Časopis Visoke poslovne škole Libertas - ožujak 2009. broj 2.

ww

w.v

ps-li

bert

as.h

r

Kava s PredsjednikomRepublike

Intervju: prof. dr. sc. Ivo Andrijanić, urednik Zbornika

Intervju: prof. emeritus dr. sc. Božidar Jelčić

Intervju: Ivan Ratkić

ožujak 2009.2

Jedna misao o novinstvu, kao uvod i poruka

Uredništvo

IMPRESSUM

Broj 2, ožujka 2009.

IZDAVAČVisoka poslovna škola Libertas Trg J. F. Kennedyja 6b HR-10000 Zagreb Tel.: 01/ 2323 377 Faks: 01/ 2315 581 E-mail: poslovna.skola@libertas.hr WEB: www.vps-libertas.hr

DEKANmr. sc. Gojko Ostojić

UREDNIŠTVOGlavni urednikmr. sc. Milan Papić

Zamjenik glavnog urednikamr. sc. Nebojša Stanić

Izvršna urednicaHelena Šlogar, bacc. oec.

Grafički urednikHrvoje Vražić

LekturaMaja Vlašić

FotografDomagoj Badrov

IlustracijeMarko Uremović

NovinariJana Miletić, Sandra Maros, Helena Knežević, Marijana Filipović, Maja Ko-jundžić, Petra Turec, Tin Pilat, Zvoni-mir Roža, Šerif Memedi, Nino Delija.

PRIPREMA ZA TISAKDomino dizajn d.o.o.Josipa Strganca 2HR-10 090 ZagrebTel.: 01/3864-896

Naklada2000 komada

Svaki časopis ima neku namjenu, za koju ga neka grupa ljudi osmišljava, oblikuje i predočava čitatelju na sud i

ocjenu. Čini se da je najvažnije da časopis „prođe“ kod čitatelja. A kako to postići? Na-ravno, ne ide uvijek sve prema zamislima i željama. U odrađivanju životnih zadaća, počesto negdje nešto “zapne”. Često sami uzrokujemo životne zastoje i probleme, a nekad nam puteve želja i uspjeha određuju usputne slučajnosti ili neke tuđe slagalice. Novinstvo se ostvaruje kroz pisanu riječ, kroz sročenu rečenicu i osmišljeni članak.Riječ je moć, a rečenica je vladarica dija-loga i uspjeha. Riječju osuzimo i nagradi-mo. Riječju objasnimo i pokudimo. Riječju približimo i udaljimo. Riječju zaratimo i izmirimo. A što tek možemo učiniti nizom riječi i rečenica koje osmislimo, koje spari-mo i posložimo? Tako obično nastaju pri-če, članci, izvještaji. Tako nastaju predlošci vijesti. Tako nastaju pisane zanimljivosti. Tako nastaje ponuda za čitanje. I sve tako, dan za danom, tjedan za tjednom, isklju-čujući inspiraciju, a nudeći izvještajnu ruti-nu, nastaje novinstvo. Informacija, bilo dnevna ili periodična, mora biti snažna, istinita, zanimljivo slože-na i provjerljiva. Ona ne smije biti obmana i kratkotrajni trač.U tom kontekstu, počesto postavljamo pi-tanje - kako prepoznati istinu u članku? Jed-nostavno, sasvim jednostavno. Ravnajući se prema imenu onoga koji piše i prema nazivu glasila u kojemu nešto piše. Jer pisanjem isti-ne, one teške istraživačke, stvaraju se kultne novine i novinari klase klasičnih pisaca.

Kakve mi veze imamo s ovom pričom? Ako ništa drugo, zaslužili smo ovakav uvod jer izdajemo časopis. Mi smo isto „ta novinar-ska branša“. Slijedimo istinu, ne vrijeđa-mo nikoga, pokušavamo stvoriti obrazac tematskih cjelina i oblik informativnog, zabavnog i poučnog časopisa. Zar to nije puno? A namjera je, isto tako, stvoriti stal-nost i prepoznatljivost ovih novina. Okupiti studente novinarskog dara koji umiju čitati još nenapisano i spojiti svoja saznanja i ta-lente u pisani izraz. Cijela ova priča garantira da smo prepo-znali strukturu novinarskog izraza i izvje-štavanja. Pišući opušteno, napajajući se potrebnim znanjima, zaokružit ćemo u do-gledno vrijeme željenu zamisao o izgledu i sadržaju našega glasila. Pa sve u životu mijena jest. Sve se dorađuje, sve raste, sve postaje, sve se gubi i sve opet nastaje. U tome je čar. Čar mijena i stvaranja u nepre-stanom prepletaju.Libertas news će razveseljavati čitatelje i uvijek će ponuditi neko novo otkriće. Po-neku zanimljivu priču o profesorima ili stu-dentima sportašima. Bit će tu i autentičnih „kišonovskih“ humoreski i nekih poučnih članaka zbog kojih ćemo poželjeti sačuvati zbirku svih brojeva ovog lista. Da, potrebno nam je vrijeme, kao i svima, kao i onima koji su tek počeli studirati, kao i onima koji su tek počeli stvarati nešto drugo, negdje drugdje. A sada, počastimo se ovim drugim izdanjem časopisa „Libertas news“.

Zamjenik gl. urednikaNebojša Stanić

Kava s Predsjednikom Republike

3ožujak 2009.

Piše Goran Trbojević

Studenti Visoke poslovne škole Libertas predvođeni dekanom, prodekanom za nastavu i prodekanom za međunarodnu suradnju svoja su uobičajena međusobna druženja subotom po zagrebačkim kafićima zamijenili druženjem na Pantovčaku, u Predsjedničkim dvorima, uz kavu s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem.

ožujak 2009.4

Zagreb, subota, 25. listopada 2008.Studenti Visoke poslovne škole Liber-tas predvođeni dekanom, prodekanom

za nastavu i prodekanom za međunarodnu suradnju svoja su uobičajena međusobna druženja subotom po zagrebačkim kafićima zamijenili druženjem na Pantovčaku, u Pred-sjedničkim dvorima, uz kavu s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem. Predsjednikovom pojavom u dvorani za pri-jam prisutna trema je isparila u trenu. Po zajedničkom fotografiranju, Predsjednik Re-publike s pažnjom je saslušao poruke koje su mu studenti uputili, osvrnuvši se pritom na razdoblje u kojem živimo. Napomenuo je kako upravo ova generacija građana Re-publike Hrvatske ima zadatak i cilj “odraditi milenijski pothvat ulaska zemlje u kojoj živi u zajednicu europskih zemalja”. Predsjednik je naglasio kako je postojanje EU neophodno radi sprječavanja svih sukoba na području Eu-rope, a jedino stabilna i prosperitetna Europ-ska unija može biti pravi partner Sjedinjenim Američkim Državama.Unatoč ograničenom vremenu koje su stu-denti imali na raspolaganju, mogli su od Predsjednika Republike čuti kako je na da-našnjoj generaciji građana Republike Hrvat-ske prihvatiti i pokrenuti europski koncept poslovanja koji za rezultat ima zadovoljstvo obiju strana (partnera) obavljenim poslom. „Jedino obostrano zadovoljstvo partnera u poslovnom poduhvatu može biti poticajno okruženje svakom poduzetniku“, naglasio je Predsjednik. Studenti Visoke poslovne škole Libertas upoznali su Predsjednika i njegove savjetni-ke s dvama problemima koji tište ne samo njih već i sve studente koji završavaju struč-ne studije u Republici Hrvatskoj: jedan od problema je mogućnost nastavka studija na nekom od sveučilišnih studija, a drugi je pro-blem neprepoznatljivost stručnih naziva koji se stječu završetkom studija. Predsjednik je naglasio kako svi studiji trebaju biti otvoreni za sve one koji se žele obrazovati, naravno,

ukoliko ispunjavaju uvjete za pristup, a vrije-me koje je pred nama, pokazat će ispravnost strateške odluke o uvođenju Bolonjskog procesa i vrlo će brzo tržište rada pokazati kvalitetu koju nova paradigma studiranja sa sobom donosi.Očito su studenti Libertasa dojmili Predsjed-nika, jer su, što je rijetkost, nakon kave imali priliku razgledati Predsjedničke dvore u prat-nji predstojnika kabineta koji je dao kratak povijesni osvrt o samom objektu.Dugujemo neizmjernu zahvalnost gosp. Me-siću koji nas je velikodušno primio te još jed-nom razbio sve predrasude o nepristupačno-sti vodećoj političkoj figuri države.Studenti su Predsjedniku zahvalili na gosto-primstvu uručivši mu prvo izdanje Zbornika radova Visoke poslovne škole Libertas.I na kraju, Predsjednik je na pitanje kako se postaje predsjednikom države odgovorio: “Prije svega se od Vas traži da ste dobri u ono-me u čemu djelujete, tada imate mogućnost svoje horizonte proširiti djelovanjem u širem okruženju. Na to trebate, da biste bili uspješ-ni, nadovezati strast prema samom poslu te

Poruka predsjednika Mesića je da gajite strast prema poslu i okružite se najboljim mogućim suradnicima.

se u upravljanju okružiti najboljim mogućim suradnicima.”Posjet Pantovčaku bilo je neponovljivo isku-stvo. Počinju pripreme za put u Washington; predsjednik Obama je sljedeći domaćin.Poštovani gospodine Predsjedniče, bila nam je čast!

Predsjednik Mesić odgovara na pitanja studenata

Najbolja kava u Zagrebu

Zbornik radova u vrijednim rukama

Zajednička fotografija na prijemu kod Predsjednika

5ožujak 2009.

Dekan Visoke poslovne škole Libertas potpisao je memorandum s britan-skim sveučilištem Stirling kojim je

ugovorena međunarodna suradnja između Visoke poslovne škole Libertas i jednog od najprestižnijih sveučilišta u Velikoj Britaniji. Memorandum sadrži nekoliko elemenata od kojih izdvajamo najbitnije za studente i pro-fesore Visoke poslovne škole Libertas.Naši studenti imaju mogućnost pohađanja ovog prestižnog britanskog sveučilišta na različite načine: od pohađanja prve godine ili pak pohađanja jednog semestra pa sve do doktorskog studija. Tako će studenti nakon završetka specijalističkog studija moći otići na Stirling i tamo zaslužiti britansku diplomu Master Degree što će im uvelike biti od ko-risti prilikom zaposlenja ili daljnjeg obrazo-vanja. Postoje tri pretpostavke koje uvjetuju odlazak na Stirling:• minimalno vrlo dobar prosjek ocjena• određeni stupanj znanja engleskoga jezika

kako bi mogli pratiti predavanja

Međunarodno partnerstvo

• 2 preporuke profesora koji studenta smatra-ju doraslim za takav pothvat.

Pohađanjem nastave na University of Stirling studenti Visoke poslovne škole Libertas dobit će službeni certifikat, tj. čak i za kraće vrijeme bit će im dodijeljena potvrda za razdoblje obrazovanja na Stirlingu. To će im uvelike po-većati konkurentnost prilikom građenja kari-jere u Hrvatskoj. Istovremeno studenti imaju mogućnost usavršavanja engleskoga kao svjetskog jezika, mogućnost stvaranja novih poznanstava, mogućnost izmjene kulture te mogućnost zaposlenja u Velikoj Britaniji.Troškovi školarine će u početku biti nešto veći sve dok Hrvatska ne pristupi Europskoj zajednici. Postoji vjerojatnost da će najbolji studenti, umjesto dekanove nagrade, dobiti financijsku potporu od strane Visoke poslov-ne škole Libertas za pohađanje Stirlinga, ali takva je odluka tek na razmatranju u buduć-nosti. Svi studenti također mogu iskoristiti priliku za školovanje u inozemstvu ukoliko ispunjavaju gore navedene uvjete. Druga razina suradnje je mogućnost odlaska naših profesora na Stearling te dolaska profe-sora sa Stirlinga na Visoku poslovnu školu Li-bertas i to s ciljem da održavaju predavanja ili da zajedničkim radom sudjeluju na istraživač-ko-znanstvenim projektima, bilo da se ti pro-jekti odvijaju u Hrvatskoj ili u Velikoj Britaniji.Treća razina suradnje je mogućnost zajed-ničkog održavanja međunarodnih skupova

Piše Jana Miletić

i konferencija na teme koje će u određenim razdobljima biti aktualne.Naredna je razina zajedničko izdavanje knjiga i drugih publikacija gdje bi participirali i jed-ni i drugi, i profesori i studenti. Sve detaljne informacije o međusobnoj suradnji i jedna i druga institucija objavljivat će redovito na svojim internetskim stranicama.Zahvaljujemo profesoru Pavloviću koji nam je omogućio ostvarenje ovakvog projekta. Ta-kođer, profesor Pavlović stoji na raspolaganju svima koji su zainteresirani kao i onima kojima bi ovo moglo biti ostvarenje snova.Ova međunarodna suradnja prva je takve vrste koju je Visoka poslovna škola Libertas ostvarila te, kao takva, podiže opću razinu ugleda obiju institucija. Za napomenuti se da University of Stirling ubraja u deset naj-boljih sveučilišta na tlu Ujedinjenog Kraljev-stva. Preostaje nam jedino da svojim trudom i znanjem sudjelujemo!

6 ožujak 2009.

Intervju: prof. dr. sc. Ivo Andrijanić, urednik Zbornika

Prof. dr. sc. Ivo Andrijanić, redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju i prvi dekan Visoke poslovne škole Libertas, jedan je od najrespektabilnijih profesora u Hrvatskoj. Pod njegovom “palicom” izdan je i prvi Zbornik Visoke poslovne škole Libertas.

ciparskog Makariosa, njemačkog Adenaue-ra, engleske kraljice Elizabete i belgijske Ju-liane, naravno Tita i Tuđmana i mnogih dru-gih koje je nemoguće ovdje sve nabrojiti. A sad one crtice iz života prof. dr. sc. Ive Andrijanića koje nisu uobičajene za sve-učilišnog profesora, ali otkrivaju njegovu svestranost. Ne samo da je naš prof. dr. sc. Andrijanić prvih šest godina svog radnog staža stekao u profesionalnom folklornom ansamblu “Lado” već je zajedno s pokojnim Karlom Metikošem 1958. godine osnovao vokalno-instrumentalni sastav “Regal” u kojem je pjevao i svirao trombon. U sat vremena, koliko sam provela s profesorom, imala sam priliku baciti mali pogled u im-presivnu karijeru čovjeka koji je za svoje studente i kolege s kojima je radio u gos-podarstvu i na visokim učilištima učinio mnogo. Prenosim vam dio razgovora.

Čovjek koji traži red, rad i profesiona­lizam iznimno je ponosan na svoje studente, koji čine zavidnu listu vr­

hunskih gospodarstvenika, političara, ugled­nika, predavača i profesora, između ostalog i na Visokoj poslovnoj školi Libertas. Osim iznimno uspješne akademske karijere iza njega je i duga karijera u gospodarstvu. Go­dinama je bio rukovoditelj komercijalnog sektora i sektora robnog prometa i, na kraju, generalni direktor Zračne luke Zagreb. U razgovoru sam otkrila puno sitnica o čo­vjeku koji stare rimske zakone citira na latin­skom te hvali Bena Guriona kao posebnog državnika kojeg je imao čast osobno upo­znati. Sjeća se i drugih velikih državnika s kojima se susretao u svijetu i kod nas, kao npr. alžirskog Ben Bele, američkog Nixona, ruskog Brežnjeva i generala Vorošilova, egi­patskog Nasera, vijetnamskog Ho­Ši­Mina,

Razgovarala Helena Knežević

Zborniknakladnički pothvat

ožujak 2009. 7

Kako ste zadovoljni radom Visoke poslovne škole Libertas te strukturom studenata?Uglavnom sam zadovoljan. Od trenutka kada smo počeli pa do danas, to je postala jedna respektabilna poslovna škola s perspektivom daljnjeg razvoja, jer ne vjerujem da bi treba-lo ostati samo na ovome. Posebno ne u doba kada se traži malo veća specijalizacija budućih profesionalaca u gospodarstvu. Za prvih pet godina rada i razvoja ovog visokog učilišta postigli smo lijep uspjeh. Osnovu za kvalitet-nu obrazovnu ustanovu čini nastavni kadar, “proizvođači”, jer kakvi su proizvođači - takvi su obično i njihovi finalni proizvodi, a to su stu-denti. Naši studenti su mladi ljudi koji su došli nešto naučiti. Bedastih studenata nema. Ima onih koji u početku ne shvaćaju koliko truda moraju uložiti u to da postanu pravi profesio-nalci i da stečeno znanje jednoga dana dobro unovče u gospodarskoj praksi. Bitan je pristup jer se i od naoko najlošijih studenata može jednoga dana napraviti fenomenalne profesi-onalce. To znam iz osobnog iskustva. Recite nam nešto o Zborniku Visoke po-slovne škole Libertas.Na fakultetima sam preko 40 godina i svih tih godina uvijek su izdavani raznorazni zbornici. Sastojali su se od radova uglavnom profesora i nastavnika s fakulteta. Namjena im je da se radovi predstave javnosti i budu svima do-stupni. Zbornik Visoke poslovne škole Liber-tas stvoren je zajedničkom inicijativom sviju nas. Mislim da je to velik uspjeh, zbog ljudi koji su sudjelovali u izradi uglavnom znan-stvenih članaka, što daje posebnu vrijednost ovakvom jednom zborniku. Zbornik sadrži 33 članka, od kojih je osam izvornih znanstvenih radova, a to je zaista velik uspjeh. Jedan dio su stručnih radovi. Zbornik je svima dostupan u našoj biblioteci. Bilo bi mi drago da ga naši studenti pregledaju i posluže se člancima koji ih zanimaju, možda nađu ideje za neke svoje buduće radove. Ovim putem htio bih čestitati sudionicima, dali su si truda i napra-vili su sjajne uratke koji mogu stati uz bok najkvalitetnijim zbornicima visokih učilišta u nas. Ima zbilja sjajnih članaka. Čak su i naši studenti, koji su diplomirali kod nas, sudjelo-vali u tome. U Zbornik su uvršteni članci naših diplomiranih studenata: Helene Šlogar, Jasne Genzić, Josipa Grgića i Saše Radenkovića. Oni su stvarno bili izvrsni studenti, a to potvrđuju i svojim zapaženim člancima. Za sve članke su napravljene recenzije prema propisima o znanstvenim radovima. Zbornik je katalogi-ziran u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci. Dostupan je korisnicima iz cijeloga svijeta u elektroničkom obliku i na to smo ponosni!Vaš komentar na trenutnu gospodarsku krizu?Nakon Domovinskog rata trebalo nam je i još uvijek nam treba vremena za oporavak. Jer, koliko god tko mislio da smo mogli puno više napraviti, to je paušalna ocjena. Da se mo-glo, vjerojatno bi se i napravilo. Nema smisla samo kritizirati, treba najprije razmisliti o sve-mu. Svaki rat donosi teške posljedice za gos-podarstvo i životni standard ljudi. Naš Domo-vinski rat za neovisnost bio je posebno skup.

Trebalo je praktički krenuti od nule i nešto napraviti. Svi zaboravljaju koliko je to koštalo. Cijena naše neovisnosti i samostalnosti pla-ćena je najteže ljudskim životima. Ali sloboda nema cijene. To je neprocjenjivo. Sigurno je da je bilo i grešaka u planiranju i ostvarenju zacrtanih gospodarskih ciljeva naše zemlje. Bilo je i nedopuštenih rabota, ali i to je sa-stavni dio početka stvaranja jednog novog demokratskog društva i tržišno orijentiranog gospodarstva. Ako je cijeli svijet pogodila jedna kriza, neminovno je da će pogoditi i nas koji smo još uvijek ranjivi i nedovoljno gospo-darski razvijeni. Ja sam, inače protiv kritike samo zbog kritike. To zovem “kritizerstvo”, a ono nikome ne donosi nešto dobro. Puno naših političara i gospodarstvenika bili su moji studenti. Svaki od njih ima neki svoj stav. Osobno bih više volio da im je stav jedinstven i da zajednički, u interesu naroda kojem su na čelu, što prije poduzmu neke korake kojima će se izbjeći nezaposlenost i zastoj u našem ionako slabašnom gospodarstvu. Sviđa mi se ono što je istaknuo gosp. Nadan Vidošević, ne kao katastrofičnu najavu, već više kao mjeru upozorenja: ljudi, trgnite se, jer moramo ispli-vati iz krize koja traje ne godinu, nego puno više, a isplivat ćemo samo ako budemo svje-sni toga. Treba raditi. U radu je spas. S druge strane imamo negiranje krize, koje nije do-bro. Ne treba ublažavati situaciju. Treba reći da ćemo, ako ne budemo zajedno, biti gladni kruha. Kada smo nakon 45 godina sa socija-lizma prešli na kapitalizam, znao sam da će u mentalitetu ljudi ostati sjećanje na ono “kako je bilo prije”. To je zabluda - mi smo ipak otišli daleko naprijed. Imamo dobre šanse, treba

samo malo ozbiljnosti i rada, a puno manje svađanja, krađe i otimačine. Najviše me sme-ta to što mladi nisu dovoljno angažirani u po-litici, organizaciji života jedne nacije. Oni koji nas vode trebaju se sjetiti jednog izvrsnog aforizma: “Sve što ste narodu obećali – narod vam je dao.” Vaš pogled na Europsku uniju?Na Visokoj poslovnoj školi Libertas uveo sam predmet Ekonomika i politika Europske uni-je. Bilo tko, tko daje odgovor Europska unija da ili ne, odnosno, je li nama vrijeme ulaska, što nam donosi, što se od nas zahtijeva, volio bih da najprije dobro prouči sustav funkcio-niranja Europske unije. Zatim treba analizirati razinu razvijenosti pojedinih gospodarstava EU-a, ocijeniti gdje se mi nalazimo u svemu tome. Ja se uvijek pitam što to mi Europi (i ne samo Europi) možemo ponuditi. Najprije mo-ramo stvoriti neke konkurentske prednosti da bismo uopće mogli opstati, pa se tek onda ravnopravnije uključiti na europsko i druga strana tržišta. Ipak sam pristalica ulaska Hr-vatske u Europu jer bih volio da, uvjetno reče-no, držimo korak s civiliziranim svijetom. Vaša poruka studentima?Vjerujem u našu hrvatsku mladost i naše stu-dente i zato se trudim da ostanu u našoj lijepoj domovini u kojoj nikada neće biti stranci i u kojoj mogu napraviti izvrsnu karijeru, samo se treba malo potruditi. Moja poruka studentima je – budućnost je pred vama i bit će onakva ka-kvu je sami uredite. Stoga ne dajte budalama da vas skrenu s puta za koji ste uvjereni da je pravi. Budite uvijek sluge istine, a ne istinske sluge. Budite profesionalci koji znaju što hoće i što mogu. Borite se za svoj uspjeh i prosperitet, jer tako ćete pomoći ukupnom razvitku naše domovine Hrvatske, a i nama starijima jedno-ga dana osigurati veće mirovine. Važno je da u životu sve što napravite bude temeljeno na najboljim ljudskim vrijednostima. Zato vam preporučam da se držite meni najdraže odred-be starog rimskog zakona, koja glasi: “Pošteno živjeti, drugoga ne dirati, dati svakomu ono što mu pripada.” Možda će vam ponekad u ži-votu biti teško, ali vjerujte – ima Boga, inače bi sve vrag odnio. I zato na kraju: don’t worry – be happy! Život, sreća i ljubav su pred vama!

Svečana promocijaprvostupnika i specijalista

Piše Helena Šlogar

U velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu 2. prosinca 2008. godine održa-

na je promocija četvrte generacije stručnih prvostupnica i prvostupnika poslovne ekonomije i prve generaci-je stručnih specijalistica i specijalista menadžmenta unutarnje i međuna-rodne trgovine.Voditelj svečane promocije bio je prof. dr. sc. Ivo Andrijanić, a promotori mr. sc. Milan Papić i doc. dr. sc. Marijan Raj-sman. Uvaženi gosti na prvom dijelu promocije bili su prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazova-nja i športa, kao i dr. sc. Radovan Fuchs, državni tajnik koji se obratio nazočnim prvostupnicima, njihovim roditeljima,

prijateljima i izrazio zadovoljstvo načinom i kvalitetom obrazovanja koje se provo-di na Visokoj poslovnoj školi Libertas te uspjehom mladih prvostupnika u prona-laženju brzog zaposlenja. Državni tajnik posebno se obratio diplomiranim specija-listima i zaželio im daljnji uspjeh u poslov-noj karijeri.U popodnevnim satima na drugom dijelu svečane promocije bio je nazočan uvaženi gost, potpredsjednik Vlade Republike Hr-vatske, prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, koji je uputio čestitke svim prvostupnicima te izrazio zadovoljstvo razvojem Visoke poslovne škole Libertas. U završnom di-jelu promocije, zajedno s prodekanom za međunarodnu suradnju, mr. sc. Duškom Pavlovićem, gospodin Uzelac dodijelio je

dekanove nagrade najuspješnijim stu-denticama i studentima koji su svojim radom i rezultatima pokazali da izvr-snost znači poticaj za nova postignuća u razvoju svakog mladog čovjeka.

8 ožujak 2009.

• od 1970. do 1975. godine bio je prvi direk-tor Sveučilišnog instituta za javne financije (danas Institut za javne financije)

• od 1976. do 1980. godine bio je prorektor Sveučilišta u Zagrebu

• od 1983. do 1985. godine dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu

• gotovo 6 godina proveo je na stručnom usavršavanju u inozemstvu (SR Njemačkoj, Austriji, SAD-u, Mađarskoj, Poljskoj, Rusiji, Ukrajini)

• znanstveni opus – 26 knjiga i oko 400 znanstvenih i stručnih radova

• prvi autor koji je sustavno i cjelovito u knji-zi ‘’Nauka o financijama i financijsko pravo’’ (Zagreb, 1983.) obradio materiju koja je

predmet izučavanja financijske znanosti i financijskog prava

• republička nagrada za znanstveni rad 1974. i 1984. te godišnja nagrada HAZU za najveće dostignuće u društvenim znano-stima u 1998.

• počasni doktorat Sveučilišta u Kijevu 1995. godine

• član Savjeta Hrvatske narodne banke od 2000. do 2006. godine

• član Uprave Visoke poslovne škole Libertas• 2002. godine Sveučilište u Zagrebu do-

dijelilo mu je počasno zvanje professor emeritus

• član Predsjedništva Akademije pravnih zna­nosti Hrvatske.

Intervju: prof. emeritus dr. sc. Božidar Jelčić

ožujak 2009. 9

Kada bih počela nabrajati sva posti-gnuća u dosadašnjoj karijeri prof. emeritusa dr. sc. Božidara Jelčića tre-

balo bi mi par dodatnih stranica. Pitala sam se kako je to moguće ostvariti u tako krat-kom vremenu. Upornost? Odanost poslu? Zaljubljenost u posao koji obavlja? Ili sve to zajedno, odnosno, od svega toga po malo. Dok sam čitala o njegovim akademskim postignućima, ono što se moja malenkost usudila izdvojiti kao bitnije je:• doktorirao 1962. godine• s tek navršenih 40 godina izabran za re-

dovitog profesora na Pravnom fakultetu (u vrijeme izbora bio je najmlađi redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu)

Razgovarala Sandra Maros

Za uspjeh u radu neophodno je voljeti posao koji obavljate

ožujak 2009.10

nastavnika koji sam počeo obavljati nakon stjecanja doktorata i povratka u Zagreb. Tom sam poslu ostao ‘’vjeran’’ čitav svoj radni vi-jek. Sve ponude da prihvatim neki posao koji bi me ‘’odvukao’’ od fakulteta sam odbijao. Za mene nije bilo ljepšeg posla od posla na fakultetu, od rada sa studentima, znanstve-nog rada koji je s tim nužno povezan pa do sudjelovanja u javnom životu kao profesor Pravnog fakulteta .Koji savjet možete dati studentima o važ-nosti obrazovanja u današnje vrijeme?S mnogo se argumenata može zagovarati i braniti konstatacija o ulaganju u obrazovanje kao najrentabilnijoj investiciji. ‘’Ljudski kapi-tal’’ je najvrjedniji resurs kojim društvo raspo-laže. Investiranje u najsuvremeniju opremu neće dati očekivane rezultate ako nema ade-kvatno obrazovanih kadrova koji će osmisliti, organizirati i rukovoditi radnim procesom i koji će plasirati dobiveni ‘’proizvod’’. Potrebno se (početno) znanje stiče u obrazovnim usta-novama – pa tako i na Visokoj poslovnoj školi Libertas. Savjet studentima koji će pročitati ovaj intervju: Iskoriste obilje mogućnosti koje vam se pružaju kao polaznicima ove visokoš-kolske ustanove!Koja su vaša očekivanja od Visoke poslov-ne škole Libertas?Sa zadovoljstvom sam prihvatio poziv da bu-dem član Upravnog vijeća Visoke poslovne škole Libertas, zato što sam bio upoznat s vi-sokim ugledom ove ustanove u našoj javno-sti. Pri tome sam se rukovodio činjenicom da raspolažem iskustvom dugogodišnjeg sveuči-lišnog nastavnika, dekana Pravnog fakulteta, prorektora zagrebačkog sveučilišta, kao i time da poznajem probleme s kojima je suočena svaka novoosnovana ustanova u prvim go-dinama njena rada jer sam bio prvi direktor Sveučilišnog instituta za javne financije, što mi je pružilo mogućnost upoznavanja i savlada-vanja i problema druge vrste, što bi mi (even-tualno) omogućilo da dam bar mali prilog afir-maciji ove visokoškolske ustanove. Od velikog utjecaja na prihvaćanje članstva u Upravnom vijeću ove škole bilo je moje poznanstvo s ne-umornim, agilnim, upornim i kreativnim de-kanom – kolegom Ostojićem, kako i činjenica da na školi djeluju za to kvalificirani nastavnici. Mogu reći da se svaki dan mogu uvjeriti da

Dakle, profesore, obzirom na vaše titule, radove, položaje i postignuća u dosadaš-njoj akademskoj karijeri, možete li mi reći koji je bio vaš motiv, poticaj za takav rad?Da bi postigli uspjeh u radu neophodno je da volite posao koji obavljate, odnosno da vam obavljanje tog posla ne bude teret, mučna obaveza, nego da vas ispunjava zadovolj-stvom.Kako ste se zainteresirali baš za područje financija (javne financije, financijsko pra-vo…)? Je li to bio Vaš cilj i predmet intere-sa na početku karijere, tj. tijekom procesa obrazovanja ili je to došlo spontano?Sticajem prilika, za vrijeme studija nisam slu-šao predavanja iz znanstveno-nastavne dis-cipline ‘’Financijsko pravo i financijska zna-nost’’. Fakultet nije mogao (godinama) naći osobu kvalificiranu za izvođenje nastave iz tog predmeta koji je u nastavni plan Prav-nog fakulteta bio uvršten još davne 1776. godine (kameralni studij), odnosno 1850. godine (financijalno zakonoslovlje). Godina-ma studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu, pa tako i ja, u svoj su indeks upisivali navedeni predmet, ali nisu slušali predavanja, nego su po nekim skriptama nepoznatog autora polagali ispit kod profesora koji je predavao ‘’Ekonomiku’’. Da bi konačno riješio problem nastavnika, Fakultet je odlučio raspisati na-tječaj za asistenta na tom predmetu. Kako sam još kao student želio raditi na fakulte-tu na kojem sam studirao, prijavio sam se na natječaj i bio izabran. Može se reći da mi se tim izborom ispunila mladenačka že-lja – došao sam na fakultet pri čemu nisam posebno razmišljao kojim ću se problemima baviti. Ispalo je kako je ispalo i sad mogu reći da zaista ne znam bih li na bilo kojem drugom predmetu radio s više zadovoljstva. O financijskoj aktivnosti države – o prav-nim, ekonomskim, sociološkim, političkim i drugim aspektima te aktivnosti, jedva da sam nešto i znao. Dvogodišnji boravak na Sveučilištu u Frankfurtu kao i rad sa svjetski poznatim financijskim stručnjakom prof. dr. F. Neumarkom, pridonijeli su ne samo da se upoznam sa suvremenim dostignućima fi-nancijske znanosti, nego i da zavolim posao

dekan, prodekani i nastavnici ne samo žele nego i znaju što treba činiti da bi se realizirala njihova nastojanja da prenesu što šire znanje svojim studentima i tako ostvare očekivanja studenata i njihovih roditelja kakva su imali u vrijeme kad su se opredijelili za upis na Visoku poslovnu školu Libertas.Vaš komentar na ‘’situaciju u svijetu’’, tj. krizu. (Ukratko, koji je uzrok i posljedica takve situacije prema Vašem mišljenju, a možda čak imate i neko rješenje?)Nepovoljni procesi i pojave u gospodarstvu ne samo u nama susjednim zemljama nego i onima na drugim kontinentima, neovisno o tome, da li ih nazvati recesijom, krizom ili nekako drugačije, sve se više očituju i u nas. Međutim, ponekad se stiče dojam da neki, pa i oni od kojih bi se to najmanje očekivalo, nisu u cijelosti svjesni veličine poremećaja u kojima se nalaze ne samo pojedine djelat-nosti, poteškoće s kojima se susreću neke skupine stanovnika, opasnosti kojima je izloženo društvo u cjelini. Što učiniti? Kako eliminirati korijene krize i ublažiti njene po-sljedice? Nude se brojna rješenja – pone-kad tako različita da se doimlje kao da nisu predložena za rješavanje istih problema! A problemi su izuzetno složeni i ne mogu se riješiti brzo. Međutim, svako odugovlačenje s početkom njihova rješavanja značajno će otežati i usporiti izlaz iz najveće krize u kojoj smo se do sada našli.I za kraj, imate li, ako je to uopće mogu-će pored akademskog postignuća, neke privatne interese, hobije i slično? Što Vas veseli u životu?Mnogo slobodnog vremena još uvijek ne-mam. Još uvijek se supruga i ja nismo uspjeli osloboditi nekih obaveza, što bi nam omogu-ćilo da bezbrižno i bez vremenskih ili drugih ograničenja počnemo ispunjavati neke naše davne želje, kao npr. putovanja u zemlje i mjesta gdje do sada nismo bili ili pak posje-te onim zemljama i gradovima u kojima smo boravili, ali službeno, pa nije bilo dovoljno vremena da se upoznamo s njihovim zname-nitostima. Zapravo, mogao bih reći da je pisa-nje znanstvenih i stručnih radova moj hobi, a ozbiljna glazba me ispunjava zadovoljstvom. A što me veseli? Bez sumnje moja djeca i moji unuci!

Intervju: Ivan Ratkić

Oduvijek sam se vidio u skijanju...

Razgovarala Jana Miletić › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › ›

Ivan Ratkić, zaljubljenik u skijanje od svoje devete godi-ne, odvojio je svoje dragocjeno vrijeme za nas. Unatoč ve-likoj ljubavi prema sportu, odlučan je u ostvarenju jednog od svojih ciljeva, a to je da postane akademski građanin.

ožujak 2009. 11

AlumniVisoke poslovne škole Libertas

ožujak 2009.12

Ivan Ratkić, dečko iz susjedstva s prekra-snim plavim očima, rođen je u Zagrebu 22. 2. 1986. godine. Završio je Osnovnu školu

„Antun Mihanović“ i osnovnu muzičku školu u Zagrebu te odlično svira klavir. Sportsku gi-mnaziju na Horvaćanskom zavoju na Jarunu završio je u roku. Neizmjerno je zahvalan rav-natelju, profesoru Slobodanu Matkoviću, kao i svim profesorima kojih se rado sjeća, a koji su mu izlazili u susret tijekom cijelog četve-rogodišnjeg školovanja. Također su mu omo-gućili maturiranje u roku jer mu je u vrijeme rasporeda mature bio i termin odlaska na tre-ning u Austriju. U nastavku školovanja 2005. godine upisao je stručni studij Poslovne eko-nomije na Visokoj poslovnoj školi Libertas. Isti je uspješno završio i ove godine upisao nasta-vak na specijalističkom diplomskom studiju.Član je Skijaškog kluba Medveščak i član Hrvatske skijaške reprezentacije. Natjecatelj-skim skijanjem bavi se od 1994. godine. Bio je višestruki kadetski prvak kao i juniorski u slalomu, veleslalomu i super G-u. Završio je kadetsko skijanje kao najperspektivniji mladi skijaš u Hrvatskoj 2001.Na neslužbenom Svjetskom prvenstvu „To-polino” osvojio je četvrto mjesto u veleslalo-mu, a sedmo mjesto u slalomu. Sudjelovao je u sljedećim utrkama: dvije zimske Univer-zijade, Olimpijske igre mladih u Sloveniji, Alpe Adria u Austriji, tri svjetska seniorska prvenstva: Bormio u Italiji, Are u Švedskoj, Val d’Isere u Francuskoj. Sudjelovao je i na četiri juniorska prvenstva bez zapaženih re-zultata. Nadalje, sudjelovao je na Zimskim olimpijskim igrama 2006. u Torinu. Ove go-dine ima zapažen rezultat, trinaesto mjesto na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj u Val d’Isereu (kombinacija).Evidentiran je kandidat za Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010. u Kanadi.Baš kao pravi profesionalac u skijanju jedna-ko profesionalno pristupio je i intervjuu.

Osvojio si trinaesto mjesto na svjetskom prvenstvu. Čestitam. Kakav je osjećaj?Pa, dobar je osjećaj. Trinaesto mjesto na svjetskom prvenstvu za mene osobno je jako dobar rezultat koji će mi ostati za cijeli život. Moram priznati da sam jako zadovoljan.Koji su ti daljnji planovi?Čekam sad sljedeće utrke. Ostala je još jedna utrka super kombinacije u ovoj sezoni i pro-

bat ću osvojiti još bodova kako bih imao što bolji startni broj u sljedećoj sezoni. Preostaju pripreme za sljedeću sezonu i nadam se da ću koliko-toliko ponoviti dobar rezultat.Tko ti je uzor?Uzor mi je nekad bio Herman Mayer jer sam

u njemu vidio kompletnog skijaša, pogotovo jer je dobro vozio veleslalom, dok mi je danas uzor Ivica Kostelić sa svojim vrhunskim rezul-tatima i znanjem.Kada si se počeo baviti skijanjem i što te potaknulo na to?

Ivan Ratkić i naša novinarka

I ovog puta postolje S Profesorom i Natkom Zrnčić-Dimom

13ožujak 2009.

U obitelji mi nitko ne skija čak ni rekreativno. Ja sam počeo prvi sa osam, devet godina, onda je počeo i moj brat poslije mene, ali do-sta kratko te se bacio u trenerske vode. Počeo sam čisto slučajno, na Sljemenu. Tata me od-veo i kupio mi je nekakve skijice. Naletio je na jednog trenera koji je postao moj prvi trener. Zapričao ga je pričama o skijaškom svijetu i tako je sve krenulo, dakle, proskijao sam na Sljemenu. Bilo je tu puno padova, ali ostao sam svoj. Upisao sam se u skijaški klub i po-čeo trenirati. Sad sam tu gdje jesam.Kad je sezona, nemaš slobodnog vreme-na. No nakon sezone, što radiš u slobod-no vrijeme?Uglavnom učim i pokušavam se, dok sam kod kuće, što više opustiti. Provodim dosta vremena s prijateljima te zadnjih godinu dana s curom. Znači nemam nikakve šanse. Dobro. Ha, ha, ha. Uglavnom relaksirajuće. Ljeto provodim u Za-dru. Vrlo mali period ne treniram, tjedan, dva možda i teško se prisiliti, osobito ljeti, kad je odmor, vrućina.Koja ti je najdraža hrana?Veliki sam gurman. Volim dobro jesti. Najviše me privlači meso na sve načine, osobito te-letina, biftek. Kad sam kod kuće, najradije se naviknem na maminu kuhinju, a s obzirom na količinu treninga, ne trebam previše paziti na prehranu.Što bi želio promijeniti u svom životu?Jako malo stvari bih mijenjao. Volim sve što se događa spontano. Znači drago ti je da smo se upoznali, ha, ha. Pa, da. Ha, ha, ha. Kad bih mijenjao, onda bi mi život bio idealan, a to nije to. Bolje je neke stvari jednostavno pustiti da se dogode.Koja ti je najgora stvar koja ti se dogodila u životu?Ne znam. Možda u sportskom smislu, bilo je nekih utrka gdje sam se osjećao razoča-rano, ali opet - to je dio sporta. Zaboravim i ubrzo krenem dalje. Zatim, par utrka kada nisam odvozio na razini na kojoj sam tre-bao, a bile su dosta bitne, pa se razočaraš. Moraš naučiti izgubiti, kao i u svemu pa tako i u sportu. Najbolja stvar koja ti se dogodila? Trinaesto mjesto na svijetu definitivno. Slavili

smo uz dopuštenje direktora Pavleka. Mo-gli smo se malo opustiti i popiti koju čašicu. Sljedeći sam dan išao na put. Neki su ostali. Uglavnom, bilo je dobro.Ljubavni život? Već si spomenuo da imaš curu, ha, ha.Da. Zajedno smo skoro godinu dana. Vrlo je dobro prihvatila to što me nema i moj život skijaša. Nemam puno slobodnog vremena, ali kad ga nađem, onda ga što više provedemo zajedno.Zašto si odlučio upisati Visoku poslovnu školu Libertas?Upisao sam specijalistički studij na Visokoj po-slovnoj školi Libertas. Od malih nogu sam eko-nomski nastrojen s obzirom da mi mama radi u HNB-u u računovodstvu i kao dijete sam s njom išao na posao prije nastave i to mi je ostalo ure-zano. Nakon što sam završio sportsku gimna-ziju, u tom smjeru sam se vidio. Nisam trebao previše razmišljati da krenem u vode sportaša. Na Visoku poslovnu školu Libertas me privukao program koji mi se svidio. Htio sam drugačiji pristup studentu u odnosu na državne fakul-tete. Profesori mi izlaze u susret u smislu pre-davanja te rokova i predrokova jer me nema niti mogu biti fizički prisutan s obzirom da sam stalno na utrkama. Hvala im na tome.Uskoro ti je rođendan, 22. 2. Što planiraš?

Bit ću na utrci, u Italiji. Pa nemam baš vreme-na za proslavu. Nikada nisi išao na rekreativno skijanje s prijateljima, recimo?Na žalost ne, i tome se nadam jednog dana kada završim profesionalno bavljenje skijanjem.Koje ti je najbolje skijalište?Jako mi se sviđaju američka i kanadska skija-lišta zbog toga što je na tim skijalištima šuma na izrazito velikoj visini. Kod nas je na takvim visinama uglavnom glečer.Jesi li imao kakvu ozljedu?Nisam. Imao sam lakših ozljeda, ali na sreću nikada težih da bih morao na operaciju. Prst sam slomio dva puta. Kao mali sam pao. Pukla mi je jagodična kost i nos i imao sam potres mozga. Bio sam peti razred. Proveo sam skoro mjesec dana u bolnici. No, ništa strašno.Osjećaš li strah na startu?Nema nikakvog straha. Ako te strah, onda je bolje da ne voziš. Ali postoji strahopoštova-nje prema spustu.Gdje se vidiš za pet godina?Vidim se s diplomom u ruci i u nastavku skijaš-ke karijere. Želio bih što više ostati u skijanju s obzirom da imam potencijala i dobro mi ide.Zahvaljujem na ugodnom razgovoru i že-lim ti puno sreće i uspjeha.Također.

Glazba je moja velika ljubav U društvu s dekanom Ostojićem

Jednadžba s dvije nepoznanice

ožujak 2009.14

Kao što je odavno poznato, sport je moćno sredstvo za jačanje zajedništva, momčadskog i natjecateljskog duha.

Vodeći se tom idejom, Visoka poslovna ško-la Libertas (prodekan Milan Papić ponajprije, a onda i tajnik Goran Trbojević) inicirala je, a studenti su pokrenuli, osnivanje Udruge.Za prvog predsjednika Udruge imenovan je prof. Zdenko Pejčić, voditelj nastave tjelesne i zdravstvene kulture, za dopredsjednika Tino Šušković, student druge godine, a za tajnika Domagoj Vlahović. U rad Udruge uključeni su: Filip Torić, trener muške košarkaške ekipe, Marina Perko, trenerica ženske odbojkaške ekipe, Ladislav Gerenček, trener malonogo-metne ekipe te izbornik malonogomentne ekipe Vedran Mileta.Osnovni cilj osnivanja Udruge je promicanje sporta na Visokoj poslovnoj školi Liberats u cje-lini, koordiniranje nastupa momčadi i pojedi-naca na Sveučilišnom sportskom prvenstvu te organizacija rekreativnog bavljenja sportom.Ove akademske godine naši sportaši odlučili su natjecati se u ekipnim sportovima na Sve-učilišnom prvenstvu u nogometu, košarci i ženskoj odbojci.Krenimo od nogometa (najvažnije sporedne stvari na svijetu većini muške populacije). U današnje vrijeme, nogomet svoj status naj-popularnijeg sporta na svijetu duguje jedno-stavnim pravilima i minimalnoj opremi. No-

U zdravom tijelu - zdrav duh!

gomet se danas igra na profesionalnoj razini u više od dvjesto zemalja svijeta, a zanimljivo je napomenuti da je, prema FIFA-i, veći broj amatera nego profesionalaca. Također, FIFA je 2001. objavila da preko 250 milijuna ljudi u svijetu igra nogomet aktivno za neki pro-fesionalni ili amaterski klub. U velikom dijelu svijeta, nogomet, zbog činjenice da je ekipni sport, zbližava ljude i poboljšava odnose iz-među mjesta, gradova, pa čak i država.Naša je malonogometna ekipa u kvalifika-cijama, pobjedom protiv momčadi ZŠEM-a izborila nastup u drugoj ligi, a u utakmici za ulazak u prvu ligu tijesno izgubila od VERN-a.

Time je postignut veliki napredak u odnosu na prethodnu godinu kada smo nastupali u trećoj ligi. Pobjedom 3:2 protiv jake momčadi Geodetskog fakulteta uspješno je otvorena sezona, a u drugoj utakmici tijesno smo po-raženi od favorita, Hrvatskih studija. Pobjed-nički niz ubrzo je nastavljen u sljedeće dvije utakmice protiv momčadi Prehrambeno-bio-tehnološkog fakulteta (7:3) i momčadi Rudar-sko-geološko naftnog fakulteta (4:1).Dečki bi slađe pobjeđivali kad bi ih s tribina bodrile njihove kolegice i kolege; svaku dobi-venu utakmicu i svaki gol ljepše je proslaviti uz svoje navijače. Dođite u dvoranu na Mar-tinovki, sa sobom ponesite samo malo dobre volje, osmijeh na lice i puno pozitivne energi-je i navijajte za našu momčad.Košarkaška muška i odbojkaška ženska ekipa nastupaju u Trećoj sveučilišnoj ligi, za sada bez velikih ambicija, uz sve bolje nastupe kako natjecanje odmiče. Potencijala ima, slje-deća sezona definitivno je njihova.Od drugih sportova, “naši” namjeravaju na-stupiti na Sveučilišnom prvenstvu u tenisu.Uzdamo se u studenticu prve godine Jelenu Kostanić-Tošić pa nekako imamo razloga vje-rovati i u prvu medalju. Također postoje pla-novi za nastup momčadi u odbojci u pijesku.Od rekreativnih aktivnosti, našim studenti-ma se nudi mogućnost treniranja u teretani te s-fitness u prostorijama Sportskoga kluba “Omega”.S dolaskom ljepšeg vremena povećat će se i mogućnost rekreativnog bavljenja nogome-tom (pripreme su u tijeku), o čemu će studen-ti biti obaviješteni na vrijeme.Više o sportu, rasporedu natjecanja i sporta-šima na web stranici faksa, a Domagoja i Tinu možete (katkad) pronaći u kabinetu VI ili ih kontaktirati na: sport@vps-libertas.hr

Piše Marijana Filipović

Sportska udruga studenata Visoke poslovne škole Libertas osnovana je u svibnju 2008. za studente Libertasa s ciljem poboljšanja uvjeta bavljenja sportom

Bježite ljudi, bježite iz grada...

15ožujak 2009.

Suvremena ekonomska kretanja svjedoče o sve većem udjelu stavki tercijarnoga (uslužnoga) sektora u BDP-u, odnosno,

u prihodovnoj strani proračuna zapadnih eko-nomija. Trgovanje uslugama, odnosno njihova prodaja, zahtijeva nešto drukčije uvjete, zna-nja i vještine od prodaje već, u načelu, kupcu poznatih i prepoznatljivih proizvoda i roba primarnoga (poljoprivredni proizvodi) i sekun-darnoga (industrijski proizvodi) gospodarsko-ga sektora. Slomom socijalističkih ekonomskih sustava i planske (centralizirane) privrede u kojima su se, manje - više, znali prodavatelji, ali i kupci te cijena proizvoda, svjetska je eko-nomija, gotovo u potpunosti okrenuta tržišnoj ekonomiji, postala veliko globalizirano tržište u kojem je konkurencija sve veća i zahtijeva što konkurentnije proizvođače i prodavače. S druge strane kupci su sve probirljiviji i opre-zniji, stoga trgovati proizvodima i uslugama, odnosno prodati nekome proizvod ili uslugu (telekomunikacijske, računalne, financijske, turističke, usluge osiguranja, transporta itd.) u sve većoj mjeri zahtijeva i ovisi o stručnim (trgovinska znanja, marketinška znanja, ko-munikacijske tehnike) i snalažljivim trgovci-ma, odnosno prodavateljima. Isti trebaju biti upućeni u osnove prodaje, osobito oni koji na operativnoj razini kroz komunikaciju s različi-tim kupcima takve proizvode i usluge prodaju. Njima je psihologija prodaje od ključne važno-sti u njihovome tržišnom uspjehu.

U svakom slučaju, prodaja je temelj svakog poslovnog uspjeha. Zapravo, ne samo po-slovnog nego i privatnog. Počeci prodaje sežu u vrijeme prethistorijskog čovjeka, ali to je više bila prigodna kupopro-daja i popratna pojava drugih aktivnosti nego stalno zanimanje.. Onog časa kad su seljaci po-čeli proizvoditi više nego što su sami potrošili, pojavio se na sceni novi tip čovjeka - riječ je o prodavaču. Tko je on? On je običan regrut u glavnom uredu, ali general na svom bojištu. On rijetko nalazi vremena da se kod kuće nagleda vlastite žene i djece. On je odjel kredita, nosač paketa, izvjestitelj, domaćin, pripovjedač, teh-ničar, maneken, a u vrlo rijetkim slučajevima (100 naprema 1), on umije reći DA kad bi želio reći NE. Isto tako, on može reći NE kad bi DA bilo mnogo lakše reći. On je tu i prodaje. Bila to guma za žvakanje ili tanker - on prodaje!Prodajne kvote u ugovoru za njega su samo hendikep koji čini igru zabavnom. Drugi ljudi možda rade četrdeset sati tjedno. Međutim, prodavač se buni što u jednom danu nema više sati. On je čovjek koji se buni dok ostali to ne čine. On to voli! Eto, to je prodavač.Riječ prodavač (salesman) javlja se oko 1500. g. dok nešto nježnija inačica - prodavačica 200 godina kasnije. Od tada do danas nije otkrivena čarobna formula uspješnog proda-vača, jer ona ne postoji. Možda je ključ zago-netke u ljubavi prema prodaji.Naravno, visoka plaća je poželjna, ali to nije glavna atrakcija. Studije su pokazale da je pre-danost i ljubav prema prodaji ključna za uspjeh u prodaji. Ljubav prema prodaji privlači i održa-va prodavače, jer oni radije prodaju nego jedu. Istraživanja pokazuju da više od 25% ljudi ne voli posao kojim se bavi dok 98% iskusnih pro-davača voli prodaju više od bilo kojeg drugog posla. Postoji također zadovoljstvo zbog toga što se prodavač nalazi na ključnom položaju u povećanju standarda života.Kao što ima raznih pokušaja da se prodavači svrstaju u neke tipove, tako se isto nastoji uči-niti s kupcima. Tu je posao čak teži jer je raspon obilježja po kojima se razlikuju kupci - veći. Pri-mjerice, ako je samo o dobi riječ, kupci su od 5 do 95, a prodavači od 18 do 65 (nećemo sad tu ubrajati i predškolske klince koji na moru

prodaju školjke, ili još i njihove pradjedove s vi-nom). Opće osobine kupca su: dob, spol, struč-nost, razina obrazovanja, ekonomski status. O svim ovim osobinama dalo bi se mnogo toga napisati. Zašto ljudi kupuju, više bih gledao kroz prizmu izreke F. C. Runeya: ‘’Ljudi više ne kupuju cipele da bi im noge bile tople i suhe. Oni ih kupuju da se u njima osjećaju ženstve-no, muževno, drugačije, grubo, profinjeno, mlado, zamamno, moderno.’’Na zadovoljstvo kupovanja utječu: OPERACIJ-SKI MOTIVI (upotrebni, upućuju na zadovolj-stvo zbog osobina koje ima kupljeni proizvod) i PSIHOLOŠKI MOTIVI (upućuju na kupčevu interpretaciju tog proizvoda). Da bi zadovo-ljio kupčeve želje i potrebe, dobar prodavač, bez obzira kojem tipu dominantno pripadao, mora biti prilagodljiv kupcu, proizvodu koji prodaje, situaciji. Drugim riječima, mora biti inteligentan (emocionalno inteligentan). Druga jednako korisna i s inteligencijom jako povezana osobina je opća kultura, odnosno, opća informiranost. Naravno, sve ove nave-dene osobine ne vrijede ništa bez želje, entu-zijazma, optimizma i sportskog duha.Od ključne važnosti za psihologiju prodaje jest prodajni argument koji predstavlja osnovu komunikacijskoga procesa između pošiljao-ca promotivne poruke (prodavača) i njezina primaoca (kupca). Taj se proces shvaća kao privlačenje pozornosti, pobuđivanje interesa, stvaranje zanimanja te konačno ostvarenje kupovine. Najbolji je onaj prodajni argument za koji se smatra da će presudno djelovati na odluku o kupnji (cijena, dizajn, prestiž i sl.).

Aktualnost psihologije prodaje

Piše Zvonimir Roža

Prodavateljima je psihologija pro-daje od ključne važnosti u njihovo-me tržišnom uspjehu.

Studije su pokazale da je predanost i ljubav prema prodaji ključna za uspjeh u prodaji. Ljubav prema pro-daji privlači i održava prodavače, oni radije prodaju nego jedu.

‘’Ljudi više ne kupuju cipele da bi im noge bile tople i suhe. Oni ih kupu-ju da se u njima osjećaju ženstveno, muževno, drugačije, grubo, profin-jeno, mlado, zamamno, moderno.’’

Psihologija prodaje je pojam koji označava posebno (zasebno) znanje o prodaji, uteme-ljeno na kombinaciji znanja iz ekonomije (tr-govina) i psihologije u službi trgovine (znanja o ljudskoj svijesti, podražajima i reakcijama). Što se još može razabrati u prodaji osim činje-nice da je to dobar način zarade? Jeste li ika-da sagledali cjelokupnu sliku prodaje, njezinu prošlost, sadašnjost i budućnost - da biste mogli razumjeti njezin cilj i funkciju? Prodaja je najveća snaga koju je stvorio čovjek i ujed-no snaga koja podržava ekonomiju. Izreku “takav je trgovac da bi i Beduinima pijesak (Eskimima led ) prodao”, zasigurno ste čuli, no neki pritom misle da je trgovina vještina, pa čak i umjetnost, a neki da je vještina, ali vješti-na muljanja, laganja i varanja. Za pretpostavi-ti je kako ipak pripadate prvoj kategoriji (ovi drugi vjerojatno ne čitaju ovakve stvari).

0

5

25

75

95

100