Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima
Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tehnike slikanja svjetlom
SEMINARSKI RAD
Nositelji kolegija i voditelj rada: Ime i prezime studenata: Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, doc. Vanja Milaković, Erik Pečanić, Ivan Radoš
12.2014.
2
Sadržaj
Uvod ........................................................................................................................................................ 3
Povijesni razvoj ........................................................................................................................................ 4
Slikanje svjetlom ...................................................................................................................................... 5
Potrebna oprema .................................................................................................................................... 7
Fotoaparat ........................................................................................................................................... 7
Stativ .................................................................................................................................................... 8
Samookidač ......................................................................................................................................... 9
Izvor svjetla ........................................................................................................................................ 10
Moderni fotografi .................................................................................................................................. 12
Zaključak ................................................................................................................................................ 13
Literatura ............................................................................................................................................... 14
3
Popis korištenih slika
Slika 1. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 15sec; otvor blende: f-5; ISO: 125 ............................ 5
Slika 2. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 15sec; otvor blende: f-5; ISO: 125 ............................ 6
Slika 3. CAnon 5D - MARK III .................................................................................................................... 7
Slika 4. Prikaz fotoaparata na stativu ...................................................................................................... 8
Slika 5. Usmjereni izvor svjetla .............................................................................................................. 10
Slika 6. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 3.2 sec; otvor blende: f-5; ISO: 125 ........................ 11
Slika 7. Motiv nastao korištenjem zapaljene kamene vune .................................................................. 12
Slika 8. Fotografija nastala korištenjem umjetnog svjetla..................................................................... 12
3
Uvod
Fotografija kao najmoćniji medij današnjice razvija se nevjerojatnom brzinom, omogućujući
različite varijacije fotografiranja kao samo usmjerenje u tom području. Kako fotografija
zauzima jedan veliki postotak u prijenosu informacija današnjice, našla je svoje mjesto i u
umjetnosti gdje dostiže visoki nivo profinjenosti i efikasnosti. Eksperimentiranjem u
fotografiji ona je dobila jednu drugačiju dimenziju koja je u današnje vrijeme sve popularnija
zbog velike dostupnosti znanja o fotografiji. Igranja ekspozicijom i kutevima snimanja postala
su svakodnevica profesionalnih fotografa. Utjecaj svjetlosti od izuzetne je važnosti za
fotografiju. Razne varijacije i istraživanja svjetlosnih efekata prirodale su veliki značaj samoj
fotografiji. Kombinirajući dugu ekspoziciju i pomičući izvor svjetla moguće je dobiti
fenomenalne rezultate koji su opisani u ovom radu.
4
Povijesni razvoj
Crtanje svjetlom datira još iz 1889. godine kada je dvoje psihologa 1889. godine, Étienne-
Jules Marey i Georges Demeny došlo na ideju snimanja pokreta u sklopu istraživanja istog.
Izvedba je bila takva da su na zglobove pričvrstili žarulje i snimili fotografiju s produženim
vremenom ekspozije.
Drugi poznati dvojac su Frank Gilberth i njegova žena Lilian Moller Gilberth. Oni su 1914.
fotografirali svoje radnike nakon što su im na ruke pričvrstili svjetiljke, a sve u svrhu
povećanja njihove produktivnosti, također uz produženu ekspoziciju koja je zabilježila sve
pokrete u određenom vremenu.
Od 1935. pa na dalje govori se o primjeni takvog načina fotografiranja u umjetničke i
ekspresivne svrhe. Man Ray se smatra prvim fotografom koji je koristio crtanje svjetlom u
cilju umjetničkog izražavanja (ciklus “Space Writing”).
Novi famozni dvojac koji se istaknuo u ranijim godinama razvoja takvog fotografiranja je
albanski fotograf Gjon Mili i Pablo Picasso koji je crtao portrete svjetlom te se i sam nalazi na
tim fotografijama. Prije nego što se udružio sa Picassom, Mili je imao svoju seriju slika
„fotoflash“ tehnikom. Koristio je stroboskopsko svjetlo koje je postavio na klizaljke klizačice
Carol Lynne te je snimio njeno kretanje u jednoj ekspoziciji. Skupa sa svojim slikama Mili je
posjetio Picassa 1949. Te je tako nastala serija slika pod nazivom "Picasso's light drawings",
od kojih je najpoznatija "Picasso draws a Centaur" (Picasso crta kentaura).
Što se tiče samog naziva "Oslikavanje svjetlom" i on je imao svoju izmjenu tokom 70-ih i 80-
ih godina prošlog stoljeća. Sve fotografije nastale tehnikom ocrtavanja do 1976. se
klasificiraju kao svjetlonosni crteži. Zahvaljujući Deanu Chamberlainu od 1977. godine
govorimo o oslikavanju svjetlom. On je prvi izveo fotografije osvjetljavajući pojedinačne
djelove motiva te je na taj način bojao sam motiv svjetlom. Za svoje fotografije je također
oslikavao cijelo tijelo svjetlom.
Danas se takav način fotografiranja koristi i u dizajnerske svrhe, a sama tehnika je
uznapredovala razvojem tehnologije. Fotoaparati danas omogućuju jasnije slike, oštrije linije i
puno veću paletu efekata koji se mogu postići ovom tehnikom.
5
Slikanje svjetlom
Svjetlo u fotografiji ima ogromnu ulogu, ali i zadatak. Kontrolom istog znatno pridonosimo
kvaliteti fotografija. Kontrola svjetla zadatak je svakog fotografa. Light painting (slikanje
svjetlom) osniva se upravo na kontroli svjetla i ono čini kompoziciju. Ova tehnika je iznimno
kreativna, rezultira neobičnim fotografijama, velikim kontrastom, dinamikom, linijama,
bojama itd. Light painting je tehnika kod koje se podrazumjeva korištenje duže ekspozicije, a
korištenjem statičnih ili pomičnih predmeta koji isijavaju određenu svjetlost dobivaju se
interesantni oblici i linije.
Duža ekspozicija podrazumijeva korištenje tzv. sporog zatvarača i eksponiranje od 10 sekundi
i više. Fotografiranje ovom tehnikom iznimno je atraktivno noću, gdje zbog tamne okoline u
prvi plan dolazi nađeno svjelo.
Postoji puno verzija slikanja svjetlom, no dvije su najbitnije:
1. Fotoaparat je statičan dok se izvor svjetla pomiče
2. Izvor svjetla je statičan dok se fotoaparat pomiče
Slika 1. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 15sec; otvor blende: f-5; ISO: 125
6
Moguće je kombinirati puno vrsta rasvjete, statična i pokretna rasvjetna tijela ili osvjetljavanje
samo određenih dijelova scene. Vatromet se također smatra određenom vrstom „light
paintinga“. Ne može se uvjetovati oblik, no njegova eksplozija „crta“ oblike po nebu.
Slika 2. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 15sec; otvor blende: f-5; ISO: 125
Što se to zapravo događa u fotoaparatu prilikom stvaranja slike ovom tehnikom? Sva svjetlost
koja je prošla kroz objektiv dolazi do senzora koji bilježi primljene fotone svjetlosti. Kako se
na površini senzora nalaze fotodiode, te iste fotodiode pretvraju prikupljene fotone svjetla u
električni napon. Taj se napon pojačava onoliko koliko je potrebno analogno-digitalnom
konverteru (ADC) kako bi obradio napon. Analogno-digitalni konverter klasificira sada
analogni napon na različite nivoe osvjetljenja te svakom nivou dodaju novu binarnu oznaku
što omogućava da se slika pohrani unutar fotoaparata u digitalnom obliku.
7
Potrebna oprema
Kako bi fotografija uspješno nastala, potreban je fotoaparat koji ima mogućnost postaviti
ručni način upravljanja („manual mode“). Potreban je i stativ, odnosno čvrsta i stabilna
podloga gdje se neće ugroziti stabilnost fotoaparata te nekoliko rezervnih baterija pošto
snimanje ovakvih fotografija iziskuje puno potrošene električne energije.
Fotoaparat
Može biti DSLR ili kompaktni fotoaparat pod uvjetom da posjeduje opciju ručnog načina
podešavanja. Potrebno je postaviti najnižu ISO vrijednost koju aparat može podržati. Važno je
ići na manju ISO osjetljivost zbog količine šuma. Većina današnjih uređaja omogućava
korekciju šuma („noise reduction“) prilikom dužih ekspozicija, pa je svakako koristite.
Korištenje ove opcije produžuje vrijeme obrade fotografije. Ukoliko je ekspozicija 10
sekundi, potrebno je još 10 sekundi da fotoaparat „snimi“ šum i da ga odbije od “zdravih”
piksela.
Slijedeći korak je odabiranje vrijednosti blende. Bitno je provjeriti najveću,odnosno najmanju
moguću vrijednost blende. Sasvim je dovoljno uzeti srednju vrijednost: ukoliko aparat ima
vrijednosti od „f:4“ do „f:32“, uzme se sredina – „f11“ ili „f16“. Kod kompaktnih fotoaparata
vrijednosti će biti drugačije, kao npr. „f:2.8“ do „f:8.0“ pa se tu također za početak odabiru
srednje vrijednosti – „f:4.0“ ili „f:5.6“. Cilj je fotografirati sa što manjom blendom kako bi
dobili na dubinskoj oštrini.
Slika 3. Canon 5D - MARK III
8
Nakon blende potreban je odabir brzine zatvarača. Postavka se namješta na najsporiju
vrijednost, obično je to između 15 i 30 sekundi. Slijedeći korak je bulb postavka (zatvarač je
otvoren kada je okidač pritisnut i zatvara se kada je okidač otpušten. Ukoliko aparat nema
bulb postavku, odabire se najsporija vrijednost.
Kadriranje na DLSR fotoaparatu znatno je lakše nego na kompaktnom. Zajedničko im je da se
preporuča korištenje ručnog fokusa. Najbolja je opcija postaviti osobu i kadar te izoštriti
fokus na njoj. Autofokus će u ovom slučaju samo odmoći, posebice ako se u kadru nalaze
pokretni predmeti kao što su automobili u vožnji ili ljudi u prolazu. Autofokus će
funkcionirati ukoliko se fotografijraju statični predmeti, kao npr. ulica osvjetljenja ulica.
Duge ekspozicije troše puno električne energije stoga je uvijek preporučljivo nositi nekoliko
rezervnih baterija, s obzirom na količinu vremena koja proteče dok se dobije željeni rezultat.
Stativ
Stativ je jako bitna stavka kod korištenja ove fotografske tehnike. Čvrsta i statična podloga
dobar je izbor ukoliko ne postoji mogućnost korištenja stativa. On se najviše očituje kod
fotografiranja pomičnih izvora svjetlosti: ono što je bitno jest da ostatak kadra bude izoštren, a
pošto se radi o dugoj ekpoziciji, bilo kakav pomak samog aparata ugrožava dubinski oštrinu i
statiku fotografije.
Slika 4. Prikaz fotoaparata na stativu
9
Samookidač
Kod većine fotoaparata sa ekspozicijama do 30 sekundi može se raditi bez daljinskog okidača.
Pritom se koristi samookidač kako se fotoaparat ne bi pomaknuo iz faze pritiskom na okidač.
Ako se koristi „bulb“ postavka, pretpostavka je da se pokušava napraviti ekspozicija duža od
30 sekundi, a držanje prsta na okidaču nekoliko minuta umara, mišići se počinju grčiti i
fotoparat se počinje tresti. Također, jedna od opcija je korištenje daljinskog okidača pomoću
kojeg se određuje trajanje snimanja bez doticaja sa fotoaparatom te nema straha od micanja
istog iz faze.
10
Izvor svjetla
Različiti izvori svjetla daju različite rezultate fotografijama, tako da je uvijek preporučljivo
imati nekoliko različitih izvora osvjetljenja (svjetiljke, mobiteli, vatra, vatromet, laseri itd...),
te se može koristiti celofan. Kod tehnike gdje je fotoaparat statičan, a izvor svjetla je pomičan,
dobrodošle su sve ideje koje pomiču svjetlo na način da ga fotoaparat snimi. Kreiranje raznih
oblika i promjena intenziteta svjetla uvjetuju nastanak slike.
Slika 5. Usmjereni izvor svjetla
Česte primjere kod fotografija slikanih ovom tehnikom predstavljaju baterijske svjetiljke. Određenom
dužinom ekspozicije senzor bilježi svaki foton svjetlosti koji prođe kroz objektiv. Svjetiljkama se
ocrtavaju oblici koji se po završetku ekspozicije bilježe kao fotografija. Jako zanimljiv efekt kod
slikanja svjetlom dodaje efekt na svjetiljci koji se naziva „strobo“ efekt ili „stroboskop“. To je efekt
paljenja i gašenja izvora svjetla u jako malim vremenskim intervalima. Najveću primjenu ima u
pomorskom prometu kod svjetionika te na glazbenim događanjima gdje je rasvjeta jedan od glavnih
11
uvjeta dobro opremljenog koncerta. Odredivši periodu svjetljenja, nakon što je svjetlo upereno
prema objektivu fotoaparata, iscrtavanjem oblika senzor bilježi fenomenalne rezultate. Dobiveni
oblik definiran je iscrtkanim linijama. Ukoliko se koristio filter ili se stavlja traka u boji preko izvora
svjetla, to dodaje još jedan efekt na cijeli projekt.
Slika 6. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 3.2 sec; otvor blende: f-5; ISO: 125
12
Moderni fotografi
Sukladno s vremenom u kojem živimo, na svjetskoj sceni se već neko vrijeme nalaze fotografi vrijedni
spomena. Kompleksnost motiva je na visokoj razini, a sam odnos motiva, izvora svjetla i ambijenta u
kojem se fotografira je harmoničan. Neovisno o tematici fotografija, bilo da je riječ o satiričnom
izražavanju ili ekspresiji, svaka od njih ukazuje na mogućnosti koje nam ovakav oblik izražavanja nudi.
Slika 7. Motiv nastao korištenjem zapaljene kamene vune
Njihov pristup varira ovisno o samoj edukaciji. Svaki je fotograf individualac te jednako tako razvija
osjećaj za ekpresiju kroz svoj rad, no ipak, svaki od njih ima svoj pogled na pristup svakoj
fotografoskoj tehnici. Velika većina fotografa oslanja se na elektronička pomagala za izradu
fotografija tehnikom slikanja svjetlom, kao što su npr. „Pixelstick“, baterijske svjetiljke, kemijski
svjetleći štapići, mobilni telefoni s određenim aplikacijama itd. Jednako se tako puno njih osvrće
prirodnim izvorima svjetlosti kao što je vatra. Koristeći kombinacije vrtećih pomagala te zapaljivih i
gorivih derivata i objekata, raznim pomacima dobivaju se razni zanimljivi efekti fotografija.
Slika 8. Fotografija nastala korištenjem umjetnog svjetla
13
Zaključak
Vidjevši mogućnosti kombinacija svjetla u fotografiji lako je zaključiti kako se
eksperimentiranjem mogu napraviti zadivljujući rezultati. Toliko je mnogo raznih ideja da se
u današnje vrijeme light painting pretvara u jedan smjer u umjetničkoj fotografiji koji je
vrijedan pažnje i daljnjeg razvijanja. Svaki fotograf, bilo profesionalnog ili amaterskog
karaktera zasigurno ima razloga baviti se ovim smjerom fotografije, upravo iz razloga što
samo eksperimentiranje sa svjetlom i raznim efektima donosi jedno veliko iskustvo koje
nikako nije zanemarivo.
14
Literatura
http://en.wikipedia.org/wiki/Light_painting
http://petapixel.com/2013/08/27/10-amazing-light-painting-photographers/
http://herramientaslightpainting.com/
http://learnmyshot.com/introduction-to-light-painting-photography-technique/
http://lightpaintlive.com/
http://microsites.lomography.com/light-painting/