237
PREDATORSKI STENICI NA LISNITE VO[KI NA TUTUNOT
Vesna Krsteska 1, Eftim An~ev 2, Mile Postolovski2, Qiljana Proti}3
1 Institut za tutun - Prilep, R. Makedonija
2 Fakultet za zemjodelski nauki i hrana - Skopje, R. Makedonija
3 Prirodnonau~en muzej, Belgrad, Srbija i Crna Gora
VOVED
Tutunot (Nicotiana tabacum L.) ima
golemo socijalno, ekonomsko i
tradicionalno zna~ewe za na{ata zemja.
Zgolemuvaweto na kvalitetot i kvantitetot
na proizvodstvoto na tutun, pokraj
ostanatite merki bara i re{avawe na
problemite na negovata za{tita od {tetni
insekti.
Lisnite vo{ki, kako ekonomski
zna~ajni {tetnici, permanentno se javuvaat
vo site proizvodni reoni na tutun i pri
kalamitetni pojavi pri~inuvaat ogromni
zagubi vo proizvodstvoto na ovaa
industriska kultura.
Sovremeniot sistem na za{tita na
rastenijata predlaga integralen metod na
za{tita na kulturite -tutunot, vo koj
prou~uvawata na entomofagite i nivnoto
koristewe kako bioregulatori zazemaat
posebno mesto.
Vo kompleksot na prirodni
neprijateli - entomofagi, zna~ajno mesto
zazemaat i vidovite od familijata Miridae.
Polifagni pri izborot na hranata,
predatorskite stenici se sre}avaat vo golem
broj na biocenozi. Golemata konsumativna
mo} i golemata podvi`nost na vidovite od
ovaa familija gi pravi pogodni za biolo{ka
borba.
MATERIJAL I METOD NA RABOTA
Ispituvawata na predatorskite
vidovi od familijata Miridae gi izvr{ivme
po nekolku standardni metodi. Intenzitetot
na napadot na apternite populacii na lisnite
vo{ki i populacijata na predatorskite
stenici relativno to~no se utvrduvaat so
pregled na 100 listovi po metodot na D a v i e
s, 1934. Od zarazenata parcelka so lisni
vo{ki po slu~aen izbor se zemaat vnimatelno
po 100 tutunski listovi vo interval od 10
dena, vo tekot na celata vegetacija na
tutunot.
Vo edna godina na ispituvawe
pregledani se vkupno 1.000, ili vo
trigodi{niot period 3.000 tutunski listovi
Po vtoriot metod, pregled na 20
strakovi tutun, po slu~aen izbor od celata
povr{ina na opitot zemani se strakovi na
sekoi 10 dena, po~nuvaj}i od 1 juni pa s# do
krajot na septemvri.
Vo site tri godini, so ovoj metod na
rabota se izvr{eni po 10 kontroli i
pregledani se po 200 strakovi tutun godi{no
ili 600 strakovi so vkupno 18.192 tutunski
listovi.
Sobraniot materijal od pole, vo
biolo{kata laboratorija be{e pregleduvan
so pomo{ na binokular. Ispituvanite vidovi
od familijata Miridae gi odgleduvavme i
prepariravme so voobi~aenite laboratoriski
postapki.
Meteorolo{kite podatoci se
koristeni od meteorolo{kata stanica pri
Institutot za tutun vo Prilep.
UDC 633.71
Tutun/Tobacco, Vol.55, No 11-12, 237-243, 2005
Institut za tutun - Prilep, R. Makedonija
ISSN 0494-3244
UDK: 633.71:581.192(497.2)
Izvoren nau~en trud
238
REZULTATI I DISKUSIJA
Vo tekot na na{ite istra`uvawa,
od faunata na familijata Aphididae (Homoptera)kako {tetnik na tutunot go konstatiravme
vidot Myzus persicae Sulzer ( Sl. 1).
Sl. 1. M. persicae
Fig. 1. M. persicae
Praskovata vo{ka e kosmopolitski
vid, heteroeci~na i fakultativno
holocikli~na. Rasprostraneta e vo site reoni
kade se odgleduva tutunot i pripa|a kon
avtohtonata entomofauna vo Makedonija. Ima
visok potencijal na razmno`uvawe, golem broj
na generacii i mnogu lesno se prilagoduva
kon uslovite na nadvore{nata sredina.
Najintenziven napad na lisnite vo{ki
e vo mesecite juli i avgust, koga i
intenzitetot na cvetawe na tutunskite
rastenija e najgolem.
Vo tekot na trigodi{nite
istra`uvawa po metodot na D a v i e s,
pregledani se 3000 tutunski listovi i na niv
se konstatirani 99.950 lisni vo{ki, dodeka
so metodot pregled na 20 strakovi tutun, na
600 tutunski rastenija so vkupno 18192
tutunski listovi utvrdeni se 220765 vo{ki.
� Fauna na vidovite od familijata Miridae (Hemiptera)
Familijata Miridae e najgolemata
familija od redot Hemiptera, so okolu 800
roda i so nekolku iljadi vidovi. Vo SSSR
se opi{ani 143 roda, so okolu 440 vidovi.
Pretstavnicite od familijata Miridae imaat
ovalno izdol`eno telo, razli~no se oboeni,
a naj~esto se slamesto‘olti i zelenkasti
(H a r i z a n o v, B a b r i k o v a, 1990).
Vo Makedonija nema prou~uvawa na
predatorskite stenici od familijata Miridae
na tutunot.
Vo na{ite trigodi{ni ispituvawa gi
determiniraveme slednive vidovi:
red: Heteroptera
familija: Miridae
1. Macrolophus costalis Fieber, 1858
2. Dicyphus pallicornis Fieber, 1861
3. Deraeocoris (Camptobrochis) serrenus
Douglas & Scott, 1868
Od ovie predatorski stenici,
najbroen vid vo na{ite ispituvawa be{e M.
costalis - tutunskata stenica.
Spored K a i t a z o v et al. (1982) i H a r
i z a n o v, B a b r i k o v a (1990), vidot M. costalis
pri~inuva najgolemo biolo{ko regulirawe na
praskovata lisna vo{ka na tutunot.
Imagoto od M. costalis ima zelena boja.
Na krilata i {tit~eto ima crni to~ki, a
Tutun/Tobacco, Vol.55, No 11-12, 237-243, 2005
239
teloto e pokrieno so svetlo‘oltenikavi
vlaknenca. O~ite se violetovocrveni, a
~len~iwata na antenite se razli~ni po
dol`ina i so razli~na boja, taka {to prvoto
e crno, a poslednoto ‘oltokafeavo. Nozete
se dolgi i ‘oltozeleni. Dol`inata na teloto
se dvi`i od 3,2 do 3,7 mm. @enkata gi polaga
jajcata vo parenhimot na listot.
Larvite i imagata se hranat so lisni
vo{ki, tripsi, belokrilki, cikadi, mladi
larvi od peperutki. Gustinata na ovoj vid e
najgolema vo tekot na avgust i septemvri.
Spored D i m i t r o v (1997), brojnosta
na M. costalis se zgolemuva vo vtorata
polovina na avgust, najbrojna e vo tekot na
septemvri i pretstavuva 70 % od stenicite
na tutunot vo R. Bugarija.
P r o t i } (1998), spored re‘imot na
ishranata, go klasira vidot M. costalis kako
fitozoofag. Pokraj predatorskata uloga vrz
lisnite vo{ki, toj se javuva i kako {tetnik
na familijata Solanaceae (tutun i kompir).
D. pallicornis ima dol`ina na teloto
od 2,6 do 3,9mm. Bojata na teloto mu e
svetlo‘oltenikava do temnokafeava. Teloto
e pokrieno so gusti, svetli vlaknenca.
Vidot D. serrenus e pogolema stenica,
so dol`ina na teloto od 3,4 do 4,0 mm. Taa
ima posvetla boja na teloto so mnogu sitni
to~ki. Nozete se so crveno`olta boja, a na
femurot i tibijata ima crn prsten.
� Kvantitativna zastapenost na familijata Miridae
Na Tabela 1 e pretstavena
kvantitativnata zastapenost na familijata
Miridae vo trigodi{niot period, po dvata
ispituvani metoda. Spored ispituvawata po
metodot na 100 listovi, mo`e da se zaklu~i
deka maksimalnata pojava na predatorskite
stenici vo 1996 godina be{e vo vtorata
polovina na avgust. Vo 1997 godina se
konstatirani dva maksimuma vo sredinata na
avgust i na septemvri. Brojnosta na stenicite
vo 1998 godina be{e najgolema vo tekot na
septemvri.
Toa zna~i deka ovaa familija, kako
bioregulator na lisnite vo{ki kaj tutunot,
se javuva so najgolema kvantitativna
zastapenost kon krajot na letoto.
Od kvantitativnata analiza spored
metodot na pregled na 20 strakovi mo‘` da
se konstatira deka stenicite vo 1996 god.
imaat najgolem razvitok od sredinata na
avgust do sredinata na septemvri. Vo 1997
god. predatorskite stenici bea prisutni vo
tekot na celiot ispituvan period, sledej}i
ja pojavata na lisnite vo{ki na tutunot. Ovaa
godina se konstatirani vkupno 1259 stenici,
so najgolema brojnost od sredinata na avgust
do po~etokot na oktomvri. Vo 1998 godina
familijata Miridae, spored ovoj metod, ima{e
pogolema bioregulatorska uloga vo sredinata
na avgust.
Vo tekot na trigodi{niot period
afidofagnite stenici bea najbrojni vo 1997
god. Spored kvantitativnata analiza na
faunata od familijata Miridae, najgolem
razvitok na populacijata na stenicite be{e
utvrden kon krajot na avgust i septemvri.
Cvetnite kitki i semenskite ~u{ki
pretstavuvaat pogodno mesto za razvitok na
predatorskite stenici. Nivnata maksimalna
pojava na generativnite organi e kon krajot
na avgust i vo tekot na septemvri. Taa se
sovpa|a so maksimalnata brojnost na
populacijata na M. persicae na tutunot,
oformena na generativnite organi (Tabela 2).
Od Tabela 1 i 2 se gleda deka faunata
na familijata Miridae ima pogolema
kvantitativna zastapenost na cvetot i
semenskite ~u{ki so vkupno 2.786 utvrdeni
stenici, vo odnos na nivnata brojnost na
tutunskite listovi koga se registrirani 1.485
stenici vo dvete ispituvani godini.
Vo tekot na trigodi{niot period
na ispituvaweto utvrdeni se 5.086 stenici
od familijata Miridae.
� Dinamika na populacijata na familijata Miridae
Vo Grafikonot 1, ja prezentirame
dinamikata na populacijata na vidovite od
familijata Miridae, spored metodot na D a -
v i e s. Pojavata na stenicite po~nuva vo prvata
dekada na juli vo 1997 god., a vo drugite dve
godini prvata pojava e na 20. 07.
Maksimalnata pojava ima dva pika, i toa vo
sredinata na avgust i vo sredinata na
septemvri. Ciklusot na razvitok poka`uva
deka populacijata e najbrojna vo sredinata
V. Krsteska, E. An~ev, M. Postolovski, Q. Proti}: Predatorski stenici na lisnite vo{ki na tutunot
240
Tabela 1. Kvantitativna zastapenost na familijata Miridae
Table. 1. Quantitative representation of the Miridae family
Tabela 2. Kvantitativna zastapenost na familijata Miridae na
cvetot i semenskite ~u{ki
Table. 2. Quantitative representation of the Miridae family on flower and seed capsules
Tutun/Tobacco, Vol.55, No 11-12, 237-243, 2005
241
na septemvri i deka dolgata topla esen vo
1997 i 1998 godina ovozmo`i prodol`uvawe
na populacijata na familijata Miridae do
krajot na septemvri. Silnite vrne`i vo
po~etokot na septemvri vo 1996 god. i
nedostatokot od hrana ja prinudija faunata
na familijata Miridae da go zavr{i svojot
razvitok mnogu porano.
Populacijata na vidovite od
familijata Miridae, spored metodot pregled
na 20 strakovi tutun, vo site tri godini
ima{e razli~na brojnost. Najbrojna be{e vo
1997 god., so porast na populacijata so
po~etokot na razvitokot na populacijata na
lisnite vo{ki. Po~etnata pojava vo 1996 god.
i 1998 god. e zadocneta za 20 dena. Iako
predatorskite stenici vo 1996 god. se pojavija
podocna, tie bea vo pogolema brojnost. Vo 1996
i 1998 god. maksimalnata brojnost e vo avgust,
dodeka vo 1997 god. ima{e prodol`ena
populacija i maksimalna brojnost na 10. 09.
so 943 stenici (Grafikon 2).
V. Krsteska, E. An~ev, M. Postolovski, Q. Proti}: Predatorski stenici na lisnite vo{ki na tutunot
242
2. Babrikova T., Georgiev V., Vasileva M.,
Mateeva A., 1994. Correlations between the harm-
ful and predatory entomofauna in alfalfa. Zbornik
na trudovi od XVIII Sovetuvawe za za{tita
na rastenijata, Ohrid, 9-10 Noemvri, 1993, vol.
5, Skopje;
3. Balarin I., 1974. Prilog poznavanju
predatorske faune Heteroptera na krmnim
leguminozama i prirodnim livadiama. Biljna zastita,
1974, br. 5, Zagreb;
4. Janu{evska V., 2001. Predatori i
paraziti na lisnata vo{ka Myzus persicae Sulzer
na tutunot. Magisterski trud, Zemjodelski
fakultet, Skopje;
5. Ka$tazov A., Cankov T., Videnova
E., Nackova B., 1982. Nar†~nik za biologi~na
borba s nepri®telite po rasteni®ta. Zenizdat
- Sofi®.
6. Margaritopoulos J.T., Tsitsipis J.A.,
Perdikis D.C., 2003. Biological characteristics of
the mirids Macrolophus costalis and Macrolophus
pygmaeus preying on the tobacco form of Myzus
persicae (Hemiptera: Aphididae), Bulletin of En-
tomological Research,Volume 93, Number 1 Janu-
ary 2003, pp. 39-45(7), CABI Publishing;
7. Petrovic O., Ljubicic V., Boškovic T.,
1990. Dinamika kretanja brojnosti lisnih vašiju i
njihovih prirodnih neprijatelja na pšenici u okolini
Beograda. Glasnik zaštite bilja, 9 - 10 1990,
Beograd;
8. Petrovic O., 1992. Biljne vaši
(Aphididae, Homoptera) strnih zita. Magisterski
rad, Poljoprivredni fakultet, Zemun;
9. Petrovic O., 1999. Diverzitet faune biljnih
vašiju (Aphididae, Homoptera) Srbije. Zbornik
rezimea Simpozijum Entomologa Srbije, 21-23
Oktobar, 1999, Goc, Entomološko Društvo Srbije;
10. Popov P., 1975. V†zmo`nosti za
ulav®ne na vidove ot razred d†rvenici
(Heteroptera) na Svetlinni primamki.
Rasteniev†dni nauki, Vol XII, No 10, Sofi®;
11. Protic Lj., 1998. Catalogue of the
Heteroptera fauna of Yugoslav countries. Part one,
Natural History Museum, Belgrade, specijal issue
38, 1-215;
12. Sudo S., 1995. Biological control of
tobacco aphid. CORESTA/Meet. Agro-Phyto
Groups/Réunion Groupes Agro-Phyto, Oxford,
1995;
13. Thailji R., 1988. Sastav i sezonska
dinamika insekata pradatora lisnih vaši na poljima
suncokreta u Vojvodini. PR. ISFC. 12. YU: 1988,
2, 172-173;
14. Harizanov A., Babrikova T., 1990.
Biologi~na borba sre…u nepri®telite po
rasteni®ta. Izdatelstvo "Zem®", Sofi®;
Tutun/Tobacco, Vol.55, No 11-12, 237-243, 2005
Na{ite ispituvawa se sovpa|aat so
ispituvawata na K a i t a z o v et al. (1982),
H a r i z a n o v, B a b r i k o v a (1990) i D i
m i t r o v (1997). Maksimalna brojnost na
predatorskite stenici na listovite, a
osobeno na socvetijata na tutunot e
konstatirana od po~etokot na avgust do docna
esen, so {to stenicite najuspe{no deluvaat
vo namaluvawe na populaciite na lisnite
vo{ki.
ZAKLU^OK
Pri faunisti~kite ispituvawa na
familijata Miridae vo biocenozata na tutunot
kako bioregulatori na M. persicae gi utvrdivme
predatorskite stenici M. costalis, D. pallicornis
i D. serrenus.
Najbroen vid be{e M. costalis -
tutunskata stenica.
Maksimalna brojnost na
predatorskite stenici na listovite, a
osobeno na socvetijata na tutunot e
konstatirana od po~etokot na avgust do docna
esen, so {to stenicite najuspe{no deluvaat
za namaluvaweto na populaciite na lisnite
vo{ki.
LITERATURA
1. Arcanin B., Balarin I., 1972.
Predatorske vrste Heteroptera zastupljene u fauni
nasada Hrvatske. Acta Entomologica Jugoslavica,
Vol 8., Num. 1-2, Zagreb;
243
PREDATORY BUGS ON TOBACCO APHIDS
Vesna Krsteska1, Eftim Ancev2, Mile Postolovski2, Ljiljana Protic3
1Tobacco Institute, 7500 Prilep, R. Macedonia2Faculty of Agricultural sciences and food, 1000 Skopje, R. Macedonia
3 Museum of Natural Sciences, Belgrade, Serbia and Montenegro
SUMARRY
In the complex of natural enemies - entomophags on tobacco aphid, the species of Miridae
family play an important role.
Predatory bugs are polyphagous and can be found in a great number of biocenoses. The high
consumptive power and mobility of the species of this family make them suitable for biological control.
In faunal investigations of the Miridae family as bioregulators of M. persicae in tobacco bioceno-
sis, the following species were identified: M. costalis, D. pallicornis and D. serrenus. The most numer-
ous among them was M. costalis.
Maximum number of predatory bugs on tobacco leaves and especially on inflorescence ap-
pears from the beginning of August to late autumn, when bugs are the most successful in reducing the
population of aphids, and thereby in protection of tobacco crop.
Author’ s address:
Vesna Krsteska
E- mail: [email protected]
Tobacco Institute - Prilep
Kicevski pat bb,
Republic of Macedonia
V. Krsteska, E. An~ev, M. Postolovski, Q. Proti}: Predatorski stenici na lisnite vo{ki na tutunot