu hitne pomoći.

Unutra je ležao 3-godišnji Elmir oslijepljen granatom. Još je u šoku od

77

eksplozije u kojoj je stradao njegov 5-godišnji brat Damir. Njihova je majka

Senada također u stanju šoka. Njihov se djed pita zašto im nitko ne želi pomoći.

U KADRU: Sally Becker

«Ovo je bezdušno, no ja se ne sramim. Neka se srame organizacije koje ne žele

pomoći ovoj djeci.» Skandal se ogleda u tome da joj, nakon što je spasila obitelj,

nitko ne želi pomoći da ovu djecu otpremi u bolnicu. To uključuje UNHCR,

međunarodni Crveni križ i UNPROFOR. Ironično, vojnici HVO-a nakon 2 sata

sažalili su se na djecu svojih neprijatelja. Svojim su ih vozilom, veoma opasnim

putem, prevezli u svoju bolnicu, u hrvatskom gradu Splitu.

NOVI PRILOG 1. 9. 1993., SKY NWES

Reporterka Sally Becker

Najava Merlića, kako je novinarka bila vrlo oštra u osudi međunarodnih

humanitarnih organizacija.

U KADRU: Sally Becker

«Oni nisu bili odgovorni. Naredbe dolaze s vrha. Ograničenja određuju ti ljudi s

vrha, ne ono koji rade npr. u međunarodnom Crvenom križu ili UNHCR-u ili

drugdje. Zakone donose ljudi s vrha.»

Sky centre: «Jamačno ste očajni načinom na koji su se ljudi s vrha ponijeli

prema vama i vašem slučaju?» S. Becker: «Sinoć je bilo tako, no to je bilo

nakon što je druga strana, koja nije znala da dolazim, pucala na mene. Danas

sam tako sretna što su djeca na sigurnom, u bolnici, tako da više ništa nije

bitno.» Sky centre: «Gdje ste pronašli tu djecu i židovski par koji ste spasili?» S.

Becker: «Djeca su trebala biti evakuirana još prošlog tjedna, no liječnici su prvo

htjeli stabilizirati njihovo stanje. Tad sam im obećala da ću se vratit po njih. Za

mene je to bio dio te iste evakuacije. Židovski par sam pronašla u gradu. Znala

78

sam kako se zovu. Treba izvući još jednu obitelj. Nastojimo dobiti garantna

pisma iz Izraela kako bi oni odmah mogli napustiti zemlju.» Sky centre: «Činite

li to na svoju ruku?» S. Becker: «Da, Lynn mi pomaže. Organizira stvari

telefonom i razgovara s ljudima.» Sky centre: «Kako dobavljate vozila hitne

pomoći, kako dolazite do tih ljudi i izvlačite ih?» S. Becker: «Najprije sam

imala Renault 4, no posudila sam vozilo hitne pomoći iz bolnice u hrvatskom

dijelu Mostara, kako bih iz muslimanskog dijela izvlačila ljude. Sad sam im ga

vratila.» Sky centre: Očito im se ne sviđa to što vi uzrokujete međunarodne

incidente poput ovoga. Hoćete li nastaviti raditi ili se vraćate kući?» S. Becker:

«Sve dok sam potreba Hrvatima i Muslimanima, ostajem. Sve dok im mogu

pomoći, bit ču ovdje.» Sky centre: «Čak i riskirajući da stalno pucaju po vama

dok izvlačite djecu? Život vam je u stalnoj opasnosti.» S. Becker: «Kad bi mi

netko ponudio oklopno vozilo, to bi mi mnogo pomoglo. Ne zbog mene, no

užasna je odgovornost znam da ta djeca mogu poginuti zato što su sa mnom, u

lako probojnom vozilu hitne pomoći.» Sky centre: «Koliko djece mislite da biste

još trebali izvući?» S. Becker: «Želim ići u Novu Bilu u središnjoj Bosni i

evakuirati djecu otamo. Liječnici na muslimanskoj strani pregovaraju s Armijom

BIH kako bi iznudili dopuštenje da odem tamo i izvučem hrvatsku djecu jer su i

oni u jednakim uvjetima. Dali su mi poruku za hrvatske liječnike u kojoj

naglašavaju da pokušavaju učiniti isto kako bi im se odužili.» Sky centre: «Da

imate samo jedan zahtjev za svijet, što bi to bilo?» S. Becker: «Jedno oklopno

vozilo i njihovu daljnju potporu, kakvu su pružali i do sad. Ima koriti od nje.»

NOVI PRILOG 1. 9. 1993. Split – M. Čavar

SLIKA:

Ranjena dječica u

TEKST:

Tro i pol godišnji Elmir i dvanaestodnevna

79

bolničkim krevetićima

i njihova majka.

Elvira sa svojom majkom stigli su u 4 ujutro u

Split. Dovezlo ih je sanitetsko vozilo HVO-a, a

prve liječničke prognoze govore, da su izvan

životne opasnosti. U okruženju svjetskih

mirotvoraca, predstavnika UNPROFOR-a i

UNHCR-a u Međugorju, svetište kraljice mira,

gdje se svatko tko iziđe iz mostarskog ratnog

pakla, osjeća sigurnim, sigurnost života malom

Elmiru i Elviri i njihovoj majci Senadži Grejo

bila je ugrožena. Birokrati svijeta odjednom nisu

mogli osigurati prijvoz da splitske bolnice. Bez

ikakvog uvjetovanja radosni što mogu pomoći

učinili su to sestre i liječnici sanietskog stoežra

HVO-a. Kad je u pitanju život dijeteta nitko se

nije dvoumio za pričanje ali je iapk svijesna tko

joj je pomogao.

U KADRU: Sendžana

«Iz Međugorja su nas prihvatili sanitetskim vozilom od HVO-a, prebacili su nas

u Split u bolnicu, te pomogli. Zahvaljujem se.»

SLIKA:

Dječak krupno.

TEKST:

Dječakov život sada je posve sigurno izvan

životne opasnosti.

U KADRU: Dr. Mihovilbiočić

«Djevojčica ima lakše ozljede, dok je dječak, ima teške ozljede: ozljede trbuha,

obje noge, desne šake i lijevog oka. Ozljede u trbuhu su bile vrlo teške. On je

operiran u Mostaru. Međutim mislim da bi nastavak liječenja tamo u

neadekvatnim uvjetima bio katastrofalan po dječaka. On je došao u našu

80

ustanovu, mislim da je sada izvan životne opasnosti. Nastavljamo liječenje i

nadamo se da će biti sve u redu.»

SLIKA:

Djetešce u naručju

majke.

TEKST:

Ponovimo još jednom. Životi Elmira i Elvire su

spašeni. No ne od onih čija je to jedina zadaća,

nego zamislite, od ratnih neprijatelja.

NOVI PRILOG 2. 9. 1993. TVD – Mostar / Sr. Bosna

Reporter Karačić

AUDIO 8 NA KAZETI 268

Karačić se javlja iz Mostara.

Karačić: Muslimanske su snage prekršile primirje na mostarskom bojištu i

večeras po položajima branitelja pucali iz pješačkog oružja i minobacača. Pri

tome su koristili zapaljivo streljivo, a posljedica je više požara na Humu. Taj

*** borbe između muslimanske vojske i postrojba HVO-a vođena su na

području Viteza. Poslije 13 sati granatirano je samo gradsko središte od čega je

7 civila ranjeno dok je jedna osoba poginula. Obrambene crte HVO-a ostale su

međutim nepomaknute jednako kao i novotravničkoj općini gdje su

muslimanske snage također povremeno pokušavale pješačke prodore. Mira nije

bilo ni na Žepačko-zavidovičkom području, a i danas su na meti muslimanskih

snaga bila hrvatska sela Biljačić i Dubravica. Dva su pripadnika 111. brigade

HVO-a ranjena prilikom odbijanja napada na ova naselja. Danas su u 15 sati

nastavljeni pregovori o evakuaciji ranjenika između hrvatske i muslimanske

strane pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a. No pregovori ne daju još uvijek

rezultate. Naime, za danas dogovoreni humanitarni let radi izvlačenja ranjenika

iz franjevačke bolnice u Novoj Biloj odgođen je jer je muslimanska strana

81

zaprijetila da će srušiti helikopter, priopćio je glavni stožer HVO-a pozivajući se

na poruku primljenu preko zapovjedništva UNPROFOR-a.

SLIKA za audio 8:

Kadrovi Mostara pod

dimom borbe. Hum-

požari. Totali sela pod

dimom. Vojnici HVO

kroz šumu. Auto UN-

a, ranjenici u bolnici,

helikopteri u letu-

projuri pokraj helića,

projektil.

NOVI PRILOG 14. 9. 1993. TVD – Čurić iz Ženeve

Najava urednice-prilog-izjave Tuđmana i Izetbgovića.

AUDIO 9 NA KAZETI 268

Prilog Čurića iz Ženeve s najavom.

Najava: Poštovani gledatelji dobra vam večer. Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman vratio se večeras iz Ženeve u Zagreb. Tijekom boravka u

Ženevi uz posredovanje supredsjedatelja Lorda Owena i Torvalda Stoltenberga,

hrvatski predsjednik i predsjednik muslimanskog vodstva u Bosni i Hercegovini

Alija Izetbegović potpisali su zajedničku deklaraciju o uvjetima za hitnu

uspostavu mira u Bosni i Hercegovini. O današnjim razgovorima iz Ženeve Jozo

Čurić.

Ćurić: Sastanak je počeo točno u podne. Tuđman, Šarinić, Matić, Žužul i

Biščević razgovarali su s Izetbegovićem, Silajdžićem, Ganićem, Filipovićem i

82

Komšićem. U rukama je tekst deklaracije koja u srpskim redovima izaziva buru.

Slijedio je ručak Tuđman, Izetbegović, Owen i Stoltenberg, Silajdžić i Šarinić.

Nakon stanke ambasador *** Biščević priprema tekst deklaracije s izmjenama

koju na trećem sastanku uvečer potpisuju dva predsjednika. Alija Izetbegović

napisana je funkcija predsjednik predsjedništva BIH.

Tuđman: Sporazumili smo se o tome da se oba predsjednika poduzmu odmah

korake za obustavljanje svih neprijateljstava, za oslobađanje svih zatočenika, za

neometanost humanitarnih koraka i uopće za rješavanje svih spornih pitanja

između Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini i za stvaranje pretpostavki za

trajnu suradnju između Republike Hrvatske i unije Bosne i Hercegovine.

Izetbegović: Ja bih o ovome što je predsjednik Tuđman rekao, samo dodao,

slažem se s ovim svim što je rekao, ali bih rekao da je novost ovog…jer da ima

jedna, da kažem, nov kvalitet u ovome, u ovoj deklaraciji, to što smo predvidili

mehanizme da se to sprovede.

Ćurić: Jedno je potpis, a drugo je provedba. Neki komentiraju kako će se sada

točno pokazati tko je među Muslimanima za pakt s Beogradom, tko je za koju

stranu, tko je za mir. Sada je opće rješenje krize korak bliže. Neki komentatori u

Ženevi govore o snažnom pritisku američkog predsjednika Clintona na Aliju

Izetbegovića da učini korak miru. Tu su i pitanja: gdje je Mate Boban i što on o

tome kaže? Hoće li Izetbegović imati dovoljno vlasti da u svom djelu dogovor i

provede?

SLIKA za audio 9:

Urednica krupno,

rukovanje Tuđmana i

Alije i ostalih

političara. Razgovori

oko stola. Krupno-

Tuđman govori, Alija

83

govori, reporteri, opet

razgovori oko stola,

reporteri, Alija.

NOVI PRILOG 14. 9. 1993. TVD – Raguž – Uzdol

(Na kazeti 44 detaljni opisi ubijenih)

AUDIO 10 NA KAZETI 268

Najava urednice, prilog Raguža iz Uzdola (masakr)

Najava: Napadi muslimanske vojske na sve položaje Hrvatskoga vijeća obrane

na smjeru od Golubca do tunela na sjevernoj mostarskoj bojišnici prema

vijestima pristiglim oko 20 i 30 iz glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane i još

traju, izvijestila je Herceg-bosanska agencija. Muslimanske su snage tijekom

poslijepodneva i večeri najavile napadati po svim crtama razgraničenja u

Mostaru koristeći pješačko oružje, snajpere i eksplozivne naprave. U večernjim

satima zamijećeno je grupiranje muslimanske vojske na području Kosora

priopćio je glavni stožer HVO-a, a prenosi HABENA??.

Raguž: Krvoproliće kakvo se na pamti na prostorima Hrvatske Republike

Herceg-Bosne počinile su muslimanske snage nad nedužnim civilima u selu

Uzdol u ramskoj općini. Prema posljednjim podacima 38 civila, među kojima su

uglavnom žene djeca i starci, zvjerski su ubili muslimanski vojnici. Dogodilo se

to jutros oko 6 sati iznenada kada su muslimanski zlikovci iz više pravaca upali

u hrvatsko selo Uzdol i na spavanju ubili više žitelja. Jedno dijete ubijeno je

metkom u potiljak dok je bježalo putem. Stradale su cijele obitelji, a strahuje se

da je broj ubijenih mještana i veći jer se pretpostavlja da broj mrtvih ima i u

spaljenim kućama. Selo Uzdol je naime potpuno spaljeno. U popodnevnim

84

satima muslimanska vojska silovito napada gotovo sve obrambene crte HVO-a u

Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Najžešće borbe vode se na sjevernim

obalama mostarske općine. Tako su u 15 sati i 25 minuta muslimanske oružane

snage topništvom i pješaštvom silovito napale položaje HVO-a u području sela

Vrdi??. Napad je izveden i na sve položaje HVO-a u pravcu Golubca. Prema

posljednjim vijestima pristiglim u 21 sat žestoke borbe još uvijek traju. Vode se

i u samom gradu Mostaru. Na području srednje Bosne muslimanska vojska

napada položaje HVO-a oko Busovače, Viteza, Kiseljaka i Novog Travnika, a

na grda Žepče danas je ispaljeno preko 700 različitih projektila.

SLIKA za audio 10:

Ubijeni civili, starci,

djeca, sela gore, u kući

ubijeni, zgarišta, totali

krajolika sa selima pod

dimom, grad-gore

višekatnice.

NOVI PRILOG 14. 9. 1993. Zagreb (Raić nov)

Najava + prilog o stradanjima Hrvata u BIH.

AUDIO 11 NA KAZETI 268

Raić o stradanjima Hrvata u BIH. Govori generalni vikar bosanske nadbiskupije.

Najava:….U Bosni i Hercegovini razdvojio je desetke tisuća hrvatskih obitelji.

Mnogi su prognani, drugi su još uvijek ostali, ali njih svjetski mediji i svjetska

diplomacija jednostavno zaboravljaju. Koliko je u ovom ratu tragična sudbina

Hrvata, najbolje svjedoče podaci koje je prikupila katolička crkva.

85

Spiker: Generalni vikar vrh bosanske nadbiskupije, odnosno sarajevske

nadbiskupije iznosi porazne podatke. Na tom povijesno čisto hrvatskom

prostoru, gdje se svaka povijena riječ veže jedino uz hrvatski narod, uskoro neće

biti čovjeka koji bi to mogao ispričati. A još prije rata na to području živjelo je

oko 530 000 katolika. Srpska agresija prognala je 155 000 Hrvata, a

muslimanska oko 130 000. Zbog nemogućnosti života oko 100 000 Hrvata

napustilo je svoje kuće. Zbroj je tragičan. Samo 141 000 ostala je živjeti u

najgorim mogućim uvjetima. Generalni vikar dr. Pranjić ipak vjeruje. Nadu mu

daju podaci iz Sarajeva. U tom mrtvom gradu Hrvati i dalje žive. Prema

posljednjim podacima svećenici su obišli i blagoslovi 11 000 domova. Ovi

podaci o stradanju Hrvata te njihove ispovijesti uperene su prije svega svjetskoj

diplomaciji. Sve vijesti koje dolaze iz Bosne dovoljne su sam za sebe, a na

svijetu je da se napokon pokrene i učini nešto konkretno za spas nevinih civila.

SLIKA ZA AUDIO 11: Vikar bos. nadbiskupije govori okupljenim ljudima.

Fotografije masakra, predviđanje.

NOVI PRILOG 14. 9. 1993. Uzdol-masakr

Prilog Šagolja te razgovori sa Markom Dragićem pom. za IPD brigade «Rama»

AUDIO 12 NA KAZETI 268

Prilog o masakru iz Uzdola i razgovor sa Markom Dragićem

Novinar: Nažalost stanje na bojištima na kojima se sukobljavaju Muslimani i

Hrvati nije u suglasju sa Ženevskom deklaracijom. Naime, Glavi stožer HVO-a

javlja da su muslimanske jedinice večeras napadale položaje HVO-a na

sjevernoj mostarskoj bojišnici. Inače kao što ste mogli vidjeti u prvom

Dnevniku Hrvatske televizije muslimanske su jedinice rano jutros u selu Uzdol,

istočno od Prozora počinile težak zločin nad hrvatskim civilima. Taj zločin

86

dogodio se neposredno uoči Ženevskom sastanka hrvatskog predsjednika i Alije

Izetbegovića.

Novinar 2.: Novi pokolj Izetbegovićeve vojske nad hrvatskim civilnim

pučanstvom. Ovaj put ovdje na Uzdolu, selu istočno od Prozora, muslimanska

vojska danas je pobila više od 30 civila. Najviše među njima staraca, žene i

djece. Strašna slika na svakom koraku. Prosto, ponestaje riječi. Izbezumljeni

ljudi i žene koji su uspjeli izbjeći muslimanskom nožu nakon današnjeg

oslobođenja Uzdola gdje su stigle odmah uz naše bojovnike i HTV ekipe. Ovo je

najveća tragedija pučanstva ramije nakon onog strašnog četničkog pokolja 1942.

Evo, ubili su majku i dvoje djece na putu. Ubili su, evo, baku i unuku na

krevetu. 4 starice od 80 godina ubijene pred kućom, a onda kuća zapaljena. Ubili

su, evo, ženu i onda je spalili zajedno sa kućom. Što je Izetbegovićevoj vojsci

kriv ovaj dječak od 10 godina, prvo metak u potiljak, a onda strašni nož. I to bi

se nabrojao, a naročito do kraja, izdržao gledat. Gospodine Dragiću, evo,

snimljeno je sve na terenu, danas je bilo dosta oprečnih informacija. Koliko su

Muslimani pobili civila u Uzdolu?

Dragić: Mi smo danas u Uzdolu našli 38 civilnih žrtava. Strahujemo da ih ima i

više. Ovo je najcrnji dan u povijesti Rame, od 42. godine kada su četnici u dva

dana pobili 900 Hrvata.

Novinar 2.: Mnogi se pitaju kako se ovo moglo desit?

Dragić: Ne treba se tu iznenađivat, od Alijine vojske nemamo što drugo

očekivat. Oni cijelo vrijeme napadaju sve što je hrvatsko. Ubijaju naše žene,

djecu, naše roditelje, starce. I nakon svega onoga što se događalo u Trusini, što

se dogodilo u Doljanima, što se dogodilo kod Žepča, što se događa u Srednjoj

Bosni mora nam bit jasno s kim imamo posla.

Novinar 2.: Gospodine Dragiću, recite kako večeras stoji što se tiče crte obrane?

Dragić: Ramski bojovnici, kao i bojovnici Hrvatskoga vijeća obrane su duboko

potrešeni ovom tragedijom. Ali je unatoč svemu, još smo odlučniji i spremniji

87

da krenemo i oslobodimo Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. I da obranimo

prostore koje sad kontroliramo.

Novinar 2.: Hvala vam lijepo.

Dragić: Molim.

SLIKA za audio 12:

Ubijeni civili na cesti,

u kući, u dvorištu,

dječak, žena plače,

leševi na cesti, baka i

unuka na krevetu,

spaljena kuća i tijela,

total sela dim se vije,

krupno dječak (metak-

nož) reporter sa M.

Dragićem u studiju –

pričaju.

NOVI PRILOG 14. 9. 1993. Slikom na sliku-Stolac

Novinar Blaško Raguž

SLIKA:

Total Stolca, katolička

crkva, lik majke Božje

s djetetom-reljef,

rječica, ulica.

TEKST:

Na prostore današnjih općina: Čapljine, Stoca,

Neuma i Ravnog, Hrvati su se naselili u VII-

mom stoljeću. Vrlo ravno, nakon dolaska

prihvatili su kršćanstvo. Na tom prostoru točnije,

na prostoru Stolačke općine pronađen je, uklesan

88

u kamenu, najstariji lik djevice Marije s djetetom

na Balkanu. 1939. god. ovdje je živjelo 25 000

Hrvata, a danas živi svega 16 500. Stalni ratovi i

progoni hrvatskih naroda uvjetovali su

smanjenost Hrvata na ovim prostorima.

U KADRU: Ravnatelj kulturno-inf. zajednice jug. Ist. Herceg-

Bosne Željko Raguž

«Inače Stolac se nalazi u istočnoj Hercegovini na prostoru Trebinjske biskupije

prve katoličke biskupije formirane za Hrvate. Ta je biskupija stara preko 1 000

godina, i sto godina starija od Zagrebačke. Stolac se nalazi u središtu jedne

geopolitičke osnovice, koja se proteže od Mostarskog Bijelog Polja, preko Stoca

do Ravnog, te nazad na Neretvi na zapad. Ta geopolitička osnovica je odbarna

južne Hrvatske od Ploča do Prevlake.

SLIKA:

Vinogradi.

TEKST:

Zemlja na području istočno-Hercegovačkih

općina u najvećem je broju u vlasništvu Hrvata.

U KADRU: Ured za Katastar općine Stolac Željko Obradović

«Stanje u Katastru je kristalno jasno. to stanje oslikava tko je pravi domaćin na

ovim terenima. Znamo da se u zadnje vrijeme barata sa gruntovnim podacima.

Mnogi lažu, ne bi li pridobili javnost na svoju stranu. U Stocu je 75 % katastra u

hrvatskim rukama. Tu izuzimam jedno mjesto u zajednicu Berković. Gdje živi

srpski Življaj. Muslimani nemaju katastarskog posjeda, oni žive u Čaršijama,

njih dalje od Stoca nema.»

SLIKA:

Total Stoca, crkva,

rječica.

TEKST:

Tražiti da ovi prostori pripadnu bilo kome osim

Hrvatima, kažu nam Stocu, značilo bi svojevrsno

negiranje svih nacionalnih, povijesnih, kulturnih,

89

gospodarskih i zemljopisnih principa, odnosno

međunarodnih konvencija. Mnogima nije

poznato da recimo u Stolačkoj općini u 10

mjesnih zajednica samo u 2 nisu Hravti u većini.

U KADRU: predsjednik HVO-a Stolac Anđelko Marković

«Znali smo za državni projekat Srbije, da državna granica Srbije bude na rijeci

Neretvi. U taj prilog idu i projekti: «Gornji horizonti» i projekat srpske

akademije znanosti i umjetnosti «Hrastos?» u kojima su sudjelovali i istaknuti

intelektualci projugoslavenske orjentacije općine Stolac – muslimanski

intelektualci. Početkom rata ne da smo skupa pružali otpor, nego su nas ometali

u pružanju otpora srpskom agresoru.» Pitanje: «Što mislite na ove zemljovide iz

Ženeve?» A. Marković: «Ako smo se obranili, vojnički, od srpskog agresora,

ako smo se obranili od Muslimanskog agresora, koji je pokušao dva, tri puta,

vjerujem da ćemo se, uz pomoć prve brigade HVO-a «Knez Domagoj». Na

čijem čelu je pukovnik Obradović, obraniti i od Ženeve.»

SLIKA:

Od zoom od tvrđave

na ulicu Stoca, parola

na staklu sa znakom

mira-ne dam ovaj

grad.

TEKST:

14 stoljeća opstojnosti Hrvata ovim prostorima

veliki su pečat i dokaz čiji su to prostori u

daljnjim razmatranjima činjenica na ženevskim

pregovorima o Bosni i Hercegovini.

90

NOVI PRILOG 22. 9. 1993. HTV, Slikom na sliku

ORF-mandat UNPROFOR-a

SLIKA:

Novinar krupno,

vožnja kroz spaljena

sela, zgarišta,

postrojbe UN-a.

TEKST:

Potkraj rujna ističe mandat UN-a u hrvatskoj.

Hrvatski predsjednik Tuđman snagama UN-a

predbacuje neučinkovitost i ne želi odobriti

produženje mandata. Hrvati kritiziraju činjenicu

da su dijelovi države još pod okupacijom Srba.

Vojnici UN-a nisu razoružali Srbe u krajini kao

što je predviđeno mandatom. Zagreb zahtijeva

povlačenje 22 tisuće vojnika UN-a ako se njihovi

zadaci ne promjene.

NOVI PRILOG 22. 9. 1993. HTV Slikom na sliku

Srpski dnevnik B1 o povlačenju UN-a iz Hrvatske.

AUDIO 13 NA KAZETI 268

Beogradska televizija o povlačenju UNPROFOR-a iz Hrvatske.

Spiker: Hrvatska je danas saopštila da će tražiti povlačenje 14 hiljada Plavih

šlemova raspoređenih na hrvatskim teritorijiama. Prema tom zahtjevu rok za to

povlačenje je 30. novembar, a uslov je da mirovne snage Ujedinjenih nacija od

Saveta bezbednosti dobiju veća ovlaštenja. Iz policijskog vrha u Zagrebu

ocenjeno je da novi mandat UNPROFOR-a je neprihvatljiv u formi koju

predlaže generalni sekretar Ujedinjenih nacija Bouthros Ghali. U agencijskoj

vijesti nema detaljnih objašnjenja šta je to neprihvatljivo.

91

NOVI PRILOG 22. 9. 1993. HTV Slikom na sliku

Merlić razgovara telefonom dr. Mariom Nobilom u New Yorku.

Merlić: «Kada je objavljeno ovo izvješće Boutros Ghalia Vijeću sigurnosti i

koje su konkretno točke s kojima Hrvatska nije zadovoljna?» Nobilo: «Pa on je

službeno poslao dokument danas međutim mi smo ga imali još jučer i već smo

onda _ _ _ _ _ _ našu vladu da u tom smislu zauzme jasno i oštro stanovište,

mislim da je nezadovoljstvo Hrvatske opravdano činjenicom da, do duše jeste

izašlo u susret u tom izvještaju u pogledu razdvajanja mandata iako ima velikih

elemenata koji _ _ _ _ _ _ o tom razdvajanju, ali se nije izašlo ususret

posljednjih i ranijim zahtjevima Hrvatske za pretvaranje mandata u efikasniji

kako bi se ispunio Vanceov plan i rezolucije VS-a. I mislim da zbog toga

Hrvatska mora odgovorno i s punom ozbiljnošću preispitati svoj konačni stav

prema mandatu, prije svega mislim da to mora učiniti hrv. sabor koji, čujem, je

zakazan sutra i koji će ozbiljno shvatiti ovaj izvještaj i stav Hrvatske.» Merlić:

«Već dosad u odnosima Hrvatske i VS-a, Boutrosa Ghalija i UN-a bilo je

nekoliko ovakvih, rekli bismo situacija koje su navješćivale možda neke oštrije

postupke jedne i druge strane. međutim do sad se uvijek Hrvatska prilagodila i

pristala je na, rekli bismo, manje ustupke, a očekivala je uvijek u nekakvoj

budućnosti bolji rezultat. Jeli ovaj put isto moguća situacija da se Hrvatska

povuče i da pristane ne nešto što joj ne odgovara. Dakle, drugim riječima, grubo

rečeno ide li možda hrvatska na neki blef?» Nobilo: «Mislim da mi nismo

blefirali ni u posljednja dva slučaja. Mislim da smo ipak u zamjenu dobili nešto

što možda nije toliko vidljiva _ _ _ _ _ , to je međunarodno pravno definiranje

statusa okupiranih područja. Posljednjim, ono što sad Palestinci i Izraelci rade

temelji se na rezolucijama VS-a od prije 20 godina. One su, znači, u

međunarodnom pravu čvrsto sjele, međutim Hrvatska sada kada ima to rješenje,

želi naprosto riješiti problem tim i sličnim načelima. Moramo ovaj put sasvim

92

odlučno reći da, ili će doći promjena mandata pa će VS zauzeti takvu odluku

koja je mnogo oštrija i jača od ovog izvješća generalnog tajnika, ili će Hrvatska

biti primorana da otkaže gostoprimstvo, dakle, snagama UN-a, naravno

otvarajući mogućnost da, ako dođe do involviranja trupa u Bosni, da se onda

zadovolji i naš zahtjev da NATO trupe svojom stabilnošću i snagom uđu i u

Hrvatsku da bi primijenile rezolucije VS-a i Vanceov plan. Naravno to bi bila

sasvim druga situacija i značila bi de facto napuštanje postojećeg koncepta,

odnosno mandata.» Merlić: «G. Nobilo, još jedno pitanje. Kakva je sada dalje

procedura? Tko, dakle, služeno ulaže prosvjed? Hoće li to biti predsjednik u

nedjelju il' se možda već kakav dokument predao nekome? Kome i kada se

možda očekuje odluka o tom našem prosvjedu?» Nobilo: «Naravno da sabor ima

konačnu odluku o stavu prema izvještaju Boutrosa Ghalija i mislim da je to

potrebno zato da bi se vidjelo da li iza bilo koje odluke stoji cijela Hrvatska, sve

njezina vlast – ne samo vlada nego i parlament. I javnost ako hoćete. Mislim isto

tako da je važno naglasiti da postoje razlike u pristupu između sekretarijata koji

bi htio prebaciti odgovornost dijelom na hrvatsku, dijelom i na VS za daljnje

poteze i da je sada loptica u dvorištu VS-a. Mi ćemo maksimalno nastojati prije

konačne odluke o mandatu da utječemo na odluku VS-a svojim stavom i mi

ćemo naravno biti dosljedni u tome….. Postoji mogućnost da VS donese odluku

da uz gl. 7. ipak odluči ipak da zadrži mandat, ali time preuzima veće

odgovornosti u agresivnijem nametanju o primjeni mandata i time se dovodi u

poziciju koja bi bila u velikoj mjeri bez presedana da eventualno djeluje mimo

volje…….. Na čijem teritoriju postoje mirovne snage. I mislim da je bilo to

samo primjera radi osim zemljama kao što je Somalija i Bosna gdje nikakva

centralna vlast ne funkcionira.» Merlić: «Imate li možda neke naznake kada se

očekuje definitivna odluka VS-a.» Nobilo: «Mi smo ovdje zaustavili svaku

odluku dok se o tome ne izjasni hrv. sabor i hrv. vlada i ostavili smo mogućnost

da pred. Tuđman u zadnjim kontaktima VS-om s generalnim tajnikom vidi što

zapravo, kako izaći iz ove situacije i dali je VS spremno imati drugačiji pristup

93

nego što ga najavljuje i nudi u posljednjem izvještaju gen. tajnik.» Merlić: «Još

samo jedno pitanje, a to je kakve su reakcije danas bile, ako ih je uopće bilo u

zgradi UN-a u New Yorku na ove vijesti iz Hrvatske?» Nobilo: «Pa mi več

imamo vrlo intenzivne konzultacije sa svim članicama VS-a. Mi pripremamo

našu delegaciju koja u najvećem sustavu dolazi, diplomatski pripremamo teren

tako da se doista, kao što ste vi rekli zadnji put, ne bi pomislilo kako Hrvatska

želi neke manje ustupke i da blefira. Mi ovaj put dosita ne blefiramo i mi

moramo ili napraviti značajan proboj u ovom procesu, ili odgovorno donijeti

odluke koje će nam omogućiti da i dalje svim legitimnim sredstvima, bilo

pregovorima, bilo upotrebom sile, razriješimo problem jer je strategija Srbije

očito u tome da dobije veći dio Bosne, da se polako izvlači iz sankcija i izolacije

da bi onda zamrznula naš konflikt na godinu dvije i onda se osnažena okrenula

protiv Hrvatske. to hrv. niti smije, niti može riskirati.» Merlić: «Ipak još samo

jedno pitanje budući da se tema nadovezuje ne temu. To je: Koliko je utjecaj,

ako ga uopće ima, ovih pregovora posljednjih koji su održani na ovom brodu,

nosaču aviona «Invisible» u Jadranu, na eventualno razrješenje ove situacije s

UNPROFOR-om u Hrvatskoj?» Nobilo: «Veliki, jer ako do mira dođe i do

potpisivanja, onda svi su izgledi da će NATO ući u Bosnu da bi primijenio taj

sporazum, a on ne može riskirati da ga blokiraju nekakvi lokalni odmetnici mora

početi primjenjivati plan. naravno, to bi moglo dovesti do novog obrasca, do

nove situacije u kojoj bi i Hrvatska mogla biti ono za što se mi zalažemo-isto

tako tretirana. Međutim, to se mora dogoditi i mi stalno upozoravamo i

pregovarače i VS da ne samo razgovarati o Bosni, a zanemarivati jednako veći

ili još teži problem….»

94

NOVI PRIOLOG 7. 10. 1993., HTV, Dnevnik

SLIKA + TON:

Izetbegovićeva izjava u New Yorku.

U KADRU: Alija Izetbegović

«Držim da bi inicijativa o obnavljanju londonske konferencije koja bi riješila

sve probleme na području bivše Jugoslavije dobro došla.» Na pitanje postoji li

mogućnost konfederacije između BIH i Hrvatske kaže: «Ako Hrvatska podnese

takav prijedlog, mi ćemo ga razmotriti. Ali ja sam predložio da naša bosanska

republika i hrv. republika u Uniji republike BIH budu jedno zajedničko područje

i taj prijedlog još uvijek je na snazi.» Naglasio je i kako prihvaćanje ženevskog

plana dolazi u obzir samo ako se u njemu učine trajne izmjene.

NOVI PRILOG 7. 10. 1993., HTV, iz BIH

SLIKA:

HVO na položaju,

ispaljivanje razorene

kuće….

TEKST:

Tijekom dana musl. vojska je napadala položaj

HVO-a na planini Čabulji, sjeverno od Mostara

na što su branitelji žestoko uzvratili. Napadi na

Vitešku crtu obrane koji su započeli popodne

traju i u večernjim satima. Na području Viteza

palo je više od 100 projektila. Granatiran je i sam

grad. Tri su civila poginula, a 7 ih je ranjeno. Na

području Novog Travnika 1 osoba je poginula, a

jedna ranjena. Ne prestaju topnički napadi n

Lepenicu i Volujak s musl. položaja na Grabu.

Odbijen je napad na Donje Žeželevo u

Kiseljačkoj općini.

95

NOVI PRILOG 21. 10. 1993., Dnevnik, HTV, iz BIH

SLIKA:

Ulične borbe-G.

Vakuf, Mostar-

oslobođeni Muslimani,

hrv. izbjeglice iz

Kaknja, HVO-u u

Čitluku na seminaru.

TEKST:

Musl. vojska silovito je napala položaje oko

Žepča, napadi su odbijeni. Borbe se vode i na

području Gornjeg Vakufa gdje musl. pokušavaju

zauzeti dijelove grada pod nadzorom HVO-a.

Sukladno dogovoru o razmjeni zatočenika u

Mostaru Hrvati su još sinoć Muslimanima

predali 50 zatočenika, dok musl. strana još

uvijek nije oslobodila zatočene hrvate iz istočnog

dijela grada. Prolaz konvoja u okome su zatočeni

Hrvati ne dopuštaju Muslimanske žene. Jučer

pristigli Hrvati iz Kaknja razmještaju se u

mjestima Herceg-Bosne. U organizaciji

međunarodnog komiteta Crv. križa u Čitluku je

održan seminar za časnike HVO-a zbornog

područja J I Hercegovina. Teme su bile međ.

hum. pravo, ženevska konvencija i ratno pravo.

NOVI PRILOG 12. 11. 193., HTV, Dnevnik

Čitano: Stiglo priopćenje u kojemu stoji da je predsjednik Tuđman na prijedlog

komisije za pomilovanja jučerašnjom odlukom o pomilovanju oprostio

izdržavanje kazne određenom broju osoba građana RH srpske nacionalnosti koje

su pravoćno osuđene za krivično djelo pripremanja oružane pobune protiv RH, a

koje nisu okrvavile ruke. U priopćenju stoji kako je svojim aktom milosti predsj.

96

Tuđman uvažio zamolbe za oprost od izdržavanja kazne koje su te osobe,

prethodno razmijenjene, iz Beograda uputile predsjedniku RH iskazujući

odanost RH u kojoj žele živjeti zajedno sa svojim obiteljima i koju smatraju

svojom domovinom.

NOVI PRILOG 12. 11. 1993. Dnevnik HTV

Najava: Iz ureda pred. HR Herceg-Bosna priopćavaju kako je na osnovi njegove

zapovjedi za zapovjednika glavnog stožera HVO-a imenovan gen. puk. Ante

Roso. Na osobni zahtjev dužnosti je razriješen dosadašnji zapovjednik general

bojnik Slobodan Praljak.

SLIKA:

HVO na položaju,

vojnici oko Zemunice,

oštećen Crveni

Toranj….

TEKST:

Napadnuto područje Viteza i Žepčko. Na

Kiseljačkoj bojišnici nakon civilnih hrv. žrtava

danas snažni kontraudar postroji HVO-a: crte su

pomjerene u korist HVO-a, zaplijenjeno je

naoružanje. Na području Tomislavgrada i

Uskoplja stalno je koncentriranje musl. snaga. U

Mostaru stalne provokacije.

NOVI PRILOG 12. 11. 1993., Slikom na sliku, HTV

Vijesti dana: Pred. Tuđman oprostio izdržavanje kazne odr. Broju osoba građana

RH srp. nacionalnosti. Nakon 5-satnih razgovora u Sarajevu Granić i Siljadžić

dogovorili o ponovnom susretu na kojem će utvrdit prekid vatre između hrv. i

musl. snaga.

97

SLIKA + TON:

Gen. bojnik Slobodan Praljak više nije zapovjednik Gl. stožera HVO-a. U

Kiseljaku oslobođen dio općine Fojnice i zarobljeno nešto oružja i streljiva. U

napadu na Vitez korištene granate s klorom.

NOVI PRILOG 18. 11. 1993. HTV, iz BIH

SLIKA:

Karta područja

Fojnice; Ranjenici u

bolnici u Lašv. Dolini;

Bolnica u Mostaru –

stigla hum. pomoć;

Uskoplje – pucnjave

po ulicama, HVO,

porušene kuće; Split-

ranjenici dovezeni

helikopterima.

TEKST:

U sr. Bosni najjače borbe na području Fojnice

musl. vojska pokušava probit obrambene crte

HVO-a na Bašinom brdu kako bi nadzirale važnu

prometnicu Fojnica-Kiseljak. Tijela 9 ubijenih

od ukupno 42 masakrirana civila iz Vreških sela

isporučena su HVO-u Kiseljaka. Svi ubijeni su

civili. U Lašvanskoj dolini nije bilo većoh

sukoba, ali u bolnici i umiru ranjenici jer

nedostaju lijekovi i sanitetski materijal. Pozivaju

se liječnici dragovoljci. Tehničke ekipe u pratnji

UNPROFOR-a zbog pucnjave s musl. položaja

morali su odgoditi popravak dalekovoda Zenica-

Busovača tako da sela u Lašvanskoj dolini i dalje

nemaju struje. U bolnici mira u Mostaru pristigla

hum. pomoć iz Njemačke prikupljena od

Bavarskog stanovništva. Postrojbe HVO-a pod

kontrolu su stavile selo Vrse, jako Mus. uporište

98

kod Uskoplja u samom gradu stalno napadaju

projektilima i snajperima. U Split 3 helikoptera

hrv. ratnog zrakoplovstva dovezla 70-tak

ranjenik HVO-a uglavnom iz Kiseljaka i Vareša.

Kiseljačka bolnica je prepuna i radi u teškim

uvjetima.

NOVI PRILOG 24. 11. 1993., HTV, Slikom na sliku

SLIKA + TON:

Glavne vijesti: predsjednik Tuđman prihvatio poziv min. vijeća EU na sastanak

u Ženevi. Sastanak će se održati 29. studenog u Palači Naroda.

Milošević, Karadžić i Izetbegović potvrdili dolazak u Ženevu.

Konvoj hum. pomoći koji je nakon mjesec dana zastoja krenuo iz

Tomislavgrada stigao u Zenicu. UNPROFOR će od nove godine smjeti pucati

ako netko zaustavi transport hum. pomoći, vojnici će pratiti konvoje u oklopnim

vozilima.

Vojni promatrači UN-a izvješćuju da Bos. Srbi i danas topništvom napadaju

Maglaj i Olovo. Snažne borbe tijekom noći i na području Uskoplja i Fojnice

gdje su postrojbe HVO-a napredovale potisnuvši Muslimane.

NOVI PRILOG 24. 11. 1993., HTV, iz BIH

Najava: «U Franjevačkoj bolnici u Novoj Bili stanje je dramatično. U bolnici je

90 bolesnika, a ostali su zbog slabog grijanja razmješteni po privatnim kućama.

Nužna je hitna evakuacija 50 teških ranjenika.

99

SLIKA + TON:

U Franjevčkom samostanu u Fojnici Muslimnai su prekjučer ubili Gvardijana

Fra Nikicu Miličevića i vikara Fra Leona Migića. Musl. vodstvo nije dozvolilo

niti da se tijela dvojice ubijenih prenesu u Kiseljak-pokopani su uz samostan.

Snimka Miličevića kad je blagoslovio zastavu Fojničke brigade HVO-a «Josip

Ban Jelačić»

U KADRU: 20. 12. 1992. Miličević

«U ovom času stoji pred nama sveti i veliki zadatak da vjekovnu čežnju hrv.

naroda pretočimo u istinu. Da smo mi Hrvati oni koji se baštine gruntovno pravo

na ovu ovdje zemlju i nikome je nećemo dati ni dopustiti da nama upravlja u

ime nekog ili nečega. Mi imamo to pravo i to nam pravo od sada pa nadalje

nitko ne smije uzeti. Kad spomenem ljude. Uvijek je bilo ljudi u hrv. narodu i

danas ih ima. A ja vam s ovog mjesta poručujem jednu istinu: U ime onih

veterana dolje i u ime sloga znanja povijesti, oružje koje ste dobili nikome ne

predajte za živu glavu dokle god ne imademo crno na bijelo napisano da je ovo

naša zemlja i da nam je nitko niti smije niti može oduzeti. Molim se Bogu za

vas, za sve nas, da nas Bog čuva, štiti i brani na ovom svetom putu, a vas molim

da dostojanstveno po imenu čovjeka velikana hrv. povijesti, Josipa Jelačić

doslovno i dosljedno držite ono što je našim očevima i djedovima uvijek bila

svetinja: poštenje i čast. Da zato borimo se, da to nastojimo uvesti u svoje

redove i da nastojimo postići taj ideal.» Fra Ivan Pervan vodio je molitvu

(prosvjed) zbog ubojstva dvojice franjevaca.

U KADRU: Žena

«Tražimo da UNPROFOR obezbijedi nesmetan izlazak svih Hrvata, isporuku

mrtvih tijela naših Hrvata koji su ostali, koji su ubijeni od strane Muslimana.»

100

NOVI PRILOG 10. 12. 1993., HTV, Dnevnik

SLIKA:

Bolnica u Novoj Bili,

liječnici previjaju

ranjenu djevojčicu,

drugi ranjenici,

kamioni koji kreću za

Bosnu, vozači, Ganić.

TEKST:

U franjevačkoj bolnici u Novoj Bili nalazi se 84

teška ranjenika, od toga 12 djece. Zbog

nemogućnosti njihova evakuiranja samo jučer

preminula su trojica. Od 70 000 stanovnika koji

žive pod opsadom Muslimana brine samo 7

liječnika. 37 teretnjaka, 324 tone pomoći krenulo

je u Novu Bilu i Bosnu Srebrenicu. Među

vozačima kamiona mnogo je dobrovoljaca-ne

očekuju neprilike, samo se boje loših vremenskih

uvjeta.

U KADRU: Sloboda Praljak

«Doslovce 10 000 ljudi je ovo dalo. Snaga tih ljudi i _ _ _ _ _ _ _ ta ideja je

dobra u brizi za Hrvate srednje Bosne, omogučava upravo da ja danas kažem još

jedno: da smo produžili ciljeve ovog konvoja i da konvoj više ne ide samo za

Novu Bilu nego će dio ići za bolnicu u Zenici, u skladu sa našim vrijednostima

da se pomognu bolnice bez obzira na vjeru i naciju.»

NOVI PRILOG 10. 12. 1993., HTV

Čiitano: Zapad je upozorio hrvatsku kako postoji mogućnost da se suoči sa

sankcijama ne obuzda li se snage bosanskih Hrvata koje blokiraju hum. pomoć

namijenjenu civilima u Bosni. Ljudi s terena, pripadnici UNPROFOR-a danas u

Zagrebu potvrđuju kako ima povremenih ometanja hum. konvoja, no kako to

čine sve tri sukobljene strane. Glasnogovornik UNPROFOR-a Bret Lodge

101

spominjući 2 incidenta kod Gornjeg Vakufa u kojima je, prema njegovim

riječima, HVO otvorio vatru na vozila UNPROFOR-a ipak je objasnio: Hrv. je

zapovjednik priznao da je do toga došlo zbog loše informiranosti njegovih ljudi

na terenu.

NOVI PRILOG 10. 12. 1993., HTV

SLIKA + TON:

PRESS o zaustavljanju hum. konvoja.

U KADRU: Bret Lodge

«To je politički i vojni problem. UNPROFOR, UNHCR ali i UN osudit će

svakog tko koristi hum. konvoj kao oružje u ovako ozbiljnoj situaciji. Jer

situacija u BIH je itekako ozbiljna. Dolazi zima, a posljedice će biti još

ozbiljnije.» Stanje u Hrvatskoj je džentlmentsko. Jer u svim zaštitnim sektorima

postignuti su džentlmenski sporazumi. Posljednji je postignut u sjevernoj UNPA

zoni. Koje su koristi?

U KADRU: Bernard Jacobs

«Kao prvo ponovni prelasci na prijelazu Turan te uspostava vrućih telefonskih

linija. Sve je to preduvjet za postizanje trajnog prekida vatre, a pripreme su u

tijeku.» Jacobs u svom izvještaju kao mjesto pregovora navodi Knin, glavni grad

RSK. Je li riječ o pristojnosti prema Srbima ili o neznanju?

NOVI PRILOG 10. 12. 1993., HTV

Čitano: Predsjednik HZ Herceg-Bosne Mate Boban donio slijedeću odluku: 2.

bezuvjetno i jednostrano raspustiti sve zatočeničke centre na području HR

Herceg-Bosne. 2. vlada HR Herceg-Bosne i sva nadležna tijela izvršit će ovu

102

odluku do 17. 12. 1993. Boban je donio odluku i o utemeljenju i imenovanju

članova predsjedničkog vijeća koje će u njegovoj odsutnosti i spriječenosti

obavljati tekuće poslove iz njegove nadležnosti. Imenovani su Pero Marković,

Mile Akmadžić, Mr. Vladislav Pogarčić, Krešimir Zubak, Ivo Živković, Mr.

Jozo Martinović, Perica Jukić, gen. puk. Ante Roso i Ivo Lozančić.

KRAJ KAZETE

103