Download - PRIRODA I DIVLJAÈ NATURE AND WILDLIFE - vuka.hr · PDF filePrimjena suvremenih tehnologija u lovstvu 60 ... NATURE AND WILDLIFE The Challenge of Wildlife Management in 21st Century

PRIRODA I DIVLJAÈIzazovi lovstva u 21. stoljeæu

NATURE AND WILDLIFEThe Challenge of Wildlife Management in 21st Century

Veleuèilište u KarlovcuKarlovac University of Applied Sciences

ZNANSTVENO-STRUÈNI SKUP S MEÐUNARODNIM SUDJELOVANJEMSCIENTIFIC AND PROFESSIONAL CONFERENCE WITH INTERNATIONAL PARTICIPATIONKarlovac, 14. travanj/april 2016.ORGANIZATORIORGANIZED BYVeleuèilište u Karlovcu / Karlovac University of Applied SciencesUdruga diplomiranih studenata Veleuèilišta u Karlovcu – „Alumni Vuka“ /Karlovac University of Applied Sciences – Alumni Association – „Alumni Vuka“SUORGANIZATORICOORGANIZED BYHrvatski veterinarski institut / Croatian Veterinary InstituteHrvatski šumarski institut / Croatian Forest Resarch InstituteHrvatska komora in�enjera šumarstva i drvne tehnologije / Croatian Chamber ofForestry and Wood TechnologyHrvatski lovaèki savez / Croatian Hunting AssociationVeterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu / Faculty of Veterinary MedicineUniversity of ZagrebLovaèki savez Karlovaèke �upanije / Hunting Association of Karlovac CountyLovaèki savez Zadarske �upanije / Hunting Association of Zadar CountyPOKROVITELJI SKUPAUNDER PATRONAGE OFMinistarstvo poljoprivrede / Ministry of AgricultureKarlovaèka �upanija / Karlovac CountyORGANIZACIJSKI ODBORORGANIZING COMMITTEEdr. sc. Krunoslav Pintur (predsjednik), dr. sc. Branko Wasserbauer, prof. dr. sc. BorisHabrun, prof. dr. sc. Dean Konjeviæ, dr. sc. Milan Pernek, Ðuro Deèak, Tomislav Dumiæ,mag. ing. agr. (tajnik), Vedran Slijepèeviæ, dr. vet. med., Dina Botta, mag. oec., MarkoO�ura, dipl. ing., Ivan Štedul, prof., Vinko Pavliæ, Damir Periæ, mag. ing. agr.PROGRAMSKI ODBOREDITORIAL COMMITTEEdr. sc. Krunoslav Pintur, prof. v. š. (Hrvatska), prof. dr. sc. Tihomir Florijanèiæ (Hrvatska),prof. dr. sc. Ivan Kos (Slovenija), prof. dr. sc. Boštjan Pokorny (Slovenija), doc. dr. sc.Tomislav Krznar (Hrvatska), dr. sc. Nina Popoviæ (Hrvatska), dr. sc. Aljoša Dupliæ (Hrvatska),mr. sc. Ivica Budor (Hrvatska)

ISBN 978-953-7343-86-6

978-953-7343-87-3 (on line)

Izdavaè / Published by: Veleuèilište u Karlovcu / Karlovac University of Applied SciencesGlavni urednik / Editor in Chief: Krunoslav PinturOblikovanje / Design by: D. Point kreativna agencijaFotografija / Photo: Paul JedriškoGrafièki urednik / Graphics editor: Miroslav KodriæTisak / Printed by: Tiskara GaloviæNaklada / Edition: 70Objavljivanje ove publikacije odobrilo je Povjerenstvo za izdavaèku djelatnost Veleuèilištau Karlovcu Odlukom o izdavanju publikacije br. 7.5-13-2016-1CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèilišne knji�nice u Zagrebupod brojem 000928688

Zbornik sa�etaka

PRIRODA I DIVLJAÈIzazovi lovstva u 21. stoljeæu

Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFEThe Challenge of Wildlife

Management in 21st Century

Karlovac, 2016.

Sadr�ajContent

Ivica BOŠKOVIÆ, Tihomir Florijanèiæ, Siniša Ozimec, Dra�en Degmeèiæ,Nikica ŠpremSpecifiènosti gospodarenja èagljom (Canis aureus) u kontinentalnojHrvatskoj 7Specificities in Managing the Golden Jackal (Canis aureus) inContinental Croatia 8

Miljenko BUJANIÆ, Franjo Martinkoviæ, Tatjana �iviènjak, Snje�ana Luèinger,Magda Sindièiæ, Krešimir Severin, Krešimir Krapinec, Dean KonjeviæPrikaz nalaza parazitološke pretrage probavnog sustava srne obiène(Capreolus capreolus L.) 10Results of Parasitological Analysis of Roe Deer (Capreolus capreolus L.)Gastrointestinal System 12

Tomislav DUMIÆ, Nera FabijaniæLov i upravljanje populacijama divljih �ivotinja u amerièkoj saveznojdr�avi Montani 14Hunting and Wildlife Management in the US State of Montana 16

Aljoša DUPLIÆ, Vedran Slijepèeviæ�ilet-�ica u konfliktu s prirodom 18Razor-wire Fence in Conflict with Nature 20

Dragan P. GAÈIÆ, Slavko Mladenoviæ, Vukmiroviæ MilanGospodarenje populacijama divljaèi u lovištima na podruèju Beograda 22Wildlife Populations Management in the Hunting Grounds of theBelgrade Area 24

Ðuro HUBERGospodarenje smeðim medvjedom (Ursus arctos) u Hrvatskoj 26Brown Bear (Ursus arctos) Management in Croatia 28

Ivan KOSSuvremeni lov u 21. st. na evolucijskim osnovama èovjeka 30Hunting in 21st Century – Baseline on Human Evolution 32

Tomislav KRZNARLov kao tema bioetike? 34Hunting as a Subject of Bioethics? 36

Luka MANOJLOVIÆ, Tomislav Dumiæ, Tomica Mariæ, Krunoslav PinturTeorija kvantitativne genetike i moguænosti primjene u selekcijijelena obiènog (Cervus elaphus L.) 38The Theory of Quantitative Genetics and Possibilities of Applicationsin the Red Deer (Cervus elaphus L.) selection 40

Damir PERIÆ, Krunoslav Pintur, Marcela Šperanda, Ivica Boškoviæ,Tihomir FlorijanèiæKraniometrijske znaèajke divljeg kuniæa (Oryctolagus cuniculus L.)s otoka Paga 42Cranial Morphometry of Wild Rabbit (Oryctolagus cuniculus L.)from the Island of Pag 43

Krunoslav PINTUR, Tomislav Dumiæ, Ivica BudorLovstvo kao djelatnost od javnog interesa 44Hunting as an Activities of Public Interest 46

Boštjan POKORNYPrincipi gospodarenja divljaèi u Sloveniji i znaèaj lovaca za istra�ivanjadivljaèi 48Principles of Wildlife Management in Slovenia and Importance of Huntersfor Game Research 50

Hubert POTOÈNIKLovaèka selekcija i potencijalni utjecaj na evolucijski razvoj divljaèi 52Selective Hunting and Potential Effects on Evolution in HarvestedWildlife Populations 54

Jaroslav SLAMEÈKA, Tomáš Sládeèek, Rastislav Jurèík, Matúš RajskýSmanjivanje brojnosti populacija zeca (Lepus europaeus) u Slovaèkoj 56Decline of European Brown Hare (Lepus europaeus) Populations in Slovakia 58

Vedran SLIJEPÈEVIÆ, Marko O�uraPrimjena suvremenih tehnologija u lovstvu 60Application of Modern Technologies in Game Management 62

Miroslav I. UROŠEVIÆ, Zoran A. Ristiæ, Jovan Mirèeta, Jelena Petroviæ,Radomir RatajacUloga veterinarske struke u lovstvu Srbije i nekim zemljama Europske Unije 64The Importance of Veterinary Legislation in Hunting in Accordance with EUStandards 66

Krešimir VEBLEProblematika lovnog turizma u Republici Hrvatskoj 68Hunting Tourism Issues in Croatia 70

Specifiènosti gospodarenja èagljom(Canis aureus) u kontinentalnojHrvatskoj

Ivica Boškoviæ1, Tihomir Florijanèiæ1, Siniša Ozimec1,Dra�en Degmeèiæ2, Nikica Šprem3

1 Sveuèilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku,Kralja Petra Svaèiæa 1d, Osijek, Hrvatska ([email protected])

2 Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podru�nica Osijek, Julija Benešiæa 1, Osijek,Hrvatska

3 Sveuèilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb, Hrvatska

Sa�etakKao posljedica biološke ekspanzije iz jugoistoène prema srednjojEuropi, èagalj æe uskoro postati stalna divljaè u veæini lovišta konti-nentalne Hrvatske. Kapacitet širenja potvrðuje podatak da je ulovištu „Tomin hrast“ prvi primjerak odstrijeljen lovne 2003. godine,da bi 2007. bilo odstrijeljeno 50 primjeraka. U planskim dokumen-tima lovnog gospodarenja èagalj je uvršten meðu sporedne vrste,dok su statistièki podaci o odstrjelu èesto nepotpuni ili nepouzdani.Koeficijent prirasta od 1 mladunèeta po broju jedinki utvrðenih uproljetnom matiènom fondu je nizak i nije realan jer je u Bugarskojutvrðen prirast 5,9 (3-12) grla po paru ili 4 grla po paru u Grèkoj. Radiprilagodbe stvarnim uvjetima, prirast èaglja u lovištima kontinen-talne Hrvatske potrebno je obraèunavati s 4 grla po paru u lovištimagdje je divlja svinja glavna vrsta, odnosno 3 grla po paru gdje nemadivljih svinja. Za izraèun matiènog fonda èaglja u lovištu treba raz-motriti: 2 grla/1000 ha u lovištu s divljim svinjama i 1 grlo /1000 hagdje nema divljih svinja. Nedostatak srneæe divljaèi u lovištima èestoje pripisivan predaciji èaglja, no analizom sadr�aja �eluca utvrðenoje da se prvenstveno hrani lešinama i odbaèenim mesnim otpadom,glodavcima, voæem i ratarskim kulturama. Nije primijeæeno da èagaljpravi štetu na domaæim �ivotinjama. Sluèajevi parenja i postojanjakri�anaca izmeðu psa i èaglja po prvi su puta zabilje�eni upravo uHrvatskoj. U pravilu su oèevi domaæi psi, a majke �enke èaglja štoomoguæuje unos genoma pasa u populaciju èaglja. Cilj gospodarenjapopulacijom èaglja treba biti stalna kontrola brojnosti te praæenjeponašanja i prilagodbe kri�anaca uvjetima su�ivota s èovjekom.

Kljuène rijeèi: èagalj, Hrvatska, lov, kri�anac

Zbornik sa�etaka 7

PRIRODA I DIVLJAÈ Izazovi lovstva u 21. stoljeæu

Specificities in Managing the GoldenJackal (Canis aureus) in ContinentalCroatia

Ivica Boškoviæ1, Tihomir Florijanèiæ1, Siniša Ozimec1,Dra�en Degmeèiæ2, Nikica Šprem3

1 University Josip Juraj Strossmayer in Osijek, Faculty of Agriculture in Osijek,Kralja Petra Svaèiæa 1d, Osijek, Croatia ([email protected])

2 Croatian Forests Ltd, Forest Administration Branch Osijek, Julija Benešiæa 1,Osijek, Croatia

3 University of Zagreb, Agricultural Faculty, Svetošimunska 25, Zagreb, Croatia

Abstract

As a result of its biological expansion from south-eastern towardmiddle Europe, the golden jackal soon will become a resident gameanimal in most of the hunting grounds in continental Croatia. Thespreading capacity is confirmed with record that first individual wasshot in the hunting ground “Tomin hrast” in 2003, and later in 2007there were 50 shot individuals. The golden jackal is listed among thesecondary game animal in the planning documents of the huntingmanagement, and statistical record on hunting bag are usuallyincomplete or doubtful. Growth coefficient of 1 cub per number ofindividuals estimated in the spring domicile fund is low and notobjective since growth rate of 5.9 (3-12) cubs per pair was con-firmed in Bulgaria, and 4 cubs per pair in Greece. For the adjustmentto actual conditions, growth rate of the golden jackal in the huntingground of eastern Croatia should be calculate as 4 individuals perpair in the hunting grounds where wild boar is main game animal or3 individuals per pair if wild boar is absent. For calculating thedomicile fund of the golden jackal in hunting ground it is reco-mmended: 2 individuals per 1000 ha in the hunting ground with wildboar or 1 individual per 1000 ha if wild boar is absent. Shortage ofroe deer in hunting grounds was frequently attributed to predationof the golden jackal, but according to results of stomach contentanalyses it feeds mainly with carcasses, disposed animal waste,rodents, as well as various fruits and crops. It was not recorded thatthe golden jackal makes damage on domestic animals. Coupling and

8 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE The Challenge of Wildlife Management in 21st Century

production of hybrids between dog and the golden jackal for thefirst time was discovered exactly in Croatia. As a rule, fathers weremale dogs, and mothers were females of the golden jackal, whichenables way for transmission of dog’s genome into the golden jackalpopulation. Objective in managing the golden jackal populationshould be permanent size control and monitoring behaviour ofhybrids and their adaptation to conditions of cohabitations withpeople.

Key words: golden jackal, Croatia, hunt, hybrid

Book of Abstracts 9


Prikaz nalaza parazitološke pretrageprobavnog sustava srne obiène(Capreolus capreolus L.)

Miljenko Bujaniæ1, Franjo Martinkoviæ2, Tatjana �iviènjak2,Snje�ana Luèinger2, Magda Sindièiæ3, Krešimir Severin4,Krešimir Krapinec5, Dean Konjeviæ1

1 Veterinarski fakultet Sveuèilište u Zagrebu, Zavod za veterinarsku ekonomiku iepidemiologiju, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska ([email protected])

2 Veterinarski fakultet Sveuèilište u Zagrebu, Zavod za parazitologiju i invazijskebolesti s klinikom, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska

3 Veterinarski fakultet Sveuèilište u Zagrebu, Zavod za biologiju, patologiju i uzgojdivljaèi, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska

4 Veterinarski fakultet Sveuèilište u Zagrebu, Zavod za sudsko i upravnoveterinarstvo, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska

5 Šumarski fakultet Sveuèilište u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovnogospodarenje, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

Sa�etak

Srna obièna (Capreolus capreolus L.) je zavièajna vrsta divljaèi uRepublici Hrvatskoj. Prema novom razvrstavanju srne su pripadnicinadreda Laurasiatheria, reda Cetartiodactyla, podreda Ruminantia iporodice jelena (Cervidae). Gledano prema anatomskim osobitos-tima srne se ubrajaju u neprave jelene. Prema svojim biološkimosobitostima srna je izraziti selektor u prehrani i primarno se orijen-tira na brst, a prema naèinu �ivota je ubrajamo u distancijalni tip.Potonje znaèi da srna, osim u sluèajevima izrazito nepovoljnih vre-menskih prilika ili �ivota na otvorenim poljima (tzv. ‘’poljska srna’’),izbjegava �ivot u veæim krdima. U ovom radu prikupljeno je 38uzoraka probavnog sustava srne obiène (�17 i �21). Uzorci su pri-kupljeni na podruèju Zagrebaèke �upanije (Z�; n=23), PP Medved-nice (PPM; n=10), Bjelovarsko-bilogorske �upanije (BB�; n=1) i Me-ðimurske �upanije (M�; n=4). Paraziti su utvrðeni u probavnomsustavu 37 grla (97%). Najèešæe utvrðeni paraziti su �eluèano-crijevni obliæi (trihostrongilidi; utvrðeni u 90% uzoraka), oocisteEimeria sp. (45%), obliæ Setaria sp. (18%), mali (11%) i veliki (5%)pluæni vlasci, obliæ Trichuris sp. (8%), bièaš Giardia sp. (8%) i veliki

10 Zbornik sa�etaka


amerièki metilj (Fascioloides magna; 3%). Gledano prema lokalitetuzanimljiv je nalaz metilja F. magna na podruèju BB�, nalaz obliæaSetaria sp. u BB� i Z� i bièaša Giardia sp. u Z� i PPM.

Kljuène rijeèi: srna obièna, Capreolus capreolus, probavni sustav,paraziti

Zahvala: Rad je u potpunosti financiran od strane projekta UIP 3421

‘’Molecular epidemiology of selected parasitic diseases of wildlife’’,

Hrvatske zaklade za znanost.



Results of Parasitological Analysis ofRoe Deer (Capreolus capreolus L.)Gastrointestinal System

Miljenko Bujaniæ1, Franjo Martinkoviæ2, Tatjana �iviènjak2,Snje�ana Luèinger2, Magda Sindièiæ3, Krešimir Severin4,Krešimir Krapinec5, Dean Konjeviæ1

1 Veterinary Faculty University of Zagreb, Department of Veterinary Economicsand Epidemiology, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Croatia (e-mail:[email protected])

2 Veterinary Faculty University of Zagreb, Department of Parasitology and ParasiticDiseases with Clinic, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Croatia

3 Veterinary Faculty University of Zagreb, Department for Game Biology,Pathology and Breeding, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Croatia

4 Veterinary Faculty University of Zagreb, Department of Forensic and JudicialVeterinary Medicine, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Croatia

5 Forestry Faculty University of Zagreb, Department of Forest Protection andWildlife Management, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Croatia

Abstract

Roe deer (Capreolus capreolus L.) is autochthonous game species inthe Republic of Croatia. According to the new classification itbelongs to Superorder Laurasiatheria, Order Cetartiodactyla, Sub-order Ruminantia and family Cervidae. Based on the anatomiccharacteristics roe deer are classified as plesiometacarpal deer.Their biological characteristics place them as browsers and accor-ding to the social life they avoid living in a herd (except duringextremely harsh environmental conditions or in those that live inopen fields). In this study 38 samples of roe (�17 and �21) deergastrointestinal system were collected and analysed. Samples origi-nated from Zagreb County (ZC; n=23), Nature Park Medvednica(NPM; n=10), Bjelovarsko-bilogorska County (BBC; n=1) and Meði-murska County (MC; n=4). Parasites were determined in the GIsystem of 37 animals (97%). Most commonly determined were GInematodes (trichostrongylids; determined in 90% of samples),Eimeria sp. oocysts (45%), nematode Setaria sp. (18%), small (11%)and large (5%) lungworms, nematode Trichuris sp. (8%), flagellated

12 Book of Abstracts


protozoan Giardia sp. (8%) i large American liver fluke (Fascioloides

magna; 3%). From the point of location interesting is finding of liverfluke F. magna on the area of BBC, Setaria sp. in BBC i ZC andprotozoan Giardia sp. in ZC and NPM.

Key words: roe deer, Capreolus capreolus, gastrointestinal system,parasites

Acknowledgement: The study was fully supported by Croatian

Science Foundation, project UIP 3421 ‘’Molecular epidemiology of

selected parasitic diseases of wildlife’’.

Book of Abstracts 13


Lov i upravljanje populacijamadivljih �ivotinja u amerièkoj saveznojdr�avi Montani

Tomislav Dumiæ1, Nera Fabijaniæ2

1 Veleuèilište u Karlovcu, Odjel lovstva i zaštite prirode, Trg J. J. Strossmayera 9,47000 Karlovac, Hrvatska ([email protected])

2 Hrvatski lovaèki savez, Vladimira Nazora 63, 10000 Zagreb, Hrvatska

Sa�etak

Montana je èetvrta po velièini dr�ava u SAD-u. Zauzima površinu od381,154 km2, a s populacijom tek nešto više od milijun stanovnika igustoæom naseljenosti od 2,65 stanovnika na 1 km2 svrstava se natreæe mjesto najnenaseljenijih dr�ava SAD-a. Upravljanje popula-cijama divljih �ivotinja povjereno je dr�avnoj agenciji Montana Fish,Wildlife & Parks. Zaposlenici agencije kroz odreðene programe kojiukljuèuju znanstvenike sa nekoliko eminentnih dr�avnih visokoškol-skih institucija, stanovništvo i ankete vrše godišnja prebrojavanjadivljaèi i �ivotinjskih vrsta temeljem kojih potom odreðuju godišnjeodstrjelne kvote po vrstama divljaèi u pojedinim okruzima. Agencijanadalje provodi i edukativne programe za sve koji se �ele bavitilovom, ribolovom i èitavim nizom aktivnosti koje ukljuèuju boravaku prirodi, odnosno njeno korištenje. Agencija izdaje i prodaje licencei dozvole za lov, ribolov, zamkarenje, sakupljanje divljaèi stradale uprometu te odstrjelne markice, a preko svojih nadzornika kontroliraispravnost i pridr�avanje zakonskih propisa korisnika istih. Da biosoba legalno lovila mora imati najmanje 10 godina te u tom sluèajubiti u pratnji punoljetne osobe (21 godina sa polo�enim lovaèkimispitom) te posjedovati odgovarajuæu dozvolu za odstrjel odreðenedivljaèi. Dozvola podrazumijeva pravo na odstrjel jedne muške ili�enske jedinke divljaèi, zadr�avanje trofeja i cjelokupnu divljaèinu.Dnevni limit za pernatu divljaè je tri kljuna (od svake vrste) tj.dvanaest kljunova u sezoni po svakoj vrsti pernate divljaèi. Lov nakojote, kuniæe, prerijske pse i golfere dopušten je tijekom cijelegodine i za njihov odstrjel nije potrebna nikakva dozvola (ne smat-raju se divljaèi). Sama lovna sezona je relativno kratka, a ovisna je ovrsti divljaèi i pojedinom okrugu no okvirno poèinje poèetkom rujna i



traje do kraja studenog, s time da je prvih mjesec dana lov dopuštensamo lukom i strijelom. Lukovi, samostrijeli, saèmarice svih tipovakao i puške na crni barut su dozvoljene, jedina restrikcija se odnosina upotrebu prigušivaèa koji je zabranjeno koristiti. Svako prihra-njivanje divljaèi je zabranjeno i ka�njivo, kao i svi oblici primam-ljivanja i meèenja (hrana, voda, sol) u svrhu lova i odstrela. Nepostoji jedinstveni lovaèki savez ali postoje razlièita društva i orga-nizacije u koje se mo�ete uèlaniti (ovisno o vrsti divljaèi kojupreferirate i najviše volite loviti) npr. Rocky Mountain Elk Fondation.Iste su dobro organizirane, vode brigu o poštivanju zakonskih pro-pisa vezanih uz lov, oèuvanju vrste, zaštiti i ureðenju staništa i èestouz dr�avnu FW&P agenciju sklapaju ugovore sa vlasnicima privatnogzemljišta kako bi isto bilo dostupno i slobodno za lov svima koji to�ele. Na dr�avnom zemljištu je lov dopušten svima dok je na privat-nom ne samo lov nego i prolaz zabranjen svima osim onima kojimato vlasnik zemlje dopusti. Kako bi èim više privatnog zemljišta bilodostupno i otvoreno za lov svima zainteresiranima dr�ava prekoFW&P sklapa tzv. Block Management ugovore s zemljoposjedni-cima. Tim aktom vlasnik dopušta lov na svojoj zemlji uz obavezusvakog lovca da mu se prije lova javi prilikom ulaska na posjed,ispuni odreðeni formular sa svojim podacima, ostavi vozilo na odre-ðenom mjestu, a dobiva kartu zemljišta radi lakšeg snala�enja.Velika pa�nja posveæuje se alohtonim vrstama biljaka i �ivotinja patako na svakoj benzinskoj postaji, svakom duæanu, posebno onimvezanim uz prodaju opreme za boravak u prirodi mo�ete vidjetiletke, plakate i prospekte te naèine suzbijanja i širenja stranihinvazivnih vrsta.

Kljuène rijeèi: Montana, lovstvo, divljaè



Hunting and Wildlife Managementin the US State of Montana

Tomislav Dumiæ1, Nera Fabijaniæ2

1 Karlovac University of Applied Sciences, Department of Wildlife Managementand Nature Conservation, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Croatia([email protected])

2 Croatian Hunting Association, Vladimira Nazora 63, 10000 Zagreb, Croatia

Abstract

Montana is the fourth largest state in the United States. It occupiesan area of 381.154 km2 and with a population of just over onemillion inhabitants and a population density of 2.65 inhabitants per1 km2 ranks the third place of uninhabited US states. Wildlife Popu-lation Management is entrusted to the State agency Montana Fish,Wildlife & Parks. Employees of the agency through certain programsthat involve researchers from several prominent state institutionsof higher education, population sand surveys perform out annualcounts of wildlife on the basis of which then determine the annualharvest quota by species of wildlife in certain districts. The agencyalso conducts educational programs for those who wish to engagein hunting, fishing and a whole range of activities that involvespending time in nature, and its use. The agency issues and saleslicenses and permits for hunting, fishing, trapping, collecting gamekilled in traffic & the hunting tags and through their supervisorcontrol the correctness and compliance with the legislation of theusers. A person that want legally to hunt must have at least 10 yearsand in that case, be accompanied by an adult (21 years and passedthe hunting examination) and possess the appropriate license forthe hunting of certain species of game. The license includes the rightto kill one male or female individual game animal, retaining thetrophy and the whole venison. Daily limit for feathered game isthree beaks (of any kind) or twelve beaks in the season for each typeof game birds. Hunting coyotes, rabbits, prairie dogs and golfers isallowed throughout the year and for their harvest does not needany license (not considered game). Hunting season is relativelyshort and is dependent on the type of game and each district but



tentatively begins in early September and lasts until the end ofNovember. In the first month of season hunting is allowed only bybow and arrow. Bows, crossbows, shotguns of all types as well asthe black powder guns are allowed, the only restriction applies tothe use of silencers, which are prohibited from use. Any supple-mental feeding of wildlife is prohibited and punishable, as well as allforms of attracting game animals (food, water, salt) for the purposeof hunting and killing. A unique hunting alliance doesn’t exist butthere are organizations that you can join (depending on the type ofgame you prefer to hunt) for example Rocky Mountain Elk Foun-dation. They are well organized and take care of compliance withlegal regulations related to hunting, conservation of species, pro-tection and regulation of habitat and often along the state FW&Pagency contracts with the owners of private land so it could beavailable and free to hunt to public. Hunting is allowed on the stateland for public while on a private land, not only hunting but alsopassage is restricted to those which haven’t got landowner’s per-mission. To make more private land available and open to public,State via FW&P makes the so-called Block Management contractswith landowners. With that act owner allows hunting on his landwith the obligation of every hunter to contact him when entering hisproperty. Hunter must fulfill a form with his data, leave the car in acertain place and gets a map of property for easy reference. Greatattention is paid to the alien species of plants and animals. On everygas station, in every shop, especially those related to the sale ofcamping gear you can see flyers, posters and brochures as well asways of combating the spread of invasive alien species.

Key words: Montana, hunting, game animals



�ilet-�ica u konfliktu s prirodom

Aljoša Dupliæ, Vedran Slijepèeviæ

Veleuèilište u Karlovcu, Odjel lovstva i zaštite prirode, Trg J. J. Strossmayera 9,47000 Karlovac, Hrvatska ([email protected])

Sa�etak

U Europi je fragmentacija staništa, prije svega prometnom infra-strukturom, meðu najznaèajnijim uzrocima ugro�enosti populacijasisavaca. Izgradnjom ograde na granici izmeðu Maðarske i Hrvatskeu du�ini od oko 140 km te Slovenije i Hrvatske u du�ini od 155 kmtijekom 2015. godine stvorena je prepreka za kretanje i uobièajenumigraciju divljih �ivotinja, prije svega velikih i srednjih sisavaca.Ograda od �ilet-�ice predstavlja prijetnju za populacije vuka (Canis

lupus), risa (Lynx lynx), medvjeda (Ursus arctos), vidre (Lutra lutra) idabra (Castor fiber) strogo zaštiæenih vrsta èije oèuvanje je od inte-resa za Europsku uniju. Prostor na kojem je postavljena ogradaekološki je vrijedan te je zbog va�nosti za oèuvanje staništa i vrsta sDodatka I i II Direktive Vijeæa 92/43/EEZ o oèuvanju prirodnih sta-ništa i divlje faune i flore te vrsta s Dodatka I Direktive 2009/147/EZEuropskog parlamenta i Vijeæa o oèuvanju divljih ptica velikim dije-lom ukljuèen u ekološku mre�u Natura 2000 u sve tri dr�ave. Pro-vedeni zahvati u suprotnosti su s pravnom steèevinom Europskeunije iz zaštite prirode buduæi da nisu u skladu s odredbama Direk-tive o staništima. Obzirom na vrstu, obuhvat i lokaciju zahvata nijemoguæe iskljuèiti postojanje znaèajnog negativnog utjecaja postav-ljanja �ilet-�ice na ciljne vrste i staništa niti na cjelovitost podruèjaekološke mre�e. U obje dr�ave izostao je postupak ocjene prih-vatljivosti zahvata za ekološku mre�u. Nadalje, zahvati su u sup-rotnosti s odredbom koja dr�ave èlanice potièe na upravljanje obi-lje�jima krajobraza od znaèaja za divlju faunu i floru posebno onihbitnih za migraciju, širenje i genetsku razmjenu divljih vrsta, a sciljem poboljšanja koherentnosti Natura 2000. Sve tri vrste velikihzvijeri ciljne su za oèuvanje u pograniènim podruèjima ekološkemre�e Natura 2000, s hrvatske strane to su SCI podruèja Gorski kotari sjeverna Lika, Nacionalni Park Risnjak, a u Sloveniji SCI podruèjaJavorniki-Sne�nik, Koèevsko i Gorjanci-Radoha. Velike zvijeri uHrvatskoj pripadaju dinaridskim populacijama koje obitavaju na



prostoru Dinarida u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Mre�aprometnica i ograðivanje lovišta ote�ava im kretanje i smanjuje�ivotni prostor. Ograda na granici sa Slovenijom dramatièno je ogra-nièila slobodno kretanje velikih zvijeri što bi moglo negativno utje-cati na stopu reprodukcije i odraziti se na dinaridske populacije ucjelini. Osim što je prepreka za kretanje, postavljena �ilet-�icaopasna je jer se �ivotinje zapliæu, ugibajuæi u agoniji u samoj �ici ilinakon prolaska kroz �icu od ozljeda danima ugibaju od infekcijerana. Uz dodatnu fragmentaciju staništa i blokadu stoljetnih migra-tornih ruta parnoprstaša gorskih krajeva, �ilet – �ica presijeca usta-novljene teritorije teritorijalnih velikih zvijeri – vuka i risa, unoseæidodatnu neravnote�u u raspodjelu teritorija. Ovakva barijera æesigurno ubrzati genetsku regresiju risje populacije zbog nemoguæ-nosti razmjene gena unutar ionako osiromašene genske baze. Poja-èan nadzor u pograniènom podruèju smanjuje negativan utjecajèovjeka na populacije divljih vrsta i donosi odreðen pozitivan utje-caj. Ogranièeno kretanje i aktivnost ljudi na prostoru uz granicuizmeðu istoènog i zapadnog bloka tijekom 40 godina omoguæilooèuvanje bioraznolikosti u tom podruèju. Sada se nekadašnjom�eljeznom zavjesom pru�a Zeleni pojas, osnova ekološke mre�e kojaobuhvaæa neka od najva�nijih staništa Europe. Ipak, uz granicuHrvatske sa Slovenijom i Maðarskom danas se �ivot odvijanormalno, a ograda ima negativan utjecaj na prirodu. Nemoguæe jeutvrditi razmjere promjena koje æe se dogoditi u utjecanom pod-ruèju, prije svega jer one uvelike ovise o vremenskom trajanjuograde, ali do njih æe sigurno doæi.

Kljuène rijeèi: �ilet-�ica, utjecaj, ekološka mre�a, fragmentacija,sisavci



Razor-wire Fence in Conflict withNature

Aljoša Dupliæ, Vedran Slijepèeviæ

Karlovac University of Applied Sciences, Department of Wildlife Management andNature Conservation, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Croatia([email protected])

Abstract

Habitat fragmentation, mostly caused by traffic infrastructure is oneof the most significant endangering factors for mammal populationsin Europe. Razor wire fence on Hungarian – Croatian border in 140km length and Slovenian – Croatian border in 155 km length built in2015 presents a barrier for movement and migration of largeanimals, especially large and middle sized mammals. Razor wirefence presents a threat for gray wolf (Canis lupus), Eurasian lynx(Lynx lynx), brown bear (Ursus arctos), Eurasian otter (Lutra lutra)and European beaver (Castor fiber) populations that are strictlyprotected and whose protection is in interest of European Union.Area on which the fence is placed is of high ecological value forhabitat conservation, and because of it’s importance for habitatconservation and species from Annex I and II Council Directive92/43/EEC for conservation of natural habitat and wild fauna andflora and species from Annex I Directive 2009/147/EEC EuropeanParliament and Council on the conservation of wild birds as it ismainly included into Natura 2000 ecological network in all threecountries. Provided actions are in direct conflict with aquise ofEuropean Union regarding nature protection since they are notaccordant to the Habitats Directive. Regarding the approach, theextent and the location of these actions it is impossible to excludesignificant negative influence of razor-wire fence on target speciesand integrity of ecological network area. Nature impact assessmentof this action for ecological network is absent in both countries.Further more, these actions are in conflict with the regulation bywhich member countries are stimulated to manage landscapefeatures significant for wild flora and fauna, especially those vital formigration, distribution and genetical exchange of wild species with



the goal of Natura 2000 ecological network coherency enhance-ment. All three large carnivores are target species for conservationin transboundary areas of Natura 2000 ecological network. On Croa-tian side, those Sites of Community Importance (SCI areas) areGorski kotar region, Northern Lika region and Risnjak National Parkand from Slovenian side SCI areas are Javorniki-Sne�nik, Koèevskoand Gorjanci – Radoha. Large carnivores in Croatia are a part ofDinarid populations that inhabit Dinarids in Slovenia, Croatia andBosnia and Hercegovina. Growing traffic network and fencing thehunting grounds is already limiting their free movement reducingtheir usable habitat. Razor-wire fence on Slovenian border has dra-matically limited free movement of large carnivores what couldnegatively result in their reproduction rate and have negative effecton entire Dinarid populations. Besides from being an obstacle,razor-wire fence also presents a direct risk for animals that cancause entanglement and prolonged agony, as well as cause injuriesthat result in infections of those animals that manage to escape theentanglement, but still suffer in prolonged death. With additionalfragmentation of habitat and blocking centennial ungulate migra-tory routes, razor-wire fence also divides established territories ofterritorial large carnivores – gray wolf and Eurasian lynx, bringingthe additional imbalance to territory distribution. This barrier willsurely accelerate genetical regression of the lynx population byblocking the exchange of genes inside already impoverished genepool. Intensive control of boundary areas reduces negative humanimpact on wildlife and brings certain positive influence. Limitinghuman movement and activities on boundary area between Easternand Western block in 40-year period enabled conservation of bio-diversity in that area. Former “iron curtain” is now recognized as theGreen belt, ecological network foundation that includes some of themost important European habitats. However, in Croatia-Sloveniaand Croatia-Hungary boundary regions, everyday activities haven’tchanged much, with the negative impact mostly left on nature. It isimpossible to determine the scope of negative impact that willhappen in influenced area, mostly because it is time-related, butcertainly some are present.

Key words: razor wire, impact, ecological network, fragmentation,mammals



Gospodarenje populacijama divljaèiu lovištima na podruèju Beograda

Dragan P. Gaèiæ1, Slavko Mladenoviæ2, Vukmiroviæ Milan1

1 Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Kneza Višeslava 1, 11030 Beograd,Srbija ([email protected])

2 MUP Republike Srbije, Uprava za upravljanje rizikom, Omladinskih brigada 31,11070 Novi Beograd, Srbija

Sa�etak

Podruèje Beograda je specifièna i slo�ena administrativna, gospo-darska, urbanistièka i ekološka cijelina. U novije vrijeme, intenzivnaurbanizacija i poveæani zahtjevi za prostorom utjeèu da se poljo-privredne i šumske površine pretvaraju u gradsko graðevinskozemljište. Osim toga, u lovištima na podruèju Beograda gradi sebrojna prometna infrastruktura (npr. obilaznica oko Beograda, mostZemun-Borèa sa pristupnim cestama), koja u nekim lovištima dovodido fragmentacije staništa i uèestalih sudara vozila sa divljim pap-karima (srna i divlja svinja). Svake godine evidentiraju se akcidentiizazvani nepropisnim odlaganjem kemijskog otpada, dok su poten-cijalna prijetnja domaæi i meðunarodni transport opasnih tvari (ces-tovni, �eljeznièki i rijeèni), kao i mnoga industrijska postrojenja saopasnim tvarima (SEVESO postrojenja). Stoga zaštita �ivotne sre-dine predstavlja prioritet buduæeg razvoja podruèja Beograda, aposebno mjesto u njoj zauzima razvoj i unaprijeðenje šumarstva ilovstva. Nadmorska visina podruèja Beograda kreæe se od 71 m(Grocka) do 628 m (Kosmaj). Teren se postepeno spušta od jugaprema sjeveru, rašèlanjen dolinama rjeèica i potoka (npr. Kolubara,Topèiderska reka, Barièka reka, Ralja, Groèanska reka). Ovo pod-ruèje zauzima rubne dijelove dvaju razlièitih prirodnih cjelina:Panonska ravnica (pod njivama i oranicama - prete�ito na sjeveru) iŠumadija (brdoviti predio, uglavnom pod voænjacima i vinogradima -ju�no od Save i Dunava). Srednja godišnja temperatura zraka je11,6°C, dok se srednja godišnja suma padalina kreæe od 610-730mm. Na podruèju Beograda (3.224 km2), u skladu sa Zakonom olovstvu („Slu�beni glasnik RS“, broj 39/93), formirano je 15 lovištakoja obuhvaæaju ukupnu površinu od 3.156 km2. Najveæim brojem



lovišta gospodari Lovaèki savez Srbije preko lovaèkih udruga - 10lovišta ukupne površine 3.039 km2, što èini oko 96% ukupnih lovnihpovršina podruèja Beograda. Preostalim lovištima gospodari JP„Srbijašume“ (èetiri lovišta ukupne površine 106 km2) i Vojska Srbije(lovište Dobanovaèki zabran). U ovim lovištima uzgajaju se našeglavne vrste divljaèi (srna, divlja svinja, jelen, muflon, jelen lopatar,zec, fazan i jarebica), koje su znaèajan gospodarski potencijal ali sumnogo znaèajnije kao sastavni dio �ivotne sredine i najbolji indi-kator stanja te sredine. Cilj ovog rada je analiza gospodarenja popu-lacijama divljaèi tijekom 2004.-2013. godine u deset lovišta kojimagospodare lovaèke udruge. Populacije divljaèi i njihova staništa napodruèju Beograda ugro�avaju brojni faktori kao što su intenzivanrazvoj industrije i prometne infrastrukture, širenje naselja i pret-varanje šuma u poljoprivredno zemljište, ilegalan lov, psi lutalice,paljenje vegetacije u lovištu, poplave, divlje deponije, kao i buka izagaðenje zemljišta, vodotoka i zraka. Osnovni ciljevi uzgoja i zaštitedivljaèi u lovištima na podruèju Beograda su: (1) poveæanje brojnostipopulacija sitne divljaèi (zec, jarebica i fazan); (2) poveæanje broj-nosti i poboljšanje strukture populacija srne; (3) plansko i odr�ivokorištenje ostalih lovostajem zaštiæenih vrsta divljaèi; i (4) unaprije-ðenje zaštite i stanja populacija strogo zaštiæenih vrsta divljaèi.

Kljuène rijeèi: lovište, divljaè, prometna infrastruktura, Beograd



Wildlife Populations Management inthe Hunting Grounds of the BelgradeArea

Dragan P. Gaèiæ1, Slavko Mladenoviæ2, Vukmiroviæ Milan1

1 Faculty of Forestry, University of Belgrade, Kneza Višeslava 1, 11030 Belgrade,Serbia ([email protected])

2 Ministry of Interior of the Republic of Serbia, Directorate of Risk Management,Omladinskih brigada 31, 11070 Novi Beograd, Serbia

Abstract

The Belgrade area is a specific and complex administrative, eco-nomic, urban and environmental unit. In recent years, intense urba-nization and increased spatial requirements have caused theconversion of agricultural and forest areas into urban constructionland. In addition, numerous facilities of traffic infrastructure (e.g.the bypass road around Belgrade and the Zemun-Borèa bridge withaccess roads) are being built in the hunting grounds of the Belgradearea, which leads to habitat fragmentation and frequent vehiclecollision with wild cloven-hoofed animals (roe deer and wild boar) insome hunting grounds. Accidents caused by improper disposal ofchemical waste are reported every year, while a potential threat isalso the domestic and international transport of dangerous goods(by roads, railway and waterways), as well as many industrial plantswith dangerous substances (SEVESO installations). Therefore, envi-ronmental protection is a priority for future development of theBelgrade area, with special attention devoted to the developmentand improvement of forestry and hunting. The altitude of the Bel-grade area ranges from 71 m (in Grocka) to 628 m (on Mt.Kosmaj).The terrain gradually descends from the south towards the north,being divided by valleys of rivers and streams (e.g. the Kolubara, theTopèiderska River, the Barièka River, the Ralja, the Groèanska River).This area covers the border areas of two different natural entities:the Pannonian plain (arable land and fields - mainly in the north) andŠumadija (mountainous landscape, mostly orchards and vineyards -south of the Sava and the Danube). The average annual tempe-rature is 11.6 °C, while the average annual total precipitation ranges



from 610-730 mm. In accordance with the Law on Hunting (“OfficialGazette of RS”, No. 39/93), a total of 15 hunting grounds wereformed in the Belgrade area (3,224 km2), including a total area of3,156 km2. Most of the hunting grounds are managed by theHunting Federation of Serbia through hunting associations - 10hunting grounds with a total area of 3,039 km2, accounting for about96% of the total hunting area of Belgrade. The rest of the huntinggrounds are managed by PE “Srbijašume” (four hunting groundswith a total area of 106 km2) and the Army of Serbia (Dobanovaèkihunting preserve). Our main species of wildlife (roe deer, wild boar,red deer, mouflon, fallow deer, brown hare, pheasant and greypartridge) which have significant economic potential are bred inthese hunting grounds. However, they are much more important asan integral part of the environment and the best indicator of thestate of the environment. The aim of this paper is to analyze wildlifepopulations management in the 2004-2013 period in ten huntinggrounds managed by hunting associations. Wildlife populations andtheir habitats in the Belgrade area are endangered by numerousfactors such as the intense development of industry and transportinfrastructure, the expansion of residential areas and the conver-sion of forests to agricultural land, illegal hunting, stray dogs, vege-tation burning in the hunting ground, flooding, illegal dumps, as wellas noise and pollution of soil, air and streams. The main objectives ofbreeding and protection in the hunting grounds of the Belgrade areaare: (1) an increase in the number of populations of small game(brown hare, grey partridge and pheasant); (2) an increase in thenumber and improvement of the structure of the roe deer popu-lations; (3) planned and sustainable use of other wildlife speciesprotected by the closed season; and (4) protection and impro-vement of the state of populations of strictly protected wildlifespecies.

Key words: hunting ground, wildlife, transport infrastructure,Belgrade



Gospodarenje smeðim medvjedom(Ursus arctos) u Hrvatskoj

Ðuro Huber

Veterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zavod za biologiju, Heinzelova 55,10000 Zagreb, Hrvatska ([email protected])

Sa�etak

Nakon kratkog razdoblja potpune zaštite iza Drugog svjetskog rataod 1953. godine medvjeda se moglo iznimno loviti uz dozvolu „Sek-retarijata za poslove narodne privrede“. U to se vrijeme procje-njivalo da je u Hrvatskoj �ivjelo 50 do 100 medvjeda. Postupno sulovne kvote rasle, razvijao se trofejni lov, iako je dio medvjeda bioodstrjeljivan od strane politièkih voða, a dio je stradavao i od otrovaizlaganog za vukove. Tada se poèelo i prihranjivati medvjede na„mrciništima“ ili „meèilištima“. Uz to je populacija kontinuiranorasla i od 2008. godine procjenjujemo ju na oko 1000 jedinki, a toznaèi više od deseterostrukog porasta u pola stoljeæa. Godišnji lovnizahvat je rastao od samo desetak jedinki ranim 1960-im, do 120 ugodinama od 2013. do 2015. Nesumnjivo je gospodarenje smeðimmedvjedom u Hrvatskoj primjer dobre i uspješne prakse, jer uz raz-mjerno veliku populaciju imamo i razmjerno malo šteta i postojiopæeniti pozitivan stav ljudi koji dijele �ivotni prostor sa medvjedom.To se naroèito dobro vidi u usporedbi sa mnogim drugim zemljamaEurope gdje puno manje medvjeda èinio neusporedivo više šteta iznatno su lošije prihvaæeni. Ulaskom u EU i medvjed u Hrvatskoj jedobio status „striktno zaštiæene vrste“ po Direktivi o staništima, iakosu bili izra�eni prigovori takovoj promjeni. Povoljno je da ta Direktivadopušta iznimke, pa se svake godine donosi odluka o broju med-vjeda koji se mo�e odstrijeliti u kvoti, tako da ovlaštenici lova namedvjede ne osjeæaju bitnu promjenu, osim što je praæenje i izvješ-tavanje o smrtnosti detaljnije. Trenutno je u izvedbi veliki LIFEDINALP BEAR projekt u kojem se po prvi puta na cijelom podruèjurasprostranjenosti medvjeda u Hrvatskoj i Sloveniji radi genetièkobrojanje medvjeda na osnovi prikupljenih uzoraka izmeta. Rade se ibrojne druge akcije za smanjenje stradavanja medvjeda na



auto-cesti. za smanjenje sukoba sa èovjekom i za opæenito boljeinformiranje javnosti o medvjedu. Rezultati æe se primijeniti i ustrategiji za gospodarenje medvjedom na razini populacije.

Kljuène rijeèi: medvjed, gospodarenje, Hrvatska



Brown Bear (Ursus arctos)Management in Croatia

Ðuro Huber

Veterinary Faculty University of Zagreb, Biology Department, Heinzelova 55,10000 Zagreb, Croatia ([email protected])

Abstract

Following the short period of full protection after the Second WorldWar, since 1953 brown bears started to be been hunted in Croatiawith the “exceptional permit” issued by the “Secretariat for thenational economy affairs”. The estimated bear population size inthat time was only 50 to 100 individuals. Hunting quotas and trophyhunting grew with time, including the fact that the number of bearswas shot by that time political leaders and part got poisoned onbaits set to exterminate wolves. In early 1960s the supplementaryfeeding of bears at feeding sites with animal carcasses and otherbait started as well. With such management the population wascontinually growing and by the year 2008 the estimate showedabout 1000 individuals, what represents a 10-fold increase in half acentury. In early 1960-s the yearly hunting bag was around 10 bearsand it grew to 120 in 2013 to 2015. It is out of doubt that that thebear management in Croatia is an example of the good practice,also because big bear population causes relatively few damages andthe local human population exhibits positive attitude. That is veryvisible when compared with situations in other European countriesin which much smaller number of bears creates incomparably moredamages and bears are less tolerated. With the accession to EU thebear in Croatia acquired the „strictly protected status“ according tothe Habitat Directive although Croatian officials requested anexception to the rule. It helps that the Directive allows “dero-gations”. Hence, each year the relevant Ministry makes a decisionon the number of bears to be “derogated” within the quota, so thehunting managers do not feel the change, except that the moni-toring and reporting have to be more detailed. Currently is active abig LIFE DINALP BEAR project in which one of the actions will, for thefirst time in the whole bear range in Croatia and Slovenia, execute



the genetic count base on already collected bear scat samples.Other actions include mitigation measures to reduce the bearmortality on highways and conflict with humans, as well as toimprove the public information about bears. All results will beimplemented in the strategy for the bear management on thepopulation level.

Key words: brown bear, management, Croatia



Suvremeni lov u 21. st. naevolucijskim osnovama èovjeka

Ivan Kos

Sveuèilište u Ljubljani, Biotehnièki fakultet, Biološki odsjek, Veèna pot 111, 1001Ljubljana, Slovenija ([email protected])

Sa�etak

Lov i razlièite aktivnosti vezane uz lov va�an su dio �ivota suvre-menog èovjeka. U izlaganju su iznešene neke èinjenice koje polazesa evolucijskog gledišta èovjeka kao �ivotinjskog biæa. Poznavanjeovog temeljnog saznanja o èovjeku znaèajno je i u shvaæanju nekihpogleda suvremenog lovstva. Èovjek je kao �ivotinjska vrsta iz redaprimata u svojem evolucijskom razvoju razvio mnoge znaèajke kojesu dovele do promjena u ponašanja i naèin prehrane. Uz razvojsocijalnog �ivota i razvoj inteligencije poèeo je uspješno loviti raz-lièite �ivotinje. Ljudski razvitak nije išao u smjeru razvitka vanjskihmorfoloških osobina nego se više promjena dogodilo na podruèjuneuronskih mre�a te se stoga ovo evolucijsko dostignuæe najvišeoèituje u ponašanju i osjeæanju. Lov je poèeo pru�ati znaèajan adre-nalinski i pustolovni osjeæaj. Upravo ovo èovjeka navodi da se bavilovom kao pojedinac ali i u grupi, pa èak i onda kada mo�e imatismrtne posljedice. Uz ovakve promjene i uz pomoæ lovaèkog oru�jaèovjek je nastavio biti predator. Temeljem toga mo�emo istaknutida je jedna od genetskih predispozicija èovjeka i predatorska oso-bina. Time se èovjek našao u poziciji da mo�e znaèajno utjecati nasvoje plijenske vrste. Naseljavajuæi nova podruèja i uz razvoj jošefikasnijih lovaèkih oru�ja došao je u poziciju na kojoj više ne postojiprirodni mehanizam koji bi populacije plijenskih vrsta dr�ao u pov-laštenom polo�aju te ih je svojim djelovanjem povremeno ugroziopa èak i istrijebio. Zbog promjena brojnosti lovaca, razvoja oru�ja idrugih tehnièkih sredstava trebao je i razvoj etièkih i drugih soci-jalnih mehanizama u odnosu èovjek-predator i njegov plijen. Znan-stvene spoznaje, monitoring populacija divljaèi i planiranje zahvatau populaciju uz ogranièavanje pojedinaca postao je bitan postupakkoji omoguæava suvremeni i odr�ivi lov. U današnje vrijeme bav-ljenje lovom je vrlo slo�ena ljudska aktivnost koju mo�emo definirati



kao rekreativno ponašanje. Kvaliteta rekreacije, kao i sve djelovanjepojedinaca ovisi o razumijevanju svog prirodnog karaktera i utjecajana ljudski organizam. Treba biti svjestan i svojom aktivnošæu neodmicati se od evolucijskog znaèaja lova, a istovremeno va�no jeimati u vidu i širi društveni interes.

Kljuène rijeèi: èovjek, lov, rekreacija, odr�ivo gospodarenje



Hunting in 21st Century – Baseline onHuman Evolution

Ivan Kos

University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Biology, Vecna pot111, 1001 Ljubljana, Slovenia ([email protected])

Abstract

Hunting and different hunting based activities is important part oflife of modern man. In contribution is presented some aspects ofevolutionary background of hunting activities as important part ofnature history characters of humans. Knowledge and accepting ofgenetically predisposition of its with cultural part can help as tounderstanding of present day and also further hunting activities ofsingle person and also society as well. Man as animal species oforder Primates getting the many features that have led to changebehaviour and diet. Still Homo erectus used fire and stone toolsmore that 800 000 years ago. The further development under socialtype of life gets opportunity to hunt different larger animals. Thedevelopment has not gone into the development of morphologicalchanges in external features, but more important changeshappened as a neurons network structure. Therefore the mostthese evolutionary traits expose in behaviour and feelings. The huntbegan that provides significantly adrenaline and adventurousfeelings. This feeling of a man alleged to be hunting as an individualand also as a group, even when hunting can be a danger to theirsurvive. With such changes and with the help of hunting tools manhas continued develop to be predator. So, we can simplify that oneof the genetic predisposition of man is also predatory character.With that the man came into the position, to have a significantinfluence on its prey species due to their distribution, demographicstructure and even on their genetic characteristics. With thedispersion on the new areas came man in contact with other noncoevolueted species. The further development an efficient huntingtools become man in new predator – prey relation. So, there is nomore natural mechanism to keep prey population in favourablestatus and sometimes prey population would be extinct. Due to



changes in the number of hunters, weapons development and othertechnical tools is crucial for sustainable use of game species todevelop of ethical and other social mechanisms. Scientific know-ledge, monitoring of wildlife populations and planning procedureson restriction of individual spontaneous activity has become anessential process, which allows a modern and sustainable hunting.Nowadays hunting remains a very complex activity of man. One ofimportant view should be to provide a well human close naturalrecreational behaviour. The quality of recreation as well as allnatural activity of individuals depends on the understanding of itsnatural character and influence the entire human organism. Asrecreation should be define as non productive but very importantactivities which compensate disproportion between natural andmodern type of life and keep organism in healthy balance. For thatreason should be aware that hunting keeps some primary activitypatterns that based on understanding of evolutionary backgroundof man. But on the other hand it’s also important to keep in mindhuman dimension character of hunting activity and have in mindinterest of other interest groups.

Key words: man, hunting, recreation, sustainable exploitation



Lov kao tema bioetike?

Tomislav Krznar

Uèiteljski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Katedra za filozofiju i sociologiju, Savskacesta 77, 10000 Zagreb, Hrvatska ([email protected])

Sa�etak

Nastojanja oko razumijevanja fenomena lova, kao i pokušaji teo-rijskog konstruiranja djelatnosti lovstva, nailaze na teške preprekeako ih se promatra izvan neposrednog okvira djelovanja. Naime,onima koji se bave lovom i koji djeluju u podruèju lovstva savršeno jejasno o èemu se tu radi, što ih motivira na to djelovanje, kao što im jei savršeno jasno da nema nikakve potrebe postavljati „moralna“pitanja oko ispravnosti djelovanju u predmetnom podruèju. Onimakoji na lov i lovstvo gledaju negativno, èak i s gaðenjem, „jednako“ jesavršeno jasno da je rijeè o nepotrebnoj, štetnoj i brutalnoj djelat-nosti. Poveznice izmeðu „radikalnih“ krila ovih razlièitih gledanjaponekad su primjetnije od oèekivanog. Ovo izlaganje ne nastoji okofundiranja ili interpretiranja spomenutih gledanja, još manje nastojioko pomirenja ovako radikalno razlièitih pozicija. Ono smjera neèe-mu drugome, konkretno, nastoji prikazati lov kao temu bioetike.Razlog zašto to nastojimo je jasan, bioetika se bavi �ivotom (u cjelinii u njegovim dijelovima), lov je generativni alat nastanka èovjeka iduboko je upisan u njegovo prirodno nasljeðe. Èini se opravdanimzapitati, bi li bioetika mogla proæi mimo tog znaèajnog zabilje�ja?Kada je u pitanju odnos èovjeka prema �ivom svijetu, što je svakakoveæ etablirana tema bioetike, vrijedi istaknuti nekoliko temeljnihpozicija. Naime, �ivotinje su „izgradile“ civilizaciju, no konceptantropocentrizma i njegov temeljni argument supremacije od„korištenja“ (stradanja) �ivotinja uèinile su institucionaliziranonasilje. U tom pogledu transformacije �ivota èovjeka, kao i èovje-kovo transformiranje �ivota, zabilje�eno je uglavnom kroz negativneaspekte: oneèišæenje, iscrpljivanje resursa, bolesti i „tjeskobe“èovjeèanstva. Èini se opravdanim (i intuitivno) zakljuèiti da jepotrebno novo razumijevanje �ivota i uloge èovjeka u prirodi koje bipoèivalo na argumentu redukcije nasilja a bilo oblikovano krozizgradnju novog senzibiliteta. U ovom kontekstu govoriti o lovunedvojbeno znaèi ukazati da je lov (i) izrièaj supremacije i uništenja,



konkretno, onako izvedene prirodne i društvene strukture koja uniš-tava �ivot. Treba istovremeno reæi da je lov kao uèinkovit alatupravljanja populacijama , konkretno lovstvo koje je okrenuto zaš-titi prirodnih potencijala, a ne (samo) uzgoju divljaèi i komercijalnojupotrebi, mehanizam zaštite prirodne cjelovitosti, pa mo�da mo�ebiti osmišljeno i kao mehanizam reduciranog intervencionizma.Rijeèju, protivno supremaciji stoji obazrivost, a protivno (nemilo-srdnom) korištenju prirodnih potencijala stoji oèuvanje. Vrijediistaknuti da su ti „prirodni potencijali“ (rijeèi �ivotinje, ili lovaèkomterminologijom divljaè) ujedno i jedinke koje su nosioci visoke razinesvijesti, pa je potrebno oblikovati nedestruktivni odnos èovjekaprema �ivotu, posebno prema višim oblicima �ivota. Mo�da bio-etika, kao sustav znanja „u nastajanju“, mo�e biti od pomoæi, a èinise da bi institucionaliziranje suæuti bio prvi korak na tom putu.Osvjetljivanju tih spomenutih pozicija, ukazivanju na problematiè-nost i proturjeèja, posveæeno je i ovo izlaganje.

Kljuène rijeèi: lovstvo, bioetika, intervencionizam, instituciolanli-ziranje suæuti, obazrivost



Hunting as a Subject of Bioethics?

Tomislav Krznar

Faculty of Teacher Education University of Zagreb, Sub-Department of Philosophyand Sociology, Savska 77, HR-10000 Zagreb, Croatia ([email protected])

Abstract

Efforts to understand the phenomenon of hunting, as well asattempts to construct anthropological insights in the activities ofhunting, face serious obstacles if they are viewed outside the frame-work of direct action of hunting. Namely, to those who are involvedin hunting and which operate in the field of hunting it is perfectlyclear what is about, what motivates them to this effect, as they areperfectly clear that there is no need to ask “moral” questions aboutany actions in the present area. Those who hunt and hunting viewnegatively, even with disgust, it is also perfectly clear that this areunnecessary, harmful and brutal activities. Links between “radical”wings of the different viewing times are more noticeable thanexpected. This paper does not seek the foundation or theinterpretation of these viewing; much less seek the reconciliationthus radically different positions. We are trying to present huntingas the theme of bioethics. Bioethics deals with life (as a whole and inits parts), hunting is a generative tool of emergence of human and isdeeply inscribed in its natural heritage. It seems worth asking, couldbioethics go beside this important markings? Let us found our posi-tion. The animals have “built” civilization, but the concept of anthro-pocentrism and his basic argument of the supremacy of “usage”(suffering) animals have made the institutionalized violencepossible. In this regard, the transformation of human life was recor-ded mainly through the negative aspects: pollution, resource deple-tion, disease and “anxiety” of humanity. It seems reasonable (andintuitive) conclusion that it is necessary to make a new under-standing of life and the role of human in nature. We need toestablish mechanism of reduction of violence and work on theconstruction of a new sensibility. In this context, discussion abouthunting undoubtedly means indicate that hunting is expression ofsupremacy and destruction, specifically, as derived natural andsocial structure that destroys life. It should also say that hunting is



an effective tool for population’s management. In particular hun-ting, as the conservation of natural resources, and not (only) bree-ding and commercial use, is a mechanism to protect the naturalintegrity, but must be designed as a mechanism of reduced inter-ventionism. Let us point out the direction of our discussion contrarysupremacy stands vigilance, and contrary to the (ruthless) use ofnatural resources stands conservation. It is remarkable that these“natural resources” (words animals, or in hunting terminology thegame) at the same time and individuals who carry a high level ofawareness. In that mater it is necessary to develop non-destructiverelationship of human to life, especially to higher forms of life.Maybe bioethics, as a system of knowledge “in progress”, can behelpful. Our position is that to institutionalize compassion is the firststep on that path. So in this paper we are pointing to the issue andits contradictions.

Key words: hunting, bioethics, interventionism, institutionalizingcompassion, circumspection



Teorija kvantitativne genetike imoguænosti primjene u selekcijijelena obiènog (Cervus elaphus L.)

Luka Manojloviæ1, Tomislav Dumiæ2, Tomica Mariæ3,Krunoslav Pintur2

1 Vincenta iz Kastva 6, 10000 Zagreb, Hrvatska2 Veleuèilište u Karlovcu, Odjel lovstva i zaštite prirode, Trg J. J. Strossmayera 9,

47000 Karlovac, Hrvatska ([email protected])3 Lovno gospodarstvo Moslavina, Trg Dra�ena Petroviæa 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

Sa�etak

U novije vrijeme na polju genetike došlo je do novih spoznaja kojene samo da nam objašnjavaju zakonitosti u nasljeðivanju pojedinihsvojstava, nego nam otkrivaju i nove moguænosti i metode kojima seza najkraæe vrijeme mogu postiæi �eljeni rezultati. Višestruke sustrategijske moguænosti koje nam pru�a teorija kvantitativne gene-tike i to bez posebnog poznavanja fizièke (molekularna biologija) ikemijske (biokemija DNK) realnosti. Uspješnost selekcije se temeljina performansi jedinke, poznavanju svojstava populacije te indika-torskim i korelativnim svojstvima ili njihovim kombinacijama. Anali-zom podataka o populaciji jelenske divljaèi na Moslavaèkoj gori(dr�avno lovište VII/4 „Garjevica“) od 1992/93 do 2001/02 godinedobivene su vrijednosti prosjeène tjelesne mase tijekom rasta irazvoja jedinke po spolnim i dobnim kategorijama, poèevši od telje-nja pa do 6< godina. Tjelesna masa jedan je od indikatora dobrogzdravlja i produktivnosti te se stoga redovito prati i bilje�i. Rezultatise kreæu od 8 (�) do 10 (�) kg nakon teljenja pa do 120 (�) i 200 (�)kg u 6. godini �ivota. Poznavanje tjelesne mase samo je jedno odmjerljivih svojstava, a znaèajno je u proizvodnji mesa ali i procjeniuzgojne vrijednosti košuta i njihove mladunèadi. U uzgoju jelenskedivljaèi jedan od najznaèajnijih proizvoda je trofej. Vrijednost trofejase takoðer iskazuje u kvantitativnom obliku - brojem CIC toèaka.Broj CIC toèaka je rezultat izraèuna formule koja zahtijeva mjerenjeveæeg broja (15) parametara. U radu je analizirano rogovlje od 425jelena. Statistièki su obraðene slijedeæe mjere za svaki od para-metara kako su redom navedeni u obrascu trofejnog lista:



minimum, maksimum, srednja vrijednost i standardna devijacija -sve po dobnim kategorijama te korelacija svakog parametra s bro-jem CIC toèaka, udio vrijednosti svakog parametra u postotkuukupne trofejne vrijednosti kao i korelativni meðuodnos parame-tara. Iz istog proizlazi da srednja vrijednost trofeja jelena u dobi odtri godine iznosi 124,68, u dobi od 4 godine 149,99, u dobi od 5godina 179,90, u dobi od 6-8 godina 197,20 i u dobi od 9< godina215,21 CIC toèaka. Na temelju svih podataka rangirano je od 3 domaksimalno 5 parametara èiji zbroj toèaka prelazi 50% konaènevrijednosti izra�ene u CIC toèkama.

Kljuène rijeèi: Garjevica, jelen, tjelesna masa, trofejna vrijednost



The Theory of Quantitative Geneticsand Possibilities of Applications inthe Red Deer (Cervus elaphus L.)Selection

Luka Manojloviæ1, Tomislav Dumiæ2, Tomica Maric3,Krunoslav Pintur2

1 Vincenta iz Kastva 6, 10000 Zagreb, Croatia2 Karlovac University of Applied Sciences, Department of Wildlife Management

and Nature Conservation, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Croatia([email protected])

3 Lovno gospodarstvo Moslavina, Trg Drazena Petroviæa 3, 10000 Zagreb, Croatia

Abstract

In recent years there were some new findings on the field of ge-netics that not only explain us the legality of the inheritance ofcertain traits, but also reveals us some new possibilities andmethods with witch we can achieve desired results in the shortesttime. There are multiple strategic opportunities offered to us by thetheory of quantitative genetics and this without any knowledge ofphysical (molecular biology) and chemical (biochemistry of DNA)reality. The success of selection is based on the performance ofindividuals, knowledge of the properties of the population andindicator and the correlative properties or their combinations. Withthe analysis of data on the population of red deer on MoslavaèkaGora (state hunting ground VII/4 “Garjevica”) from 1992/93 to2001/02, we obtained values of average body mass during growthand development of individuals by sex and age groups, starting fromcalving until 6< years. Body mass is one of the indicators of goodhealth and productivity and therefore regularly monitored andrecorded. The results ranges from 8 (�) and 10 (�) kg after calvinguntil 120 (�) and 200 (�) kg in the sixth year of life. Knowing theweight is only one of the measurable properties, and is significant inmeat production and also in estimating the breeding value of deerand their young. In breeding of the red deer, one of the mostimportant things is the trophy. Value of trophies is also shown in



quantitative terms – with the number of CIC points. The number ofCIC points is the result of a calculation formula that requires themeasurement of large number (15) parameters. This paper analyzesthe antlers of 425 red deer. Statistics covers the following measuresfor each of the parameters that were listed in the form of trophycertificate: minimum, maximum, mean value and standard devia-tion – all in the age groups and the correlation of each parameterwith the number of CIC points, the share of the value of eachparameter as a percentage of total trophy value and as correlativeinterrelation between parameters. That shows that the averagetrophy value of the red deer at the age of three years is 124,68, atthe age of 4 years is 149.99, at the age of 5 years is 179,90, at the ageof 6-8 years is 197.20 and at the age of 9 < years is 215.21 CIC points.On the basis of data, 3 to a maximum of 5 parameters were rankedof whose sum of points exceed 50% of the final value expressed inCIC points.

Key words: Garjevica, red deer, body weight, trophy value



Kraniometrijske znaèajke divljegkuniæa (Oryctolagus cuniculus L.) sotoka Paga

Damir Periæ1, Krunoslav Pintur2, Marcela Šperanda3, Ivica Boškoviæ3,Tihomir Florijanèiæ3

1 Javna ustanova “Natura Jadera”, Braæe Vranjana 11, Zadar, Hrvatska([email protected])

2 Veleuèilište u Karlovcu, Odjel lovstva u zaštite prirode, Trg J. J. Strossmayera 9,Karlovac, Hrvatska

3 Sveuèilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku,Kralja Petra Svaèiæa 1d, Osijek, Hrvatska

Sa�etak

Porodica zeèeva (Leporidae) rod kuniæa (Oryctolagus) sklona jepromjeni pojedinih morfoloških svojstava pod utjecajem okoliša inaèina prehrane. Cilj ovog istra�ivanja je kraniometrijska analizapopulacije divljeg kuniæa (Oryctolagus cuniculus L.) na otoku Pagukako bi se odredile kraniometrijske znaèajke populacije te utvrdilerazlike izmeðu spolova. Istra�ivanjem su obuhvaæene 24 lubanjekuniæa od èega 12 (50%) jedinki muškog spola i 12 (50%) jedinki�enskog spola. Na svakoj lubanji je izmjereno 20, a na svakoj mandi-buli 7 kraniometrijskih mjera. Osim ukupne mase jedinki, 11 kranio-metrijskih mjera lubanje i 3 mjere mandibule svih mu�jaka i �enkipokazuju statistièki znaèajnu razliku. Usporedbom srednjih vrijed-nosti odabranih kraniometrijskih elemenata istra�ivane populacijekuniæa uoèljivo je da paška populacija kuniæa morfološki sliènijapopulaciji kuniæa koja obitava na Britanskom otoèju, odnosno napodruèju sjeverne Europe, od onih koji obitavaju na podruèju ju�neEurope i sjeverne Afrike.

Kljuène rijeèi: kuniæ divlji, kraniometrija, otok Pag



Cranial Morphometry of Wild Rabbit(Oryctolagus cuniculus L.) from theIsland of Pag

Damir Periæ1, Krunoslav Pintur2, Marcela Šperanda3,Ivica Boškoviæ3,Tihomir Florijanèiæ3

1 County public institution “Natura Jadera”, Braæe Vranjana 11, Zadar, Croatia([email protected])

2 Karlovac University of Apllied Sciences,Department of Wildlife Management andNature Conservation, Trg J. J. Strossmayera 9, Karlovac, Croatia

3 University Josip Juraj Strossmayer in Osijek, Faculty of Agriculture in Osijek, KraljaPetra Svaèiæa 1d, Osijek, Croatia

Abstract

The family of rabbits (Leporidae) genus rabbit (Oryctolagus) is proneto changing some morphological characteristics influenced by envi-ronment and diet. The aim of this study was the craniometric ana-lysis of populations of wild rabbits (Oryctolagus cuniculus L.) on theisland of Pag in order to determine the craniometric characteristicsof the population and the differences between the sexes. The sur-vey covered 24 rabbit skulls, of which 12 (50%) males and 12 (50%)females. For each skull 20 craniometric measures were measured,and 7 on each mandible. In addition to the total weight of speci-mens, 11 craniometric measures of skull and 3 measures of mandi-bles of all males and females indicated a statistically significantdifference. Comparing the mean values of selected craniometricelements of the researched rabbit population, it is evident that therabbit population from the island of Pag is morphologically moresimilar to the rabbit population which resides in the British Isles andin northern Europe, from those who live in southern Europe andnorthern Africa.

Key words: wild rabbit, craniometry, the island of Pag



Lovstvo kao djelatnost od javnoginteresa

Krunoslav Pintur1, Tomislav Dumiæ1, Ivica Budor2

1 Veleuèilište u Karlovcu, Odjel lovstva i zaštite prirode, Trg J. J. Strossmayera 9,Karlovac, Hrvatska ([email protected])

2 Hrvatski lovaèki savez, Vladimira Nazora 63, Zagreb, Hrvatska

Sa�etak

Ustav Republike Hrvatske definira divljaè kao dobro od njenog inte-resa, odnosno kao dobro koje ima njezinu osobitu zaštitu. Temeljnizakon koji ureðuje gospodarenje lovištem i divljaèi (uzgoj, zaštitu,lov i korištenje divljaèi i njezinih djelova) je Zakon o lovstvu. IstiZakon definira da gospodarenje lovištem i divljaèi ima gospodarsku,turistièku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i oèuvanja bio-loške i ekološke ravnote�e prirodnih staništa, divljaèi i divlje faune iflore. Sljedom navedenog, lov kao vještinu, ispravnije je sagledavatiu puno širem kontekstu pojma lovstva koji podrazumijeva inter-disciplinarnu znanost, struku i djelatnost koja se bavi uzgojem, zašti-tom i iskorištavanjem divljaèi, ali isto tako i zaštitom svih biljnih i�ivotinjskih vrsta koje u tom staništu obitavaju, kao i zaštitom iunapreðenjem samog staništa. U ovom kontekstu lovci kroz lov uHrvatskoj obavljaju brojne opæekorisne (javne) funkcije s kojimajavnost nije upoznata, pa èak niti sami lovci. Veæina æe lovaca uobranu lova reæi da oni èuvaju divljaè, uzgajaju je i hrane u periodukada u prirodi nema dovoljno hrane. Meðutim, osim provedbemjera zaštite divljaèi, koje je propisao zakonodavac, temeljna javnafunkcija lova je upravljanje populacijama divljaèi pri èemu se lovstavlja u kontekst odr�ivog upravljanja prirodnim resursima, eko-loškog alata, alata i mehanizma u funkciji zaštite prirode. Regu-lacijom brojnosti divljaèi lovci pridonose oèuvanju ekološke ravno-te�e i bioraznolikosti staništa, redukcijama šteta od divljaèi u poljo-privredi, šumarstvu, vodnom gospodarstvu i akvakulturi, smanji-vanju šteta u prometu nastalih naletom vozila na divljaè, sprije-èavanju konfliktnih situacija izmeðu ljudi i �ivotinja te monitoringu,kontroli i suzbijanju brojnih zaraznih i parazitarnih bolesti, od kojihsu neke znaèajne i za ljude. Lovci u Hrvatskoj sudjeluju u istra-



�ivanjima i monitoringu divljaèi ali i zaštiæenih vrsta. Zaštiti prirode,odnosno oèuvanju bioraznolikosti pridonose i provedbom mjeraupravljanja kvalitetom staništa, regulacijom brojnosti invazivnihvrsta, a uklanjanjem kri�anaca divljih svinja iz lovišta, ali i pasa imaèaka lutalica, lovci odraðuju vrlo va�an posao u oèuvanju genet-ske èistoæe divlje svinje, divlje maèke i vuka. Svojim aktivnostima iprisustvom na terenu lovci znaèajno doprinose zaštiti okoliša, ali iodr�avanju šumskih komunikacija i po�arnih putova. Kako je èovjek99% svog postojanja bio lovac, iz èega je proizašla bogata kulturna itradicijska baština (npr. hrvatske autohtone pasmine pasa), lovmo�emo smatrati nematerijalnom kulturnom baštinom jednognaroda, a lovce onima koji se brinu o oèuvanju te baštine. Va�no jenapomenuti da je lov stil i naèin �ivota koji promièe zdrav �ivot usuglasju s prirodom kao i ljudske vrline poput odgovornosti, odluè-nosti i discipliniranosti. Osim toga, lov ima znaèajan sociološkimoment, a ovakav oblik udru�ivanje graðana u lovaèke udruge jeva�an i s aspekta razvoja civilnog društva u Republici Hrvatskoj.Naime, lovaèke udruge takoðer sudjeluju u jaèanju ljudskih, finan-cijskih i tehnièkih kapaciteta (oprema i infrastruktura) civilnogdruštva ali i pridonose razvoju društvenog �ivota, što je posebnova�no u lokalnim zajednicama. U ovom kontekstu va�no je i nezaboraviti ekonomski uèinak lova i prateæih aktivnosti na lokalnu ali inacionalnu ekonomiju.

Kljuène rijeèi: lovstvo, divljaè, djelatnost, javne funkcije



Hunting as an Activities of PublicInterest

Krunoslav Pintur1, Tomislav Dumiæ1, Ivica Budor2

1 Karlovac University of Apllied Sciences, Department of Wildlife Management andNature Conservation, Trg J. J. Strossmayera 9, Karlovac, Croatia([email protected])

2 Croatian Hunting Association , Vladimira Nazora 63, Zagreb, Croatia

Abstract

The Croatian Constitution defines the game as a well from itsinterests, that is, as well, which has its special protection. The basiclaw that regulates management of the hunting grounds and game(breeding, protection, hunting and use of game and its parts) is theLaw on Hunting. The same law defines that hunting grounds andgame has an economic, tourist and recreational function and thefunction of protecting and preserving biodiversity and the eco-logical balance of natural habitats, game and wild fauna and flora.Pursuant to the above, hunting as a skill, is more correct to view inmuch wider context than the notion of hunting that involves inter-disciplinary science, profession and activity that deals withbreeding, the protection and exploitation of game, but also with theprotection of all plant and animal species that live in this habitat, aswell as the protection and improvement of the habitat. In thiscontext, the hunters through hunting in Croatia carry out a numberof public functions for which the public is not aware of, or evenhunters themselves. Most hunters will in defense of hunting saythat they guard the game, breed and feed at a time when naturalfood is scarce. However, in addition to the implementation ofmeasures to protect game, prescribed by legislator, basic publicfunction of hunting is game management where hunting is in thecontext of sustainable management of natural resources, ecologicaltools and mechanisms in order to protect nature. With the regu-lation of the number of game animals, hunters contribute to thepreservation of ecological balance and biodiversity of habitats,reductions of damages from game to agriculture, forestry, watermanagement and aquaculture, reduce the damages in traffic



resulting gust of vehicles on the game, prevent conflicts betweenhumans and animals and the monitoring, control and prevention ofa number of infectious and parasitic diseases, some of which aresignificant for humans. Hunters in Croatia participate in theresearch and monitoring game as well as protected species. Hunterscontribute to nature protection or biodiversity conservation withthe implementation of measures of quality management of habi-tats, regulation of the number of invasive species and the removalof wild boar hybrids from the hunting grounds, as well as stray dogsand cats. Hunters do their very important work in preserving thegenetic purity of wild boars, wild cats and wolves. With theiractivities and presence in the field, hunters contribute significantlyto the protection the environment, and maintenance of the forestroads and fire roads. Man was hunter 99% of its existence and thatproduced with a rich cultural and traditional heritage (e.g. Croatianautochthonous breeds of dogs) so hunting can be considered asintangible cultural heritage of a people and hunters those who careabout preserving this heritage. It is noteworthy that the hunting isstyle and way of life that promotes healthy life in harmony withnature and the virtues of humans such as responsibility, commit-ment and discipline Moreover, hunting has a significant sociologicalmoment, and this form of citizens’ associations in the hunting asso-ciations is important in terms of development of civil society in theRepublic of Croatia. The hunting associations also participate in thestrengthening of human, financial and technical capacity (equip-ment and infrastructure), civil society and also contribute to thedevelopment of social life, which is especially important in localcommunities. In this context it is also important not to forget theeconomic impact of hunting and related activities to the local or thenational economy.

Key words: hunting, game, activity, public functions



Principi gospodarenja divljaèi uSloveniji i znaèaj lovaca zaistra�ivanja divljaèi

Boštjan Pokorny

(1) Visoka škola za zaštitu okoliša, Trg mladosti 7, Velenje, Slovenija; (2) ERICoVelenje, Institut za ekološka istra�ivanja, Koroška cesta 58, Velenje, Slovenija; (3)Šumarski institut Slovenije, Veèna pot 2, Ljubljana, Slovenija([email protected])

Sa�etak

Republika Slovenija ima dugu tradiciju gospodarenja s divljaèi. Dvanajznaèajnija cilja gospodarenja, koje je inaèe vrlo striktno planiranoi kontrolirano, jesu: (i) odr�ivo korištenje divljaèi (naroèito papkara)kao obnovljivog prirodnog resursa; (ii) usklaðivanje brojnosti popu-lacija sa kapacitetima staništa. Za razliku od nekih susjednih dr�ava,primarni cilj gospodarenja divljaèi u Sloveniji nije stvaranje visokihekonomskih prihoda, veæ socijalni znaèaj lova. U prvom dijelu pre-zentacije biti æe prikazane neke najznaèajnije èinjenice vezane uzgospodarenje s divljaèi u Sloveniji, sa naglaskom na jedinstvenom idobro razvijenom sustavu skupljanja razlièitih podataka. On-linedostupne baze podataka (Lisjak i Oslis) su kompleksni sustavi sapuno znaèajnih informacija (npr. vrsta, spol, ocjenjena starost, tje-lesna masa, masa rogova, kvaliteta trofeja, zdravstveni status, loka-cija odstrela u 1x1 km mre�i), i to za >500.000 papkara i velikihpredatora, koji su odstrijeljeni ili uginuli. Podaci u bazama obuh-vaæaju podruèje cijele Slovenije nakon 2006. godine Predstavljeni æebiti najznaèajniji konkretni nalazi iz tih baza podataka, kao i vrijed-nost baza/podataka za upotrebu u svakidašnjoj praksi. Isto tako æebiti predstavljen i znanstveni znaèaj, u svijetu jedinstvene kolekcije>100.000 vilica papkara, koje se u Sloveniji redovito skupljaju veædesetljeæima. U drugome dijelu prezentacije biti æe naglašen znaèajlovaca, kao jako znaèajnih, mada èesto zaboravljenih suradnika uistra�ivanjima divljaèi, i to na osnovu nekih primjera iz prakse. Istak-nuti æe biti naroèito slijedeæi doprinosi slovenskih lovaca: (i) kaoterenskih suradnika (npr. kod sakupljanja uzorka ili u lovljenju �ivo-tinja za razlièite potrebe); (ii) kao izvora informacija i bri�nih



skrbnika jedinstvenih baza podataka; (iii) kao izvora financijskihsredstava za izvoðenje istra�ivanja divljaèi. U zakljuèku æe biti nagla-šeni neki od prioriteta kod gospodarenja/istra�ivanja divljaèi u Slo-veniji. (i) Problematika prometnih nesreæa u kojima sudjeluju pap-kari, gdje æe naglasak biti na mjerama spreèavanja (6.000 – 7.000papkara, prvenstveno srna, ugine svake godine na slovenskim cesta-ma, zbog èega su u prošlosti ulo�eni mnogi napori u razvoj i moni-toring efikasnosti razlièitih mjera spreèavanja). (ii) Biologija divljesvinje i štete na poljoprivrednim površinama (u zadnjim desetlje-æima su brojnost i distribucija divljih svinja u dramatiènom porastu,što se odra�ava i u znaèajnom porastu šteta). (iii) Razvoj relevantnihindikatora za monitoring trendova u populacijskoj dinamici papkara.(iv) Bolje korištenje baza podataka o divljaèi te dostupnost uzoraka,meðu inim i na pan-evropskom nivou.

Kljuène rijeèi: gospodarenje divljaèi, istra�ivanja divljaèi, lovci, bazepodataka u lovstvu, donja èeljust



Principles of Wildlife Managementin Slovenia and Importance ofHunters for Game Research

Boštjan Pokorny

(1) Environmental Protection College, Trg mladosti 7, Velenje, Slovenia; (2) ERICoVelenje, Ecological Research and Industrial Cooperation, Koroška cesta 58,Velenje, Slovenia; (3) Slovenian Forestry Institute, Veèna pot 2, Ljubljana, Slovenia([email protected])

Abstract

In Slovenia, wildlife management has a long-lasting tradition. Twomain goals of very strictly planned and controlled management areas follows: (i) sustainable use of game (particularly free-rangingungulates) as a renewable resource; (ii) harmonizing of populationnumbers with carrying capacities of habitats. However, contrary tosome neighbouring countries the population management does notsearch for high economic output; rather, the social importance ofhunting is emphasised. In the first part of the presentation, somebasic facts of wildlife management in Slovenia will be presented,with emphasis on unique and well-developed system of data gathe-ring. Indeed, on-line available databases (Lisjak and Oslis) providecomprehensive datasets of many information (e.g. species, gender,assessed age, body mass, antler mass, trophy quality, health status,culling location in 1x1 km grid etc.) on >500,000 ungulates and largecarnivores that have been either harvested or have died due to anyother reason all around Slovenia since 2006. Some concrete findingsoriginating from these databases will be presented, and their appli-cability will be highlighted. Moreover, the scientific importance ofthe world-wide unique archive of >100,000 mandibles of free-ran-ging ungulates, which have been regularly collected in Slovenia fordecades, will be presented as well. In the second part, the impor-tance of hunters as a very valuable, although often overlookedcollaborators in game research will be highlighted by severalexamples from the field. The following contributions of Slovenehunters will be particularly highlighted: (i) as field co-workers (e.g.in sample collecting or in capturing animals for different purposes);



(ii) as information source and curators of unique databases; and (iii)as funding source for game researches, respectively. In conclusions,some prioritized issues within wildlife research/management inSlovenia will be emphasised as follows: (i) Problematic ofungulate-vehicle collisions, with emphasis on mitigation measures(6,000 – 7,000 free-ranging ungulates, primarily roe deer, areroad-killed in Slovenia each year, therefore many efforts have beenput into development and monitoring of efficiency of differentmitigation measures in Slovenia). (ii) Wild-boar biology and dama-ges in agro-ecosystems (both population size and distribution of thespecies have been dramatically increased during last decades, resul-ting in huge increase of damages as well). (iii) Development ofrelevant indicators for monitoring trends in population dynamics offree-ranging ungulates. (iv) Better utilisation of wildlife-relateddatabases and excellent access to samples, also in thepan-European scale.

Key words: wildlife management, game research, hunters, hun-ting-related databases, mandibles



Lovaèka selekcija i potencijalniutjecaj na evolucijski razvoj divljaèi

Hubert Potoènik

Sveuèilište u Ljubljani, Biotehnièki fakultet, Odjel za biologiju, Veèna pot 111, 1001Ljubljana, Slovenija ([email protected])

Sa�etak

Lov je èesto glavni uzrok smrtnosti i stoga va�an èimbenik kojineposredno utjeèe na populacijsku dinamiku divljaèi. Lov i isko-rištavanje divljih �ivotinja gotovo nikada nije bilo sluèajno. To znaèi,da lov pojedine �ivotinje odreðene velièine, izgleda ili ponašanjaselektivno eliminira iz populacije. Neki selektivni pristupi lovu suusredotoèeni na uklanjanje �ivotinja niske reproduktivne vrijed-nosti. Tako npr. prevladava lov na muške jelene u Sjevernoj Americi,a lov mladih, prereproduktivnih �ivotinja u mnogim europskim zem-ljama. Osim toga potpuno neselektivan lov mo�e stvarati genetskepromjene. Konstantno visoka smrtnost zbog lova, neovisna od feno-tipa mo�e utjecati na ranije postizanje spolne zrelosti u popula-cijama divljaèi. Selektivan lov odreðenih fenotipski po�eljnih�ivotinja u populacijama divljaèi mo�e smanjiti uèestalost �eljenihfenotipova. Takav lov je suprotan od poljoprivredne prakse i prakseu akvakulturi, gdje se najpo�eljnije �ivotinje obièno intenzivno uzga-jaju, s ciljem poveæanja uèestalosti �eljenih fenotipova u populaciji.Predstavit æemo moguæe uèinke lova na genetiku i odr�ivo gospo-darenje populacijama divljaèi, te kako selektivan lov utjeèe na siste-me parenja, èime se mijenja spolna selekcija na naèin koji bi mogaoutjecati na prirast. Utvrðivanje da li su fenotipske promjene u popu-lacijama divljaèi rezultat evolucijskih procesa ili fenotipske plas-tiènosti i promjena u staništu je vrlo teško. Ipak, vjerojatno je da suodreðene negativne promjene u pojedinim vrstama divljaèi pro-matrane tijekom vremena (npr. smanjenje velièina tijela, ranijaspolna zrelost, smanjenje velièine rogova) rezultat negativne selek-cije po�eljnih fenotipova. Ovaj proces se mo�e nazvati “neprirodna“selekcija. Evolucija, koju mo�e uzrokovati intenzivan lov, mo�e uve-like poveæati vrijeme potrebno za oporavak izlovljenih populacijanakon smanjenja intenziteta lova. Intenzivan selektivni lov zato



èesto utjeèe na poznata ili nepoznata svojstva, koja su vezana naodreðene fenotipe divljaèi. Stoga, kod upravljanja populacijamadivljaèi treba razmotriti potencijalne uèinke selektivnog lova kojimogu biti kljuèni za odr�avanje »prirodnih«, viabilnih populacijadivljaèi.

Kljuène rijeèi: selektivni lov, divljaè, evolucija



Selective Hunting and PotentialEffects on Evolution in HarvestedWildlife Populations

Hubert Potoènik

University of Ljubljana, Biotehnical Faculty, Department of Biology, Veèna pot 111,1001 Ljubljana, Slovenia ([email protected])

Abstract

Human harvesting is often a major mortality factor and, hence, animportant proximate factor driving the population dynamics oflarge mammals. That is, individuals of certain size, morphology, orbehavior are morelikely than others to be removed from the popu-lation by harvesting. Several selective harvesting regimes focus onremoving animals with low reproductive value, such as “antlered”harvests in North America and juvenile harvesting in many Euro-pean countries. Such selective removal will bring about geneticchange in harvested populations if the selected phenotype has atleast a partial genetic basis. Moreover, harvest need not be selec-tive to cause genetic change; uniformly increasing mortality inde-pendent of phenotype will select for earlier maturation. Harvest ofwild populations has tended to increase the frequency of less desi-rable phenotypes in wild populations. In contrast, the opposite hasbeen true in agriculture and aquaculture, the practice for thousandsof years has been to use the most productive animals (and plants) asbreeding stock, with the goal of increasing the frequency of desi-rable phenotypes. We are going to summarize potential effects ofhunting on genetically fixed traits and on sustainable managementin wildlife populations. Harvest can affect sexual selection becauseit tends to remove individuals with particular characteristics, suchas large size or elaborate weapons from those of the breeding pool.It can change the frequency of particular phenotypes, depending onthe intensity of hunting-caused prebreeding mortality to affect thedemographic characteristics of successful breeders. Determiningwhether phenotypic changes in harvested populations are due toevolution, rather than phenotypic plasticity or environmental



variation, has been problematic. Nevertheless, it is likely that someundesirable changes observed over time in exploited populations(e.g., reduced body size, earlier sexual maturity, reduced antler size,etc.) are due to selection against desirable phenotypes —a processwe call ‘‘unnatural’’ selection. Evolution brought about by humanharvest might greatly increase the time required for over-harvestedpopulations to recover once harvest is curtailed because harvestingoften creates strong selection differentials. Nevertheless, intensiveselective hunting can drive unnatural selection and affect sexualselection in wild populations of animals causing known and un-known (undesirable) traits in thier pfenotypes.Therefore, havingresponsible wildlife management we should consider conse-quences that might threaten future yield and population viability,and suggest adequate measures to address this problem in order tosustain »natural«, viable wildlife populations.

Key words: selective hunting, wildlife, evolution



Smanjivanje brojnosti populacijazeca (Lepus europaeus) u Slovaèkoj

Jaroslav Slameèka, Tomáš Sládeèek, Rastislav Jurèík, Matúš Rajský

NPPC – Research Institute for Animal Production, Hlohovecká 2, 951 41 Lu�ianky,Slovak Republic ([email protected])

Sa�etak

U novijoj povijesti je zec (Lepus europaeus) najznaèajnija vrsta div-ljaèi u Slovaèkoj, buduæi da kao vrsta ima najveæu zastupljenost uproizvodnji mesa divljaèi (s udjelom 50% u ukupno proizvedenommesu divljaèi). U razdoblju od 1973. do 1974. godine, prosjeèno jeodstrijeljeno 342,866 zeèeva. Od 1979. do 1982. godine zabilje�enoje naglo smanjivanje broja jedinki u odstrjelu. Razlozi toga još uvijeknisu u potpunosti poznati. Trenutno broj jedinki u odstrjelu varira iiznosi oko 15,000 jedinki godišnje, što je 4.4 % od maksimalnogodstrjela. U sadašnjem razdoblju, odr�ivo gospodarenje nije ostva-reno, unatoè èinjenici da je odstrjel ostvaren prema planu gospo-darenja, koji reguliraju dr�avne institucije. Populacijska dinamikaovisi o kompleksu negativnih èimbenika, koji uzrokuju postupnosmanjivanje brojnosti populacija zeca. Zbog nepovoljnih vremen-skih uvjeta 1996., 2003. i 2010. godine, prirast populacija je bio vrloslab, što je negativno utjecalo na gustoæu populacija. Prirast (izra�enkao udio juvenilnih i subadultnih jedinki u odstrjelu) je tijekomnavedenih godina iznosio 29.00, 22.73 i 32.94 %, što je daleko ispodgraniène vrijednosti 50%. U istra�ivanom razdoblju od 1990. do2015. godine procijenjen je prosjeèni prirast od 47.11 %, što je uzrokpostupnom smanjivanju velièine populacija. Tijekom 26 godina pra-æenja, 10 godina je prirast bio veæi od 50% (prosjeèno 56.79 %), atijekom 16 godina je bio manji od graniène vrijednosti (42.59 %).Utvrðena je znaèajna razlika u prirastu izmeðu lovnih podruèja. Unajpogodnijim regijama, prirast je varirao od 60-70 % (naizmjeniènos lošijim rezultatima). U veæini sluèajeva, prirast je iznosio 20-25 %(iako se i pod ovim uvjetima zec lovi). Sljedeæi znaèajan èimbeniksmanjivanja brojnosti populacija zeca je kvaliteta staništa. Od 1990.godine zabilje�ene su znaèajne promjene agroekosistema. Poljo-privredne površine na kojima prevladavaju kukuruz, suncokret i



uljana repica ubrzano se poveæavaju, što je u negativnoj korelaciji siskorištavanjem populacija zeca. Korištenje anti-organskih agroteh-nièkih mjera dovodi do nestanka prirodnih izvora hrane i negativnoutjeèe na bioraznolikost. Krajobrazna vegetacija je ili uništena ilijako zanemarena. Prva godina provedbe Zelene sheme i drugihekoloških mjera nije donijela �eljena poboljšanja. Na populacije zecatakoðer utjeèu razni predatori, a najznaèajniji su lisica i divlja svinja.Utjecaj ptica grabljivica ne mo�e se zakonski ogranièiti ni na kojinaèin. Dok odstrjel lisica stagnira na oko 20,000 jedinki, broj divljihsvinja raste i u negativnoj je korelaciji s odstrjelom zeèeva, alitakoðer i druge sitne divljaèi (r = -0.6647). Kako bi odr�ali populacijezeca, u praksi treba primijeniti cijeli niz uèinkovitih mjera koje biujedno bile korisne i za druge vrste lovne divljaèi te koje bi poveæalesveukupnu bioraznolikost zemlje.

Kljuène rijeèi: zec, Lepus europaeus, populacijska dinamika, lovnogospodarenje, Slovaèka



Decline of European Brown Hare(Lepus europaeus) Populations inSlovakia

Jaroslav Slameèka, Tomáš Sládeèek, Rastislav Jurèík, Matúš Rajský

NPPC – Research Institute for Animal Production, Hlohovecká 2, 951 41 Lu�ianky,Slovak Republic ([email protected])

Abstract

In recent history, European brown hare (Lepus europaeus) was themost important game species in Slovakia, as it had a leading role invenison production (nearly 50% of the total produced game meat).During 1973 – 1974, 342,866 hares were harvested in the average.Between 1979 and 1982 sharp decline in hare bag occurred, thecauses being not entirely known. At present, the hare bag fluctuaterepresents about 15,000 individuals annually, which is 4.4 % of themaximum harvest. In the current period, the sustainable mana-gement is not achieved in spite of the fact that hare hunting isrealized according the plan, which is under the control of gover-nmental institutions. The population dynamics depends on acomplex of negative factors that cause a gradual reduction in hareabundance. Due to severe weather conditions in 1996, 2003 and2010, the population recruitment was very low what negativelyaffected the development of the hare density. The recruitment(expressed in the proportion of young and subadult hares in thebag) during these years was 29.00, 22.73 and 32.94 % what is farbelow requested limit 50 %. In the monitored period 1990 - 2015,we estimated an average recruitment of 47.11 %, which causes agradual decrease in the population size. During 26 years monitoringperiod, during 10 years was the increase higher than 50 % (anaverage of 56.79 %) and during 16 years was lower than this limit(42.59 %). There is a significant difference in the recruitmentbetween the hunting grounds. In the best regions, the recruitmentfluctuate between 60 – 70 % (alternating with poorer results). Inmore cases, the recruitment rate is between 20 – 25 % (althoughunder these conditions the hares are still hunted). Next important



factor of hare decline is the quality of environment. Since 1990 weregistered significant changes in the agrarian country. The acreageof maize, sunflower, rape are rapidly increasing what is negativelycorrelated with the hare harvest. The use of anti-organic agro-tech-nical procedures leads to the liquidation of natural food sources andnegatively influence the biodiversity. Landscape vegetation is eitherdestroyed or severely neglected. The first year of the Greeningscheme’s and other ecological measures did not bring the desiredimprovements. Hare populations are also affected by a wide varietyof predators, the most important being the fox and wild boar.Impact of birds of prey cannot be restricted by law in any way. Whilethe catch of foxes stagnates at about 20 thousand individuals, thenumbers of wild boars are rising and are negatively correlated withthe hare bags, but also with other small hunting game (r = -0.6647).To maintain the populations of brown hare, whole complex ofeffective measures should be applied into the praxis, that will beprofitable also for other game species and enhance the overallbiodiversity of the country.

Key words: European Brown Hare, Lepus europaeus, populationdynamics, hunting management, Slovakia



Primjena suvremenih tehnologija ulovstvu

Vedran Slijepèeviæ, Marko O�ura

Veleuèilište u Karlovcu, Odjel lovstva i zaštite prirode, Trg J. J. Strossmayera 9,Karlovac, Hrvatska ([email protected])

Sa�etak

Èovjek od pamtivijeka radi na unaprjeðivanju tehnika lova. Stalnimusavršavanjem lovaèke odjeæe, obuæe, oru�ja te opreme za praæenjei osmatranje, kontinuirano se poveæava efikasnost u lovu do mjere ukojoj èovjek, bez dodatnog nadzora, mo�e napraviti ozbiljnu ne-ravnote�u u populacijama divljaèi. Tema ovog predavanja proizlaziiz potrebe za kvalitetnijim gospodarenjem populacijama divljaèi usuvremenom lovstvu, kako bi se minimalizirali moguæi negativniuèinci na divljaè, ali i minimalizirali štetni utjecaji divljaèi na èovjeka(štete na usjevima, naleti vozila na divljaè i sl.). U takvom nadzoruopravdano je korištenje svih dostupnih metoda s ciljem utvrðivanjastanja populacija divljaèi. Zbog širokog raspona metoda koje sudanas raspolo�ive, ovo izlaganje obraðuje one primjenjive veæinilovoovlaštenika, odnosno struènim osobama zaposlenima u lovstvukao što su fotozamke, korištenje opreme za noæno i termovizijskoosmatranje, telemetrija, satelitske i aviosnimke, te obrada istih udanas vrlo lako dostupnim programima za obradu podataka. Foto-zamke su poèetkom 21. stoljeæa, zbog pada cijene i porasta kvaliteteizrade postale gotovo nezaobilazan dio opreme veæine lovoovlaš-tenika. Danas se koriste u razne svrhe – od bilje�enja aktivnostidivljaèi na odreðenim mjestima, praæenja posjeæivanja lovnoteh-nièkih objekata od strane divljaèi, odreðivanja brojnosti i gustoæepojedinih vrsta divljaèi, do praæenja navika pojedinih teritorijalnih�ivotinja, ali i kontinuiranog nadzora lovišta s ciljem sprjeèavanjakrivolova. U ovoj posljednjoj funkciji posebnu ulogu imaju foto-zamke s integriranim GPRS sustavom koji fotografije neposrednonakon snimanja prosljeðuje na mobitel ili raèunalo korisnika. Koriš-tenje opreme za noæno i termovizijsko osmatranje postaje sve dos-tupnije lovoovlaštenicima. Bilo da se radi o neinvazivnom osmat-ranju i brojenju divljaèi ili nadzoru lovišta, ova oprema èak i u



zahtjevnijim svjetlosnim uvjetima omoguæuje osmatranje na tere-nu. Rijeè telemetrija oznaèava pojam „daljinsko mjerenje“. U moni-toringu divljaèi obièno ukljuèuje oznaèavanje pojedinih �ivotinja injihovo praæenje pomoæu radiosignala ili satelita. Sama telemetrijanije toliko primjenjiva kod lova koliko je znaèajna kod istra�ivanjadivljaèi, jer nam pru�a uvid u podruèja koja divljaè koristi u razlièitimdijelovima dana i godine, dnevne i sezonske migracije. Takoðerupuæuje u koridore koje divljaè koristi u migracijama i omoguæujeplansko smanjivanje šteta od divljaèi i na divljaèi. Upotreba tele-metrijske opreme na lovaèkim psima omoguæuje kvalitetan nadzornad kretanjem pasa u lovu, minimalizira moguænost gubljenja pasa,omoguæuje pravovremenu reakciju u sluèaju ozljede psa, a posebnuulogu ima kod pasa krvosljednika jer vodièu pru�a uvid u kretanjepsa i ranjene divljaèi u svakom trenutku praæenja krvnog traga.Pozitivne strane ove metode posebno dolaze do izra�aja na reljefnozatvorenijim podruèjima kao i na podruèjima gusto obraslim vege-tacijom gdje je ote�an vizualni i zvuèni kontakt sa psom. Satelitske iaviosnimke od velike su koristi kod izvoðenja kvalitetnih analizastaništa, odnosno preciznog bonitiranja pojedinih dijelova lovišta.Kako su pojedina podruèja u razlièitoj mjeri podlo�na sukcesiji, pot-rebno je èešæe izvršavanje analiza kako bismo mogli raspolagatipreciznijim podacima. Kao dobar primjer znaèajnih promjena u sta-ništu mo�emo navesti i vjetroizvale i sušenja koji su na pojedinimpodruèjima posljednjih godina bitno promijenili strukturu šumskihsastojina. Sustavnim prikupljanjem i pohranjivanjem podataka sfotozamki, opa�anja nastalih osmatranjem, telemetrijskih poda-taka, kao i analizom satelitskih i aviosnimaka dobivamo dobar uvid ubrojnost, omjer spolova, gustoæu, migratorne navike divljaèi i mo�e-mo kvalitetnije primijeniti mjere koje se odnose na uzgoj, prihranu,terapiju te sprjeèavanje šteta od divljaèi i na divljaèi.

Kljuène rijeèi: Daljinska istra�ivanja, GPS, GIS, lovstvo



Application of Modern Technologiesin Game Management

Vedran Slijepèeviæ, Marko O�ura

Karlovac University of Applieg sciences, Department of Wildlife Management andNature Conservation, Trg J. J. Strossmayera 9, Karlovac, Croatia([email protected])

Abstract

Since his beginning, man has put a lot of effort in improving hishunting techniques. With constant perfecting of his clothing, hun-ting tools and equipment for tracking and observation, man’s effi-ciency in hunting improved to that rate, in which, without additionalcontrol, can cause significant imbalance in game populations. Topicof this presentation comes from the need for improving the qualitygame population management in modern gamekeeping, to mini-mize possible negative effects on game, but also to minimize nega-tive effects on humans (damages to the crops, wildlife – vehiclecollisions, etc.). In this monitoring approach, the use of all accessiblemethods that can provide information of game population status isjustified. Due to wide variety of methods, this presentation des-cribes the ones that are easily accessible to most holders of thehunting rights and experts employed in game management. Thosemethods are phototraps, night vision and thermal imaging obser-vation, telemetry, satellite and airplane photographs and theiranalysis in easily accessible programs. In the beginning of 21stcentury, due to the drop of prices and the increase of manufacturingquality, phototraps have become almost unenviable part of mostgamekeepers’ equipment. Today they have a wide variety of uses –monitoring wildlife activity on certain locations, monitoring visits tofeeding sites, number and density estimation in some game species,all the way to studying habits of territorial animals, but also conti-nuous supervision of hunting grounds with the goal of elimination ofpoaching. In this last function, photographs with integrated GPRSmodule that sends photographs directly to cell phone or a computerhave the most important role. Use of night vision and thermalimaging is also becoming more accessible to holders of hunting



rights. Whether it’s used for non-invasive observation and gamecounting or supervision of hunting ground, this equipment holds itsplace even in the most difficult field conditions. The literal meaningof the term “telemetry” is “distant measuring”. In wildlife moni-toring it usually includes marking certain animals with tags andmonitoring their movement by radio signal or satellites. Telemetryis not so applicable in hunting as it is to wildlife research, because itgives us information of habitat use in different parts of the day oryear, as well as information of daily and seasonal migrations. Also itcan give us the idea which corridors animals use in their migrationand enables us to reduce wildlife-related damage. Use of telemetryequipment on hunting dogs gives us high quality monitoring of dogmovement, minimizes the possibility of loosing a dog, and gives us abigger window of opportunity in cases of dog injuries. Special role oftelemetry is in bloodhounds where bloodhound handler is con-stantly provided with information of movement of the dog andwounded game in every moment of tracking process. Positiveaspects are especially expressed on closed areas with densevegetation where visual and auditory contact between the dog andthe handler is limited. Satellite and aerial photographs are of hugesignificance in qualitative habitat analysis and precise evaluation ofhunting grounds. As certain areas are susceptible to succession,more frequent analysis is required so we can manage latest data. Asa good example of those changes, there are windswept areas andtrees dying of that which have changed the structure of forests. Bysystematic gathering and storing data from phototraps, visualobservation, telemetry, as well as the analysis of satellite and aerialphotographs we get a good insight in wildlife numbers, genderratios, abundancy, migration and we can more precisely apply themeasures that target breeding, feeding, therapy and wildlife relateddamages.

Key word: Remote sensing, GPS, GIS, Game management



Uloga veterinarske struke u lovstvuSrbije i nekim zemljama EuropskeUnije

Miroslav I. Uroševiæ1, Zoran A. Ristiæ2, Jovan Mirèeta3,Jelena Petroviæ4, Radomir Ratajac4

1 Nauèni Institut za reprodukciju i veštaèko osemenjavanje domaæih �ivotinja“Temerin”, 21235 Temerin, Industrijska zona bb, Srbija([email protected])

2 Prirodno-matematièki Fakultet, Univerziteta u Novom Sadu, Trg DositejaObradoviæa 3, Novi Sad, Srbija

3 Poljoprivredni Fakultet, Univerziteta u Novom Sadu, Trg Dositeja Obradoviæa 8,Novi Sad, Srbija

4 Nauèni Institut za veterinarstvo “Novi Sad”, Rumenaèki put 20, Novi Sad, Srbija

Sa�etak

U našoj regiji (Zapadnog Balkana) lovsto ima dugu tradiciju, a mesodivljaèi veliki ekonomski, ali i nutritivni znaèaj, prije svega zbogsadr�aja visoko vrijednih bjelanèevina i manje kolièine masti, ali iobièaja i tradicionalne kuhinje. Meðutim, da bi se postigla odgo-varajuæa razina zdravstvene sigurnosti mesa divljaèi, mo�da naj-znaèajniju ulogu ima veterinarska struka. Tu se misli prije svega nahigijenu mesa divljaèi, odnosno provedbu preventivnih mjera zasprijeèavanje prenošenja uzroènika zoonoza sa divljih �ivotinja naljude. U lancu hrane „od šume do stola“, ovisno od zakonskih pro-pisa u pojedinim dr�avama ima više sudionika: lovci, lovoèuvari,„pregledavaèi mesa divljaèi“ odnosno „osposobljene osobe“, ovlaš-teni veterinari, veterinarski inspektori. Bez obzira na nivo znanjaodnosno odgovornosti u ovom procesu, svima je zajednièka neop-hodnost kontinuirane edukacije, odnosno osvje�avanje teorijskih ipraktiènih znanja i vještina. Obzirom da postoje brojne poteškoæe uprovedbi domaæih propisa i prilagoðavanju zakonodavstvuEuropske Unije, u ovom radu je napravljena analiza i usporedbasustava kontinuirane edukacije iz podruèja veterinarske medicine ulovstu u nekim zemalja EU i Srbije. Konkretno, dani su primjeriedukacije u školskom i vanškolskom sustavu Austrije, Njemaèke iHrvatske kao èlanica EU, i Srbije, kao zemlje kandidata za èlanstvo u



EU. U tom kontekstu, analizirani su i najva�niji segmenti zakonskihpropisa koji ureðuju higijenu mesa divljaèi. Kako bi ovakva analizadobila i praktiènu dimenziju, naveden je primer projekta koji semo�e sufinancirati iz fondova Europske Unije („IPA“, „IPARD“,„TAIEX“ i dr.), a odnosi se na struènu tematiku veterinarske medi-cine u lovstvu. Projekt bi se realizirao u okviru prekograniènesuradnje („IPA/CBC“) izmeðu partnera iz Srbije i Hrvatske na temumjera za sprovoðenje higijene mesa divljaèi. Partneri bi bili lovaèkeudruge iz pograniènih podruèja, a trajao bi 12 mjeseci. Cilj projektabi bilo osposobljavanje lovaca za provedbu pregleda mesa divljaèinakon odstrijela, i generalno podizanje svijesti svih navedenihsudionika u lancu hrane „od šume do stola“ o znaèaju kontrolezdravstvene ispravnosti i kvalitete tijekom prerade mesa divljaèi,kao i plasmana na tr�ištu odnosno u privatnim domaæinstvima iugostiteljskim objektima.

Kljuène rijeèi: veterinarska medicina, lov, meso divljaèi, edukacija,Zapadni Balkan

Zahvala: Prikazani rad je dio istra�ivanja provedenih u okviru

znanstvenih projekata „TR-31084“ i „III-46005“ odobrenih od strane

srbijanskog Ministarstva obrazovanja i znanosti.



The Importance of VeterinaryLegislation in Hunting in Accordancewith EU Standards

Miroslav I. Urosevic1, Zoran A. Ristic2, Jovan Mirceta3,Jelena Petroviæ4, Radomir Ratajac4

1 Scientific institute for reproduction and artificial insemination of domesticanimals “Temerin”, 21235 Temerin, Industrijska zona bb, Serbia; e-mail:[email protected]

2 Faculty of sciences, University of Novi Sad, Trg Dositeja Obradoviæa 3, Novi Sad,Serbia

3 Faculty of agriculture, University of Novi Sad, Trg Dositeja Obradoviæa 8, NoviSad, Serbia

4 Scientific Veterinary Institute “Novi Sad”, Rumenacki put 20, Novi Sad, Serbia

Abstract

In our region (West Balkan), it exist a long tradition of hunting anduse of game meat, because of big economic and nutritional signi-ficance. Primary reason is the high content of valuable proteins andsmall amounts of fat, but there are also customs and traditionalcuisine. However, in order to achieve an adequate level of healthsafety of game meat, probably the most important role is played bythe veterinary profession. This refers primarily to the game meathygiene and implementation of measures to prevent transmissionof zoonotic agents from wild animals to humans. In general, in thefood chain “from the forest to the fork”, depending to the legisla-tion in some countries, there are more participants: hunters, hun-ting guards, “game meat Examiners” or “trained persons”, autho-rized veterinarians, veterinary inspectors. Regardless of the level ofknowledge and responsibility in this process, all of them share theneeds of continuing education, or refresh the theoretical andpractical knowledge and skills. Considering that there are manydifficulties in the implementation of national legislation and adaptthe legislation of the European Union, in this paper we made ananalysis and comparison of the system of continuing education inthe field of veterinary medicine in the hunting of some EU countriesand Serbia. In particular, there are examples of education in schools



and „out of school“ systems in Austria, Germany and Croatia as amembers of the EU and Serbia, as a candidate country for EUmembership. In this context, there are analyzed also the mostimportant items of legislation concerning the game meat hygiene.To give this analysis and practical dimension, there are specified oneexample of a project which can be financed from the funds of theEuropean Union (“IPA”, “IPARD”, “TAIEX” et al.), referring to thetheme of expertise veterinary medicine in hunting. The projectwould be implemented in the context of cross-border cooperation(„IPA/CBC“) between partners from Serbia and Croatian on thesubject of measures to implement the game meat hygiene. Partnerswould be the hunting associations from the cross border area, withthe duration of last 12 months. The aim of the project would betraining of hunters for the implementation of the examination ofgame meat after hunting, and generally raising awareness of allthese participants in the food chain “from the forest to the fork”about the importance of safety and quality during the processing ofgame meat, and further placement on the market or in privatehouseholds and restaurants.

Key words: veterinary medicine, hunting, game meat, Education,Western Balkans

Acknowledgements: The presented work is part of the research

done in scientific projects „TR-31084“ and „III-46005“ granted by the

Serbian Ministry of Education and Science.



Problematika lovnog turizma uRepublici Hrvatskoj

Krešimir Veble

Splitska 16, Karlovac, Hrvatska ([email protected])

Sa�etak

Turizam je va�an u gospodarstvu Hrvatske te znaèajno doprinosipunjenju dr�avnog proraèuna. Lovni turizam, kao selektivni oblikturizma, èini tek mali dio turistièke ponude i slabo je obraðen ustruènoj literaturi. Ako se turizam definira kao sve aktivnosti kojeljudi poduzimaju tijekom njihova putovanja i boravka izvan mjestaprebivališta više od 24 sata, no manje od jedne godine zbog razo-node, posla i drugih razloga, tada lovni turizam obuhvaæa sve aktiv-nosti kojima je osnovni cilj (motiv) aktivni boravak i bavljenje lovomkao vidom rekreacije u zdravoj i prirodnoj sredini. Hrvatska imastoljetnu lovnu tradiciju, iznimnu raznolikost reljefa i klime, kao iveliku biološku raznolikost, i ono što je jako bitno, oèuvane prirodneresurse. Sve su to vrlo va�ni preduvjeti za razvoj lovnog turizma, kaoi dobra geoprometna povezanost Hrvatske te blizina emitivnih tr�iš-ta. Lijepa priroda, odlièna gastronomija i bogata kulturna baštinasamo su dio onoga u èemu mogu u�ivati lovci turisti. Ogranièenostprirodnih resursa i njihova devastacija u razvijenim i bogatim europ-skim zemljama uslijed industrijalizacije i urbanizacije usmjeravalovce prema zemljama poput Hrvatske. Vrlo je va�an ekološki aspektlovnog turizma jer je njegov okvir prije svega limitiran velièinompopulacije lovne divljaèi i na osnovu toga odobrenim kvotama zaodstrel u lovnom turizmu. Štoviše, neophodno je usuglasiti interesesvih sudionika lovnog turizma – od lovozakupnika, turistièkih agen-cija, vlasnika šumskog i poljoprivrednog zemljišta i prije svega lokal-nog stanovništva, imajuæi na umu da je lovni turizam vezan uzpodruèja koja uglavnom nemaju drugu turistièku funkciju i moguæ-nost ekonomske valorizacije. Zbog neadekvatnih statistièkih poda-taka o lovnom turizmu u Hrvatskoj mo�e se govoriti samo o procjenituristièkih rezultata. Poseban problem je što se dio hrvatskog lovnogturizma dogaða u „sivoj zoni“. Lovci turisti su osobe visoke plate�nemoæi, sportskih sklonosti i razvijene strasti za lovaèkim do�ivljajima,



koje gaje ljubav prema prirodi i dru�enju s ostalim lovcima. Trošeprosjeèno 2-3 puta više od ostalih turista. Poznato je da danas uEuropi ima 7,3 milijuna lovaca koji troše na lov preko 10 milijardieura godišnje, te da ih 30% lovi u inozemstvu. Stoga je broj od 7 000do 7 500 inozemnih lovaca godišnje u Hrvatskoj definitivno pre-malen. Naime, za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj cijenaodstrela èini 70% u strukturi cijene turistièkog lova dok samo 30 %otpada na cijenu smještaja, hrane piæa i drugih turistièkih usluga.Lovni turizam je ekonomska kategorija koju u Hrvatskoj uglavnomne provode turistièki struènjaci veæ šumari i agronomi bez adek-vatnog obrazovanja. Tako su današnji problemi hrvatskog lovnogturizma: nestruènost zaposlenih u lovnom turizmu, neadekvatnapromocija u Hrvatskoj i inozemstvu, neprimjerena smještajna iugostiteljska ponudu, ali i nestandardizirana lovno turistièkaponuda. Kako bi se riješili ovi problemi i prevladao amaterizam ivolonterstvo hrvatskog lovno turistièkog poduzetništva, trebat æepuno vremena i truda.

Kljuène rijeèi: lovni turizam, lovac turist, lokalno stanovništvo,turistièke agencije



Hunting Tourism Issues in Croatia

Krešimir Veble

Splitska 16, Karlovac, Croatia ([email protected])

Abstract

Tourism is is important for Croatian economy and its contribution tothe state budget is significant. Hunting tourism as a specific form oftourism is just a small part of the tourist offer and it is poorlyaddressed in the literature dealing with tourism. Tourism is definedas all activities that people undertake during their traveling andstaying in places outside their places of residence for more than 24hours, but less than a year, for leisure, business and other purposes.Then hunting tourism includes all the acitvities where the main goal(motive) is active residence and hunting as a form of recreation inhealthy and natural environment. Croatia has a centuries-old hun-ting tradition, exceptional diversity of terrain and climate, as well asgreat biological diversity, and what is very important, preservednatural resources. These, as well as good geo-traffic connectionsand the proximity of emissive markets, are important prerequisitesfor the development of hunting tourism. Beautiful nature, excellentgastronomy and rich cultural heritage are only a part of whathunters-tourists can enjoy. Limitations of natural resources andtheir devastation in developed and rich European countries as aresult of industrialization and urbanization direct hunters towardscountries such as Croatia. The ecological aspect of hunting tourismis very important because its frame is primarily limited by the size ofthe population of game and it is the basis of the approved huntingquota in hunting tourism. In addition, it is necessary to harmonizethe interests of all participants of hunting tourism - from huntinglessees, travel agencies, owners of forestry and agricultural landand, above all, the local population, bearing in mind that huntingtourism is related to areas which mostly have no other touristfunction or possibility of economic evaluation. Due to inadequatestatistical data about hunting tourism in Croatia, one can only talkabout the estimates of tourism results. A particular problem is thatthe part of Croatian hunting tourism occurs in the “grey market”. Ahunter-tourist is a person of high financial ability, with inclinations



for sport and developed passion for hunting experiences, who lovesnature and socializing with other hunters. Hunter-tourists spend onaverage two to three times more than other tourists. It is knownthat in Europe today there are 7.3 million hunters who spend over10 billion euros annually on hunting and 30% of them hunt abroad.Therefore, the number of 7,000 to 7,500 foreign hunters in Croatiaannually is definitely too small. Moreover, unlike other countries, inthe structure of the price of the tourist hunting 70% makes a cull andonly 30% goes to the price of accommodation, food, beverages andother tourist services. In Croatia hunting tourism is an economiccategory not organized by tourist experts but mostly by forestersand agronomists without adequate education. Contemporaryproblems of Croatian hunting tourism are: incompetence of theemployees in hunting tourism, inadequate promotion in Croatia andabroad, improper accommodation and catering offers, as well asnon standarized hunting tourism offer. To solve these problems ittakes a lot of time and effort to overcome amateurism and volun-teerism that today prevails in hunting tourism entrepreneurship.

Key words: hunting tourism, hunter-tourist, local population, travelagency



Download - PRIRODA I DIVLJAÈ NATURE AND WILDLIFE - vuka.hr · PDF filePrimjena suvremenih tehnologija u lovstvu 60 ... NATURE AND WILDLIFE The Challenge of Wildlife Management in 21st Century

Top Related