Download - OPIS KOLEGIJA (Preddiplomski Studij)
-
OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij)
Naziv kolegija Latinski jezik 1 Kod
kolegija
FFLAB101
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveuilini studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
6
Semestar
1.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
30+30+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
knjievnosti
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostoji, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Poznavanje pravila klasinog i tradicionalnog izgovora i naglaska.
Poznavanje i praktina primjena osnova fonologije i dijela morfologije
latinskog jezika koji se odnosi na imenice, pridjeve, zamjenice i
brojeve. Sposobnost prevoenja jednostavnih latinskih tekstova.
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Student e moi:
- pravilno izgovarati sluei se klasinim i tradicionalnim latinskim
izgovorom,
- razlikovati osnovne gramatike kategorije (imenice, pridjevi,
zamjenice i brojevi),
- primjenjivati gramatika pravila latinskog jezika u obostranom
prevoenju,
- koristiti se lingvistikom terminologijom,
- analizirati osnovne sintagmatske odnose reenica i reeninih
dijelova,
- opisivati odreene dogaaje sluei se osnovnim usvojenim
vokabularom,
- detaljno analizirati promjenjivost rijei i morfologiju.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Latinska morfologija. Gramatike kategorije. Izgovor. Glasovi i
glasovne promjene. Vrste rijei promjenjive i nepromjenjive. Osnove
i nastavci. Deklinacija imenica, pridjeva, zamjenica. Brojevi. Prezent
glagola. Utvrivanje i proirivanje znanja o morfologiji imenica
(tvorba i deklinacija), pridjeva (tvorba, deklinacija i komparacija),
zamjenica (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) te brojeva
(tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) u latinskom jeziku
klasinog perioda, usporedo s radom na odabranim, manje zahtjevnim
tekstovima Cezara i Livija (uvjebavanje prijevodnih strategija te
gramatika analiza teksta s posebnim naglaskom na gore spomenute
gramatike segmente). Uvjebavanje izgovora i naglaska prema
-
pravilima o naglasku u latinskom jeziku klasinog razdoblja, kao i
upoznavanje s pravilima tzv. tradicionalnog izgovora.
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
Predavanja vjebe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
Ostalo
Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadae. - - Pisati kolokvije. - - Polagati pismeni ispit. - - Polagati usmeni ispit.
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
pohaanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktini rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angairanost tijekom
nastave
60 2 Max 10%
Samostalni zadatci i
tjedne zadae
45 1.5 Max 20%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
45 1.5 Max 40%
Zavrni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*
Zavrni usmeni ispit 30 1 Max 30%
Dodatna pojanjenja:
*Student moe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na zavrnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadae studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadraj pismenog dijela ispita (praktina primjena znanja iz
gramatike) te opirnije poznavanje teorije i gramatikih pravila.
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
-
Kolokviji (ili zavrni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedei nain:
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 85% do 87% = do 8% ocjene
od 88% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 93% = do 24% ocjene
od 94% do 96% = do 32% ocjene
od 97% do 100% = do 40% ocjene
Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Elementa Latina, kolska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 5.-13., 90.-120.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 15.-76.)
- KNEZOVI, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, kolska knjiga, 2001.,
(str. 3.-69.)
Dopunska
literatura:
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- Cezar, De bello Gallico,
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html
-
gramatika
III. Naslov: Druga deklinacija i druga konjugacija
Kratki opis: Nastavci druge deklinacije, nastavci za prezent akt. druge
konjugacije.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
IV. Naslov: Pridjevi prve i druge deklinacije
Kratki opis: Deklinacija i zavretci pridjeva prve i druge deklinacije.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
V. Naslov: Suglasnike osnove tree deklinacije i trea konjugacija
Kratki opis: Nastavci tree deklinacije suglasnikih osnova, nastavci za prezent
a. tree konjugacije.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
VI. Naslov: Osnove na i i etvrta konjugacija
Kratki opis: Nastavci osnova na i tree deklinacije, nastavci za prezent akt.
etvrte konjugacije.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
VII. Naslov: Pridjevi tree deklinacije
Kratki opis: Deklinacija i zavretci pridjeva tree deklinacije.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
VIII. Naslov: etvrta deklinacija
Kratki opis: Nastavci etvrte deklinacije.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
IX. Naslov: Peta deklinacija
Kratki opis: Nastavci pete deklinacije.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
X. Naslov: Komparacija pridjeva
Kratki opis: Nastavci za tvorbu komparativa i superlativa pridjeva.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
XI. Naslov: Prilozi
Kratki opis: Tvorba i komparacija priloga.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
XII. Naslov: Osobna zamjenica i osobna povratna zamjenica
Kratki opis: Deklinacija i upotreba osobnih i osobne povratne zamjenice.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
XIII. Naslov: Posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica, pokazne zamjenice
Kratki opis: Deklinacija i upotreba posvojnih, povratno-posvojne i pokaznih
zamjenica.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
-
XIV. Naslov: Odnosne zamjenice i zamjeniki pridjevi
Kratki opis: Deklinacija i upotreba odnosnih zamjenica i zamjenikih pridjeva.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
XV. Naslov: Brojevi
Kratki opis: Vrste brojeva, deklinacija i upotreba brojeva.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 1 Kod
kolegija
FFLAB102
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveuilini studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
1.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+0+15
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
knjievnosti
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostoji, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje osnovnih injenica i uzusa u struci, razvijanje osjeaja za
granice sa srodnim strukama, usvajanje strune terminologije.
Poznavanje specifinosti rimskog podrijetla, rimskog ustava, dravnog
ureenja, obiaja, vjerovanja, mjernih jedinica te svakodnevice.
Poznavanje i primjena latinskih poslovica - selektirano prema strukama
(filozofija, medicina, pravo, ope).
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Student e moi:
- prepoznavati osnovne injenice vezane za predmet koji studira
(povijest, srodne discipline, struna terminologija),
- definirati i analizirati sve specifinosti kulture Rimljana,
- definirati cursus honorum,
- argumentirati utjecaj rimske kulture na razvoj europske kulture
openito,
- vrednovati jezinu i kulturnu batinu rimskog naroda,
- opisivati osnovne karakteristike rimske civilizacije,
- razlikovati konkretne graevine na Forumu.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Povijest struke, srodne discipline, ue discipline latinskog jezika,
indoeuropski jezici, kultura Rimljana. Magistrature. Rimski bogovi.
Vojska.
-
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja vjebe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Napisati seminarski rad i izloiti ga. - - Polagati pismeni ispit.
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
pohaanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski
rad
praktini rad
usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angairanosti
tijekom nastave
30 1 Max 10%
Seminarski rad
(pismeni i usmeni)
30 1 Max 30%
Zavrni pismeni ispit 30 1 Max 60%
Dodatna pojanjenja:
Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema
seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.
Seminarski rad student pie pod metorstvom nositelja kolegija, a izlae pred asistentom i
ostalim studentima.
Uspjeno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na zavrni pismeni ispit.
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni vei nedostatci na sadrajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne
pogreke.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje gramatike i pravopisne
pogreke.
15% = Rad je iscrpan, gramatiki i pravopisno toan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
3% = Rad je proitan.
6% = Rad je djelomino proitan i nepripremljen.
9% = Rad nije proitan, ali su uoeni vei nedostatci u usmenom izlaganju.
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoene manje pravogovorne pogreke.
-
15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.
Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (Dio o rimskim starinama: str. 105.-
186.)
- REPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska
vlada, Zagreb, 1900. (203. str.)
Dopunska
literatura:
- HORNBLOWER, Simon; SPAWFORTH, Antony i EIDINOW,
Esther (ur.), The Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford
University Press, Oxford, 2012.
- IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der
Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,
Berlin, 1954.
- KROLL, W., Geschichte der klassichen Philologie, Berlin und
Leipzig, W. de Gruyter et co., Berlin, 1919.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama, pisanje i
izlaganje seminarskog rada, studiranje zadane literature te polaganje
ispita. Pohaanje nastave te pisanje i obrana seminarskog rada su
obvezni. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Podrijetlo rimskog naroda
Kratki opis: Podjela i karakteristike italskih plemena. Mjesto u indoeuropskoj
skupini naroda.
Literatura:
- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina
II. Naslov: Povijest rimskog ustava
Kratki opis: Pregled povijesti rimskog ustava: kraljevstvo, republika, carstvo.
Literatura:
- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina
III. Naslov: Struktura rimskog ustava
Kratki opis: Podjela graana na stalee s opisom njihovih prava i dunosti.
Literatura:
- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina
IV. Naslov: Narodne skuptine
https://archive.org/search.php?query=publisher%3A%22Berlin+und+Leipzig%2C+W.+de+Gruyter+et+co.%22https://archive.org/search.php?query=publisher%3A%22Berlin+und+Leipzig%2C+W.+de+Gruyter+et+co.%22
-
Kratki opis: Podjela, karakteristike i znaenje pojedinih narodnih skuptina.
Literatura:
- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina
V. Naslov: Senat
Kratki opis: Karakteristike, znaenje i ovlasti senata kroz rimsku povijest.
Literatura:
- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina
VI. Naslov: Magistratura
Kratki opis: Pojam, znaenje i podjela magistratura prema razliitim
kriterijima.
Literatura:
- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina
VII. Naslov: Redovite magistrature
Kratki opis: Karakteristike konzula, pretora, cenzora, pukih tribuna, edila i
kvestora.
Literatura:
- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina
VIII. Naslov: Izvanredne magistrature
Kratki opis: Karakteristike diktatora, interrexa, gradskog prefekta.
Literatura:
- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina
IX. Naslov: Uprava Italije i provincija
Kratki opis: Karakteristike i znaajke gradskih opina i provincija.
Literatura:
- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina
X. Naslov: Sudstvo i financije
Kratki opis: Povijesni razvoj i struktura sustava sudstva i rimskih financija.
Literatura:
- REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina
XI. Naslov: Ratne starine
Kratki opis: Sastav vojske, vojne reforme, vojni inovi, oruje i oprema, naini
borbe.
Literatura:
- REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina
XII. Naslov: Privatne starine
Kratki opis: Opis rimske kue, rimska odjea, sklapanje braka, svakodnevica,
pokopi.
Literatura:
- REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina
XIII. Naslov: Novci, mjere i dioba vremena
Kratki opis: Sustav rimskih mjera za koliinu i vrijeme. Opis rimskog
kalendara.
Literatura:
- REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina
XIV. Naslov: Vjerske starine
Kratki opis: Rimski bogovi. Sveeniki redovi. Bogosluni obredi.
Literatura:
- REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina
XV. Naslov: Robovi
-
Kratki opis: Poloaj rimskih robova. Ustanci robova. Gladijatorske igre.
Literatura:
- REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina
Naziv kolegija Osnove grkog jezika 1 Kod
kolegija
FFLAB103
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveuilini studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
1.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+15+0
Status kolegija: izborni
(B1)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
knjievnosti i Arheologije
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubea, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Poznavanje alfabeta. Poznavanje i praktina primjena osnova
starogrke gramatike i sposobnost sluenja rjenikom grkog jezika i
prevoenja jednostavnih grkih tekstova.
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Student e moi:
- definirati osnovnu gramatiku strukturu grkog jezika,
- sluiti se alfabetom,
- analizirati deklinacijski sustav grkog jezika (imenice i pridjevi prvi
dio),
- usporediti karakteristike i univerzalije grkog i latinskog gramatikog
sustava,
- nastaviti samostalno uenje grkog jezika.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Starogrka morfologija. Gramatike kategorije. Izgovor. Glasovi i
glasovne promjene. Vrste rijei promjenjive i nepromjenjive. Osnove
i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja vjebe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Kolegij je prilagoen poetnicima, bez ikakvog predznanja iz grkog
jezika te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne iskljuivo na
koliini prijeenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje
samostalno uenje grkog jezika, prema svojim sklonostima,
mogunostima i potrebama.
mailto:[email protected]
-
Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadae. - - Polagati usmeni ispit.
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
pohaanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktini rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angairanosti
tijekom nastave
30 1 Max 10%
Samostani zadatci,
tjedne zadae i
priprema za
predavanja
30 1 Max 20%
Zavrni usmeni ispit 30 1 Max 70%
Dodatna pojanjenja:
Zavrni ispit je predvien samo kao usmeni, zbog specifinosti kolegija te potrebe da student
pokae svoje znanje izgovora i naglaska grkog jezika, pored znanja iz gramatike predviene
kolegijem.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadae studenata.
Potie se samostalni rad studenata te prevoenje lakih tekstova.
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
-
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- MUSI, August, Gramatika grkoga jezika, kolska knjiga, Zagreb,
1961. (str. 1.-45.)
- SABADO, D., SIRONI, M., ZMAJLOVI, Z., Grka vjebenica,
kolska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 3.-9., 71.-81.)
Dopunska
literatura:
Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vjebama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohaanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Grki jezik i njegova narjeja
Kratki opis: Podjela i karakteristike grkih narjeja.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
II. Naslov: Grki alfabet
Kratki opis: Karakteristike alfabeta. Izgovor. Pismo. Glasovni znaci.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
III. Naslov: Naglasni sustav - 1. dio
Kratki opis: Nazivi i podjela naglasaka u grkom jeziku.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
IV. Naslov: Naglasni sustav - 2. dio
Kratki opis: Karakteristike i pravila naglaavanja u grkom jeziku.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
V. Naslov: Prezent akt.
Kratki opis: Nastavci za prezent akt.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
VI. Naslov: A-deklinacija - 1. dio
Kratki opis: Imenice enskog roda na purum.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
VII. Naslov: A-deklinacija - 2. dio
Kratki opis: Imenice enskog roda na .
-
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
VIII. Naslov: A-deklinacija - 3. dio
Kratki opis: Imenice enskog roda na purum i impurum.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
IX. Naslov: A-deklinacija - 4. dio
Kratki opis: Imenice mukog roda na .
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
X. Naslov: A-deklinacija - 5. dio
Kratki opis: Imenice mukog roda na .
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
XI. Naslov: Stegnuta A-deklinacija
Kratki opis: Nastavci stegnute a-deklinacije.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
XII. Naslov: O-deklinacija - 1. dio
Kratki opis: Nastavci imenica mukog roda O-deklinacije.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
XIII. Naslov: O-deklinacija - 2. dio
Kratki opis: Nastavci imenica enskog roda O-deklinacije.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
XIV. Naslov: O-deklinacija - 3. dio
Kratki opis: Nastavci imenica srednjeg roda O-deklinacije.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
XV. Naslov: Pridjevi A i O-deklinacije
Kratki opis: Nastavci i dekliniranje pridjeva A i O-deklinacije.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,
Gramatika grkoga jezika
Naziv kolegija Filozofija jezika Kod
kolegija
FFFIB519
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski studij Godina
studija
III.
-
ECTS vrijednost
boda:
3 Semestar 1./5. Broj sati
po
semestru
(p+s+v)
30+0+0
Status kolegija: izborni
(B1)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Filozofije i Latinskog
jezika i rimske knjievnosti
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Musi, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036/355-424
Ciljevi kolegija:
Upoznati poglede na ustroj i funkcije jezika iz triju perspektiva
znanstvene (strukturalna i generativna lingvistika), analitike i
refleksivne ili spekulativne.
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Razumijevanje razlika i srodnosti navedenih pristupa te povezanost
znanstvenih pristupa s estetikom problematikom, ukorijenjenost
analitikog pristupa u logikoj problematici te mogue premoivanje
analitikog i refleksivno-spekulativnog pristupa u hermeneutici.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
- Rijei i znaenja kod Platona i Aristotela.
- Strukturalna teorija jezika F. De Saussure i sljedbenici.
- Koritenje strukturalnog pristupa jeziku u razliitim antropolokim
teorijama.
- Generativno-transformacijska teorija jezika N.A. Chomskog razvoj,
polemika s behavioristikom teorijom i humanistika kritika amerike
politike.
- G. Frege problemi zasnivanja matematike i njihovi filozofijski
refleksi.
- L. Wittgenstein radikalizacija i kritika Fregeove i Russellove
batine.
- J.L. Austin, J.R.Searle, H.P. Grice i teorija govornih ina.
- Grananje analitikih pristupa jeziku (Quine, Kripke, Dummett,
Davidson).
- Spekulativni (refleksivni) pogledi na jezik a) Gramatika Port
Royala, Leibniz, b) J.G. Hamann, J.G. Herder i W. Von Humboldt.
- Nietzsche, Jaspers i Cassirer o jeziku.
- Ameriki 'humboldtovci' i teorija jezine relativnosti.
- Heideggerovo transcendentalno miljenje jezika.
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja vjebe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Napisati seminarski rad i izloiti ga. - Usmeni ispit.
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
pohaanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktini rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
mailto:[email protected]
-
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Pohaanje i aktivno
sudjelovanje na
nastavi
30 1 Max 20%
Samostalni zadatci 15 0,5 Max 20%
Zavrni ispit (usmeni) 45 1.5 Min 60%
Dodatna pojanjenja:
Prisutnost na predavanju bodovat e se na sljedei nain
manje od 75% dolazaka = 0% ocjene
od 76% do 80% = do 4% ocjene
od 81% do 85% = do 8% ocjene
od 86% do 90% = do 12% ocjene
od 91% do 95% = do 16% ocjene
od 96% do 100% = do 20% ocjene
Zavrni ispit (usmeni) se ocjenjuje ovako:
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Obvezna literatura:
- MARTINICH, A. P. (ed.), The Philosophy of Language, Oxford
University Press, New York, 1996, str. 85.-292.
- OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), Mostar, 2011., str. 1.-117.
Dopunska
literatura:
- AUSTIN, J. L., How to Do Things with Words, Oxford University
Press, Oxford, 1962.
- CASSIRER, E., Prilozi filozofiji jezika, Matica hrvatska, Zagreb,
2000.
- OMSKI, N. A., Gramatika i um, Nolit, Beograd, 1972.
- DAVIDSON, D., Istraivanja o istini i interpretaciji, Demetra,
Zagreb, 2000.
- DE SAUSSURE, F., Teaj ope lingvistike, Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Zagreb, 2000.
- DEVITT, M. i STERELNY, K., Jezik i stvarnost, Matica hrvatska,
Zagreb, 2002.
- ECO, U., Semiotics and the Philosophy of Language, Indiana
University Press, Bloomington, 1986.
- FREGE, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.
- GADAMER, H. G., itanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
- HALE, B. i WRIGHT, C. (ur.), A Companion to the Philosophy of
Language, Blackwell Publishers, Oxford, 1999.
- HEIDEGGER, M., Kraj filozofije i zadaa miljenja, Naprijed,
Zagreb, 1996.
- HERDER, J. G., Rasprava o podrijetlu jezika, Demetra, Zagreb,
2005.
- KRIPKE, S., Imenovanje i nunost, Kruzak, Zagreb, 1997.
-
- LAKOFF, G., i JOHNSON, M., Metaphors we live by, University of
Chicago Press, Chicago, 2003.
- MACAN, I., Wittgensteinova teorija znaenja, Hrvatsko filozofsko
drutvo, Zagreb, 1996.
- MIEVI, N., Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.
- QUINE, W. V. O., Rije i predmet, Kruzak, Zagreb, 1999.
- VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku, Dnevnik, Novi
Sad, 1988.
- VUKOVI, A., Dimenzija sluanja u Bitku i vremenu Martina
Heideggera, Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb, 1993.
- WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraivanja, Nakladni zavod
Globus, Zagreb, 1998.
- WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus, Veselin
Maslea, Sarajevo,1987.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno razmatranje
Kratki opis: to zapravo znai jezini obrat ('linguistic turn')?
Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta)
II. Naslov: Platon o imenima
Kratki opis: Dvojbe glede konvencionnalnih i prirodnih crta jezika.
Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta)
III. Naslov: Od imena prema znaku
Kratki opis: Aristotel, stoici i Augustin otvaraju sustavna pitanja jezinih
elemenata.
Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), ECO, U., Semiotics and the
Philosophy of Language
IV. Naslov: Jezikoslovna znanost i filozofija jezika
Kratki opis: Strukturalna lingvistika vaan je izvor za filozofsku antropologiju.
Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), DE SAUSSUSRE, F., Teaj
ope lingvistike
V. Naslov: Generativna lingvistika i pitanja uma
Kratki opis: N. A. Chomsky otvorio je brojna pitanja svojim poimanjem naravi
jezika.
Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), OMSKI, N. A, Gramatika
i um
VI. Naslov: Problemi utemeljenja matematike - izazov filozofiji jezika
Kratki opis: G. Frege je iz matematike logike organski uao u filozofiju
jezika.
Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language; FREGE, G.
Osnove aritmetike i drugi spisi
VII. Naslov: Rana filozofija Wittgensteina
Kratki opis: Wittgenstein pod utjcajem Fregea i Russella razvija svoju
-
monosemiku filozofiju.
Literatura: WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus
VIII. Naslov: Wittgeinsteinova kasnija filozofija jezika
Kratki opis: Jezik se sagledava u okviru ivotnih oblika.
Literatura: WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraivanja; MARTINICH,
A.P. (ur.), The Philosophy of Language
IX. Naslov: Govorni ini - govorne radnje
Kratki opis: J. L. Austin odupire se svoenju jezine stvarnosti na znanstvene
iskaze.
Literatura: AUSTIN, J.L., How to Do things with Words; MARTINICH, A.P.
(ur.), The Philosophy of Language
X. Naslov: Intencija i konvencija u govornim radnjama
Kratki opis: J. R. Searle i H. P. Grice ukazuju na sustavne aspekte govornih
radnji.
Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language
XI. Naslov: Znaenje i istina
Kratki opis: Na tragu Fregeovih pitanja, pitanje istine ima iznimno znaajnu
ulogu.
Literatura: HALE, B., WRIGHT, C., A Companion to the Philosophy of
Language
XII. Naslov: Jezik i komunikacija
Kratki opis: W. Von Humboldt stvorio je dragocjenu vezu izmeu znanosti i
filozofije jezika.
Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; OLJI, A.,
Filozofija jezika (skripta)
XIII. Naslov: Jezik i izraz
Kratki opis: Osoba, narod i ovjeanstvo u filozofiji jezika W. Von
Humboldta.
Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; OLJI, A.,
Filozofija jezika (skripta)
XIV. Naslov: Jezik i politika
Kratki opis: ifre i maske politikoga govora.
Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta)
XV. Naslov: Metaforinost u jeziku
Kratki opis: Metaforinost je bitno obiljeje jezika, osobito religijskoga
govora.
Literatura: LAKOFF, G. & JOHNSON, M., Metaphors we live by;
MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language
Naziv kolegija Uvod u latinsku filologiju Kod
kolegija
FFLAB104
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveuilini studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
2
Semestar
1.
Broj sati
po
semestru
(p+s+v)
15+0+15
Status kolegija: izborni Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
-
(B2)
Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija
FF-a
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostoji, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Kolegij daje uvid u klasinu, a time i latinsku filologiju, definirajui je
kao humanistiku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova prouava
najrazliitije vidove rimskog (a djelomino i grkog) svijeta u antici.
Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvistikim, povijesnim i
knjievno-teorijskim pojmovima, a zatim se razliiti aspekti rimske
civilizacije (jezik, umjetnost, knjievnost, filozofija, povijest, itd.)
obrauju na sauvanim (preteno knjievnim) tekstovima. anrovski
pristup tekstovima omoguava pregledni uvid u osnovne autore i djela
s kojima e se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga
upoznaje i s razliitim disciplinama na kojima se filologija temelji.
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Student e se upoznati s razliitim anrovima antikog, prvenstveno
rimskog svijeta.
Nakon polaganja ispita student e:
- znati ime se bavi filologija kao i koje su specifinosti latinske
filologije,
- moi prepoznati osnovne knjievne anrove prema formi i sadraju i
nabrojati njihove osnovne karakteristike,
- nabrojati glavne predstavnike knjievnih anrova i njihova djela,
- smjestiti autore u drutveno-povijesni kontekst.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Klasifikacija knjievnosti. Specifinosti latinske filologije. anrovska
podjela.
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja vjebe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Polagati pismeni ispit.
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
pohaanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktini rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angairanosti 30 1 10%
-
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
tjedne zadae
15 0.5 20%
Zavrni ispit 15 0.5 70%
Dodatna pojanjenja:
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14%ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- VRATOVI, V., Rimska knjievnost u: Povijest svjetske
knjievnosti 2 (ur. V. Vratovi), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)
- materijali podijeljeni na satovima kolegija
Dopunska
literatura:
- BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjievne teorije i kulturne
teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)
- Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest
Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i
Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)
- Leksikon antikih autora (ur. D. kiljan), Matica hrvatska, Zagreb,
1996. (odabrani autori)
- Leksikon antikih termina (ur. D. kiljan), Antibarbarus, Zagreb,
2003. (odabrani termini)
- MATASOVI, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika
latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
- MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,
Zagreb, 2002.
- Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,
Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi
povijesni pregled za to razdoblje)
-
- SOLAR, Milivoj, Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
- ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antikih mitova,
ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitoloki prirunik)
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vjebama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohaanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga
je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju bodova.
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: to je filologija? Znaenje latinskog jezika.
Kratki opis: Specifinosti latinske filologije.
Literatura: Leksikon antikih termina; SOLAR, Teorija knjievnosti
II. Naslov: Izvori za prouavanje povijesti latinskog jezika
Kratki opis: Zato i kako prouavamo povijest latinskog jezika?
Literatura: MUSI, Nacrt grkih i rimskih starina
III. Naslov: Usporedna kronologija povijest i knjievnost
Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Literatura: Leksikon antikih pisaca
IV. Naslov: Klasifikacija knjievnosti problemi
Kratki opis: Zadatci i naela, pojam knjievne vrste, problem terminologije i
knjievnih rodova.
Literatura: SOLAR, Teorija knjievnosti
V. Naslov: Citati i anrovi
Kratki opis: Literarna topografija.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
VI. Naslov: Poetci epike
Kratki opis: Mitoloka epika / Ovidije / Mitologija.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
VII. Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesnitva
Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba Pax Augusta.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
VIII. Naslov: Razvoj tragedije i komedije
Kratki opis: Rimsko kazalite / Plaut i Terencije.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
IX. Naslov: Rimska lirika
Kratki opis: Terminologija i predstavnici.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
X. Naslov: Antiki roman
Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
XI. Naslov: Retorika
Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
-
XII. Naslov: Rimska historiografija
Kratki opis: Predstavnici
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
XIII. Naslov: Marcijal i epigram
Kratki opis: Fenomen kominog i smijenog.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
XIV. Naslov: Treba li nam jo filologija?
Kratki opis: Svrhovitost filologije
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
XV. Naslov: Ponavljanje
Kratki opis: Priprema za zavrni ispit
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
Naziv kolegija
Grka kultura i civilizacija
Kod
kolegija
FFLAB105
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveuilini studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
2 Semestar 1. Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
30+0+0
Status kolegija: izborni
(B2)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
knjievnosti i Povijesti
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent -
Kontakt sati/konzultacije: -
E-mail adresa i broj telefona -
Ciljevi kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima grke kulture od mikenskog
do helenistikog razdoblja. Cilj je osvijestiti grko nasljee i naglasiti
koliko su Grci pridonijeli europskoj kulturi.
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Nakon poloenog kolegija studenti e moi:
- iznijeti pregled grke povijesti,
- iznijeti pregled grke filozofije,
- iznijeti pregled grke knjievnosti,
- analizirati grke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u knjievnosti,
religiji, umjetnosti i filozofiji,
- usporeivati ivot Rimljana i Grka,
- razlikovati reference na grku kulturu i grke autore kojih u rimskoj
knjievnosti ima u izobilju,
- opisati ostatke grke kulture naene na podruju Hrvatske, gdje se
isprepliu s rimskim.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
Kolegij obuhvaa razdoblja grke povijesti, zemljopisni sadraj Grke,
glavne odlike mikenske kulture. Studenti se upoznaju s grkim stilom
mailto:[email protected]
-
plana (ukratko):
odijevanja, uvjetima ivota jednog Grka, s grkom religijom, grkim
bogovima i svetkovinama. Pregled grke filozofije. Posebna pozornost
dat e se pregledu grke knjievnosti od Homera do helenistikog
doba, obrazovanju u antikoj Grkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,
ekonomije i kolonizacije.
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja vjebe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Polagati pismeni ispit.
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
pohaanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktini rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angairanost u
nastavi
30 1 Max 10%
Samostalni zadatci i
priprema za
predavanje
15 0.5 Max 20%
Zavrni ispit 15 0.5 Min 70%
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% rijeenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4%ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14%ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
-
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- - KALIN, Boris, Povijest filozofije, kolska knjiga, Zagreb, 1996. (str. 76.-111.)
- - LISIAR, Petar, Grci i Rimljani, kolska knjiga, Zagreb, 1971. (str. 58.-87., 135.-144., 188.-199.)
- - MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002. (dio o Grkoj, str. 60.-95.)
- - EPI, Milan, Pregled grke knjievnosti - od najstarijeg vremena do konca drugog stoljea poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-
Dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1908. (87 str.)
Dopunska
literatura:
- - LESKY, Albi, Povijest grke knjievnosti, Golden marketing, Zagreb 2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i
Apoloniju: 685.-719.)
- - BOARDMAN, J., GRIFFIN J., MURRAY, O., The Oxford History of Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press, Oxford,
New York, 1988.
- - DURANDO, Furio, Drevna Grka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999. - - FLACELIRE, Robert, Grka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb.
1979.
- - FRIEDEL, Egon, Povijest grke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001. - JURI, Ante, Grka: od mitova do antikih spomenika, Andromeda,
Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: Zemljopisni prikaz Grke: 11.-
20.; od Egejske kulture do Rimskog razdoblja, 24.-51.; Povijest,
54.-66.; Drama, 121.-126.; Kreta i Mikena, 139.-152., 172.-204.;
Atena, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; Delfi, 324.-358.;
Epidaur, 372.-387.; Korint, 397.-413.; Olimpija, 424.-453.;
Sparta i Sounion, 468.-483.)
- - SIRONI, Milivoj, Rasprave o helenskoj knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
- - STRUVE, V.V., KALISTOV, D. P., Stara Grka, Veselin Maslea, Sarajevo, 1969.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Pohaanje nastave:
Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju
bodova.
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Izvori neolitsko i rano bronano doba
Kratki opis: Razdoblja grke povijesti, njezin zemljopisni poloaj, glavni centri.
Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani
-
II. Naslov: Egeida u drugom tisuljeu
Kratki opis: Kreta u doba minojskih palaa, Helada, dorska seoba i razmjetaj
Grka.
Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani
III. Naslov: Razvitak drutva u grkom polisu
Kratki opis: to odreuje polis i razlike izmeu polisa
Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani
IV. Naslov: Grko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi
Kratki opis: Kratki prikaz grko-perzijskih i peloponeskih ratova
Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani
V. Naslov: Makedonija
Kratki opis: Filip II. Aleksandar Veliki. Helenistike drave i kultura.
Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani
VI. Naslov: Grka mitologija
Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih boanstava s njihovim obiljejima
Literatura: MUSI, Nacrt grkih i rimskih starina
VII. Naslov: Kozmoloko razdoblje grke filozofije
Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska kola. Heraklit. Atomisti.
Literatura: KALIN, Povijest filozofije
VIII. Naslov: Antropoloko razdoblje grke filozofije
Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kinika kola.
Literatura: KALIN, Povijest filozofije
IX. Naslov: Ontoloko razdoblje grke filozofije
Kratki opis: Platon i Aristotel.
Literatura: KALIN, Povijest filozofije
X. Naslov: Demosten
Kratki opis: Demostenov ivot.
Literatura: EPI, Pregled grke knjievnosti
XI. Naslov: Prva perioda grke knjievnosti
Kratki opis: Grki jezik i poetci epskog i lirskog pjesnitva.
Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke
knjievnosti
XII. Naslov: Druga perioda grke knjievnosti - epsko pjesnitvo
Kratki opis: Heroiki ep - Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktiki ep.
Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke
knjievnosti
XIII. Naslov: Druga perioda grke knjievnosti - lirsko pjesnitvo
Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.
Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke
knjievnosti
XIV. Naslov: Trea perioda grke knjievnosti
Kratki opis: Trajanje i ope karakteristike. Razvitak tragedije. Komedija. Proza.
Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke
knjievnosti
XV. Naslov: etvrta perioda grke knjievnosti
Kratki opis: Ope karakteristike i dioba. Aleksandrijsko doba. Rimsko doba.
Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke
knjievnosti
-
Naziv kolegija Engleski jezik 1
Kod
kolegija
FFZA
B101
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveuilini studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
2 Semestar 1. Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+15+0
Status kolegija: izborni
(D)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti 1. godine nastavnikih
studija koji ne studiraju Engleski
jezik i knjievnost
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Ivona etka ili, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent -
Kontakt sati/konzultacije: -
E-mail adresa i broj telefona -
Ciljevi kolegija:
Ciljevi navedenog kolegija su:
- osposobiti studente za samostalno praenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- pouiti studente pravilnom koritenju gramatikih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraivanje i obogaivanje rjenika
itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova na engleskom i
hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Nakon odsluanog kolegija, studenti e moi/znati:
- prepoznati i pravilno koristiti odreene gramatike konstrukcije
engleskog jezika,
- samostalno itati i prevoditi razliite strune tekstove na engleskom
jeziku,
- pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,
zahtjev, prijava na natjeaj, prijava na posao, itd),
- obogatiti rjenik itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Gramatike vjebe u kombinaciji s vjebama itanja i prevoenja
tekstova izvan struke kao i strunih tekstova. Predavanja se kombiniraju s
komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje
u raspravama i grupnom radu. Koritenje audio/video/web-materijala.
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja vjebe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Studentske obveze - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Napisati seminarski rad i izloiti ga. - Pisati domae zadae.
mailto:[email protected]
-
- Pisati kolokvije. - Pisati test.
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
pohaanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski
rad
praktini rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angairanost u
nastavi, aktivnost i
priprema za
predavanja
30 1 20%
Kolokviji (2) ili
zavrni pismeni ispit
30 1 80%
Dodatna pojanjenja:
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti e dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 6.-67.)
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 8.-61.)
Dopunska
literatura:
-
Dodatne
informacije o
kolegiju
Pohaanje nastave:
Studenti moraju pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
-
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Simple present tense, text: An identity card o fan English language
Kratki opis: Obino sadanje vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
II. Naslov: Present continuous tense, Simple present tense vs. Present continuous
tense
Kratki opis: Sadanje trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
III. Naslov: Simple past tense, text: Povratak u kolske klupe
Kratki opis: Prolo zavreno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
IV. Naslov: Past continuous tense, Simple past tense vs. Past continuous tense
Kratki opis: Prolo trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
V. Naslov: Present perfect tense; text: Tea
Kratki opis: Perfekt sadanji, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
VI. Naslov: Present perfect continuous tense, Present perfect tense vs. Present
perfect continuous tense, Simple past tense vs. Present perfect tense
Kratki opis: Perfekt sadanji, Perfekt sadanji trajni, tvorba, uporaba,
usporedba
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
VII. Naslov: Past perfect tense; text: Britanski i ameriki engleski
Kratki opis: Pluskvamperfekt, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
VIII. Naslov: Past perfect continuous tense; Past perfect tense vs. Past perfect
continuous tense; Simple past tense vs. Past perfect tense
Kratki opis: Pluskvam perfekt, Pluskvamperfeklt trajni, tvorba, uporaba,
usporedba
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
IX. Naslov: Simple future tense; Going to future form; Simple present tense and
Present continuous tense for the future; text: Bristol
Kratki opis: Obino budue vrijeme, Going to oblik, Obino sdanje vrijeme i
''Sadanje trajno vrijeme'' za budunost, tvorba, uporaba, usporedba, prijevod
teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
-
X. Naslov: Prvi kolokvij
Kratki opis: Provjera znanja
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XI. Naslov: Future continuous tense; Future perfect tense; text: Thanksgiving day
Kratki opis: Budue trajno vrijeme, Budue zavreno vrijeme, tvorba, uporaba,
usporedba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XII. Naslov: Conditional sentences: zero type, first type; writing exercise: formal
vs. Informal letter
Kratki opis: Pogodbene reenice: Nulti & Prvi tip, vjebe pisanja: formalno i
neformalno pismo
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XIII. Naslov: Conditional sentences: second type, third type; writing exercise: a
description
Kratki opis: Pogodbene reenice: Drugi i Trei tip, vjeba pisanja: Opisivanje
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XIV. Naslov: Making questions: Yes/No questions; Wh-questions
Kratki opis: Postavljanje pitanja: Da/Ne pitanja, Pitanja sa WH-rijeima
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XV. Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions
Kratki opis: Ponavljanje: gl.vremena, pogodbene reenice, pitanja
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naziv kolegija Njemaki jezik 1 Kod
kolegija FFZAB102
Studijski program
Ciklus Preddiplomski sveuilini studij
Godina
studija I.
ECTS vrijednost
boda:
2
Semestar
1.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
0+30+0
Status kolegija: izborni
(D) Preduvjeti:
student
ima
predznanje
njemakog
jezika na
razini
A1/A2
ZEROJ-a
Usporedni uvjeti: nema ih
Pristup kolegiju:
studenti 1. semestra
dvopredmetnih studija koji imaju
predznanje njemakog jezika, a ne
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema
rasporedu
-
studiraju Njemaki jezik i
knjievnost
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marini, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Magdalena Ramljak, v.asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Cilj kolegija je produbljivanje znanja steenog u dosadanjem
obrazovanju s naglaskom na sve etiri jezine vjetine: itanje, pisanje,
prianje i sluanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i
interpretaciju tekstova koji se bave temama iz njihove svakodnevice,
ali i tekstovima koji obrauju tematiku njihovog studija.
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema
Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama
njemakog govornog podruja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti
informacije o poznatim i uobiajenim stvarima (o sebi, obitelji, studiju,
hobiju, poslu i sl.).
Spoznaje o nainu ivota i kulturnim prilikama u zemljama njemakog
govornog podruja.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Ponavljanje i dodatno uvjebavanje osnovnih gramatikih struktura u
njemakom jeziku; ponavljanje osnovnog (ve usvojenog) vokabulara;
razvijanje komunikacijskih vjetina (predstavljanje, pozdravljanje,
telefonski razgovor, small talk i sl.); upoznavanje s osnovnim
podatcima o zemljama njemakog govornog podruja (poloaj, ustroj
drave, povijest) kao i poloaj unutar Europske unije. Razvijanje
pismene kompetencije u njemakom jeziku (pisanje eseja na zadanu
temu, pisanje kraih komentara, priopenja i sl.).
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja vjebe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava ostalo
Studentske obveze
Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuuje nazonost, aktivnost i izradu
domaih uradaka, ini 10% cjelokupnog ispita.
Uspjeh se u svim segmentima izraava postotcima.
Student ne moe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvri jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja zavrnom ispitu.
Nastavnik zadrava pravo osloboditi odreene studente pismenog ili
eventualno usmenog dijela ispita.
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
pohaanje
nastave
aktivnosti u
nastavi seminarski rad praktini rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
-
Sudjelovanje na
nastavi
30 1 Min 10%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
ILI*
Zavrni pismeni ispit
15 0,5 Max 40%
Zavrni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%
Dodatna pojanjenja:
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu studenti su prethodno duni (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra piu se dva kolokvija. U konanu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, zavrnog ispita, i angairanost tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa zavrnom pismenom ispitu, tako da u konaan
zbroj ulaze ili kolokviji ili zavrni pismeni ispit, a ne oboje.
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain:
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 90 100% 5 (izvrstan)
B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 79,9% 3 (dobar)
D = 60 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 59,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- GAIDOSCH, U., MLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber
Verlag, 2010.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschftskommunikation, Screiben
und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.
- KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
bungen. Mnchen: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)
- Struni materijali i aktualni tekstovi iz njemakih tiskovina i s
interneta.
Dopunska - DREYER-SCHMITT, Lehr-und bungsbuch der deutschen
-
literatura: Grammatik, Mnchen: Hueber Verlag, 2007.
- JAKI HURM, Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska knjiga,
Zagreb, 2004.
- JAKI HURM, Njemako-hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb,
2004.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemakoj, Austriji i
vicarskoj.
Kratki opis: Upoznavanje s metodama uenja stranog jezika. Utvrivanje
studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izraavanje
miljenja i iskustava na njemakom jeziku. Ponavljanje osnova njemake
gramatike.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.
II. Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.
Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i voenje
razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.
III. Naslov: Moj dan i moj radni tjedan
Kratki opis: Razumijevanje i voenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih
osoba. Dijalozi iz svakodnevice.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
IV. Naslov: 1. zadaa (15 minuta); Gradovi i pokrajine Njemake
Kratki opis: Njemaka: povijest, geografija, politiki sustav, dravni simboli.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
V. Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i vicarske
Kratki opis: Austrija i vicarska: povijest, geografija, politiki sustav, dravni
simboli.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
VI. Naslov: ovjek i drutvo
Kratki opis: ovjek i drutvo. Izraavanje elja, davanje savjeta, prihvaanje i
odbijanje prijedloga.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
VII. Naslov: 2. zadaa (15 minuta); itanje i razgovor na zadanu temu
Kratki opis: Pismena zadaa iz do sada obraenog gradiva.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
VIII. Naslov: Poslovna komunikacija
Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan za
pisane i elektronske medije, usmenu i pismenu komunikaciju.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
IX. Naslov: Moj grad i drava
Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i drave.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
-
X. Naslov: 3. zadaa (25 minuta); Europska unija
Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
XI. Naslov: Umjetnost zemalja njemakog govornog podruja
Kratki opis: Vanije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemakog
govornog podruja.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
XII. Naslov: Rad na tekstu, pismeno izraavanje
Kratki opis: Razumijevanje itanja i pismeno izraavanje na razini A2/B1.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
XIII. Naslov: Razumijevanje sluanja i usmeno izraavanje
Kratki opis: Razumijevanje sluanja i usmeno izraavanje na razini A2/B1.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
XIV. Naslov: 4. zadaa (20 minuta): Ljudi u Njemakoj (Austriji i vicarskoj)
Kratki opis: Zemlja s puno lica, specijaliteti, obitelj, kolstvo.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit
Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja; predispit.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naziv kolegija Latinski jezik 2 Kod
kolegija
FFLAB206
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveuilini studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
6
Semestar
2.
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
30+30+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: poloen
kolegij
Latinski
jezik 1
Usporedni
uvjeti:
-
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i
rimske knjievnosti
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostoji, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Temeljito poznavanje glagolskog sustava latinskog jezika.
Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaenje na latinskom
tekstu. Poveanje kapaciteta i kvalitete prevoenja s latinskog na
hrvatski jezik. Stvaranje temelja za sloenije analize sintaktikih i
stilskih struktura na viim godinama studija.
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Student e moi:
- napraviti morfoloku analizu rijei,
- analizirati i pojasniti konjugacijski sustav latinskog jezika,
-
- prepoznati, tvoriti i koristiti glagolske oblike (vremena, naine,
imena),
- samostalno prevoditi laki tekst na latinskom jeziku,
- definirati verba anomala,
- usporediti glagolska imena hrvatskog i latinskog jezika.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Utvrivanje i proirivanje znanja o morfologiji glagola (tvorba
glagolskih oblika, upotreba vremena i naina, osobitosti glagolskih
imena) u latinskom jeziku klasinog perioda, usporedno s radom na
odabranim, manje zahtjevnim tekstovima Cezara i Livija (uvjebavanje
prijevodnih strategija te gramatika analiza teksta s posebnim
naglaskom na gore spomenute gramatike segmente).
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja vjebe seminari samostalni zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadae. - - Pisati kolokvije. - - Polagati pismeni ispit. - - Polagati usmeni ispit.
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
pohaanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski
rad
praktini rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI
(PROCJENA)
UDIO U ECTS-
u
UDIO U OCJENI
Angairanost tijekom
nastave
60 2 Max 10%
Samostalni zadatci i
tjedne zadae
45 1.5 Max 20%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
45 1.5 Max 40%
Zavrni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*
Zavrni usmeni ispit 30 1 Max 30%
Dodatna pojanjenja:
*Student moe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na zavrnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadae studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadraj pismenog dijela ispita (praktina primjena znanja iz
gramatike) te opirnije poznavanje teorije i gramatikih pravila.
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
-
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji (ili zavrni pismeni ispit) ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 85% do 87% = do 8% ocjene
od 88% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 93% = do 24% ocjene
od 94% do 96% = do 32% ocjene
od 97% do 100% = do 40% ocjene
Zavrni usmeni ispit se ocjenjuje na sljedei nain:
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Elementa Latina, kolska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 13.-21., 121.-152.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 78.-148.)
- KNEZOVI, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, kolska knjiga, 2001.,
(str.70.-153.)
Dopunska
literatura:
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- Cezar, De bello Gallico,
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html
-
Kratki opis: Nastavci ind. imperfekta akt. Prezent i imperfekt glagola na io.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
II. Naslov: Futur 1. akt.
Kratki opis: Tvorba i nastavci futura 1. akt.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
III. Naslov: Ind. perfekta akt.
Kratki opis: Tvorba perfektne osnove. Nastavci za ind. perfekta akt.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
IV. Naslov: Ind. pluskvamperfekta akt. I futur 2. akt.
Kratki opis: Tvorba i nastavci ind. pluskvamperfekta akt. i futura 2. akt.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
V. Naslov: Imperativ 1. i 2.
Kratki opis: Tvorba i znaenje imperativa 1. i 2. za sve konjugacije.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
VI. Naslov: Glagol esse i njegove sloenice
Kratki opis: Tvorba oblika glagola esse te tvorba i znaenje njegovih sloenica.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
VII. Naslov: Ind. prezenta pas. Ind. imperfekta i futur 1. pas.
Kratki opis: Tvorba i nastavci prezenta pas., ind. imperfekta i futura 1. pas.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
VIII. Naslov: Ind. perfekta, pluskvamperfekta i futur 2. pas.
Kratki opis: Tvorba participske osnove i njezinih pasivnih vremena.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
IX. Naslov: Konjunktiv prezenta i imperfekta akt.
Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konjunktiva prezenta i imperfekta akt.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
X. Naslov: Konjunktiv perfekta i pluskvamperfekta akt.
Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konjunktiva perfekta i
pluskvamperfekta akt.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
XI. Naslov: Konjunktivni oblici u pasivu
Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konj. prezenta, imperfekta, perfekta i
pluskv.p. pas.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
XII. Naslov: Participi i Infinitivi
Kratki opis: Podjela, tvorba, deklinacija i znaenje participa i infinitiva
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
-
XIII. Naslov: Verba deponentia i semideponentia
Kratki opis: Tvorba vremena i karakteristike deponentnih i semideponentnih
glagola.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
XIV. Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica
Kratki opis: Izuzetci u rodu i deklinacijama.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
XV.
Naslov: Verba anomala
Kratki opis: Nepravilni glagoli u latinskom jeziku.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 2 Kod
kolegija
FFLAB207
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveuilini studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
2.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+0+15
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: poloen
kolegij
Uvod u
studij
latinskog
jezika 1
Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
knjievnosti
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostoji, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje osnovnih injenica i dogaaja iz rimske povijesti.
Prepoznavanje uzrono-posljedinih veza izmeu povijesnih dogaaja i
razvoja rimske kulture i knjievnosti.
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Student e moi:
- utvrditi kronoloki tijek rimske povijesti kao dio tijeka ope svjetske
povijesti,
- utvrditi kronoloki tijek rimske povijesti kao jedinstvene cjeline,
- definirati i analizirati utjecaj rimske povijesti na povijest naeg
naroda.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
Legenda i znanost o Rimu, kljuni dogaaji rimske povijesti, kljune
osobe rimske povijesti, kronologija rimskih careva, pad Zapadnog
-
plana (ukratko): Rimskog Carstva.
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja vjebe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene: -
Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Napisati seminarski rad i izloiti ga.
- Polagati pismeni ispit.
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
pohaanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski
rad
praktini rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angairanosti
tijekom nastave
30 1 Max 10%
Seminarski rad
(pismeni i usmeni)
30 1 Max 30%
Zavrni pismeni ispit 30 1 Max 60%
Dodatna pojanjenja:
Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema
seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.
Seminarski rad student pie pod metorstvom nositelja kolegija, a izlae pred asistentom i
ostalim studentima.
Uspjeno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na zavrni pismeni ispit.
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni vei nedostatci na sadrajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne
pogreke.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje gramatike i pravopisne
pogreke.
15% = Rad je iscrpan, gramatiki i pravopisno toan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
-
3% = Rad je proitan.
6% = Rad je djelomino proitan i nepripremljen.
9% = Rad nije proitan, ali s