<Title> Aktivno učenje - zbirka scenarija realizovanih časova </Title> <META name="description" content=" "> <META name="keywords" content=" Aktivno učenje zbirka scenarij realizovani časovi active learning scenario hour , YUG , MON , SRB , T03 "> <!--NOSEARCHSTART-->

Republika Crna Gora MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE

AKTIVNO UČENJE - zbirka scenarija realizovanih časova -

P o d g o r i c a, jun 2001/2001. god.

SCENARIJE OBJEDINILI ČLANOVI KOORDINACIONOG TIMA:

- prof. dr Slavka Gvozdenović

- mr Zoran Lalović - Radoje Novović - Zora Todorović - Rada Mujović - Zorica Minić - Nadja Luter�ek

UVOD U cilu praćenja efikasnosti promjene metoda aktivnog učenja instruktori Projekta ″Aktivno

učenje/nastava″(Zoran Lalović, Radoje Novović, Zora Todorović, Rada Mujović, Zorica Minić, Nadja

Luter�ek, Vera Cicmil, Gordana Mićunović, Tanja Vujović, Jadranka Gavranović i Slavka Gvozdenović)

posjetili su tokom �kolske 2000/2001. godine jedan broj osnovnih �kola na teritoriji Crne Gore.

Supervizijske posjete su organizovane nakon seminara kojim su obuhvaćeni nastavnici razredne

nastave svih osnovnih �kola u Crnoj Gori. Stručno usavr�avanje nastavnika organizovano je u 3 ciklusa

od po 22 bazična seminara po Projektu ″Aktivno učenje″. Supervizijske posjete su, dakle, bile i u

funkciji dobijanja povratne informacije o efektima prethodnih seminara. Specifičnost ovih posjeta

obilje�ena je sadr�ajem ukupnih aktivnosti, prethodnim prpremama i dodatnim anga�ovanjem

nastavnika, stručnih saradnika i direktora i/li pomoćnika direktora u okviru pojedinih �kola.

Instruktori i prosvjetni inspektori imali su priliku da prisustvuju izvodjenju samih časova ili da se

upoznaju sa video-snimcima izvedenih časova - koji su realizovani primjenom metoda aktivnog učenja.

Potom je vr�ena zajednička analiza časova (koju su usmjeravali instruktori) uz aktivno uče�će nastavnika

razredne nastave, direktora i/li pomoćnika direktora, stručnih saradnika i prosvjetnih inspektora.

Kao rezultat ovih posjeta nastala je i ZBIRKA SCENARIJA REALIZOVANIH ČASOVA

primjenom metoda aktivnog učenja. Scenarije koji su ovdje objedinjeni ne treba shvatiti kao �ablon kojg

se treba strogo pridr�avati, već prije svega kao podsticaj za sopstveno anga�ovanje.

Na kraju zahvaljujemo svim učesnicima ove plodne razmjene, a naročito autorima scenarija,

odnosno realizatorima samih časova.

KOORDINATOR PROJEKTA Prof. dr Slavka Gvozdenović

S A D R � A J

OSNOVNA �KOLA NASTAVNIK

NASTAVNI PREDMET RAZRED

NASTAVNA JEDINICA

″Luka Simonović″-Nik�ić Branka Nikolić

Srpski jezik I razred

Riječi koje znače imena - imenice

″Luka Simonović″ - Nik�ić Nata�a Skakavac

Srpski jezik I razred

Veliko i malo �tampano slovo R r i D d

″�tampar Makarije″ - Podgorica Gordana Zejak

Srpski jezik II razred

Rečenice -gramatičko pravopisna analiza

″Du�an Korać″ - B. Polje Tatjana Nedović

Srpski jezik II razred

Prosjak i tvrdica, narodna priča

″Branko Bo�ović″ Tamara Popović

Srpski jezik III razred

Pisanje naziva �kola, gradova, ulica, trgova i praznika

″Luka Simonović″ - Nik�ić Milena Bulajić

Srpski jezik III razred

Vrste pridjeva

″Radojica Perović″ - Podgorica Dijana Kuzmanović

Srpski jezik III razred

Upravni govor - I varijanta

″Olga Golović″ - Nik�ić Vidosava Jaridić

Srpski jezik IV razred

Tekst ″Bijela Rada″ H.K. Andersen

″Radoje Čizmović″- Ozrinići Vasiljka Cau�ević

Matematika I razred

Broj i cifra 8

″Luka Simonović″ - Nik�ić Momčilo Kosović

Matematika II razred

Nezavisnost zbira od mjesta sabiraka

″Braća Labudović″ - Nik�ić Stanislavka Toma�ević

Matematika II razred

Sabiranje i oduzimanje - slo�eni zadaci

″Radoje Čizmović″ - Ozrinići Nevenka Daković

Matematika II razred

Dodavanje zbira broju i broja zbiru

″Ratko �arić″ - Nik�ić Aleksandra Daković

Matematika III razred

Trougao

″M. Vuković″ - Herceg Novi Vesna Ra�ajski

Matematika IV razred

Povr�ina i zapremina

″Milorad M. Burzan″ - Podgorica Priroda i dru�tvo II razred

Domaće �ivotinje

″Bla�o J. Orlandić″ - Bar Veselinka Golubović

Poznavanje prirode i dru�tva III razred

Moje mjesto u pro�losti

″Stefan M. Ljubi�a″ - Budva Sne�ana Lalović, Ljiljana Nikčević

Poznavanje prirode i dru�tva III razred

Putujemo kopnom, vodom, vazduhom (kopneni, vodeni, vazdu�ni saobraćaj)

″Milan Vuković″ - Herceg Novi Poznavanje prirode IV razred

Vazduh kao uslov �ivota

�kola: O� ″Luka Simonović″ - Nik�ić Realizator: Branka Nikolić Nastavni Srpski jezik, I razred predmet: Nastavna Riječi koje znače imena - imenice - Iz programa za I razreda jedinica: Tip časa: Pro�irivanje znanja Cilj časa: Povezivanje dječijih prethodnih znanja i upoznavanje pojma imenice Oblici rada: Frontalni, grupni, individualni Nastavne Dijalo�ka, kooperativna učenik-učenik i učenik-nastavnik, metoda metode: pismenih i ilustrovanih radova Potreban Sličice podijeljene na četiri dijela (slike predmeta ili bića), gramatičke materijal: kutije, nastavni listići, grafofolija, kreda u boji, slike ljudi predmeta, �ivotinja i biljaka, plakat. Struktura časa Uvodni dio Ponoviti sa djecom o riječima kao djelovima rečenica. Razgovor se započinje pitanjima na koja djeca odgovaraju punom rečenicom. - Ko danas nije do�ao u �kolu? Ivan nije do�ao u �kolu! �ta je tod �to si rekao? (... jedna rečenica). Ako ka�emo ″Ivan″, da li je to rečenica? (To je riječ). Ivan je ime jednog dječaka. Poslije 2-3 takva primjera obnovljena je analiza rečenice na riječi. Glavni dio: Nastavnik nudi učenicima kartice sa dijelom slike predmeta ili bića. Cijela slika nalzi se na kljpi. Na taj način formira se �est grupa.

Na to stavljamo dvije kutije. Na jednoj kutiji pi�e ″predmeti″, a na drugoj bića. Ispred kutija su cedulje na kojima su ispisane riječi koje znače bića ili predmete. Učenici izlaze, uzimaju cieljuju, pročitaju riječ ka�u �ta znači i stavljaju je u odgovarajuću kutiju. Učenici posmatraju slike ljudi, �ivotinja, biljaka i predmeta. Razgovarajući sa djecom o svakoj grupi posebno, podsjećamo ih da svaki čovjek, �ivotinja, biljka i predmet ima svoje ime. Paralelno sa analizom primjera sa slike, učitelj postepeno upisuje podatke u �emu:

I M E N I C E ljudi �ivotinje biljke predmeti pojave

Nakon popunjavanja �eme slijedi zajedničko rje�avanje ukr�tenice

(ukr�tenica br.1). Svaka grupa dobija svoju ukr�tenicu (ukr�tenica br. 2- 6). Ukr�tenicama se od djece tra�i da napi�u imena predmeta.

�ivotinja, biljaka i ljudi. Kada grupe zavr�e sa radom, kačimo ukr�tenice redom od 1 do 7. Vodje grupa čitaju rje�enja, a zatim sva djeca zajedno uočavaju sedam zaokru�enih slova. Izdvajanjem slova dobijamo riječ: IMENICE. Nastavnik ističe djeci da su imenice riječi koje znače imena ljudi, �ivotinja, biljaka, i predmeta. Po isticanju definicije naslov nastavne jedinice ispisuje iznad �eme. Napomena: Ukr�tenice su ispisane na većim papirima. Rje�enja mo�emo upisati u �emu.

Zavr�ni dio: Pojedini učenici čitaju tekst sa grafofolije. Iz rečenica izdvajaju imenice. 1.

G I T A R A

2. 1. M 1. Povrće narand�aste boje. 2. A 2. Ju�no voće. 3. M 3. Manja �ivotinja (mrzi mačke). 4. A 4. �ivotinja koja čuva kuću. 3. 1. P 1. Čovjek koji čuva stato. 2.

E 2. Predmet pomoću koga su�i� 3. Ć kosu. 3. Sa njim pokriva�! 4. 1. N 1. Ju�no voće. 2. O 2. Obale rijeke spaja...? 3.

J 3. Jedno godi�nje doba. 5. 1. M 1. Koristio se u dvoboju.

2. I 2. Pomoću nje �ijem. 3. � 3. Na njemu kuvamo 6. 1. C 1. Da li voli� salatu od...? 2. A 2. Kazuje nam tačno vrijeme. 3. R 3. Djecu ne donosi...! 7. 1. J 1. Koka ti ga daje. 2. E 2. Djak najvi�e voli broj...! 3. � 3. �ivotinja koja krekeće.

�kola O� ″Luka Simonović″ Realizator Nata�a Skakavac Nastavna jedinica Veliko i malo �tampano slovo Rr i Dd (I razred) Tip časa Obrada Cilj časa Usvajanje novih slova za učenike kojima su ova slova bila nepoznata; pronala�enje ovih slova u različitim polo�ajima (na početku, u sredini i na kraju riječi). Oblici rada Individualni, grupni, frontalni Metode rada m. demonstracije, razgovara tekst metoda Nastavna sredstva Plakat sa slikom, kasetofon, nastavni listići Tok časa Uvodni dio Slu�anje pjesme ″Djecu ne donose rode″. Razgovor o pjesmi, a zatim isticanje plakata sa slikom (na slici se nalazi roda, bara, drveće); razgovor o slici. Glavni dio Analitičko-sintetičkom metodom dolazimo do pojma slova (npr. kad ka�emo

″Roda je u bari″, �to je to? (Rečenica). Iz čega se ona sastoji? (iz glasova) Koji je prvi glas u ovoj riječi? (R) �ta dobijamo dad zapi�emo glas? (Slovo)

Na sličan na�in dolazimo do slova D. U�enike dijelim u tri grupe, po nivou znanja. Prvu grupu čine učenici koji ne znaju da pi�u slova R i D. Oni dobijaju

nastavni listić na kome su ova dva slova ucrtana tačkicama. Njihovim spajanjem učenik uvje�bava ruku u pisanju ovih slova, pa ih u sljedećem redu pi�e samostalno.

Druga grupa su učenici koji poznaju većinu slova i dosta dobro i�čitavaju. Oni će dobiti zadatak da napi�u (pronadju) riječi u kojima se slovo R i D nalaze na početku, u sredini ili na kraju.

U trećoj grupi su učenici koji znaju sva slova i dobro čitaju. Oni će imati zadatak da napi�u rečenice u kojima su dominantna ova slova.

Nakon zavr�enog rada pregledaću nastavne listiće učenicima iz prve grupe, a oni iz druge i treće pročitaće zapisane riječi, odnosno rečenice.

Zavr�ni dio: Odigraćemo igru ″Na slovo″ (neko od učenika ka�e neku rijč, a drug do njega ka�e novu na čijem je početku posljednji glas prve riječi).

SCENARIO ZA IZVODJENJE ČASA AU/N

O�: ″″″″Du�an Korać″″″″ - Bijelo Polje Učiteljica: Tatjana Nedović Predmet: Srpski jezik Razred: Drugi Oblici rada: Frontalni, individualni, grupni Metoda rada: Metoda razgovora, učenje putem otkrića, kooperativno učenje Potreban materija: Kartice za podjelu grupa (simboli i boje) , radni listići (zadaci za grupe), slika, tonski snimak pjesama, zvučna čitanka, pano. Uvodni dio Slu�anje pjesme ″Stara Vodenica″. Razgovor o pjesu uz potenciranje rada i vrijednosti rada. Korelacija sa prirodom i dru�tvom. Najava nastavne jedinice. Glavni dio - Slu�anje priče sa zvučne čitanke - Istra�ivačko čitanje učenika, sa zadatkom da podvuku nepoznate riječi. - Detaljna analitičko-sintetička analiza

- Isticanje poruke priče - Učenici dijele u grupe slučajnim izborom i svka grupa dobija svoj zadatak. 1. Istakni osobine prosjaka i osobine tvrdice 2. Potrudi se da odbrani� postupak tvrdice i istovremeno osudi� postupak prosjaka. 3. Poku�aj da osudi� postupak tvrdice i odbrani� postupak prosjaka. 4. Kako bi ti pomogao prosjaku? 5. Napi�i nastavak priče?

Grupe rade desetak minuta i u izvje�tavanje se uključuju sve grupe da dopune i komentar. Zadaci su tako formulisani da svaka grupa mo�e imati komentar. Zavr�ni dio Izvesti pouku priče zajednički. Slu�anje pjesme ″�ta vredi dobar drug″.

O� ″�tampar Makarije″ Učiteljica: Gordana Zejak Predmet: Srpski jezik Nastavna jedinica: Rečenice- gramatičko-pravopisna analiza Tip časa: Vje�banje Drugi razred: Ciljevi časa: utvrdjivanje znanja o vrstama rečenica po značenju i po obliku; primjena i sastavljanje rečenica u konkretnim situacijama; pravilno zapisivanje tih rečenica sa adekvatnom upotrebnom interpukcije. Nast.met. : razgovara, pisanih radova učenika, monol.-dijal. Nast.sreds.: pripremljeni zadaci Oblici rada: grupni, frontalni i individualni Tok časa Uvodni dio: Intelektualna priprema učenika za čas: Razgovor o jeziku kao obliku sporazumjevanja, o rečenici i njenim oblicima u zavisnosti od osjećanja i govornika. -Potvrda naučenog kroz !Igru spikera" , gdje tri učenika igraju ulogu spikera, tj. reportera smje�tenog u tri različite siutacije:

1. Izvje�taj o vremenu 2. Izvje�taj sa sportske utakmice 3. Izvje�taj iz podruma

- Prateći znake interpukcije, učenici dikciju, ton i pauze pode�avaju prema tekstu, prilagodjenom situaciji. Poslije svakog izvje�taja, komentari�emo prirodu rečenica u njemu.

Glavni dio: Podjela učenika u grupe, metodom slučajnog izbora. Svako će uzeti po jednu listicu. Formiramo 6 grupa po kriterijumima.

1. Velika slova (A, B, V, G, D) 2. Rečenični znaci (., !?) 3. Upitne riječi (Ko, �ta, Za�to, Da li, Je li) 4. Uzvične riječi (Hej, Oh, Joj, Ura, Eh) 5. Mala pisana slova (a, b, v, g, d) 6. Mala �tampana slova (t, a, č, k, a)

- Kapiteni su učenici koji dobiju listić crvene boje. Slijedi podjel zadataka, po grupama: 1. zadatak:

Svaka grupa dobije list na kome su izmije�ana slova jednog mu�kog imena. Zadatak je da ih pravilno slo�e: ilFip = Filip njOeng = Ognjen roMka = Marko �lMio = Milo� vnJao = Jovan eaDjn = Dejan

2. Zadatak:

- Sastaviti po jednu odričnu izjavnu rečenicu u kojoj se nalazi dobijena riječ. 3.Zadatak: - Pretvori je u upitnu odričnu rečenicu, a zatim u uzvičnu odričnu rečenicu. 4. Zadatak: - Napi�ite �to vi�e upitnih potvrdnih rečenica koje bi koristio na: 1. �kolskom odmoru 4. kada doziva� 2. u prodavnici 5. prijeti� 3. u knji�ari 6. čeka� nestrpljivo

5. Zadatak: - Napi�ite �to vi�e uzvičnih potvrdnih rečenica koje bi upotrebio: 1. kada se raduje� 4. kada doziva� 2. kada se prepadne� 5. prijeti� 3. kada se spotakne� 6. čeka� nestrpljivo

6. Zadatak:

• Iz kutije učenici, slučajnim izborom, vade po jednu listicu. Na svakoj listici je napisan ili jedna rečenica ili rečenični znak.?!

• Počinjem od učenika koji je izabrao najdu�u listicu. On izlazi i čita svoju rečenicu; !Ko prede, a nikad mu konac ne vidi� """" • Zaključujemo da je ovo upitna rečenica i da na njenom kraju stoji (?). Izlazi neki učenik koje

je dobio listicu sa datim znakom. Tra�imo odgovor na datu zagonetku (pitanje). Učenik koji prepozna odgovor, izlazi sa svojom listicom na kojoj pi�e.

!!!!Mačka le�i """" • Zaključujemo da je u pitanju izjavna rečenica, a da na njenom kraju stoji (.). Izlazi učenik sa listicom na kojoj je (.). Pitamo se koja je uzvična rečenica vezana za ove dvije. Izlazi učenik sa natpisom !!!!Dodji maco """" A zatim učenik sa znakom (!) Na sličan način izlaze ostali učenici, formirajući tako pet cjelina od po tri povezane (logički, smislom) rečenice, sa tri odgovarajuća znaka.

1. U koga su duge u�i, a kraktak rep? To je Du�ko Dugou�ko.

Oh, kakav zeka! 2. �ta leti visoko, a nije ptica?

Leti avion. Pazi, avion slijeće! 3. �ta zuba nema, ruku nema a opet ujeda? Napolju je mraz.

Uh, smrznućemo se! 4. Ko ima igle, ali krojač nije, niti �ije?

Ja sam Je�urko Je�ić. Joj, ubo�će� me iglom.

Reporter iz podruma (da li je to zona sumraka?)

Ko je to? Čiji su to koraci? Ko ide? Za�to ne govori? Hej, ti, kuda će�? da li bi htio da me upla�i�? Misli� li ti da se ja pla�im? Vjeruje� li ti da si nai�ao na pla�ljivka? Da nijesi pogrije�io? Htio si da me upla�i�, je li? Hoće� li da to prizna�? Zar nećeć? Da li ti uop�te postoji�? Izvje�taj o vremenu, dana 10. oktobra tekuće godine Jo� jedan prodje dan. Pravi jesenji. Ki�a pada neprestano. Prati je blag, ju�ni vjetar. Temperatura je u porastu. Danas je iznosila 25 stepeni. Putovi su klizavi. Preporučuje se pojačana opreznost. Toliko o vremenu. Provedite prijatno veče u svojim kućam uz na� bogati program. Uključujem se u prenos boks-meča iz sportskog centra Pribličava se kraj meča! Ura, pobjedjujemo! Prebiće ga! Uh, kako udara! Tuci desnom ! Ne boj se! Bravo! Tako se boksuje! Napadaj s lijeva! Oh, jake li ljevice! Bravo majstore! �ivio pobjednik! Ju-go-slavija! Ju-go-slavija! Opet smo prvi!

O� ″BRANKO BO�OVIĆ ″ SCENARIO ZA ČAS AKTIVNE NASTAVE- srpski jezik II razred Nastavnik: Tamara Popović Nastavna jedinica: Pisanje naziva �kola, gradova, ulica, trgova i praznika Cilj časa: Sticanje novih i pro�irivanje stečenih znanja kao i uvje�bavanje u pravilnoj upotrebi velikog slova prilikom pisanja naziva �kola, gradova, ulica, trgova i praznika Potreban materijal: kartončići sa nazivima gradova, �kola, ulica, trgova i praznika za podjelu u grupe, nastavni listići, plakat sa nepravilno napisanim tekstom Glavni koraci: 1. Formiranje 5 grupa 2. Ponavljanje ranije stečnih znanja o upotrebi velikog slova 3. Rje�avanje zadataka 4. Prestrukturiranje grupa-formiranje novih 5. Rje�avnje novog zadatka u novoformiranim grupama 6. Zajednički ispravak teksta sa plakata i poredjenje sa svojim u grupi. *Grupe se formiraju prema nzivima gradova, ulica (učenicima poznate iz okru�enja), praznika, �kola i trgova * Obnavljanje dosad učenog u upotrebi veliko slova *Učenici rade po grupama koje su dobili (10 min) A-dio Zadaci: Grupa ″Trg″ - pisanje naziva trgova Sonja �ivi na Trgu kosovskih junaka. U blizini je Trg bratstva i jedinstva. Sonja je na Ivana Milutinovića trgu srela svoju učiteljicu. Njena učiteljica �ivi blizu Trga Save Kovačevića. Provjerite ono �to ste naučili! Grupa ″Ulica″ - Pisanje naziva ulica

Zapamti: U nazivima trgova prva rije~ se uvijek pi{e velikim po~etnim slovom, a od ostalih

rije~i samo one koje su same po sebi vlastita imena.

Janko �ivi u ulici Slobode. Kod Srdjanove kuće ukr�taju se Ulica Marka Miljanova I Cvjetna

ulica. Ulica neznanih junaka se nalazi na Zabjelu. Provjerite ono �to ste naučili! Grupa ″�kola″ - pisanje naziva �kola Zovem se Ivana. Djak sam Osnovne �kole ″Sutjeska″. U Nik�iću sam upoznala drugaricu Sonju iz Osnovne �kole ″Mileva Lajović″ Zajedno smo posjetile na�u prijateljicu Anu iz Osnovne �kole ″Olga Golović″. Provjerite ono �to ste naučili! Podvucite samo one nazive �kola koji su pravilno napisani Osnovna �kola ″Vuko Jovović″ Osnovna �kola ″Oktoih″ osnovna �kola ″Sutjeska″ Osnovna �kola ″Musa Burzan″ Osnovna �kola Radojica Perović Grupa ″Praznik″ - Pisanje naziva praznika Uskoro na� grad Podgorica slavi Dan oslobodjenja. I ove godine slavili smo Dan Republike. Uoči Nove godine oktićemo jelku. U januaru proslavićemo Bo�ić. Za Osmi mart - Dan �ena pripremićemo likovnu izlo�bu. Provjerite ono �to ste naučili! Podvucite samo one nazive praznika koji su pravilno napisani:

Zapamti: U nazivima ulica prva rije~ se pi{e velikim po~etnim slovom a od ostalih rije~i samo one koje su same po sebi vlastita imena.

Zapamti: Velikim slovom pi{e se prva rije~ u nazivu {kole. Posebno ime pi{e se velikim slovima i navodnicima

Zapamti: Kad praznik u nazivu ima dvije ili vi{e rije~i, samo prva rije~ se pi{e velikim slovom, sem ako je u nazivu praznika vlasitito ime.

Nova Godina Dan republike Dan �kole Nova godina Uskrs Dan �ena Grupa ″Grad″ - Pisanje naziva gradova Ljiljana će zimski raspust provesti na �abljaku. Njen drug Filip će zimovati kod bake u Bijelom Polju. Ljiljana će se sresti na �abljaku sa drugaricom Marijom iz Herceg Novog i Sanjom iz Tivta. Provjerite ono �to ste naučili! Podvucite samo one nazive gradova koje su pravilno napisani: Kotor Herceg Novi Budva Nakon prestruktuiranja grupa - na osnovu brojeva sa poledjine kartončića za prvu dodjelu slijedi zajednički zadatak za svih pet-novoformiranih grupa Zadatak: Ispravi pogre�no napisan tekst:

Du�anova Porodica Du�an je djak osnovne �kole ″Ratko �arić″, a njegov brat je djak Osnovne �kole ″luka simonović″ On je za dan oslobodjenja svoga grada obi�ao strica a za Novu godinu, bo�ić i osmi Mart, posjetiće baku Anu. Njegova baka �ivi u herceg Novom, stric u Nik�iću gdje �ivi i Du�an a ujak u bijelom polju. Du�an je na trgu Slobode sreo mamu i zajedno su oti�li do trga Nikole tesle. U blizini se nalazi �abljačka ulica a preko puta nje ulica ive andrića gdje Du�an �ivi. *Zajednički ispravak teksta sa plakata koji je istovjetan kao i onaj koji su radili po grupama. Po

jedan učenik iz grupe ″ekspert za svoju oblast″ obja�njava pravilnu upotrebu velikog slova u dijelu teksta koji se odnosi na njegov dio.

Zapamti: Prilikom pisanja naziva gradova, svaka rije~ se pi{e velikim po~etnim slovom.

�kola: O� ″Luka Simonović″ Nik�ić Realizator: Milena Bulajić Nastavni predmet: Srpski jezik, III razred Nastavna jedinica: Vrste pridjeva Tip časa: Pro�irivanje znanja o pridjevima Cilj časa: Uočavanje vrsta pridjeva na tekstu, razvijanje mi�ljenja -otkrivanje

pravila na osnovu već poznatih jezičkih pojmova; usavr�avanje kulture izra�avanja.

Tok časa

Uvod: Podjela u grupe na osnovu stihova obradjenih pjesama. Na stolovima naslovi pjesama kao indikator grupe. Na tabli (foliji) izdvojene su rečenice iz sastava sa prethodnog časa (Prilog 1.). Kratka analiza vrsta riječi u rečenicama koje smo učili, kao i vrsta imenica posebno - kako bi smo do�li do cilja.

Isticanje cilja časa: Danas rje�avamo novi zadatak, a to su vrste pridjeva (�to i zapisujem).

Glavni dio: I grupa

a) Grupe dobijaju listiće sa tekstom i zadacima (Prilog br. 2). Pridjeve tra�i uz pomoć pitanja KAKVO JE?

II i III grupa Zadaci isti kao jid I grupe samo se razlikuje pitanje za tra�enje vrste pridjeva - OD ČEGA JE I ČIJE JE? Zadaci ispod teksta su isti kao u I grupi .

IV grupa Zadatak: U tabeli upi�i rod pridjeva iz teksta. Zadatak: U tabeli upi�i broj pridjeva iz teksta. Zadatak: 1. Od datih imenica napravi pridjeve: • ki�a _________________ • kamen _______________ • drvo _________________ 2. Od prijedva napravi imenice: • vunena _________________ • ko�na __________________ • platnena _________________

Nakon isteka predvidjenog vremena, predstavnici grupa saop�tavaju rezultate svoga rada. Ostale grupe dopunjavaju ostale slučajeve primjene istog pridjeva ili vr�e eventualne ispravke. Na tabli se zapisuje najbitnije (Pitanje i vrsta pridjeva). Kad sve grupe zavr�e kazivanje slijedi provjera primjene učenoga.

Provjera se izvr�i izbornim diktatom (Prilog br. 3). Na plakatu (foliji) 4 - 5 mogućih odgovora kako bi učenici prepoznali ″svoje ″ pridjeve i upoznali nove

Zavr�ni dio: a) Jezička igra - Učesnici jedne grupe poka�u predmet. Ostale grupe ponudjenom predmetu ″daju″pridjeve, odredjuju rod i broj.

b) Prepisivanje - Dok se odvija igra svakom učeniku se podijeli listić sa tekstom na kome sur adjene vrste pridjeva na kojim se vr�i prepisivanje dopunjavanjem.

v) Domaći rad na listićima (Prilog br. 4.) Prilog br. 1. ... Na zidu visi velika �kolska tabla. Njeno drveno srce je ovičeno metalom... Prilog br. 2. U prostranom dvori�tu Pavlove kuće �ivio je pas �uća. Bio je krupan,

kudrav i umiljat. Pavle mu je napravio lijepu drvenu �tenaru. Kom�ijska djeca su ga voljela. Često su mu donosila hranu i spu�tila u metalni čanak ispred kućare.

Prilog br. 3. Prestala je ________________ ki�a. Nijesmo primijetili da je dunuo _____________ vjetar. Pojurili smo u ________________ dvori�te. Drhtali smo od __________________ hladnoće. Na ruke smo navukli _______________ rukavice. Glave smo za�titili _________________ kapama.

Prilog br. 4. Zadatak: U tekstu pronadji pridjeve i podvuci crvenom olovkom, a imenice na koje se odnose plavom bojom. Svi pridjevi su u jednini. U tabeli ih upi�i zajedno sa imenicom ali neka budu u mno�ini. Na bre�uljku se vidi bijela kućica. Do nje vodi �iroki put. Kraj puta je izraslo granato drvo. S druge strane puta crni se uzorana njiva. Iza nje je zelena livada. U daljini je veliko brdo. Putem ide mali seoski djak. On �uri u �kolu. O ramenu mu visi �kolska torba. On je uredan djak.

Nastavnik Ljiljana Kečina

Osnovna �kola ″Ristan Pavlović″ Pljevlja Predmet: Srpski jezik, III razred Nastavna jedinica: Tekst ″Kornjača i zec″ Tip časa: utvrdjivanje Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: čitanka, papirne trake sa stihovima djeci poznatih pjesama, nastavnik listići za grupe (1. - sa balonima kojima su napisane

poslovice, 2.- sa radnim zadacima), ilustracija basne na hameru Nastavne metode: tekst-metoda, stvaralačka, kooperativna, Ciljevi i zadaci časa: osposobljavanje učenika za razumijevanje, do�ivljavanje i analizu

knji�evnog djela; isticanje i razmi�ljanje o ljudskim vrijednostima; formiranje stava prema odredjenim ljudskim manama i slabostima; razvijanje kulture usmenog i pismenog izra�avanja; podsticanje i razvijanje stvarala�tva, ma�tovitosti, originalnosti, saradnje, otvorenosti, uva�avanja i po�tovanja razlika u gledi�tima.

T O K Č A S A

Podsjećanje na pjesme o �ivotinjama, koje su učene na času muzičke kulture. Formiranje grupa: učenici uzimaju po jednu traku (papirnu) na kojoj su napisani stihovi poznatih pjesama (″Darvin i majmuni″, ″Mi�″, ″Razbole se lisica″, ″Danas jeste subota″). ZADATAK: Pronadjite poslovicu u ovim balonima i protumačite je dovedite je u vezu sa postupcima i pona�anjima iz

svakodnevnog �ivota. Vodje grupa podnose izvje�taj. Izvesti zaključak na koju se učenu basnu odnose ove poslovice. Kratak razgovor o basnama: - �ta je basna? - Koje ljudske osobine spadau u vrline, a koje u mane? - Ko je napisao basnu ″Kornjača i zec″? - Ko je bio Ezop? - Zna� li jo� neku basnu koju je napisao Ezop? - �ta misli� o postupcima zeca i kornjače iz ove basne? Obrazlo�i. Nakon toga, grupe dobijaju listiće sa novima zadacima: 1. grupa: Naučite basnu napamet. Potrudite se da je ka�ete �to ljep�e. 2. grupa: Prepričajte basnu; poku�ajte da je pro�irite. Budite ma�toviti. 3. grupa: Zamislite da ste sportski komentatori, pa podnesite izvje�taj sa trke korčnjače i zeca.

4. grupa: Budite pjesnici: napi�ite kratku pjesmu o trci kornjače i zeca. Vodje grupe podnose izvje�taj. Učenici - pjesnici zapisuju sastavljenu pjesmu na hamer na kome je ilustracija basne uradjena na prethodnom času srpskog jezika (ostali učenici je zapisuju u sveske). ZAJEDNIČKI ZADATAK: Sastavimo melodiju za napisanu pjesmu i zapjevajmo svi.

�kola: O� ″Radojica Perović″ Nastavni predmet: Srpski jezik, III razred Nastavna jedinica: Upravni govor - I varijanta Tip časa: Sticanje novih znanja Cilj časa: Shvatanje pojma upravnog govora, prepoznavanja situacija kada se upotrebljava, usvajanje tehnike njegovog zapisivanja, razvijanje vje�tine pretvaranja upravnog u neupravni govor i obratno... Oblici rada: Individualni, frontalni i grupni. Nastavna sredstva: Listići u boji sa riječima, plakati sa tkstom, kola�, papir (listići sa znacima interpukcije) nastavni listići. Nastavne metode: Rje�avanje problema, kooperativno učenje. TOK ČASA Uvodni dio Grupni rad učenika Podijeliti učenike u grupe na osnovu izvučenih listića različitih boja. Na listićima suispisane riječi. Grupu čine učenici koji su izvukli listić

iste boje. Pet je grupa. Zdatak grupe je da od dobijenih riječi naprave rečenicu. predstavnici grupa će nakon rada saop�titi rečenicu koju su sastavili. Ispravnost dobijenih rečenica zajednički ćemo utvrditi uporedjujući ih sa rečenicama zapisanim na plakatu koje su prethodno bile prekrivene.

Rje�enje grupnog rada učenika biće rečenice koje predstavljaju dio teksta koji će prethoditi dijalogu koji ćemo zajednički analizirati (prilog 1)

Glavni dio: Realizacija cilja časa kroz frontalni i grupni rad učenika. Rad stavljamo frontalno. Pročitaćemo i kratko sadr�ajno analizirati nastavni tekst, izdvojen na posebnom papiru (prilog 2) Poku�aćemo razgovor Maje i učiteljice uobličimo tako kao da sada izgovaraju svoje riječi. Npr. rečenicu: Učiteljica je zapitala Maju gdje joj je sveska uobličićemo kao rečenicu: Učiteljica je pitala Maju: ″Gdje ti je sveska? ″. Ovako napisane rečenice napisaćemo na glavnom plakatu. Uočićemo u rečenicama upravni govor i način njegovog zapisivanja. Nakon analiziranja cijelog teksta (prilog 3) istaći plakat sa rečenicom iz teksta na kojoj ćemo rezimirati pravila o upravnom govoru. (prilog 4) Nastavićemo rad u grupama. Svaka grupa će dobiti rečenicu sa upravnim govorom i posebno izdvojene interpunkcijske znake. Rečenice su od�tampane komjuterski, a znaci interpunkcije su nacrtani na smoljepljivim kola� listićima. (boja listića se poklapa sa bojoj koja karakteri�e grupu) Sve rečenice su vezane za tekstove učene ove godine, pa je dodatni zadatak grupa da prepoznaju tekst iz koga su izdvojene rečenice.

Veličina papira i slova kojima je rečenica predstavljena omogućiće veću pa�nju svih učenika prilikom slu�anja izvje�taja. Zadatak grupa je da prepozna u rečenici upravni govor i odabere odgovarajuĆe znake interpunkcije koje će zalijepiti na za to predvidjeno mjesto. Time ćemo ponoviti upotrebu znaka interpunkcije, pri zapisivanju upravnog govora. Predstavnici grupa će izvjestiti o uradjenom. (prilog 5)

Nakon ovoga slijedi aktivnost kojom će učenici na nivou grupa pretvarati rečenicu iz neupravnog u uptavni govor i obratno. Grupe će dobiti plakate sa rečenicama kojima će se baviti. Rečenice su kompijuterski od�tampane na velikim papirima na čijem su dnu na naličju zapisani zadaci grupa. Učenici će flomasterima ispisivati rečenice na papiru ispod od�tampanih rečenica (i boja flomastera se poklapa sa bojom koja karakteri�e grupu). Nakon uradjenog predstavnici grupa izvje�tavaju, a ostali prate. Veličina papira po kojem će pisati omogućiće da svaki učenik vidi i pa�ljivo prati rezultate rada svake grupe. (prilog 6)

Zavr�ni dio: Samostalan rad učenika Da bio se provjerio stepen usvojenosti pojma upravnog govora i njegovog

zapisivanja, svaki učenik će samostalno rje�avati nastavni listić sa zadacima koji će omogućiti provjeru. (prilog 7) Po zavr�etku samostalnog učeničkog rada zajednički ćemo analizirati zadatke koje su dobilii na rje�avanje. Radi objektivne povratne informacije nastavne listiće ću uzeti, a učenici će u �kolskim sveskama zapisati pravila pisanja upravnog govra. Kasnije će i nastavne listiće zamijeniti u svske.

PRILOG 1 Učiteljica je zatra�ila da pregleda zadatke. Učenici su pripremili sveske sa zadacima. U učionici se čulo tiho do�aptavanje. Na Majinom stolu nije bilo sveske. Učiteljica je do�la do Majine klupe. PRILOG 2 Učiteljica je pitala Maju gdje joj je sveska. Maja je tiho odgovorila da ju je strah da je izvadi iz torbe. Učiteljica ju je začudjeno upitala čega se pla�i. Djevojčica je plačnim glasom rekla da su dječaci stavili skakavca u njenu torbu. PRILOG 3 Strah Učiteljica je zatra�ila da pregleda zadatke. Učenici su prirpemili sveske sa zadacima. U učionici se čulo tiho do�aptavanje. Na Majinom stolu nije bilo sveske. U učionici se čulo do�aptavanje. Na Majinom stolu nije bilo sveske. Učiteljca je do�la do Majine klupe. Pitala je Maju: ″Gdje ti je sveska? ″ Maja je tiho odgovorila: ″Strah me je da je izvadim iz torbe. ″Učiteljca je začudjeno upitala: ″Čega se pla�i�?″ Djevojčica je plačnim glasom rekla: ″Dječaci su stavili skakavca u moju torbu. ″ Učiteljica je znala da je to bila �ala učenika zbog Majine pla�ljivosti. Pomogla joj je da pobijedi strah, a djčake je ukorila.

PRILOG 4 Učiteljica je pitala Maju: ″Gdje je ti je sveska? ″ -------------------------------- --------------------------- pi�čeve riječi upravni govor PRILOG 5 Ile je napisao Moja majka radi Čiča Tri�a je upitao Ko je pojeo slaninu Vladar je uzviknuo Evo mog po�tenog sina

Carević je rekao Hoću nju ili nijednu Klaudio je pomislio Ovaj �tap je čaroban PRILOG 6 Pretvoriti iz neupravnog u upravni govor i obratno iz upravnog u neupravni. Majka je pitala Lanu za�to je tu�na. Lana je odgovorila: ″�ao mi je bolesnog psa.″ Mi�o je pitao Luku voli li fudbal. Luka mu je rekao: ″Vi�e volim odbojku″. Otac je upitao Bal�u hoće li sa njim u ribolov. Bal�a je odgovorio: ″Jedva čekam da krenemo.″ Baka je pitala Sanju kako se provela u �koli. Sanja je radosno uzviknula: ″Dobila sam peticu! ″ Ana je upitala Evu kako joj se dopala knjiga. Eva je rekla: ″U�ivala sam dok sam je čitala. ″ PRILOG 7

Nastavni listić 1. Odgovarajućim znacima izdvoj upravni govor u datoj �ali.

Učiteljica je upitala Mića. Koliko je 10 i 30 Mićo je odgovorio pola jedanaest

2. a) Datu rečenicu pretvori iz neupravnog u upravni govor.

Jelena je pitala Du�ana hoće li joj doći na rodjendan

b) Datu rečenicu iz upravnog pretvori u neupravni govor. Du�an joj je kazao: ″Hoću, drago mi je �to si me pozvala. ″

3. Dopuni započeto! Sanja je poklonila cvijet majci i kazala joj: Majka se obradovala i kazala:

DIJANA KUZMANOVIĆ

�kola: ″Olga Golović″ - Nik�ić Nastavni predmet: Srpski jezik, IV razred Nastavna tema: Knji�evnost Nastavna jedinica: Slavuj i orao Tip časa: Obrada Cilj i zadaci: Povezivanje sa prethodnim znanjem i iskustvom učenika, uvodjenje učenika u do�ivljavanje knji�evnih tekstova; upoznavanje

učenika sa sadr�ajem basni, poukom u basni, likovima i njihovim postupcima i pona�anjima; povezivanje do�ivljenog u basni sa različitim �ivotnim situacijama; razvijanje saradnje i drugarstva medju učenicima.

Oblici rada: Individualni, frontalni i grupni. Nastavne metode: Smisleno receptivno verbalno učenje, kooperativno učenje, re�avanje

problema i divergentno (stvaralačko) učenje. Nastavna sredstva: Veće slike sa �ivotinjama, djelovi slika �ivotinja; nastavni listići. Korelacija: Poznavanje prirode, muzičko vaspitanje Realizacija: 19.04.2001. godine Realizator: Vidosava Jaridić Tok časa: Uvodni dio (10 min.) Klupe su prije časa postavljene tako da sjede o četiri učenika

(voditi računa da svi vide tablu). Na klupe učenici stavljaju čitanke, sveske i olovke. Iz koverte vadim veće slike �ivotinja koje sud jeca upoznala iz prethodno obradjivanih basni. Iz druge koverte vadim iste slike nalazi se neki znak koji će pomoći grupi da odredi izvjestioca). Svaka grupa dobija isti zadatak (pitanja su na listicama, prilog br. 1).

Izvje�tavanje mo�e biti usmeno ili pismeno. Glavni dio (25 min.) Poslije izvje�tavanja nastavnik pokazuj rebul (prilog br. 2) napisan na

većem kartonu, stavlja ga na sredinu table i ističe cilj časa (Danas djeco obradjujemo basnu čije se ime krije na ovom rebusu. Vi ste oni koji ćete odgonetnuti ime basne). Svi učenici re�avaju rebus i kog a prvi rije�i ispisuje ime basne na tabli.

Nastavnik izra�ajno čita basnu a učenici slu�aju (knjige su zatvorene). Kada nastavnik zavr�i sa čitanjem i ka�e nekolike rečenice o piscu, djeca tiho čitaju a poslije kratko komentari�emo o basni. Predstavnik grupe izlazi i izvlači zadatak za svoju grupu (pitanja za grupe su napisana na listićima, prilog br. 3). Učenici rade na zadacima u okviru grupa. Nakon grupnog rada slijedi izvje�tavanje. Vodja grupe izla�e a ostali slu�aju i dopunjavaju. Nastavnik na tabli ističe i lijepi liste odgovora grupa.

Zavr�ni dio (10 min.) Djeca se prisjećaju poslovica i zagonetki o �ivotinjama i usmeno ih kazuju.

Domaći zadatak Sami pro�irite grupni rad.

PRILOZI Prilog br. 1. PITANJA ZA SVE

1. Istaći osobine �ivotinja prema do sada učenim - pročitanim basnama. 2. Napisati koju poslovicu o toj �ivotinju. 3. Da li znate koju pjesmu o toj �ivotinji?

Prilog br. 2. REBUS

+

Prilog br. 9. PITANJA ZA GRUPNI RAD Prva grupa: Opi�i �ta bi orao mogao da vidi sa visine na kojoj leti. Druga grupa: Opi�i jedan predio koji slavuj mo�e da vidi. Treća grupa: �ta bi se de�avalo da slavuj i orao mogu zamijeniti mjesta. Četvrta grupa: Dramatizuj basnu (sami odredite druga i napi�ite). Peta grupa: Pouka basne (ilustrujte je, iska�ite preko poslovica ili

sami smislite pouku).

PREDMET: Matematika RAZRED: I NASTAVNA JEDINICA: Broj i cifra 8 TIP ČASA: Obrada OBLICI RADA: Frontalni, grupni, individualni NAST. METODE: Metoda razgovora, kooperativna učenik - učenik,

učenik - nastavnik, NAST. SREDSTVA: Plakat sa kru�ićima, listići sa zadacima.

C J ′ O

NAST. CILJEVI I ZADACI: Sticanje znanja o broju 8, pisanju broja 8, sabiranju i oduzimanju do 8, razvijanje sposobnosti rje�avanja problema, razvijanje samostalnosti i sposobnosti rada u grupi. REALIZACIJA: 8.12.2000. godine, O� ″Radoje Čizmović″, Ozrinići. NASTAVNIK: Vasiljka Cau�ević

TOK ČASA

UVODNI DIO: Podjela na grupe je slučajna sa malim izmjenama. Ističem na tabli male plakate sa kru�ićima: !!!! ! ! ! !!! !! !! !!! ! !!!! ! ! !! ! !! !! !!! ! 8 ! ! ! !! 4+4 6+2 5+3 7+1 Pi�u u sveskama red broja 8. GLAVNI DIO: Svaki učenik u grupi dobija zadatke na listiću. Dogovaraju se i poma�u jedni drugima. Kad zavr�e, vodje grupa donose sve zadatke i zajedno ispravljamo gre�ke. Najbolju grupu nagradjujemo aplauzom. 1. 7+1= 8+0= 4+4= 6+2 5+3= 1+7 2. !!! ! !!!! ! !! !! !!! !! !!! ! !!! !! !! !! ! 6 + = 3. !!!∅ !∅∅∅ !∅∅∅ ∅∅∅∅ !!∅∅ !!∅∅ !∅∅∅ ∅∅∅∅ 8 - = 4. 2+1+5= 7+1+0= 3+4+0= 3+2+3= ZAVR�NI DIO:

Prepisuju u sveske po dva zadatka. DOMAĆI ZADATAK:

Matematika str. 49.

Predmet: Matematika Nastavna tema: Brojevi do dvadeset Nastavna jedinica: Sabiranje u drugoj desetici Tip časa: Pro�irivanje znanja Nastavna metode: Verbalno smisleno učenje, praktično smisleno učenje, stvaralačko

učenje. Oblici rada: Frontalni, individualni i grupni. Cilj i zadaci: Pro�iriti znanje o sabiranju brojeva u drugoj desetici. To ostvariti na

osnovu prikaza didaktičkim materijalom i grafički, a zatim zapisivanjem odgovarajućom simbolikom. Razvijati pa�nju, interesovanje, pamćenje, kooperativnost, samostalnost, logično mi�ljenje i zaključivanje, tačnost i preciznost u radu i takmičarski duh učenika.

Nastavna sredstva: Lastika sa pri�ivenim brojevima od 0 do 20, kartončići sa oznakom 0 i 1; kartončići za podjelu na grupe (24 kom), kartončići za radne grupe (5 kom); plakat sa uradjenim grafikonima za zavr�ni dio i tehnička pomagala.

Realizacija: 09.03.2000. godine I6 Realizator: Stana Tepavčević, nastavnik razredne nastave TOK ČASA: Uvodni dio (3 min): Emocionalno-psiholo�ka priprema>

Pričanje anegdote ″Tri plus dva jednkao je �est″ (anegdota u prilogu)

Glavni dio (10+25) Igra brojevima: Ističem brojevnu pravu (lastika sa pričvr�ćenim brojevima) i pozivam učenike da zauzmu svoja mjesta od 0 do 20. Slijedi predstavljanje osnovnim, pa rednim brojevima, zatim predstavljanje prve desetice, pa najvećeg i najmanjeg broja prve desetice. Dijalog: ″Nula i jedinica″ (u prilogu) Predstavljanje najvećeg i najmanjeg broja druge desetice. Formiranje skupa prve i skupa druge desetice. Slijedi pridru�ivanje članova druge desetice skupu prve desetice i računanje. Tok pridru�ivanje, odnosno sabiranja, zapisuje učenik na

tabli. 10+1=11 10+3+3+3=19 10+3=13 10+3+3=+3+1=20 10+3+3=16 Ponoviti članove sabiranja (sabirci i zbir) i istaći cilj časa ″Sabiranje u drugoj desetici″. Formiranje grupa: Učenici uzimaju kartice slučajnim izborom, dijele se po grupama i pronalaze svoja radna mjesta, koja su obilje�ena za svaku grupu. Članovi svake grupe biraju svog predstavnika, koji uzima zdatke za grupni rad (zadaci u prilogu). Rje�avanje zadataka: Učenici samostalno rade zadatke, pri tome jedni drugima poma�u.

Izvje�tavanje grupa: Kada grupa uradi zadatak, izlazi predstavnik i lijepi zajednički rad na tabli. Predstavnici svake grupe čitaju rje�avanje zadatka, a ostali učenici slu�aju i ispravljaju eventualne gre�ke.

Samostalni rad učenika: Uradi sam! Ud�benik str. 69. Po�to svi učenici neće uraditi sve zadatke u predvidjenom vremenu, daje se mogućnost da to zavr�e za domaći zadatak.

Zavr�ni dio (8 min) Igra ″Ko će prije″ (takmičarski dio). Pravila igre: Predstavnik svake grupe baca kocku tri puta u prvom krugu i po jedan put u sljedećim krugovima. Postignuti poeni bilje�e se na tabli i sabiraju za svaku grupu pojedinačno (neko iz grupe pi�e). Na hamer papiru zalijepljeno je 5 traka sa izgraviranim poljima od 0 do 20. (Igra se na parketu). Učenik iz grupe baca kocku, ostali budno prate, sabiraju poene na tabli, bilje�e na svom stupcu postignute poene i bojaju svoja osvojena polja i tako redom. Pobjednik je ona grupa koja postigne zbir brojeva 20 i oboji čitav stubac. Progla�avanje pobjedničke grupe i nagrada aplauz svih učenika.

Prilozi:

1. Pričanje anegdote Vesni je tata dao 3 bombona, a od Milice je dobila 2. Vesna, koliko ima� bombona? Vesna ka�e: ″�est″. Kako? - Već sam imala jedan od prije. 2. Dijalog ″″Nula i jedinica″ Hej nulo, dodji da razgovaramo! Ti si debela, glupa, ne vrijedi� ni�ta. Samo si nula. Vidi� kako sam ja elegantan, lijep, ima svoju vrijednost. Najmanji sam u prvoj desetici i svi me vole.

Prvi sam na početku i na cilju. Ha, ha, ha! Koliko si lijep, djaci te ne vole. Evo da ih pitamo: - djeco, volite li vi jedinicu? Eto vidi�! Samo moje prisustvo s tvoje lijeve strane mo�e ti mnogo pomoći (prilazi). Eto vidi�! Djeco, volite li desetku? Aplauz. 3. Zadaci: Zadaci za svaku grupu su ujednačene te�ine (sa različitim brojevima). Prvi zadatak: Napi�i jednakosti koje su prikazane crte�om. Drugi zadatak: Crtanjem strelica prika�i sabiranje i dopuni jednakosti. Treći zadatak: U kvadratiće upi�i potreban broj. Rje�enja zadataka su prikazana originalnim učeničkim radom. 1. Napi�i jednakosti koje su prikazane crte�om: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

11+7=18 17+3=20 2. Crtanjem strelica prika�i sabiranje i dopuni jednakosti • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

14+6=20 16+3=19 3. U kvadratić upići potreban broj: 12 4 11 3 14 6 + + + 16 14 20 10a

�kola: O� ″Luka Simonović″ Realizator: Momčilo Kosović Nastavni predmet: Matematika (II razred) Nastavna tema: Osobine sabiranja i oduzimanja Nastavna jedinica: Nezavisnost zbira od mjesta sabiraka Tip časa: Pro�irivanje znanja Cilj časa: Osposobiti učenike da dodju do zaključka da se zbir ne mijenja

ukoliko sabirci zamijene mjesta i ako jedan sabirak povećamo za odredjeni broj a drugi smanjimo za taj isti broj. Razvijati kod učenika interesovanje, logičko mi�ljenje i zaključivanje, kooperativnost, razvijati takmičarski duh.

Oblici rada: Frontalni, grupni, individualni Nastavne metode: Dijalo�ka, kooperativna, tekstualna Nastavna sredstva: Nastavni listići sa zadacima, pomoćni papir za pisanje, plakat sa

izradjenim zadacima koji se koristi pri analizi zadataka, kreda u boji.

Realizacija: 23.X 2000. godine

Struktura časa Formiranje grupa Grupni rad učenika:

Učenici izvlače kartončiće (slučajni izbor) dijele se po grupama i pronalaze svoja radna mjesta. Svaka grupa ima po 4 - 5 učenika. Pet kartona je obilje�eno sa brojem 1 i učenici koji izvuku kartone sa brojem 1 sačinjavaju jednu grupu. Pet učenika će slučajnim izborom izvući kartone sa brojem 2 i oni će sačinjavati grupu broj 2 koja ima svoj radni sto. Tako se podijele svi učenici i formiraju se grupe. Svaka grupa bira svoga predstavnika koji će da izvlači listu sa zadacima. Kada svaka grupa izvuče liste sa zadacima dobijaju pomoćne papire na kojima će da re�avaju zadatke. Zadaci za prvu grupu: Izračunaj zbir: 38+19= 26+32= 48+13= Jedan učenik iz grupe pi�e a svi zajedno re�avaju zadatke. Zazadi se rje�avaju na pomoćnom papiru: 38+19=57 26+32=58 48+13=61

Zadaci za drugu grupu: Zamijeni mjesta sabircima i izračunaj: 38+19=19+38=57 26+32=32+26=58 48+13=13+48=61

Zadaci za treću grupu: Prvi sabirak povećaj do prve desetice, a drugi toliko smanji pa izračunaj zbir: 38+19=(38+2)+(19-2)=40+17=57 26+32=(26+4)+(32-4)=30+28=58 48+13=(48+2)+(13-2)=50+11=61

Četvrta grupa dobija zadatke: Prvi sabirak umanji do prve desetice, a drugi uvećaj za toliko i izračunaj: 38+19=(38-8)+(19+8)=30+27=57 26+32=(26-6)+(32+6)=20+38=58 48+13=(48-8)+(13+8)=40+21=61

Zadaci za petu grupu: Drugi sabirak umanji do prve desetice a prvi povećaj za toliko: 38+19=(38-1)+(19+1)=37+20=57 26+32=(26-8)+32+8)=18+40=58 48+13=(48-7)+(13+7)=41+20=61

Zadaci za �estu grupu: Drugi sabirak umanji do prve desetice a prvi povećaj za toliko: 38+19=(38+9)+(19-9)=47+10=57 26+32=(26+2)+(32-2)=28+30=58 48+13=(48+3)+(13-3)=51+10=61

Kada grupe zavr�e svoj posao, tj. kada urade sve zadatke počinjemo sa analizom zadatka. U analizu uzimamo svaki zadatak, a na plakatu imamo samo po prvi primjer od svake grupe uradjen. Kada zavr�imo sa grupom koji je imala zadatak da promijeni mjesta dodjemo do zaključka da se zbir ne mijenja ukoliko sabirku zamijene mjesta. Tako grupa po grupa izvje�tava i učenici treba da sami dodju do zaključka: ukoliko se jedan od sabiraka smanji za neki broj, a drugi poveća za taj isti broj zbir se ne mijenja. Sve ovo se primjenjuje radi lak�eg računanja.

Zavr�ni dio časa: Učenici prepisuju u �kolskim sveskama po jedan primjer (prvi) od svake grupe i dobijaju domaći zadatak.

Predmet: Matematika Razred: II Nast. jedinica: Dodavanje zbira broju i broja zbiru Tip časa: Utvrdjivanje Oblici rada: Frontalni, grupni, individualni Nast. metode: Metoda razgovora, učenje putem otkrića, kooperativna učenik -

učenik, učenik - nastavnik Nast. sredstva: Plakat sa ukr�tenicom, listići za formiranje grupa, listići sa

zadacima, listići sa ukr�tenicom. Nast. ciljevi i zadaci

Utvrdjivanje stečenih znanja o zamjeni mjesta sabiraka i zdru�ivanja sabiraka, njihova primjena radi lak�eg izračunavanja zbira brojeva, razvijanje sposobnosti rje�avanja problema, razvijanje samostalnosti u radu, razvijanje medjusobne saradnje.

Realizacija: 30. oktobar 2000. godina, O� ″Radoje Čizmović″ Nastavnik: Daković Nevenka TOK ČASA Uvodni dio 10′ Podjela na grupe na osnovu kartončića sa znacima (+, -, =) tri grupe dvije po 4 učenika, 1 - 5 učenika. Svi učenici će dobiti listiće sa ukr�enicom koju samostalno rje�avaju da bi dobili rje�enje koje se nalazi u označenim poljima. O D U Z I M A NJ E 1. Računska radnja suprotna sabiranju S A B I R C I 2. Brojevi koji se sabiraju M I N U S 3. Znak za oduzimanje R A Z L I K A 4. Broj koji dobijamo oduzimanjem Rje�enje je ZBIR. Predstavnici grupa upisuju rje�enja u ukre�enicu na tabli i izvode zaključak. Glavni dio: 25′ Učenici dobijaju listiće sa zadacima. Svi učenici imaju različite zadatke (različite te�ine). Na nivou grupe odredjuje se ko će raditi koji zadatak. Daju se instrukcije i vrijeme za rad je 15 minuta.

1. Zamjeni mjesta sabircima i postupno izra�unaj:

I II III 23+72= 25+62= 17+61= 32+60= 18+70= 58+28= 5+28= 7+51= 4+53= 2. Izračunaj zbir na tri načina: 52+26+18=

41+21+9= 3. Zdru�i sabirke kako bi lak�e sabrao: 53+24+7= 47+18+22= 8+45+32=

4. Postavi pa izračuna zdru�ujući sabirke na najpogodniji način: a) Zbir brojeva 44 i 32 uvećaj za 6 b) Broju 28 dodaj zbir brojeva 27 i 12. Uradjene zadatke učenici lijepe na papir formata A4. Grupe izmjenjaju uradjene zadatke. Uz pomoć tablice rje�enja kontroli�u zadatek (3g - 1, 1g - 2, 2g - 3) i ocjenjuju zadatke. Zavr�ni dio: 10′ Progla�avaju se najbolji a učenici prepisuju zadatke svoje grupe.

�kola: ″Ratko �arić″ Nastavni predmet: Matematika, III razred Nastavma tema: Trougao Tip časa: Sistematizacija Cilj i zadaci: Aktivirati i iskorisititi predznanje i iskustvo učenika.

Osposobiti učenike za tumačenje nastavnog sadr�aja. Sistematizacija znanja iz date oblasti (uočavanje trougla na modelu i slici; obilje�avanje i zapisivanje trougla; stranice i uglovi trougla; opisivanje i razvrstavanje trougla prema stranicama - jednokraki, jednakostraničan, nejednakostraničan;

izračuvanvanje obima trougla;). Razvijanje logičkog i kritičkog mi�ljenja, potrebne preciznosti u crtanju i mjerenju, kao i takmičarski duh.

Oblici rada: Frontalni, grupni i indiviudalni Nastavne metode: Praktično-smisleno, učenje putem otkrića u u�em smislu,

verbalno-receptivno-smisleno učenje, kooperativno učenje. Nastavna sredstva i Plakati, koferte, trouglovi (samoljepljivi papir) , pomagala: ukrasna traka (model trougla), kasetofon, kaseta, nastavni listići

(zadaci), polje-nastavni listić, pioni (7+7+7), sedam kockica, pribor za crtanje (lenjiri, �estari)

Realizacija: 16. maj 2001. godine u 16h Realizator: Aleksandra Daković

Tok časa: Uvodni dio (5 minuta): Tri učenika izvode plesnu tačku uz muziku ″Passo double″

(Gipsy dance). Na kraju plesa od ukrasne trake modeluju trougao. Nakon toga uslijediće kratak razgovor o trouglu.

Glavni dio (15+5+5+5 minuta): Metodom slučajnog izbora učenici se dijele na tri grupe po 7

učenika. Učenici izvlače koferte sa brojevima od 1-7 u tri boje (narand�asta, zelena i plava). Brojevi od 1 do 7 iste boje čine jednu grupu. U svakoj koferti nalazi se po jedan

samoljepljivi papir odgovarajuće boje). Zajednički zadatak grupe je da od trouglova (1-7) formiraju veliki

trougao i zalijepe ga na plakat svoje grupe. (Narand�asti trougao je nejednakostraničan, plavi je jednakokrak, a zeleni jednakostraničan).

Učenici pristupaju individualnom rje�avanju zadataka (u prilogu). Broj zadataka je isti kao i broj izvučenog trougla. Na nivou grupe učenici provjeravaju tačnost uradjenog, prije nego �to svoje nastavne listi će zalijepe na odgovarajuće mjesto na plakatu.

Uz pjedinačno prezentiranje rada, uslijediće eventualne ispravke i dopune, kao i bodovanje (tačan zadatak-zeleni trougao, djelimično tačan-�uti trougao i netačan zadatak-crveni trougao).

Zavr�ni dio (10 min): Formirati nove grupe (7 grupa po tri učenika), pri čemu se

zadr�avaju isti brojevi prethodnih grupa. (1+1+1......7+7+7)

p. z. n p. z. n. Uslijediće dru�tvena igra ″Zaigrajmo, zapjevajmo ″. Za igru grupe je potrebno: polje-nastavni listić (u prilogu), tri piona (narand�asti, plavi, zeleni) i kockica. Bacanje kockice odredjuje broj polja koja prelaze igrači. Kad se zaustave na polje ∆, idu dva koraka napirjed, na idu jedno polje nazad,a na polje moraju otpjevati dio pjesme učene na času muzičke kulture. Pobjednik je onaj koji prvi stigne na cilj. U prilogu pripreme dostavljen je materijal koji će biti kori�ten za realizaciju časa.

Prilozi Nastavni listići (zadaci grupa) Zeleni trougao 1. Opi�i zeleni trougao. To je_______trougao. Tjemena su:_________________ Stranice su:__________________ Uglovi su: __________________ Obim ovog trougla je : __________________ 2. Nacrtaj trougao jednakih stranica ako je 0=36 cm 3. Koju će� figuru dobiti ako iz tačke O crta�

du� du�ine 10 cm na sjeverozapad i 10cm na jugozapad? Koji je obim nacrtane figure? 4. Koliko ima trouglova na slici? Napi�i njihove nazive. D C E A B 5. Nacrtaj du� koja predstavlja grafičko nadovezivanje stranica datog trougla. Kolika je du�ina dobijene du�i? C A B Narand�asti troguao Plavi trougao 1. Opi�i narand�asti trougao 1. Opi�i plavi trougao To je__________trougao. To je ____________trougao Tjemena su:______________ Tjemena su:____________ Stranice su:_______________ Stranice su:_____________ Uglovi su:_________________ Uglovi su:_______________ Obim ovog trougla je:__________________ Obim ovog trougla je:_________ 2. Nacrtaj nejednakostranični trougao Nacrtaj jednakokraki trougao čiji je obim O= 15cm, a stranice a=7cm stranice a=10cm i b=12cm i b =3cm 3. Koju će� figuru dobiti ako iz tačke O crta� 3. Koju će� figuru dobiti ako iz tačke du� du�ine 10cm na zapae, 4cm na 0cm du� du�ine 10 cm na sjever, 6cm sjeverozapad i 13 cm na jugoistok? jugozapad, a 6cm najugoistok? Koji Koji je obim nacrtane figure? obim nacrtane figure? 4. Koliko ima trouglova na slici? Napi�i 4. Koliko ima trouglova na slici ? njihove nazive. Napi�i njihov nazive.

N G e F e A B C D E P A B C

PRIPREMA ZA ČAS

1. OP�TI PODACI O ČASU Naziv �kole: O� ″Milan Vuković″ Herceg Novi Razred: IV Datum: V 2001. Učitelj: Vesna Ra�ajski 2. OP�TI METODIČKI PODACI Nastavno-vaspitna oblast: Matematika Nastavna tema: Godi�nje ponavljanje Nastavna jedinica: P O V R � I N A I Z A P R E M I N A Tip časa: Utvrdjivanje i ponavljanje gradiva Ciljevi časa: - obnavljanje nastavnih sadr�aja iz oblasti povr�ine i zapremine - uvje�bavanje računskih operacija - primjena stečenih znanja u novim problemskim situacijama Nastavna i pomoćna sredstva: - nastavni listići sa zadacima

- nastavni listići sa tabelomza svaku grupu - plakat (tabela za objedinjavanje rezultata)

Oblici rada: frontalni, individualni, grupni, rad u parovima. Metode učenja:

- rje�avanje problema datog na tri nivoa te�ine. 3. ARTIKULACIJA ČASA

1. Podjela u grupe 2. Uvodjenje u problem 3. Podjela zadataka po nivoima i rje�avanje problema 4. Provjeravanje rezultata na nivou grupe 5. Objedinjavanje rezultata svih grupa u cilju rje�avanja problema datog u uvodu.

4. TOK ^ASA Oblik Metode Nastavna

rada u~enja sredstva 1. U~enici su podijeljeni u grupe prema svojim intelektualnim sposobnostima i stepenu postignu}a Frontalni i nastavi matematike. Prva grupa radi zadatke rad prvog nivoa (najjednostavnije). Druga i tre}a grupa rade zadatke drugog nivoa (srednje te`ine). ^etvrta grupa radi zadatke tre}eg nivoa(najslo`eniji zadaci).

Kroz `ivotnu pri~u nastavnik uvodi u~enike u problem kojim }e se baviti tokom ~asa 3. Nastavnik dijeli zadatke po slo`enosti prethodno individualni formiranim grupama i daje potrebna uputstva za rad nastavni rad. Rad u grupi je individualan. Svi ~lanovi jedne listi}I grupe rje{avaju iste zadatke. (PRILOG 1) Rje{avanje Po{to u~enik rije{i zadatke unosi rezultate u tabelu problema koju je nastavnik pripremio na posebnom listi}u datog (svaki u~enik pojedina~no). Tako nastavnik dobija na tri rezultatima rada svakog pojedinica u grupi. nivoa (PRILOG 2) 4. Kada svi u~enici u grupi rije{e zadatke i upi{u svoja rje{enja u tabelar, formiraju se parovi rad u prema obilje`jima i na nastavnim listi}ima (unutar parovima jedne grupe). Parovi razmijene svoja rje{enja i uporedjuju ih. Pronalaze eventualne gre{ke i ispravljaju ih. Utvrdjuju ta~no rje{enje za svaki zadatak na nivou grupe. Dok u~enici rade u parovima nastavni, uvidom u grupni individuana rje{enja u~enika preko popunjenog rad tabelara, dobija informaciju o efikasnosti rada svakog pojedinca i interveni{e prema potrebama. 5. Nastavnik integri{e rad grupa. Na plakat predstavnici iz svake grupe zapisuju ta~na rje{enja svojih zadataka

PRILOG 1 I NIVO 1. Koliko dm2 tepiha treba kupiti da bi se prekrio čitav pod pravougaonog oblik dimenzija 27dm i

35dm? (Poslu�i se slikom)

soba pod b a 2. Koliko novca treba za tepih, ako 1dm2 ko�ta 28 feninga? 3. Treba presaditi cvijeće u veću sakciju. Koliko je cm3 humusa potrebno da se ispuni saksija oblika

kocke čija je ivica 20cm?

humus

a = 20cm

a a

4. Koliko novca treba za humus ako znamo da 1dm3 ko�ta 78 feninga?

II NIVO 1. Vi ste zadu�eni za krečenje. Koliko je grama boje potrebno da se okreči dječija soba dimenzija 35dm, 27dm i 24dm, ako se za 1dm2 potro�i 1gram? (Povr�ina vrata je 210dm2, a povr�ina prozora 290dm2) (Poslu�i se crte�om).

soba c b a prozor vrata 2. Koliko je novca potrebno za boju ako 1 gram ko�ta 6 feninga? 3. Bilo bi lijepo da u sobi imamo malo vi�e zelenila. Koliko cvjetova mo�emo posaditi u saksiju oblika

kvadra dimenzija 5dm, 2dm, 1dm 5cm, ako je jednom cvijetu potreban prostor od 1dm3? 1dm3 c b a 4. Po�to jedan cvijet ko�ta 365 feninga za svo cvijeće trebaće _________________ novca. III NIVO 1. Akvarijum sa ribicama bi osvje�io ambijent. Vi ste zadu�eni za njega. Izračunajte koliko je stakla potrebno da bi napravili akvarijum čije će dimenzije biti 5dm, 3dm 5cm i 2dm 5cm. 2. Koliko nam novca treba da staklo ako 2dm2 ko�taju 198 feninga? 3. Ako 4/5 akvarijuma ispunite vodom, koliko će ribica �ivjeti u njemu ako svakoj treba 1dm3 prostora? 4. Po�to jedna ribica ko�ta 236 feninga za sve ribice trebaće ______________ novca. PRILOG 2.

Tabele za bilje�enje rezultata na nivou grupe. I NIVO

IME

VELIČINA TEPIHA

CIJENA

KOLIČINA HUMUSA

CIJENA

II NIVO

IME

KOLIČINA BOJE

CIJENA

BROJ CVJETOVA

CIJENA

III NIVO

IME

STAKLO

CIJENA

RIBICE

CIJENA

PRILOG 3. Tabela za objedinjavanje rezultata Grupa Materijal Količina Novac

I

tepih humus

II

boja cvijeće

staklo

III ribice UKUPNO:

PRILOG 4. ″Donazi ljeto, sunčanje, kupanje, dru�enje ... Očekujemo na�e drage prijatelje iz drugih krajeva zemlje i �elimo da preuredimo na�u sobu. Svaki je posao lak�e uraditi zajedno sa nekim. Dakle, svi ćemo se anga�ovati da dječiju sobu uljep�amo. Okrečićemo je, zamijeniti tepih, presaditi staro i posaditi novo cvijeće, napraviti akvarijum ... Da bi to sve uradili moramo znati koliko nam je novca potrebno i koliko bi smo trebali u�tedjeti. Zato se dajmo na posao ...″

O� ″Bla�o J. Orlandić″ Bar Učiteljica: Veselinka Golubović Predmet: Poznavanje prirode i dru�tva Nastavna jedinica: Moje mjesto u pro�losti Razred: III Tip časa: kombinovani Cilj i zadaci časa:

- koristeći predznanja učenika i njihove sposobnosti zapa�anja i logičkog zaključivanja, a na osnovu adekvatno pripremljenih nastavnih sredstava, formirati predstave o pro�losti mjesta u kojem učenici �ive;

- pro�lost mjesta sagledati iz različitih uglova posmatranja: a) Izgled gradjevina (stambene zgrade, �kole, prodavnice, ulice, trgovi ...); b) �ivot i rad ljudi u takvim uslovima (na nivou informacije); c) Kultura ishrane - tradicionalni kulinarski specijaliteti po kojim je mjesto poznato.

Oblici rada: Frontalni i individualni rad Nastavne metode: Razgovor, obja�njenje, demonstativno - ilustrativna i

heuristička.

Nastavna sredstva: Fotografije, ilustracije, plakat i nastavni listići. Struktura i tok časa Napomena: Na prethodnom času učenici su dobili nastavni listić sa uputstvima kako da se pripreme za rad na sljedećem času. Posebno je nagla�eno da se postaraju da dodju do odgovarajućih fotografija iz pro�losti, koje posjeduju u porodičnim albumima. Nastavni listić je dat prilogu. 1. Znam li �ta je pro�lost?

Kratak razgovor o detaljima sa plakata na kom je prikazano nekoliko situacija, značajnih u �ivotu svakog čovjeka (djetinjstvo, �kolsko doba, tinejd�erski period, zrelo doba ...).

Zadat je da ih pravilno rasporede u vremenu (pro�lost, sada�njost i budućnost). Na ovaj način se rezimiraju iskustva učenika i provjerava stepen razumijevanja pojma

PRO�LOST. 2. Moje mjesto u pro�losti Su�tina rada je u tome da se pred učenike stavi problem o kojem oni treba da se izja�njavaju. Problem mo�e da se postavi u obliku pitanja, provokativnog tvrdjenja koje treba dokazati ili u obliku dileme. a) Jedan dječak je rekao: ″″″″Moj grad Bar sada je puno ljep�i nego kad si ti bako bila dijete″″″″. Učenici se samostalno izja�njavaju po ovom pitanju, ali svoje tvrdnje treba da potkrijepe dokazima (fotografija koju mo�e da pozajmi i od drugara iz odjeljenja; iskustvo i sjećanja svoje bake i djeda, starijih rodjaka i sl.). b) Gdje su mame (kada su bile male) kupovale igračke? Koliko je tada bilo dragstora u gradu? �ta si saznao o izgledu prodavnica u to vrijeme? Da li su tate (kad su bili mali) bolje igrali Sony Play Station od vas? c) Kako su na�e prabake pravile hamburgere? Saznali smo! U ovom gradu ljudi su nekad najvi�e koristili u ishrani: 3. Saznao-li sam iz kuvara moje bake - prabake ... Ova pitanja slu�e samo kao podsticaj za razgovor u odredjenom pravcu. Interesovanja učenika i obavje�tenost o odredjenim segmetnima ove teme odredjuju tok časa.

Moje mjesto u pro�losti

Da bi se pripremio/pripremila za razgovor na času treba da razmisli� o ovim pitanjima.

1. Kako je izgledalo na�e mjesto u vrijeme kada su tvoji mama i tata bili mali? (Zgrade, ulice, prodavnice ...)

___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 2. Poku�aj da pronadje� odgovor i na ovo pitanje: Kako je izgledalo mjesto kada su tvoji baka i djed bili mali? (Kratko zabilje�i nekoliko podataka o tome) ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ �eli� li da nastavi� ovo putovanje u pro�losti? DA NE Ako �eli� potrudi se da sazna� kako je ovo mjesto izgledalo u davna vremena, mnogo prije ne�to �to su �ivjeli tvoji baka i djed (�ta je tada bilo - postojalo a sad vi�e ne postoji, ili obrnuto). ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Ako ti je hrana jača strana, raspitaj se za jelo koje je spremala tvoja baka ili prabaka. Izaberi jelo koje je bilo omiljeno u tvojoj prodici, a koje se najvi�e pripremalo u vremenu kad je ona �ivjela.

1. OP�TI PODACI O ČASU

Naziv �kole: O� ″Milan Vuković″ Herceg Novi Razred: IV Datum: X 2000. Učitelj: Vesna Ra�ajski

2. OP�TI METODIČKI PODACI Nastavno-vaspitna oblast: Poznavanje prirode Nastavna tema: Uslovi �ivota na Zemlji. Nastavna jedinica: VAZDUH KAO USLOV �IVOTA

Tip časa: Obrada novog gradiva Zadaci časa:

- sticanje osnovnih znanja o vazduhu, kao dijelu prirode od koga zavisi �ivot na zemlji; - osposobljavanje učenika za shvatanje materijalnosti vazduha; - osposobljavanje učenika za samostalan rad;

Nastavna i pomoćna sredstva: - plakat br. 1 - skrivalica; - rekviziti za izvodjenje eksperimenata; - grafofolija br. 1; - kartice za grupe i oznake na klupama; - nastavni listići sa zadacima za svaku grupu. Oblici rada: Grupni i frontalni rad Nastavne metode: - metoda razgovora; - eksperimentalna metoda; - tekstualna metoda; Nastavni objekat: Učionica.

3. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa - Otkrivanje skrivalice

- Najava nastavne jedinice i podjela u grupe. Glavni dio časa - Ispitivanje osobina vazduha. Zavr�ni dio časa

- Analiza izvje�taja i izvlačenje zaključaka 4. TOK ČASA

I UVODNI DIO ČASA * Okrivanje skrivalice: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 O S O B I N E V A Z D U H A * Isticanje cilja časa i podjela u grupe II GLAVNI DIO ČASA

Svaka grupa se na stanici zadr�ava oko 10 minuta �to je dovoljno da se izvr�i eksperiment i sastavi kratak izvje�taj o zapa�anjima. 1. Stanica

Često vam se neko obraća: ″Molim, jednu praznu času!″ Ili: ″Molim, jednu praznu bocu!″ Zar su ča�a i boca zaista prazne? AKO SE NE SLA�ETE - DOKA�ITE!

Ogled Uzmi staklenu bocu sa �irim grlićem i kroz njen zapu�ač od plute provuci jednu du�u i jednu kraću staklenu cijev. U du�u cijev stavi lijevak i kroz njega nalijevajte vodu u bocu. Kad napunite otprilike trećinu boce, zatvorite prstom otvor kraće cijevi i nastavite da nalijevate vodu kroz lijevak. �ta će se desiti? Za�to? Ogled Naduvaj balon. �ta je ispunilo balon? Potopi vrh balona u vodu. �ta se desilo sa vodom? Za�to? Napi�ite kratak izvje�taj. 2. Stanica Ogled Na terazije zakačite dva izduvana balona, jedan na jednu, drugi na drugu stranu i uporedite njihovu masu. Zatim, na jedan kraj terazija zakačite naduvan, a na drugi kraj isduvan balon. �ta primjećujete? Napi�ite kratak izvje�taj 3. Stanica Ogled Navuci balon na grlić boce i stavi bocu u sud sa toplom vodom. �ta zapa�a�? Izvadi bocu iz vode istav je na hladno mjesto. �ta se dogodilo? Objasni. Napi�ite kratak izvje�taj. 4. Stanica Ogled Napuni ča�u vodom do vrha. Nakvasi ivicu ča�e, pa na nju stavi list deblje hartije. Dlan lijeve ruke stavi na list hartije, a desnom rukom dr�i času. Okreni času i oprezno skloni dlan ispod ča�e. Ostavi tako par sekundi. �ta uočava�? Poku�aj da objasni�! Napi�ite kratak izvje�taj.

5. Stanica Ogled Stavi svijeću na pod uz sama vrata i zapali je. �ta primjećuje�? Sada tu istu zapaljenu svijeću podigni u visinu. U kom pravu se sada savija plamen? Zapaljenu svijeću stavi na sto i otvori prozor. �ta se sada dogadja sa palamenom? Zatvori prozor, a otvori vrata. U kom pravcu se sada savija plamen? Napi�ite kratak izvje�taj. III ZAVR�NI DIO ČASA Po�to grupe prodju kroz sve stanice, vr�i se izvje�tavanje grupa i zajedničko izvlačenje zaključaka. Učenici zapisuju (grafofolija br. 1): zauizma prostor ima masu pritiskuje tijela iako ga ne vidimo (vazdu�ni pritisak) VAZDUH na toploti se �iri, neprestano se kreće a na hladnoći skuplja

SCENARIO ZA ČAS AKTIVNE NASTAVE

O� ″Milorad Musa Burzan″ Nastavnik: Ljudmila Djuranović Nastavni predmet: Priroda i dru�tvo II razred Tema: Domaće �ivotinje Tip časa: Pro�irivanje znanja Cilj časa: Usvajanje konkretnih znanja o domaćim �ivotinjama (pas, goveče - krava, konj, ovca, svinja, koko�ka) kao i o njihovim osnovnim osobinama (imenovanje �ivotinje i njenog mladunčeta, stani�te, opis, ishrana, koristi za čovjeka), navikavanje učenika za rad u grupi, razvijanje interesovanja za domaće �ivotinje.

Metode: Kooperativno učenje u grupama učenika Verbalno smisleno učenje Učenje rje�avanjem problema Materijal: Plakat sa slikom seoskog domaćinstva. Kartice za formiranje grupa (�est boja -24). Nastavni listići (36). Pomoćni plakat sa tabelom za upisivanje rezultata istra�ivanja. Kartice za obilje�avanje grupa (klupe) Enciklopedije o �ivotinjama. Ud�benik prirode i dru�tva za II razred. Glavni koraci:

1. Rje�avanje zagonetki i otkrivanje plakata sa slikom. 2. Formiranje grupa. 3. Slaganje kartica iste boje - formiranje slike �ivotinje, na nivou grupe. 4. Podjela zadataka i davanje instrukcije za rad. 5. Rad u grupama. 6. Izvje�tavanje grupa. 7. Uno�enje podataka u tabele. 8. Pričanje zanimljivosti, kazivanje stihova ...

1. Nastavnik na tabli izla�e plakat koji je prikriven sa �est polja označenih brojevima od 1 do 6. Učenik

bira broj i rje�ava zagonetku. Slijedi otkrivanje polja iza koga se na plakatu nalazi slika �ivotinje koja je rje�enje zagonetke. Rje�avanjem svih �est zagonetki prikazuje se slika seoskog domaćinstva sa svim domaćim �ivotinjama i njihovim stani�tima.

2. Formiraju se grupe na osnovu boje kartice koju je svaki od učenika izvukao (6 grupa - 6 boja). 3. Nastavnik daje instrukciju da učenici iz grupe okrenu kartice i da formiraju sliku. Slaganjem dobijaju

sliku �ivotinje o kojoj će pisati unutar grupe. 4. Svaka grupa dobija po dva nastavna listića - dva zadatka.

a) Na jednom se uočava zadata �ivotinja i njeno mladunče, imenuje se, opisuje se, navodi se čime se hrani.

b) Na drugom učenici zaokru�uju predmete koji se prave od te �ivotinje. 5. Zadaci za sve grupe su isti - različite su �ivotinje ali su zahtjevi isti. Grupe rade istovremeno. 6. Grupe izvje�tavaju o svom radu. U izvje�tavanje se mogu uključiti i druge grupe. 7. Učenici upisuju podatke o svim �ivotinjama redom kako grupe izvje�tavaju u svoje tabele, a

nastavnica u plakat-tabelu. Ostali dio istra�ivanja izvje�tavaju ostali članovi grupa ravnomjerno dio po dio, grupa po grupa, čime se obezbjedjuje da se svi učenici anga�uju u toku rada. Nakon zavr�enog izvje�tavanja svih grupa učenici vr�e podjelu prema izgledu na stoku u �ivinu. 8. Učenici prema svom izboru pričaju zanimljivosti iz svijeta �ivotinja, recituju prigodne stihove

pjesama o �ivotinjama ...

�kola: O� ″Stefan Mitrov Ljubi�a″ Budva Nastavnik: Sne�ana Lalović, Ljiljana Nikčević Nastavni predmet: Poznavanje prirode i dru�tva, III razred Nastavna jedinica: Putujemo kopnom, vodom, vazduhom (kopneni, vodeni,

vazdu�ni saobraćaj). Ciljevi časa: 1. Formiranje intelekutalnih umenja (učenje učenja)

- formiranje ideje o tome �ta je pojam - �ta znači klasifikacija - �ta je kriterij - kako se testira da li je kriterij dobar

2. Organizuje se spontano iskustvo djece i podi�e se na vi�i nivo tako �to se struktuiraju spontana znanja.

3. Stiču se nova faktička znanja, nove informacije koje imaju �anse da ostanu trajne jer su svaćene i uvedene u već postojeće sisteme znanja.

4. Povezuju se nova sa starim znanjima čime se omogućuje stvarno razumijevanje novog (jer je razumijevanje upravo povezivanje novog sa starim, nepoznatog sa poznatim).

Uvod: Podjela u grupe 5/5 (vozić) Aktivnost 1. U drugom razredu smo učili o prevoznim sredstvima. Sada vas molim da se sjetite svih prevoznih sredstava kojima ste putovali ili ste čuli da čovjek mo�e da putuje ili da ih koristi. Prvo razmislite, svako za sebe, a zatim u grupi zajedno napravite listu svih sredstava kojih ste se sjetili, ali tako da na jedan listić ispi�ete jedno prevozno sredstvo. Dakle, ispisaćete onoliko listića koliko ste se sjetili saobraćajnih sredstava. Sada vas molim da prestanete sa radom i da pa�ljivo slu�amo jedni druge. Ja sam na ovom panou napravila svoju listu saobraćajnih sredstava. Sada da vidimo kojih saobraćajnih sredstava ste se vi sjetili. Molim vas recite mi samo ona saobraćajna sredstva kojih ste se vi sjetili, a ne i ona koja imamo na panou, a vi ih se niste u ovako kratkom vremenu mogli sjetiti. (Neka nam ova grupa pročita saobraćajna sredstva kojih se sjetila. Nastavnik na panou stavlja crticu pored tog saobraćajnog sredstva ili upisuje saobraćajno sredstvo kojeg nema na panou). Kada sve grupe izlistaju saobraćajna sredstva kojih su se sjetili. Nastavnik postavlja pitanje: Da li neko �eli da prokomentari�e listu saobraćajnih sredstava kojih smo se sjetili? Jeste li imali nekih problema u prisjećanju? Da li neko ima ideju o tome za�to smo se nekih lak�e sjetili nego drugih? Aktivnost 2. Sjetite se, kada smo bili u prvom razredu, učili smo da pravimo skupove geometrijskih figura prema obliku boji i veličini. Učili smo da se imenice razvrstavaju na vlastite, zajedničke, zbirne i gradivne. Drveće smo dijelili na četinarsko i listopadno. Va� sljedeći zadatak je da razvrstate saobraćajna sredstva. Ona se mogu klasifikovati na razne načine npr. mogu se klasifikovati prema snazi koja ih pokreće na ona koja koriste snagu čovjeka ili

snagu motora, ili se mogu klasifikovati prema namjeni na ona koja slu�e za prevoz neke robe i ona koja slu�e za prevoz putnika. Va� zadatak je da smislite �to originalniji način klasifikacije prevoznih sredstava. Razvrstate ih po nekom smislu, ali tako da ni jedna druga grupa neće imati takvu ideju. Poku�ajte da napravite takvu klasifikaciju da obuhvatite �to veći broj saobraćajnih sredstava. Pazite, moraćete kasnije da nam objasnite kako ste napravili svoju podjelu. Izvje�taji grupa: Nastavnik na posebnom papiru bilje�i kriterij svake grupe kojim su se rukovodili prilikom klasifikovanja. Komentar: Koje ste probleme imali prilikom pravljenja klasifikacije? Komentar - Naučnici nijesu odmah do�li do najboljeg rje�enja. Bilo je dosta lutanja dok se nije prona�la najbolja klasifikacija, �to opet ne znači da je ona najbolja i da u budućnosti neće biti pronadjena bolja. Sama činjenica da se svakim danom pronalaze nova saobraćajna sredstva dovodi do toga da odredjena klasifikacija postane manjkava i da ne mo�e da obuhvati sva saobraćajna sredstva. Da vidimo sada, koja klasifikacija danas va�i. Naučnici su sva saobraćajna sredstva razvrstali u tri grupe prema tome gdje se kreću: vodom, vazduhom ili kopnom, pa prema tome sva sredstva o kojima smo govorili mo�emo razvrstati u grupe: vodeni, vazdu�ni ili kopneni saobraćaj. Nastavnik na tabli lijepi cedulje sa nazivima: vodeni saobraćaj, vazdu�ni saobraćaj, kopneni saobraćaj. Sve njih objedinjava jedan pojam SAOBRAĆAJ (iznad se lijepi cedulja ″sapbraćaj″), jer svi oni omogućuju veze ili saobraćanje medju ljudima. Razvrstaćemo zatim kartice saobraćajnih sredstava u ove tri grupe. Po jedan učenik iz svake grupe razvrstava kartice po grupama. Komentar: Da li ste imali problema u razvrstavanju? Kakvih? Da pogledamo sada smo grupu vodeni saobraćaj. Naučnici su i ovu grupu izdijelili prema vrsti voda po kojoj se kreću tj. da li se kreću morem, rijekama ili jezerima, pa tako imamo pomorski, riječni i jezerski saobraćaj (nastavnik lijepi kartice). Hajde sada da razvrstamo kartice vodenog saobraćaja. Da pogledamo grupu kopneni saobraćaj. Kako ćemo podijeliti ovu grupu kartica. Prema tome, da li se kreću drumovima ili �inama, pa imamo drumski i �inski saobraćaj (nastavnik lijepi kartice i poziva dva učenika da razvrstaju kartice). Da li se mo�e dalje dijeliti vazdu�ni saobraćaj? Napomena za voditelja: da vodi računa o te�koćama prilikom klasifikacije kartica LIFT, METRO, PODMORNICA i ukazati na nesavr�enost klasifikacije i potrebu da se ona mijenja jer se stalno pronalze nova saobraćajna sredstva. Nastavnik podjeli koverte u kojima se nalaze znaci pojedinih vrsta saobraćaja (svakoj grupi po jedan). Sada pogledajte �ta se nalazi u va�em kovertu i odredite gdje pripada va�a sličica. Zalijepite je na na�u klasifikaciju.

Aktivnost 3. Sada će svaka grupa dobiti novi zadatak. Imate 10-tak minuta da ga uradite, a zatim će te nas izvijestiti o tome �ta ste uradili. G1. Va� zadatak je da napravite plakat ″Saobraćaj u na�em gradu″. Uradite to ovako. Napravite male sličice saobraćajnih sredstava koja se koriste u na�em gradu i zalijepite ih na papir. Kasnije ćete nam reći koje vrste saobraćaja su prisutne u na�em gradu. Komentar - (nastavnik pokazuje na plakat prisjećanja) najče�će smo se prisjećali onih saobraćajnih sredstava koja se koriste u na�em gradu. Manje smo se mogli sjetiti onih sredstava koja se ne koriste u na�em gradu. Razmislite o tome za�to je to tako. G2. Va� zadata je da se sjetite mjesta do kojih ste putovali. Sjetite se čime ste putovali, kuda, kako i za�to. dobićete nijemu kartu na�e Republike. Va� zadatak je da napravite sličice koje označavaju odredjenu vrstu saobraćaja i da na karti obilje�ite svoja putovanja. Kasnije ćete nam reći koju vrstu saobraćaja ste koristili. G3. Va� zadata je da smislite i napi�ete jednu kratku priču na temu ″PROBLEMI NA PUTU″ (Pazite, problemi na putu ponekad budu zaista problemi, a ponekad izazovu smijeh kod onih kojima pričate o njima). G4. Da je kojim slučajem Budva planinsko mjesto, npr. da je nadmorska visina Budve iznad 1000 metara, i da je privredni centar na�e Republike, kako bi tada izgledao saobraćaj u njoj. Napi�ite ili nacrtajte. G5. Od vas se tra�i da na kratko budete ″SAOBRAĆAJNI IN�INJERI″. Poku�ajte da smislite rje�enje saobraćajnog problema Budve u ljetnjem periodu kada je turistička sezona.

<!--NOSEARCHEND-->