du pont analiza.docx
TRANSCRIPT
FAKULTET ZA
BIZNIS I TURIZAM
BUDVA
Finansijska analiza
,,Finansijska analiza poslovanja hotelskih korporacija putem Du Pont Analize”
Profesor:Prof. Dr. Ivo Županović
Student:Luka Martinović 06/12
Budva, 2014
SADRŽAJ:
UVOD..............................................................................................................................................2
1. POJAM, PREMET I CILJEVI FINANSIJSKE ANALIZE...............................................3
2. ANALIZA FINANSIJSKI IZVJEŠTAJA.............................................................................4
3. VERTIKALNA I HORIZONTALNA ANALIZA...............................................................5
3.1. Horizontalna analiza .............................................................................................................5
3.2. Vertikalna analiza..................................................................................................................6
4. ANALIZA OSNOVNIH FINANSIJSKIH INDIKATOR (POKAZATELJA)..................6
5. DU PONT ANALIZA..............................................................................................................7
5.1.Du Pont analiza kroz tri koraka......................................................................................................9
5.2.Du Pont analiza kroz pet koraka....................................................................................................9
6. DU PONT ANALIZA NA PRIMJERU HOTELSKE KORPORACIJE.........................12
6.1.Hayatt..........................................................................................................................................126.2.Hiltton .........................................................................................................................................156.3. Marriot........................................................................................................................................18
ZAKLJUČAK..............................................................................................................................20
LITERATURA.............................................................................................................................22
2
UVOD
Osnovni cilj rada jese da predstavi značaj finansijske analize za poslovanje, konkretnije u domenu hotelske djelatnosti i uopšteno turitma. Rad nastoji da prilaže kocept finansijske analize, kao osnov za uspješno poslovanje i konkurentnost na tržištu i načine na koje se ona primjenjuje, ujedno i gde. Dodatno, ciljevi rada jesu isticanje značaja i prepoznavanje finansijske analize, kao jednog od najvažnijih resursa i potencija u poslovanju preduzeća na turbulentnom tržištu, ali i značaj upravljanja finansijama u ostvarenju vizije, misije i strategijskih ciljeva i pravaca razvoja u preduzećima.
Ovaj rad će kroz nekoliko poglavlja objasniti šta je i kako se primjenjuje finansijska analiza. Na početku će se prikazati osnovni stavovi i teorije koje objašnjavaju pojam finansijske analize. Dalje će se opisati koji je predmet istraživanja finansijske analize i ujedno koji su ciljevi finansijske anačize. Neizbežni dio finansijske analze jesu finansijski izvještaji bez kojih se ona ne može uopšte izvršiti, tako da če i o njima biti riječi. Od analize prvih finansijskih izvještaja razvilo se mnogo teorija, pristupa i tehnika analize koji i danas nalaze primjenu u svakodnevno poslovanju. Analize kao što su horizontalna i vertikalna, koje predstavljaju osnov sagledavanja i ujedno početak većine finansijskih analiza, će se u radu opisati. Neizbježno je i prisustvo indikatora/pokazatelja poslovanja, koji nam nude uvid u osnovne poslovanja i njegovo sagledavanja putem jednostavnih računica. Likvidnost, ekonomičnost, aktivnost, levridž i slč. Pokazatelji su opisani u radu i neizbježna su komponenta finansijskih izvještaja. Fokus cjelokupnog rada je oko Du Pont analize, koja se u radu primjenjuje i na praktičnom primjeru, tačnije, na primjeru tri svjetci poznate hotelske kompanije, Hayatt, Hiltton i Marriot. Ovaj dio rada će nam omogućiti da saznamo šta je Du Pont analiza, kada je ona prvi put primjenjivana, na koji način se došlo do nje i kako i se ona primjenjuje, ujedno, šta nam ona nudi. Njeno detaljno sagledavanje će omogućiti već pomenuti praktični primjer.
Za izradu projektnog rada korišćene su metode analize i sinteze, metoda kalasifikacije, metoda deskripcije, metoda kompilacije, komparativna metoda. U izradi djela rada veznog za primjenu finansijske analize na primjeru hotelskih kompanije, odnosno Du Pont analize hotelskih kompanija, korišćene su sledeće metode: metoda studije slučaja, metoda posmatranja, metoda brojenja, metoda mjerenja, matematička metoda, statistička metoda, komparativna metoda.
3
1. POJAM, PREMET I CILJEVI FINANSIJSKE ANALIZE
Finansijska analiza predstavlja proces evaluacije kompanija, projekata, budžeta kao i drugih
finansijski povezanih entiteta kako bi se utvrdila mogućnost za investiranja. Najčešće,
finansijska analiza se koristi za određivanje stanja nekog entiteta, da li je on stabilan, solventan,
likvidan i da li je doboljno profitabilan da bi se u njega investiralo. Kada posmatramo određenu
kompaniju, finansijska analiza će se najčešće fokusirati na bilans uspjeha i stanja, kao i izvještaj
o novčanim tokovima. Dodatno, jedno važno područije finansijska analize uključuje
sagledavanje predhodnog kompanijskog poslovanja radi ocjene budućeg performansa kompanije.
Za uspešno poslovanje preduzeća i uspešno obavljanje revizije neophodno jepoznavati osnovne
postavke analize finansijskih izveštaja. Suština definisanja pojmaanalize finansijskih izveštaja
nalazi se u shvatanju da analiza treba da podvrgneposmatranju, ispitivanju, oceni i formulisanju
dijagnoze onih procesa koji su sedesili u kompaniji i koji se kao takvi nalaze sažeti i
opredmećeni u okviru finansijskihizveštaja. Finansijska analiza predstavlja iscrpno “istraživanje,
kvantifi ciranje,deskripciju i ocenu finansijskog statusa i uspešnosti poslovanja preduzeća.”1
Iz prethodne definicije proizlazi da su predmet analize finansijski izveštaji,konkretno, godišnji
izveštaj kompanije, koji sadrži bilans stanja, bilans uspeha,izveštaj o tokovima gotovine, izveštaj
o promenama na kapitalu, napomene iizveštaj revizora.Pošto dobro organizovano računovodstvo
obezbeđuje sistematsku i hronološkuevidenciju poslovnih transakcija i drugih događaja, ono
obezbeđuje i zaokruženusliku efekata poslovnih transakcija u obliku godišnjeg izveštaja.
Godišnji izveštajje stoga postao zakonom i regulativom propisana obaveza za kompanije, a
samimtim i predmet analize.2
Ciljevi analize finansijskih izveštaja mogu se podeliti na opšte i posebneciljeve. Opšti ciljevi
odnose se na sagledavanje zarađivačke sposobnosti (rentabilnosti,profi tabilnosti, uspešnosti)
kompanije i finansijskog položaja (statusa)kompanije, njezinih novčanih tokova i promena na
kapitalu u cilju pružanja informacijakorisnicima (naručiocima) analize.3
S obzirom da su korisnici finansijske analize stejkholderi, tako se i posebniciljevi analize fi
nansijskih izveštaja odnose na zadovoljavanje informacionihpotreba stejkholdera. Kada
1 2 3Goranka K., Ekonomsko finansijska analiza, Univerziter Singidunum, Beograd, 2007., strana 5.
4
govorimo o stejkholderima, najznačajniji su investitoriu akcije (equity investors) i kreditori
(bond investors, banks), odnosno oni korisnicikoji obezbeđuju kapital kompaniji i kao takvi
omogućavaju da kompanijabude poslovno sposobna.
Posebni ciljevi analize finansijskih izveštaja mogu se posmatrati i nadrugačiji način,
respektovanjem Međunarodnih računovodstvenih standarda/Međunarodnih standarda
finansijskog izveštavanja (MRS/MSFI).Prema Okviru Međunarodnih računovodstvenih
standarda/Međunarodnihstandarda finansijskog izveštavanja, osnovni cilj računovodstva je da
pruži informacijeo sposobnosti preduzeća da stvara novac i ekvivalente novca, kao i
informacijeo proceni dinamike i izvesnosti stvaranja novca.
2. ANALIZA FINANSIJSKI IZVJEŠTAJA
Proces evaluacije i pregleda finansijskih izvještaja kompanije, radi dobijanja saznanja o
finansijskom statusu kompanije i radi omogućavanja efektnijeg donošenja odluka, je analiza
finansijskih izvještaja. Analiza zasebnih podataka finansijskih izvještaja ne nudi mnogo prostora
za uvid u poslovanje kompanije. Analiza finansijskih izvještaja je metod ili proces koji uključuje
set različitih tehnika za evaluaciju rizika, performansa, finansijskog statusa, kao i u prosperiteta
kompanije.3
Međusobno spajanje podataka i porđenje nudi širok spektar mogućnosti za sagledavanje
poslovanja kompanije. Poređenje podataka iz predhodnih godina stvara osnovu za sagledavanje
budućeg poslovanja. Poređenje naših podataka sa istim podacima konkurencije nam može pružiti
šansu za smanjenje konkurencije pa i preticanje konkurencije u nekim sferama poslovanja.
Dobro sprovedena finansijska analiza izvještaja će pružiti bolji uvid menadžmentu na poslovanje
i omogućiti im bolje donošenje odluka, takođe, stackeholderi će imati mnogo bolji uvid, kao i
ostala lica uključena u poslovanje kompanije.4
Analizom finansijskih izvještaja se bavi niz pravnih pa i fizičkih lica, stackeholderi, kao što su
kreditni i kapitalni investitori, vlada, javnost i donosioci odluka unutar kompanije. Svaki
stackeholder ima razčičite interese i shodno sa time koriste različite metode i tehnike. Npr.
Kapitalni investitori su zainteresovani za dugoročnu profitabilnost kompanije ili možda za
održivost i rast dividendi. Kreditori sa druge strane žele da se osiguraju da kompanija može da 33 4http://www.investopedia.com/terms/f/financial-statement-analysis.asp/., Analiz finansijskih izvještaja., 2012.
5
plati ponuđenu kamatu, itd. Najčešće metode koje se koriste za analizu su ujedno i fundametalne
metode analize, kao što su: horizontalna i vertikalna, Du Pont analiza, kao i finansijski odnosi.
3. VERTIKALNA I HORIZONTALNA ANALIZA
Analiza finansijskih izvještaja kompanije uz pomoć vertikalne i horizontalne analize može
mnogo pomoći u razumevanju performasa kompanijske prošlosti, sadašnjosti pa i budućeg
performansa. Kada je riječ o poređenju između horizontalne i vertikalne analize, jedno mora biti
jasno oni imaju različite pristupe analize finansijskih izvještaja ali zajedno oni omogućavaju
jasniju i mnogo precizniju sliku nekih elemenata izvještaja i njihovih veza koje može nisu tako
posmatrane.
3.1. Vertikalna analiza
Ova analiza pokazuje određene bilanse pozicije kao 100%, nakončega druge pozicije u bilansu
prikazuje kao procenat osnovne pozicije. Vertikalna analiza bilansa stanja pokazuje količinu
određenih pozicija kao procenat ukupne aktive. Kod bilansa uspjeha svaka pozicija se predstavlja
kao procenat ukupne prodaje. Npr. Račun novca bilansa stanja je $8,000 a ukupna sredstva su
$100,000. To bi znčilo da novčani račun učestvuje sa 8,0%. Slično tome, kamata neke kompanije
može biti $50,000 a ukupni prihod $1,000,000. To bi značilo da kamata ima udio u ukupnim
prihodima od 5.0%. 5
Finansijski izvještaj u formatu vertikalne analize se drugačije naziva common size statment. Oni
su korisni kako pi prikazali godišnje promjene kompanije, razlike između kompanije ili radi
poređenja sa prosjekom te industrije. Dve kompanije u istoj industriji mogu imati znatno različite
procentualne veličine u vertikalnim analizama, kao i sa prosjekom za tu industriu.
Npr, ZYX kompanija ima ukupan prihod od $500,00 a kompanija XYZ ima ukupan prihod od
$5,000,000,000. Troškovi kamate za ZYX je $25,000 to znači da je to 5% njihovog ukupnog
prihoda. Isti trošak kod XYZ je 300,000,000 što vodi ka učešću tog toška sa 6% u ukupnim
prihodima. Iako su različize veličine, troškovi kamate obe kompanije su slični.
3.2. Horizontalna analiza
556http://www.brighthub.com/office/finance/articles/118967.aspx/., Using Horizontal with Vertical Analysis to Provide a Larger Financial Picture., 2011.
6
Ova analiza obuhvata analizu podataka ili grupe podataka tekuće i prethodne godine. Ova analiza
omogućava njihovu međusobnu komparaciju, radi mjerenja odstupanja. Svaka pozicija izvještaja
se može predstaviti kao procentualni rast ili pad u odnosu na isti podatak prethodne godine. Npr.
potraživanja na računu kratkoročnih obaveza na bilansu stanja za 2009 godinu su $5,000,000. Na
kraju 2010 isti račun ima završni iznos od $7,500,000. Kada se ove dve pozicije porede, vidi se
da je došlo do rasta za $2,500,000. Procentualno to bi bio rast od 50%. Postavljanjemo tekućeg
finansiskog izvještaja pored prerdhodnog, ili poređenjem internih izvještaja, omogućava
analitičaru i kompaniju da imaju mnogo bolju perspektivu na performas kompanije. Manje
promjene za mnoge kompanije nisu alarmantni podaci, mada veće i obimnije promjene mogu
predstavljati značajan problem za njihovo buduće poslovanje. Iz predhodnog primjera je zapažen
rast za 50% na bilansnoj poziciji. Razlog za to može biti rast prodaje kompanije za 50%, što i
nije razlog za brigu za većinu kompanija. Dok ako bi prodaja kompanije iznosila svega 10% u, a
može doći do iznenadnih plaćanja računa ili dugovanja koji može dovesti do manja novca za
operativno poslovanje kompanije. To može prouzrokovati povećanje u kratko i dugo-ročnom
potraživanju kako bi se prikupio novac.7
4. ANALIZA OSNOVNIH FINANSIJSKIH INDIKATOR
(POKAZATELJA)
Kada govorimo o analizi finansijskih izveštaja, ona se, u suštini, poistovećuje sa
analizompomoću finansijskih pokazatelja (koeficijenata, indikatora). Pokazatelji su odnosi
izmeđudve veličine izražen u prostoj matematičkoj formuli. Pokazatelji imaju svoju vrednost
samoako su pravilno interpretirani. Interpretacija pokazatelja se obavlja uvek u odnosu na
nekopravilo, standard ili normu. Finansijski indikatori su jako korisni metodi za sprovođenje
brzih analiza finansijskih izvještaja. Postoje četri glavne kategorije: pokazatelji likvidnosti,
pokazatelji profitabilnosti, pokazatelji aktivnosti i pokazatelji levridža.8
Pokazatelj likvidnosti se koristekako bi se odredilokoliko je brzokompanija u stanju da
pretvorisredstva u novacukolikoimafinansijskepoteškoćeilibankrotira. U suštini, to je
sposobnostkompanije da ostane u poslu.
77http://www.brighthub.com/office/finance/articles/118967.aspx/., Using Horizontal with Vertical Analysis to Provide a Larger Financial Picture., 2011.88 http://en.wikipedia.org/wiki/Financial_statement_analysis/., Financial ratio analysis., 2014.
7
Najčešćipokazateljisukoeficjenttrenutnelikvidnosti i indekslikvidnosti.
Koe.trenutnelikvidnosti se dobijakad se sredstvapodelesatrenutnimobavezama i
mjerikoliko je likvidnostineophodnozaotplatuobaveza.
Indekslikvidnostipokazujekolikobrzokompanijapretvarasredstva u novac, dobija se:
(potraživanja x dani do likvidnosti) + (inventar x dani do likvidnosti)/Potraživanja +
inventar.
Pokazatelji profitabilnosti su indikatori koji demonstriraju koliko je kompanija
profitabilna. Neki popularni pokazatelji su break eve poin i koe.bruto profita. Break even
tačka služi za kalkulaciju količine novca koja mora kompanija da generiše kako bi došli
do break even tačke sa svojim troškovima. Koe.bruto profia se dobija: (ukupni prihod –
nabavni troškovi)prihod. Ovaj pokazatelj nam ukazuje na buduće prihode.
Pokazatelji aktivnosti su mjere uz pomoć koje se prikazuje koliko dobro menadžemnt
upravlja resursima kompanije. Dva česta indikatora su račun plaćanja prometa i račun
potraživanja prometa. Ovi pokazatelji pokazuju koliko je vremena potrebno kompaniji da
otplati obaveze i koliko dugo je potrebno kompaniji da dobije isplate.
Pokazatelji levredža pokazuju koliko se kompanija oslanja na dugovanje u odnosu na
fond. Veoma čest indikator levridža je odnos duga prema kapitalu. Ovaj pokazatelj
ukazuje na volju menadžmenta da koristi dug sa finansiranje operativnih funkcija. Dobija
se: (dugoročna potraživanja + kratkoročna potraživanja + lizing)/Kapital.
5. DU PONT ANALIZA
Du pontalanizailidrugačijenazvana Du Pont model je finansijskipokazateljkoji se temeljina ROE
(stopapovratakapitala) i koja se koristiradianalizekompanijinihmogućnosti da povećasvoju stop
povratakapitala. Drugim riječima, Du Pont analiza nam omogućava da ROE rastavimo na
nekoliko komponenti, kako bi smo objasnili na koji način kompanija može poboljšati svoju
povratnu stopu za investitore i koji od pokazateljanajviše utiče na ROE.
ROE je jako značajan pokazatelj, jer je on često najgledanija brojka iskusnih investitora. To je
veoma jako mjerilo kompanijine sposobnosti da stvara vrijednost za svoje akcionare. Ipak, ova
brojka može biti jako varljiva i bez adekvatne metode rastavljanja njenih komponenti, investitori
mogu poverovati da je kompanija dobra za investicije iako ona nije.
8
Najprostija metoda za dobijanje ROE-a, zahtjeva samo dva podatka: NETO Prihod I
Kapitalakcionara.
ROE=NETO Prihod/KapitalAkcionara
Ukoliko se ovabprojkapoveća, najčešće jeto dobar znak za kompaniju jer to znači da se stopa
povrata za akcionare povećava. Problem je taj da ROE može jednostavno rasti jer kompanija
preuzima više duga, samim tim i snižava akcionarski kapita. Ovo bi rezultiralo u povećanju
kompanijskog levridža, što može biti dobra stvar, ali u istoj ruci bi učinilo akciju mnogo
riskantijom.9
Kako bi se izbjegle bilo kakve pretpostavke, dodatni uvid u ROE je potreban. 1920 godine Du
Pont korporacija je kreirala analizu koja omogućava dodatni uvid u ROE, putem nešto
kompleksinje jednačine. Du Pont analiza pokazuje uzrok promjena kod brojki.
Postoje dvije varijante Du Pont analize: originalna jednačina sa tri koraka i produžena jednačina
sa pet koraka. Du Pont analiza u tri korakarastavljaROE u tri vrlobitnekomponente
Tri ključne komponente su:
- Operativnaefikasnost, koja se mjeriprofitnommaržom
- Efikasnostkorišenjasredstava, koja se mjerstopomobrtasredstava
- Finansijskilevridž, koji se mjerimultiplikatoromkapitala
5.1. Du Pont jednačinakroz tri koraka
Kadauzmemo ROE jednčinu: ROE= NETO prihod/Kapitalakcionara i
kadagapomnožimojednačinusa (prodaja/prodaja), dobijamo:
ROE=(NETO Prihod/Prodaja)*(Prodaja/Kapitalakcionara)
99http://www.investopedia.com/articles/fundamental-analysis/08/dupont-analysis.asp/., Decoding DuPont Analysis., 2014.
9
Sadakadasmorazdvojili ROE nadvekomponente:prva je netoprofitnamarža, a druga je
pokazateljestopeobrtakapitala. Sadakadapomnožimo (sredstva/sredstva), dolazimodo Du Pont
analize u tri koraka:
ROE = NETO Profitna marža (NETO Profit/Ukupan Prihod) * Ukupna stopa obrta
sredstava (Ukupan prihod/Ukupna Sredstva) * Multiplikator kapitala (Ukupna
Sredstva/Kapital)
Nakon rastavljanja ROE na njegove tri komponente, sagledavanje poslovanja kompanije postaje
mnogo jasnije. Ukoliko se kompanijin ROE poveća zvog rasta profitne marže ili obrta sredstava,
to je jako dobar znak za kompaniju. Ipak, ako je multiplikator kapitala razlog rasta i ako je
kompanija već ima već dovoljno levridža, to jednostavno čini stvari mnogo riskantnijim. Ako
kompanija dobija višak levridža, akcija možda dobije više diskont uprkos rasta ROE. Kompanija
može imati i premalo levridža. U ovakvim situacijama to je znak da kompanija mnogo bolje vodi
svoj menadžment, odnosno svoj levridž.1010
Iako se kompanijin ROE ne mijenja analiza na ovaj način može biti jako korisna. Predpostavimo
da brojke kompanije kao i ROE ostanu nepromjenjeni. Du Pont analiza može prikazati da su
NETO profitna marža u obrt sredstava opali, dva negativna znaka za kompaniju, i jedni razlog
zvog kojeg je ROE ostao isti je povećanje levridža.
1010http://www.investopedia.com/articles/fundamental-analysis/08/dupont-analysis.asp/., Decoding DuPont Analysis., 2014.
10
5.2. Du Pont jednačina kroz pet koraka
Petostepena ili produžena Du Pont jednačina razdvaja neto profitnu maržu nadalje. Od trostepene
jednačine, porast profitne marže, obrta sredstava i levridža će povećati ROE. Petostepena
jednačina pokazuje da porast levridža nije uvjek indikator za porast ROE.
Pošto je broj NETO profitne marže NETO prihod, ovo se može navesti kao prihodi prije
oporezivanja (EBT) tako što pomnožimo trostepenu jednačinu sa 1 i oduzmemo sa stopom
poreza:1111
ROE=(EBIT/Prihodi od prodaje)*(Prihodi od prodaje/Sredstva)*(Sredstva/Kapital)*(1-
stopa poreza)
Ovu jednačinu možemo raslčaniti još jedanput, jer su prihodi prije oporezivanja predstavljaju
prihode prije operizivanja i kamate minus kompanijini troškovi kamate.
ROE=[(EBIT/Prihodi od prodaj)/(Prihodi od prodaj/Sredstva)-(Troškovi
kamate/sredstva)]*(Sredstva/Kapital)*(1-stopa poreza)
Ova jednačina nam omogućava sagledavanje ROE sa nešto šite perspektive.
ROE=[(operativnaprofitnamarža)*(stopa obrta sredstava)-(kamatna
stopa)]*(multiplikator kapitala)*(poreska stopa zadržavanja)
Ukoliko kompanija ima visoke troškove potraživanja, njeni trškovi kamate sa većim dugom bi
umanjili pozitivne efekte levridža.
Jednačina u tri i u pet koraka su obe jako dobre i pružaju dublji uvid u razumevanje
kompanijinog ROE putem analize stvari koje se zapravo mijenjaju, naspram analite samog
pokazatelja. Kao i uvjek kod finansijskih izvješraja kompanije podaci se trebacu uporediti sa
podacima prethodne godine i sa podacima konkurencije.
Npr. kada posmatramo dve slične kompanije, jedna može imati niži ROE. Putem petostepene
jednačine, možemo videti da li njen ROE nizak zbog: zamisli kreditora da je kompanija rizična i
1111http://www.investopedia.com/articles/fundamental-analysis/08/dupont-analysis.asp/., Decoding DuPont Analysis., 2014.
11
zbog togaa dobija visočiju kamatnu stopu, ili jer je kompanija sa menadžerskog aspekta lošija i
ima levridž koji je previše nizak, ili kompanija ima visoke troškove koji se smanjuju njenu
operativnu maržu. Indetifikovanje ovakvih uzroka nam daje bolje saznanje o kompaniji i na koji
način je treba vrednovati.
Du Pont analiza se koristi i bilansom stanja kao i bilansom uspjeha kako bi sprovela analizu. Kao
rezultat, kupovina sredstava, akvizicije, ili neke manje promjene mogu promjeniti ROE
kalkulaciju. Mnogi analitičari koriste prosječne brojke sredstava i kapitala akcionar kako bi
namjestili dezorjentaciju, ovakvim pristupom se ishod bilansa stanja predpostavlja što na dužim
stazama nije održivo za kompaniju. Jednostavna kalkulacija ROE može biti laka i ujedno može
govoriti dosta, ali ne pruža cjelokupnu sliku. Ako je kompanijin ROE niži od njenih kokurenata,
trostepena i petostepena analiza može pokazati gde ne uspeva kompanija da posluje efikasno.
Ujedno nam može pokazti na koji način kompanija uspeva da bude lider na tržištu i kako posluje
efikasno. Svakako, Du Pont analiza znatno pomaže u deteljnom sagledavanu pokazatelja ROE.
Na osnovunekeodovih tri komponenti se može mjeriti kompanijin performans u povećanju stope
ROE putem održavanja visoke profitne marže, povećanjem obrta sredstava ili rukovođenjem
sredstava efikasnije, bolje „levridžovanje“.
Svaka kompanija pripada izvesnoj industriji, ujedno, ROE nije jednak za svaku industrijiu.
Svakako, da i unutar industija postoje variranja u okviru ROE, a i njegovih komponenti, mada
suština je da svaka industija ima okvirni prosjek ukupnog ROE i njegovih zasepnih pokazatelja.
Razvrstavši ih prema visokim stopama komponenti ROE-a, karakteristike su sledeće:1212
- Idustrije sa visokom profitnom maržom
Visoka profitna marža je karakteristična npr. za proizvođače firmirane garderobe, jer se
znatna mjera njihovih prihoda oslanja na prodaju sa visokim maržama u odnosu na
ukupnu prodaju. Za firmirane brendove, povećanje ukupne prodaje bez žrtvovanja mraže
može biti krucijalno.
- Visoka stopa obrta sredstava
Oređene vrste maloprodajnih objekata mogu imati jako niske profitne marže prodaje i
realtivno mederativan levridž. U kontrastu, prodavnice prehrambenih proizvoda mogu
1212http://en.wikipedia.org/wiki/DuPont_analysis., 2015.
12
imati visoku stopu obrta, prodavši znatnu količinu svojih sredstava tokom godine. ROE
takvih kompanija može biti jako zavistan od performansa matrice, stime se obrt sredstava
kod ovakvih kompanija jako pažljivo analizira na znakove prevelikog ili premalog
performansa. Npr. Iste količine prodaje više prodavnica je indikator da firma generiše
znatno veći profit od postojećih prodavnica (nasuprot povećanju performansa putem
otvaranja novih prodavnica).
- Industije visokog levridža
Neki sektori, kao što su sektor finansija, oslanjaju se na visoki levridž kako bi generisali
znatnu količinu ROE-a. Dok bi druge industrije gledale na visoke nivoe levridža kao
neprihvatljivi rizik.
6. DU PONT ANALIZA NA PRIMJERU HOTELSKE KORPORACIJE
U teorijskom dijelu rada je jasno naznačena upotreba kao i značaj Du Pont analize. Suština je
svugde iste bilo koja industrija da je u pitanju, ROE se „rastavlja“ na svoje tri komponente,
profitnu maržu, koeficjent obrta sredstava i multiplikator kapitala, sto nam omogućava da
sagledamo poslovanje kompanije i da zaključimo šta najviše utiče na poslovanje kompanije.
U ovom primjeru, će se uz pomoć Du Pont analize, analizirati tri velike hotelske korporacije,
Hayatt, Hilton i Marriot, nihovo pojedinačni poslovni učinak, odakle ga generišu, kao i
međusobna komparacija podataka sve tri kompanije.
6.1. Hayatt
Kapital 4,627,000.00 4,769,000.00 4,811,000.00
Obaveze 3,516,000.00 3,408,000.00 2,819,000.00
Sredstva 8,143,000.00 8,177,000.00 7,630,000.00
Prihodi od Prodaje 4,415,000.00 4,184,000.00 3,949,000.00
NETO Prihod 369,000.00 206,000.00 66,000.00
EBT 525,000.00
321,000.00 95,000.00
EBIT 596,000.00
386,000.00 165,000.00
Tabela 1.
13
U datoj tabeli se nalaze osnovne brojke koje pokazuju tok poslovanja kompanije. Iz njih možemo
zaključiti da kompanija Hayatt ima pozitivnu stopu rast svih parametara u periodu od 2012-2014
godine. Jedini izuzetak je kapital preduzeća, koji je u navedom periodu imao slabiji pad. Pad
kapitala, kako vidimo iz priloženog, nije uticao na pad poslovanja, tačnije, stop NETO prihoda se
uvećala od 2012 godine kad je iznosila $66,000,00 za $303,000.00 i došla do konačne cifre od $
369,000.00. Zaključakkojimože da se izvučeiz toga je taj da je
kompanijauspjelauzsvojneznatnoumanjenikapit, da generiševisočije NETO prihode, što bi
prosotorečenoznačilo da je uspjelabolje da iskoristisvojkapital.
Profitnamarža = NETO/P.Prihod 8% 5% 2%Return On Asset = NETO/Sredstva 5% 3% 1%Returtn on Equity = NETO/Kapital 8% 4% 1%
Tabela 2.
Tabela prikazuje tri osnovna pokazatelja produktivnosti kompanije dobijeni njihovom
najednosavnijom jednačinom. Vidimo, da je profitna marža kompanija tokom tri prikazane
godine porasla, što se i može zaključiti na osnovu većih stopa prihodovanja. ROE i ROE su
takođe doživeli stopu rasta za ovaj vremenski period. Ovi pokazatelji prikazani ovako ne govore
puno, barem ne nude načajne detalje koji omogućavaju sagledavanje ovih parametara iz drugih
uglova.
ProfitnaMaržaKoeficijentObrtaUkupnihSredstava Multiplikatorkapitala
NETO/P.Prihod P.Prihod/Sredstva Sredstva/Kapital ROE12/31/201
2 0.02
0.52 1.59 1%
12/31/2013
0.05
0.51 1.71 4%
12/31/2014
0.08
0.54 1.76 8%
Tabela 3.
Tabela. 3 prikazuje najednostavniji vid Du Pont analize u tri koraka.Prvi pokazatelj profitna
marža nam ukazuje, koliko zapravo kompanija od svakog dolara prodaje zadži u obliku dobiti.
Visoka profitna marža je indikator da je kompanija jako profitablina i da ima dobru kontrolu nad
svojim troškovima. Hayattov NETO prihoda jeste u rastu tokom ovog perioda, ali uz jako nisku
14
profitnu maržu. Iz prikazanog, možemo zaključiti da je kompanija Hayatt u 2014 godini, imala
$0.08 NETO prihoda na $1 ukupnog prihoda. Svakako, ukoliko bi kompanija uspela da
iskontroliše svoje troškove i uspjela da održi stabilnu stopu rasta NETO prihoda tokom godina,
zasigurno bi i profitna marža rasla uz njih.
Što se tiče drugog pokazatelja, obrta sredstava, to je indikator koji nam pokazuje koliku količinu
ukupnog prihoda koji smo akumulirali naspram jednog dolara sredstava. Ovo je pokazatelj koji
nam daje uvid u efikasnost kompanije u realizovanju svojih sredstava. Ukoliko je ovaj pokazatelj
visok, to bi značilo da kompanija generiše više ukupnog prihoda naspram jednog dolara
sredstava. Za kompaniju Hayatt bi značilo da je ona imala u 2014 godini, $0.54 ukupnog prihoda
na 1$ njenih sredstava. Ako bismo uporedili njenu maržu sa obrtom sredstava vidimo da Hayatt
veliki dio svog poslovanja može pripisati efikasnom realizovanju svojih sredstava. Ipak, standard
za ovu industriju je obrt sredstava od 0.52 tko da se kompanija Hayatt nalazi u domenu efikasnog
prihodovanja u odnosu na sredstva za ovu industriju.
Zandnji pokazatelj formule, multiplikator kapitala nam pokazuje odnos kompanijininh sredstava
naspram njenog kapitala. Multiplikator kapitala je mjerilo njenog finansijskog levridža.
Kompanije mogu finansirati kupovinu novih sredstava putem duga ili putem emisije akcija.
Visok multiplikator kapitala ukazuje da je veliki dio kompanijskih sredstava finansiran putem
duga. Kod kompanije Hayatt multiplikator u 2014 godini iznosi 1.76, što znači da je nivo duga
kompanija prilično nizak. Otprilike, oko 17% sredstava se finansira putem duga, dok se 83%
sredstava finansira putem investicija, odnosno putem akcionara. Što bi značilo da je kompanija
Hayatt jako konzervativna kada je upitanju prikupljanje duga.
Na kraju, radi sumiranja slike o kompaniji Hayatt, možemo reći da je ona uspeva da povećava
svoj NETO prihod tokom prikazanog perioda a da pritom ima nižu profitnu maržu, uz adekvatno
korišćenje svojih sredstava, barem u skladu sa standardima ove industrije i bez akumuliranja
velikog duga. Ono što bi bila opcija za buduće poslovanja kompanije, jeste razmatranje
mogućnosti za prikupljanjem većeg duga, jer visočija stopa levridža je zanemarljiva ukoliko
kompanija posluje profitabilno i ukoliko efikasno koristi svoja sredstva, tada je, kako je već
naglašeno visočija stopa dug prihvatljiva. Visoka profitabilnost je takođe dokaz da menadžment
dobro upravlja dugom, pošto je dug mnogo jeftiniji od emisije akcija, ovo je prilično prihvatljiva
strategija za dalji razvoj kompanije Hayatt.
15
6.2. Hilton
12/31/2014 12/31/2013 12/31/1012
Kapital $ 4,752,000.00
$ 4,363,000.00
$ 2,301,000.00
Obaveze $ 21,373,000.00
$ 22,199,000.00
$ 24,765,000.00
Sredstva $ 26,125,000.00
$ 26,562,000.00
$ 27,066,000.00
Prihodi od Prodaje
$ 10,502,000.00
$ 9,735,000.00
$ 9,276,000.00
NETO Prihod $ 673,000.00
$ 415,000.00
$ 352,000.00
EBT $ 1,147,000.00
$ 698,000.00
$ 573,000.00
EBIT $ 1,765,000.00
$ 1,318,000.00
$ 1,142,000.00
Tabela 4.
U prethodnom primjeru kompanije Hayatt, svi pokazatelj osim kapitala su prikazali znatnu stopu
rasta. Tabela. 4 nam prikazuje onsovne podatke o poslovanju kompanije Hiltton. Posmatranjem
podataka možemo zaključiti da je kod izvesnih podataka prisutan primjetan rast ili slabiji pad, pa
i rezultati koji variraju. NETO prihod, pokazatelj koji je mnogima najvažnije mjerilo poslovanja
kompanije, kod kompanije Hiltton ima u posmatranom periodu rast za $321,000.00 od 2012
godine kada je NETO prihod iznosio $352,000.00 na cifru od $673,000,00 u 2014 godini.
Interesantno je, da je kompanija Hiltton uspjela da tokom godina ostvari veći NETO prihod a da
pri tome umanji, ne u znatnoj mjeri, svoje obaveze. Kompanija Hyatt sa druge strane imala je
rastuću stopu obaveza u posmatranom periodu i to u nešto značajnijoj mjeri.
Profitnamarža = NETO/Sales 6% 4% 4%Return On Asset = NI/A 3% 2% 1%Returtn on Equity = NI/E 14% 10% 15%
Tabela 5.
Tabela (br) nam pokazuje osnovne pokazatelje poslovanja za kompaniju Hiltton. Ako bi smo ove
parametre uporedili sa parametrima prethodne kompanije, prvo što primjećujemo je da
kompanija Hiltton ima nešto slabiju profitnu maržu kao i ROA, ali zato ima mnogo povoljniji
ROE.
16
Profit MarginaKoeficijentObrtaUkupnihSredstava Multiplikatorkapitala
NETO/P.Prihod P.Prihods/Sredstva Sredstva/Kapital ROE12/31/201
2 0.04
0.34 11.76 15%
12/31/2013
0.04
0.37 6.09 10%
12/31/2014
0.06
0.40 5.50 14%
Tabela 6.
Već pomenuta profitna marža u ovom primjeru je slična prethodnom. Kompanija Hiltton je u
2014 godini ostvarila $0,06 NETO prihoda na $1 svojih ukupnih prihoda.Ovo bi se moglo
okarakterisati kao jako nisko, ali postoji velika reazlika izmedju BRUTO marže i u ovom
primjeru prikazane NETO marže. Stopu BRUTO marže dobijamo kada bruto prihod podelimo sa
ukupnim prihodom. Ovaj pokazatelj, odnosno njegov rezultat je znatno veća cifra za razliku od
NETO marže. Međutim, u potrebe prikazne Du pont analize koristi se samo NETO marža za prvi
korak kalkulacije, koja je iznosila 6% u 2014 godini, 2% manje od utvrđenog standarda za
hoteljerstvo u 2014 godini, od 8% u. NETO marža, barem u pogledu standarda često varira, tako
da je u jednom periodu 2014 godine iznosila 4.59% a dolazila je čak i do 15.28%. Industrijski
standardi su jako bitni, naručito tokom Du Pont analize gde se svaki od tri navedana podatka
treba uporediti sa standardima za tu industriju, radi sagledavanje parametara kao cjeline, kao dio
ukupnog tržišta, radi poređenja sa konkurencijom. Sve to, da bi smo utvrdili je smo li ispred ili
iza njih u pogledu posmatranih parametara.
Koeficjent obrta sredstava za posmatrani period nije imao značajnih promjena. U 2014 godia
stopa obrta sredstava iznosila je 0.34 što bi značilo da kompanija Hiltton ostvaruje $0.34 prihoda
na $1 svojih sredstava. Standard za hoteljerstvo a i uopšteno za uslužnu djelatnost, je stopa od
0.53 u tom slučaju kompanija Hiltton ima stopu obrta sredstava manju za 0,19 od inustrijskog
standarda. Možda ne djeluje kao velika razlika, ali je ova stopa jako značajna jer predstavlja
koliko efikasno rukujemo našim sredstvima. Za kompaniju Hiltton se može reći da upravlja
svojim sredstvima niže od standarda za hoeljerstvo i da je brojka od 0.34 više u domenu neke
duge idustrije, kao što su udružena preduzeća.
Poslednji parameter multiplikator kapitala nam daje informacije o već pomenutom levridžu,
koliko se zapravo kompanija oslanja na dug kako bi finansirala svoja sredstva. Primjetna je jako
17
velika razlika kod sredstava ovih tri kompanija. Hiltton ima za otprilike $18,621.000.00 više
sredstava od druge dvije hotelske kompanije u 2014 godini, što je ukupno $26,125,000.00
sredstava. Sredstva kompanije Hiltton se za posmatrani period nisu značajno promjenila, ali sa
druge strane jeste kapital. U 2012 godini kapital je iznosio $2,301,000.00 a naredne godine se
povećao za $2,062,000.00 i iznosio je u 2013 godini $4,363,000.00. U 2012 godini finansijski
levridž kompanije Hiltton je iznosio 11.76 što je ekstremno visoko i što znači da su oni
akumulirali jako veliku količinu duga, odnosno većina njihovog finansiranja sredstava zasnivalo
se na dugu. Iste godine, ROE je iznosio 15% pa je jasno da je najveći uticaj na ROE imao visoki
levridž. U narednoj 2013 godini kapital kompanije, kako je već spomenuto, je porso na
$4,363,000.00 a stopa finansijskog levridža je opala za čak 5.67 i bila je 6.09. Te godine ROE je
opao na 10% uzrok za to je pad levridža koji je prezhodne godine bio najveći zaslužnik za
visočiju stopu ROE-a. Naredne 2014 godine stopa levridža se još smanjila, ovoga puta u nešto
manjoj mjeri i iznosila je 5.50 što je prilično prihvatljivo u odnosu na stopu od prije dvije godine.
U 2014 goidni ROE se povećao na 14%, uzrok za to je bila veća profitna marža, koja je te godine
porastla na 6%
.Već je spomenuto u prethodnom primjeru kompanije Hayatt, da je dug dobra opcija za
kompanije koje posluju efikasno, jer se sa dobrim poslovanjem može ostvariti veći prihod a i
ujedno se može otplatiti dugovanje. Ono što se može zaključiti je da je kompanija Hiltton
akumulirala jako veliku količinu duga na početku posmatranog perioda. Ipak, zbog njenog
efikasnog poslovanja ona je uspjela da ostvari veći prihod u narednoj godini i da smanji stopu
levridža. Pomenuti rast se nastavio i na narednu godinu i može se vjerovatno očekivati za naredni
period ukoliko se održi visoki nivo poslovanja. Ujedno, nakon smanjenja njenog levridža opala
je i nešto veča stopa ROE-a, ali se zbog efikasnog poslovanja i veće marže ponovo povećala.
18
6.3. Marriot
12/31/2014 12/31/2013 12/31/1012
Kapital $ 2,200,000.00
$ 1,415,000.00
$ 1,285,000.00
Obaveze $ 9,065,000.00
$ 8,209,000.00
$ 7,627,000.00
Sredstva $ 6,865,000.00
$ 6,794,000.00
$ 6,342,000.00
Prihodi od Prodaje
$ 13,796,000.00
$ 12,784,000.00
$ 11,814,000.00
NETO Prihod $ 753,000.00
$ 626,000.00
$ 571,000.00
EBT $ 1,088,000.00
$ 897,000.00
$ 849,000.00
EBIT $ 1,203,000.00
$ 1,017,000.00
$ 986,000.00
Tabela 7.
Kompanija Marriot po datoj tabeli ima stabilan rast svih podataka u prikazanom periodu.
Marriot, u poređenju sa prethodne dve hotelske kompanije ima najveći NETO prihod i to u
svakoj od posmatranih godina. U 2014 goidni NETO prihod kompanije je iznosio $753,000.00
čak je 2012 i 2013 godine imao veće NETO prihode od Hayatta i Hilttona zajedno za posmatranu
godinu.
Profitnamarža = NETO/Sales 5% 5% 5%Return On Asset = NI/A 11% 9% 9%Returtn on Equity = NI/E 34% 44% 44%
Tabela 8.
Po osnovnoj formuli, profitna marža je skoro ista kao kod prethodne dve kompanije, stim što se
profitna marža u posmatranom periodu kod Marriota nije menjala već je ostala ista. ROA i ROE
sa druge strane su znatno visočiji kod Marriota, što bi značilo da oni bolje upravljaju svojim
sredstvima i kapitalom.
19
Profit MarginaKoeficijentObrtaUkupnihSredstava
Multiplikatorkapitala
NETO/P.Prihod P.Prihods/Sredstva Sredstva/Kapital ROE12/31/201
2 0.05
1.86
4.94 44%
12/31/2013
0.05
1.88
4.80 44%
12/31/2014
0.05
2.01
3.12 34%
Tabela 9.
Kod kompanija Marriot profitna marža za posmatrani period nije imala nikakvih promjena. Ona
iznosi 0.05 što znači da Marriot ima $0.05 NETO prihoda na $1 ukupnog prihoda. Kada bi smo
poredili datu profitnu maržu sa standardom sa hoteljerstvo u 2014 godini to bi značilo da je ona
odstupala za 3% od standarda od 8%. Ipak, ako bismo suzili perspektivu, profitna marža je bila u
skladu sa stndardom u 4 kvartalu 2014 godine, kad je stndard iznosio 4.59%. Profitne marže su
kao i ostali pokazatelji Du Pont analize predmeti stalnih varijacija, zbog obimnosti poslovanja a i
opšte obimnosti industrije, u ovom slučaju hotelske.
Stopa obrta sredstava je imala izvesne varijacije u posmatranom periodu, pa je u 2014 godini
iznosila 2.01 što bi značilo da je Marriot ostvarivo $2.01 prihoda na $1 svojih sredstava.
Standard za hotelsku djelatnost ke stopa obrta sredstava od 0,54. Uporedivši ovu stopu sa
stopama druge dvije kompnije vidimo da Marriot ima jako izraženu stopu obrta sredstava koja
nije karakteristična za ovu industriju. Po ovome Marriot je najefikasniji od sve tri kompanijeu
generisanju prihoda u skladu sa svojom sredstvima.
Multiplikator kapitala Marriota imao je opadajući karakter za posmatrani period. U 2012 godini
je bio najviši sa 4.94 zatim u 2013 je iznosio 4.80 i konačno u 2014 godini je iznosio 3.12. Kao i
kod stope obrta sredstava, multiplikator kapitala je neuobičajno visok, sobzirom da se radi o
hotelkoj djelatnosti. Sličnost za cjelokupne parametre kompanije Marriot jeste visoka stopa
ROE-a koja je 2012 i 2013 godine iznosila 44% dok je 2014 godine opala na 34%. Sagledavanje
parametar po godinama, možemo zaključiti da je u svim periodima najveći uticaj na ROE vršila
visoka stopa levridža. U 2012 i 2013 godini ona je omogućila visočije stope ROE od 44% dok,
uzrokovano padom levridža u 2014 godini na 3.12, stopa ROE-a je opala za 10% na 34%.
20
ZAKLJUČAK
Suština projektnog rada je u prikazivanju finansijske analize, kroz teorisjku analizu pojma kao i
kroz njegovu implementaciju na konkretnom primjeru. Takođe, rad je imao i za cilj pojašnjenje
pojma finansijske analize, koja je njena funcija i u kojim sferama današnjeg poslovanje doseže.
Predstavljena je njena osnovna primjena i povezanost safinansijskimizvještajima, bilans stanja,
bilans uspjeha i izvještaj o novčanom toku, bez kojih se finansijska analiza ne može sprovesti.
Značaj finansijskih izvještaja je neosporan, koriste se za osnovnu horizontalnu i vertikalnu
analizu pa do kompleksnije Du Pont analize koja je u radu obrađena teorijski i na primjeru.
Finansijska analiza nam daje mogućnost za dobije finansijskih pokazatelja/indikatora koji
pružaju sliku u stanje ekonomskih i finansijskih parametara, kao što su likvidnost, zaduženost,
ekonomičnost, aktivnosti kompanije i drugi. To su jednostavne jednačine koj za uzvrat pružaju
jako značajne podatke, koji su osnov za dalje analize ili sagledavanje poslovanja pa i osnov za
eventualne promjene.
Nije dovoljno za analizu samo pregled sospstvenog poslovanja, vec je nužan i pregled poslovanja
konkurenata. Mi možemo na osnovu naših poslovnih rezultata i idikatora reći da smo profitabilni
ili da imamo pozitivni rast u tekućcoj u odnsu na prethodnu godinu, ali to nije dovoljno, barem
ne na današnjem tržištu. Moramo jednake napore usmeriti u analizu tržišta kao cijeline, a i
konkurenata kao zasebnih fatora, da bi smo utvrdili kako da ostvarimo prednost. Kompanije koji
su lideri na tržištu nisu uspjele da postignu tu poziciju samo kroz praćenje sopstvenog poslovanje
i poboljšanje istoimenog, već kroz stalne analize konkurenata. U praktičnom dijelu rada vidimo
kako putem Du Pont analize „razbijamo“ jedan od osnovnih pokazatelja profitabilnosti ROE i
sagledavamo šta ga generiše. Ako bi tako kompanija sagledavala svoju konkurenciju, mogla bi
da sazna zašto je ona uspješnija od nje i na koji način. Ovo svakako ne važi samo za Du Pont
analitu, već i za i finansijske indikatore a i drugi niz finansijskih alat. Dodatno, osim konkurenata
za sagledavanje poslovanja su korisni i industrijski standardi. Oni bi npr. kompaniji koja se tek
razvija i koja želi da bude u koraku sa ostatkom, omogućavaju poređenje vlastitih podataka sa
standardima, kako bi sagledali šta treba da unaprede kako bi bili u skladu sa tržištem, pa i kao da
ostvare konkurentsku prednost.
21
Kao sublimacija cjelokupnog rada, treb naglasiti da je finansijska analiza zastupljena u svim
sferma današnjeg poslovanja, od manjih preduzeća kojim upravlja jedno lice, preko većih
pravnih lica, pa sve do multinacionalnih korporacija koji su lideri na tržištu. Poznavanje tehnika
odnosno vrsta analiza i načina njihove primjene, je krucijalno za sagledavanje poslovanja kako bi
se iz datih analiza, mogli izvućo zaključci koji bi vodili ka efektivnijem i efikasnijem
poslovanju. Finansijska analiza nije samo alaz za sagledavanje ostvarenog-prethodnog
poslovanja,već ona omogućava stvaranje mnogo šire slike koja bi trebala da je fokusirana na
stalnom poboljšanju poslovnih aktivnosti i koja bi trebala da omogući kompanijama stabilnu
odnosno održivu stopu rasta.
22
LITERATURA
Goranka K., Ekonomsko finansijska analiza, Univerziter Singidunum, Beograd, 2007.
http://www.investopedia.com/
http://www.brighthub.com/office/finance/
http://en.wikipedia.org/
23