opis kolegija (preddiplomski studij)

OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij)

Naziv kolegija Latinski jezik 1 Kod

kolegija

FFLAB101

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski sveuilini studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

6

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

30+30+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

knjievnosti

Vrijeme

odravanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

Asistent Jelena Ostoji, asist.


E-mail adresa i broj telefona [email protected]

Ciljevi kolegija:

Poznavanje pravila klasinog i tradicionalnog izgovora i naglaska.

Poznavanje i praktina primjena osnova fonologije i dijela morfologije

latinskog jezika koji se odnosi na imenice, pridjeve, zamjenice i

brojeve. Sposobnost prevoenja jednostavnih latinskih tekstova.

Ishodi uenja

(ope i specifine

kompetencije):

Student e moi:

- pravilno izgovarati sluei se klasinim i tradicionalnim latinskim

izgovorom,

- razlikovati osnovne gramatike kategorije (imenice, pridjevi,

zamjenice i brojevi),

- primjenjivati gramatika pravila latinskog jezika u obostranom

prevoenju,

- koristiti se lingvistikom terminologijom,

- analizirati osnovne sintagmatske odnose reenica i reeninih

dijelova,

- opisivati odreene dogaaje sluei se osnovnim usvojenim

vokabularom,

- detaljno analizirati promjenjivost rijei i morfologiju.

Sadraj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Latinska morfologija. Gramatike kategorije. Izgovor. Glasovi i

glasovne promjene. Vrste rijei promjenjive i nepromjenjive. Osnove

i nastavci. Deklinacija imenica, pridjeva, zamjenica. Brojevi. Prezent

glagola. Utvrivanje i proirivanje znanja o morfologiji imenica

(tvorba i deklinacija), pridjeva (tvorba, deklinacija i komparacija),

zamjenica (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) te brojeva

(tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) u latinskom jeziku

klasinog perioda, usporedo s radom na odabranim, manje zahtjevnim

tekstovima Cezara i Livija (uvjebavanje prijevodnih strategija te

gramatika analiza teksta s posebnim naglaskom na gore spomenute

gramatike segmente). Uvjebavanje izgovora i naglaska prema

mailto:[email protected]:[email protected]

pravilima o naglasku u latinskom jeziku klasinog razdoblja, kao i

upoznavanje s pravilima tzv. tradicionalnog izgovora.

Nain izvoenja

nastave

(oznaiti masnim

tiskom)

Predavanja vjebe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

Ostalo

Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadae. - - Pisati kolokvije. - - Polagati pismeni ispit. - - Polagati usmeni ispit.

Praenje i

ocjenjivanje

studenta

(oznaiti masnim

tiskom)

pohaanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktini rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera

znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angairanost tijekom

nastave

60 2 Max 10%

Samostalni zadatci i

tjedne zadae

45 1.5 Max 20%

Kolokviji i priprema

za kontinuiranu

provjeru znanja

45 1.5 Max 40%

Zavrni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*

Zavrni usmeni ispit 30 1 Max 30%

Dodatna pojanjenja:

*Student moe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na zavrnom

pismenom ispitu.

Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadae studenata.

Usmeni dio ispita podrazumijeva sadraj pismenog dijela ispita (praktina primjena znanja iz

gramatike) te opirnije poznavanje teorije i gramatikih pravila.

Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene





Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:

manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene






Kolokviji (ili zavrni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedei nain:

manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene






Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:







Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

A = 89 100% 5 (izvrstan)

B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Elementa Latina, kolska

knjiga, Zagreb, 1995. (str. 5.-13., 90.-120.)

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Latinska gramatika, XII.

izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 15.-76.)

- KNEZOVI, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, kolska knjiga, 2001.,

(str. 3.-69.)

Dopunska

literatura:

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

- Cezar, De bello Gallico,

>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html

gramatika

III. Naslov: Druga deklinacija i druga konjugacija

Kratki opis: Nastavci druge deklinacije, nastavci za prezent akt. druge

konjugacije.

Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

gramatika

IV. Naslov: Pridjevi prve i druge deklinacije

Kratki opis: Deklinacija i zavretci pridjeva prve i druge deklinacije.


gramatika

V. Naslov: Suglasnike osnove tree deklinacije i trea konjugacija

Kratki opis: Nastavci tree deklinacije suglasnikih osnova, nastavci za prezent

a. tree konjugacije.


gramatika

VI. Naslov: Osnove na i i etvrta konjugacija

Kratki opis: Nastavci osnova na i tree deklinacije, nastavci za prezent akt.

etvrte konjugacije.


gramatika

VII. Naslov: Pridjevi tree deklinacije

Kratki opis: Deklinacija i zavretci pridjeva tree deklinacije.


gramatika

VIII. Naslov: etvrta deklinacija

Kratki opis: Nastavci etvrte deklinacije.


gramatika

IX. Naslov: Peta deklinacija

Kratki opis: Nastavci pete deklinacije.


gramatika

X. Naslov: Komparacija pridjeva

Kratki opis: Nastavci za tvorbu komparativa i superlativa pridjeva.


gramatika

XI. Naslov: Prilozi

Kratki opis: Tvorba i komparacija priloga.


gramatika

XII. Naslov: Osobna zamjenica i osobna povratna zamjenica

Kratki opis: Deklinacija i upotreba osobnih i osobne povratne zamjenice.


gramatika

XIII. Naslov: Posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica, pokazne zamjenice

Kratki opis: Deklinacija i upotreba posvojnih, povratno-posvojne i pokaznih

zamjenica.


gramatika

XIV. Naslov: Odnosne zamjenice i zamjeniki pridjevi

Kratki opis: Deklinacija i upotreba odnosnih zamjenica i zamjenikih pridjeva.


gramatika

XV. Naslov: Brojevi

Kratki opis: Vrste brojeva, deklinacija i upotreba brojeva.


gramatika

Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 1 Kod

kolegija

FFLAB102

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+0+15


(A)



knjievnosti

Vrijeme

odravanja

nastave:

prema

rasporedu







Ciljevi kolegija:

Upoznavanje osnovnih injenica i uzusa u struci, razvijanje osjeaja za

granice sa srodnim strukama, usvajanje strune terminologije.

Poznavanje specifinosti rimskog podrijetla, rimskog ustava, dravnog

ureenja, obiaja, vjerovanja, mjernih jedinica te svakodnevice.

Poznavanje i primjena latinskih poslovica - selektirano prema strukama

(filozofija, medicina, pravo, ope).

Ishodi uenja

(ope i specifine

kompetencije):

Student e moi:

- prepoznavati osnovne injenice vezane za predmet koji studira

(povijest, srodne discipline, struna terminologija),

- definirati i analizirati sve specifinosti kulture Rimljana,

- definirati cursus honorum,

- argumentirati utjecaj rimske kulture na razvoj europske kulture

openito,

- vrednovati jezinu i kulturnu batinu rimskog naroda,

- opisivati osnovne karakteristike rimske civilizacije,

- razlikovati konkretne graevine na Forumu.

Sadraj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Povijest struke, srodne discipline, ue discipline latinskog jezika,

indoeuropski jezici, kultura Rimljana. Magistrature. Rimski bogovi.

Vojska.


Nain izvoenja

nastave

(oznaiti masnim

tiskom)

predavanja vjebe seminari samostalni

zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Napisati seminarski rad i izloiti ga. - - Polagati pismeni ispit.

Praenje i

ocjenjivanje

studenta

(oznaiti masnim

tiskom)

pohaanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktini rad

usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana

provjera znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA


Angairanosti

tijekom nastave

30 1 Max 10%

Seminarski rad

(pismeni i usmeni)

30 1 Max 30%

Zavrni pismeni ispit 30 1 Max 60%

Dodatna pojanjenja:

Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema

seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.

Seminarski rad student pie pod metorstvom nositelja kolegija, a izlae pred asistentom i

ostalim studentima.

Uspjeno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na zavrni pismeni ispit.








Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni vei nedostatci na sadrajnom planu.

9% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne

pogreke.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje gramatike i pravopisne

pogreke.

15% = Rad je iscrpan, gramatiki i pravopisno toan.

Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

3% = Rad je proitan.

6% = Rad je djelomino proitan i nepripremljen.

9% = Rad nije proitan, ali su uoeni vei nedostatci u usmenom izlaganju.

12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoene manje pravogovorne pogreke.

15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:








A = 89 100% 5 (izvrstan)

B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.

Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (Dio o rimskim starinama: str. 105.-

186.)

- REPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska

vlada, Zagreb, 1900. (203. str.)

Dopunska

literatura:

- HORNBLOWER, Simon; SPAWFORTH, Antony i EIDINOW,

Esther (ur.), The Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford

University Press, Oxford, 2012.

- IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der

Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,

Berlin, 1954.

- KROLL, W., Geschichte der klassichen Philologie, Berlin und

Leipzig, W. de Gruyter et co., Berlin, 1919.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama, pisanje i

izlaganje seminarskog rada, studiranje zadane literature te polaganje

ispita. Pohaanje nastave te pisanje i obrana seminarskog rada su

obvezni. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Podrijetlo rimskog naroda

Kratki opis: Podjela i karakteristike italskih plemena. Mjesto u indoeuropskoj

skupini naroda.

Literatura:

- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina

II. Naslov: Povijest rimskog ustava

Kratki opis: Pregled povijesti rimskog ustava: kraljevstvo, republika, carstvo.

Literatura:


III. Naslov: Struktura rimskog ustava

Kratki opis: Podjela graana na stalee s opisom njihovih prava i dunosti.

Literatura:


IV. Naslov: Narodne skuptine

https://archive.org/search.php?query=publisher%3A%22Berlin+und+Leipzig%2C+W.+de+Gruyter+et+co.%22https://archive.org/search.php?query=publisher%3A%22Berlin+und+Leipzig%2C+W.+de+Gruyter+et+co.%22

Kratki opis: Podjela, karakteristike i znaenje pojedinih narodnih skuptina.

Literatura:


V. Naslov: Senat

Kratki opis: Karakteristike, znaenje i ovlasti senata kroz rimsku povijest.

Literatura:


VI. Naslov: Magistratura

Kratki opis: Pojam, znaenje i podjela magistratura prema razliitim

kriterijima.

Literatura:


VII. Naslov: Redovite magistrature

Kratki opis: Karakteristike konzula, pretora, cenzora, pukih tribuna, edila i

kvestora.

Literatura:


VIII. Naslov: Izvanredne magistrature

Kratki opis: Karakteristike diktatora, interrexa, gradskog prefekta.

Literatura:


IX. Naslov: Uprava Italije i provincija

Kratki opis: Karakteristike i znaajke gradskih opina i provincija.

Literatura:


X. Naslov: Sudstvo i financije

Kratki opis: Povijesni razvoj i struktura sustava sudstva i rimskih financija.

Literatura:

- REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina

XI. Naslov: Ratne starine

Kratki opis: Sastav vojske, vojne reforme, vojni inovi, oruje i oprema, naini

borbe.

Literatura:


XII. Naslov: Privatne starine

Kratki opis: Opis rimske kue, rimska odjea, sklapanje braka, svakodnevica,

pokopi.

Literatura:


XIII. Naslov: Novci, mjere i dioba vremena

Kratki opis: Sustav rimskih mjera za koliinu i vrijeme. Opis rimskog

kalendara.

Literatura:


XIV. Naslov: Vjerske starine

Kratki opis: Rimski bogovi. Sveeniki redovi. Bogosluni obredi.

Literatura:


XV. Naslov: Robovi

Kratki opis: Poloaj rimskih robova. Ustanci robova. Gladijatorske igre.

Literatura:


Naziv kolegija Osnove grkog jezika 1 Kod

kolegija

FFLAB103

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+15+0

Status kolegija: izborni

(B1)



knjievnosti i Arheologije

Vrijeme

odravanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubea, doc.



Asistent

Kontakt sati/konzultacije:

E-mail adresa i broj telefona

Ciljevi kolegija:

Poznavanje alfabeta. Poznavanje i praktina primjena osnova

starogrke gramatike i sposobnost sluenja rjenikom grkog jezika i

prevoenja jednostavnih grkih tekstova.

Ishodi uenja

(ope i specifine

kompetencije):

Student e moi:

- definirati osnovnu gramatiku strukturu grkog jezika,

- sluiti se alfabetom,

- analizirati deklinacijski sustav grkog jezika (imenice i pridjevi prvi

dio),

- usporediti karakteristike i univerzalije grkog i latinskog gramatikog

sustava,

- nastaviti samostalno uenje grkog jezika.

Sadraj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Starogrka morfologija. Gramatike kategorije. Izgovor. Glasovi i

glasovne promjene. Vrste rijei promjenjive i nepromjenjive. Osnove

i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.

Nain izvoenja

nastave

(oznaiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene:

Kolegij je prilagoen poetnicima, bez ikakvog predznanja iz grkog

jezika te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne iskljuivo na

koliini prijeenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje

samostalno uenje grkog jezika, prema svojim sklonostima,

mogunostima i potrebama.

mailto:[email protected]

Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadae. - - Polagati usmeni ispit.

Praenje i

ocjenjivanje

studenta

(oznaiti masnim

tiskom)

pohaanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera

znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA


Angairanosti

tijekom nastave

30 1 Max 10%

Samostani zadatci,

tjedne zadae i

priprema za

predavanja

30 1 Max 20%


Dodatna pojanjenja:

Zavrni ispit je predvien samo kao usmeni, zbog specifinosti kolegija te potrebe da student

pokae svoje znanje izgovora i naglaska grkog jezika, pored znanja iz gramatike predviene

kolegijem.


Potie se samostalni rad studenata te prevoenje lakih tekstova.















Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:








A = 89 100% 5 (izvrstan)

B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- MUSI, August, Gramatika grkoga jezika, kolska knjiga, Zagreb,

1961. (str. 1.-45.)

- SABADO, D., SIRONI, M., ZMAJLOVI, Z., Grka vjebenica,

kolska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 3.-9., 71.-81.)

Dopunska

literatura:

Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vjebama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohaanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati.



Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Grki jezik i njegova narjeja

Kratki opis: Podjela i karakteristike grkih narjeja.

Literatura:

- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

Gramatika grkoga jezika

II. Naslov: Grki alfabet

Kratki opis: Karakteristike alfabeta. Izgovor. Pismo. Glasovni znaci.

Literatura:



III. Naslov: Naglasni sustav - 1. dio

Kratki opis: Nazivi i podjela naglasaka u grkom jeziku.

Literatura:



IV. Naslov: Naglasni sustav - 2. dio

Kratki opis: Karakteristike i pravila naglaavanja u grkom jeziku.

Literatura:



V. Naslov: Prezent akt.

Kratki opis: Nastavci za prezent akt.

Literatura:



VI. Naslov: A-deklinacija - 1. dio

Kratki opis: Imenice enskog roda na purum.

Literatura:



VII. Naslov: A-deklinacija - 2. dio

Kratki opis: Imenice enskog roda na .

Literatura:



VIII. Naslov: A-deklinacija - 3. dio

Kratki opis: Imenice enskog roda na purum i impurum.

Literatura:



IX. Naslov: A-deklinacija - 4. dio

Kratki opis: Imenice mukog roda na .

Literatura:



X. Naslov: A-deklinacija - 5. dio

Kratki opis: Imenice mukog roda na .

Literatura:



XI. Naslov: Stegnuta A-deklinacija

Kratki opis: Nastavci stegnute a-deklinacije.

Literatura:



XII. Naslov: O-deklinacija - 1. dio

Kratki opis: Nastavci imenica mukog roda O-deklinacije.

Literatura:



XIII. Naslov: O-deklinacija - 2. dio

Kratki opis: Nastavci imenica enskog roda O-deklinacije.

Literatura:



XIV. Naslov: O-deklinacija - 3. dio

Kratki opis: Nastavci imenica srednjeg roda O-deklinacije.

Literatura:



XV. Naslov: Pridjevi A i O-deklinacije

Kratki opis: Nastavci i dekliniranje pridjeva A i O-deklinacije.

Literatura:



Naziv kolegija Filozofija jezika Kod

kolegija

FFFIB519

Studijski program

Ciklus

Preddiplomski studij Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda:

3 Semestar 1./5. Broj sati

po

semestru

(p+s+v)

30+0+0


(B1)


Pristup kolegiju: studenti Filozofije i Latinskog

jezika i rimske knjievnosti

Vrijeme

odravanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Musi, izv. prof.


E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036/355-424

Ciljevi kolegija:

Upoznati poglede na ustroj i funkcije jezika iz triju perspektiva

znanstvene (strukturalna i generativna lingvistika), analitike i

refleksivne ili spekulativne.

Ishodi uenja

(ope i specifine

kompetencije):

Razumijevanje razlika i srodnosti navedenih pristupa te povezanost

znanstvenih pristupa s estetikom problematikom, ukorijenjenost

analitikog pristupa u logikoj problematici te mogue premoivanje

analitikog i refleksivno-spekulativnog pristupa u hermeneutici.

Sadraj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

- Rijei i znaenja kod Platona i Aristotela.

- Strukturalna teorija jezika F. De Saussure i sljedbenici.

- Koritenje strukturalnog pristupa jeziku u razliitim antropolokim

teorijama.

- Generativno-transformacijska teorija jezika N.A. Chomskog razvoj,

polemika s behavioristikom teorijom i humanistika kritika amerike

politike.

- G. Frege problemi zasnivanja matematike i njihovi filozofijski

refleksi.

- L. Wittgenstein radikalizacija i kritika Fregeove i Russellove

batine.

- J.L. Austin, J.R.Searle, H.P. Grice i teorija govornih ina.

- Grananje analitikih pristupa jeziku (Quine, Kripke, Dummett,

Davidson).

- Spekulativni (refleksivni) pogledi na jezik a) Gramatika Port

Royala, Leibniz, b) J.G. Hamann, J.G. Herder i W. Von Humboldt.

- Nietzsche, Jaspers i Cassirer o jeziku.

- Ameriki 'humboldtovci' i teorija jezine relativnosti.

- Heideggerovo transcendentalno miljenje jezika.

Nain izvoenja

nastave

(oznaiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Napisati seminarski rad i izloiti ga. - Usmeni ispit.

Praenje i

ocjenjivanje

studenta

(oznaiti masnim

pohaanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja

esej


tiskom)


OBVEZE

STUDENTA


Pohaanje i aktivno

sudjelovanje na

nastavi

30 1 Max 20%

Samostalni zadatci 15 0,5 Max 20%

Zavrni ispit (usmeni) 45 1.5 Min 60%

Dodatna pojanjenja:

Prisutnost na predavanju bodovat e se na sljedei nain







Zavrni ispit (usmeni) se ocjenjuje ovako:







Obvezna literatura:

- MARTINICH, A. P. (ed.), The Philosophy of Language, Oxford

University Press, New York, 1996, str. 85.-292.

- OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), Mostar, 2011., str. 1.-117.

Dopunska

literatura:

- AUSTIN, J. L., How to Do Things with Words, Oxford University

Press, Oxford, 1962.

- CASSIRER, E., Prilozi filozofiji jezika, Matica hrvatska, Zagreb,

2000.

- OMSKI, N. A., Gramatika i um, Nolit, Beograd, 1972.

- DAVIDSON, D., Istraivanja o istini i interpretaciji, Demetra,

Zagreb, 2000.

- DE SAUSSURE, F., Teaj ope lingvistike, Institut za hrvatski jezik i

jezikoslovlje, Zagreb, 2000.

- DEVITT, M. i STERELNY, K., Jezik i stvarnost, Matica hrvatska,

Zagreb, 2002.

- ECO, U., Semiotics and the Philosophy of Language, Indiana

University Press, Bloomington, 1986.

- FREGE, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.

- GADAMER, H. G., itanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

- HALE, B. i WRIGHT, C. (ur.), A Companion to the Philosophy of

Language, Blackwell Publishers, Oxford, 1999.

- HEIDEGGER, M., Kraj filozofije i zadaa miljenja, Naprijed,

Zagreb, 1996.

- HERDER, J. G., Rasprava o podrijetlu jezika, Demetra, Zagreb,

2005.

- KRIPKE, S., Imenovanje i nunost, Kruzak, Zagreb, 1997.

- LAKOFF, G., i JOHNSON, M., Metaphors we live by, University of

Chicago Press, Chicago, 2003.

- MACAN, I., Wittgensteinova teorija znaenja, Hrvatsko filozofsko

drutvo, Zagreb, 1996.

- MIEVI, N., Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.

- QUINE, W. V. O., Rije i predmet, Kruzak, Zagreb, 1999.

- VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku, Dnevnik, Novi

Sad, 1988.

- VUKOVI, A., Dimenzija sluanja u Bitku i vremenu Martina

Heideggera, Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb, 1993.

- WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraivanja, Nakladni zavod

Globus, Zagreb, 1998.

- WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus, Veselin

Maslea, Sarajevo,1987.

Dodatne

informacije o

kolegiju



Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno razmatranje

Kratki opis: to zapravo znai jezini obrat ('linguistic turn')?

Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta)

II. Naslov: Platon o imenima

Kratki opis: Dvojbe glede konvencionnalnih i prirodnih crta jezika.


III. Naslov: Od imena prema znaku

Kratki opis: Aristotel, stoici i Augustin otvaraju sustavna pitanja jezinih

elemenata.

Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), ECO, U., Semiotics and the

Philosophy of Language

IV. Naslov: Jezikoslovna znanost i filozofija jezika

Kratki opis: Strukturalna lingvistika vaan je izvor za filozofsku antropologiju.

Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), DE SAUSSUSRE, F., Teaj

ope lingvistike

V. Naslov: Generativna lingvistika i pitanja uma

Kratki opis: N. A. Chomsky otvorio je brojna pitanja svojim poimanjem naravi

jezika.

Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), OMSKI, N. A, Gramatika

i um

VI. Naslov: Problemi utemeljenja matematike - izazov filozofiji jezika

Kratki opis: G. Frege je iz matematike logike organski uao u filozofiju

jezika.

Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language; FREGE, G.

Osnove aritmetike i drugi spisi

VII. Naslov: Rana filozofija Wittgensteina

Kratki opis: Wittgenstein pod utjcajem Fregea i Russella razvija svoju

monosemiku filozofiju.

Literatura: WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus

VIII. Naslov: Wittgeinsteinova kasnija filozofija jezika

Kratki opis: Jezik se sagledava u okviru ivotnih oblika.

Literatura: WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraivanja; MARTINICH,

A.P. (ur.), The Philosophy of Language

IX. Naslov: Govorni ini - govorne radnje

Kratki opis: J. L. Austin odupire se svoenju jezine stvarnosti na znanstvene

iskaze.

Literatura: AUSTIN, J.L., How to Do things with Words; MARTINICH, A.P.

(ur.), The Philosophy of Language

X. Naslov: Intencija i konvencija u govornim radnjama

Kratki opis: J. R. Searle i H. P. Grice ukazuju na sustavne aspekte govornih

radnji.

Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language

XI. Naslov: Znaenje i istina

Kratki opis: Na tragu Fregeovih pitanja, pitanje istine ima iznimno znaajnu

ulogu.

Literatura: HALE, B., WRIGHT, C., A Companion to the Philosophy of

Language

XII. Naslov: Jezik i komunikacija

Kratki opis: W. Von Humboldt stvorio je dragocjenu vezu izmeu znanosti i

filozofije jezika.

Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; OLJI, A.,

Filozofija jezika (skripta)

XIII. Naslov: Jezik i izraz

Kratki opis: Osoba, narod i ovjeanstvo u filozofiji jezika W. Von

Humboldta.

Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; OLJI, A.,

Filozofija jezika (skripta)

XIV. Naslov: Jezik i politika

Kratki opis: ifre i maske politikoga govora.


XV. Naslov: Metaforinost u jeziku

Kratki opis: Metaforinost je bitno obiljeje jezika, osobito religijskoga

govora.

Literatura: LAKOFF, G. & JOHNSON, M., Metaphors we live by;

MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language

Naziv kolegija Uvod u latinsku filologiju Kod

kolegija

FFLAB104

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+s+v)

15+0+15

Status kolegija: izborni Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

(B2)

Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija

FF-a

Vrijeme

odravanja

nastave:

prema

rasporedu







Ciljevi kolegija:

Kolegij daje uvid u klasinu, a time i latinsku filologiju, definirajui je

kao humanistiku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova prouava

najrazliitije vidove rimskog (a djelomino i grkog) svijeta u antici.

Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvistikim, povijesnim i

knjievno-teorijskim pojmovima, a zatim se razliiti aspekti rimske

civilizacije (jezik, umjetnost, knjievnost, filozofija, povijest, itd.)

obrauju na sauvanim (preteno knjievnim) tekstovima. anrovski

pristup tekstovima omoguava pregledni uvid u osnovne autore i djela

s kojima e se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga

upoznaje i s razliitim disciplinama na kojima se filologija temelji.

Ishodi uenja

(ope i specifine

kompetencije):

Student e se upoznati s razliitim anrovima antikog, prvenstveno

rimskog svijeta.

Nakon polaganja ispita student e:

- znati ime se bavi filologija kao i koje su specifinosti latinske

filologije,

- moi prepoznati osnovne knjievne anrove prema formi i sadraju i

nabrojati njihove osnovne karakteristike,

- nabrojati glavne predstavnike knjievnih anrova i njihova djela,

- smjestiti autore u drutveno-povijesni kontekst.

Sadraj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Klasifikacija knjievnosti. Specifinosti latinske filologije. anrovska

podjela.

Nain izvoenja

nastave

(oznaiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Polagati pismeni ispit.

Praenje i

ocjenjivanje

studenta

(oznaiti masnim

tiskom)

pohaanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA


Angairanosti 30 1 10%


tijekom nastave


tjedne zadae

15 0.5 20%

Zavrni ispit 15 0.5 70%

Dodatna pojanjenja:

















od 51% do 60% = do 14%ocjene






A = 89 100% 5 (izvrstan)

B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- VRATOVI, V., Rimska knjievnost u: Povijest svjetske

knjievnosti 2 (ur. V. Vratovi), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)

- materijali podijeljeni na satovima kolegija

Dopunska

literatura:

- BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjievne teorije i kulturne

teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)

- Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest

Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i

Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)

- Leksikon antikih autora (ur. D. kiljan), Matica hrvatska, Zagreb,

1996. (odabrani autori)

- Leksikon antikih termina (ur. D. kiljan), Antibarbarus, Zagreb,

2003. (odabrani termini)

- MATASOVI, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika

latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

- MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,

Zagreb, 2002.

- Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,

Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi

povijesni pregled za to razdoblje)

- SOLAR, Milivoj, Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

- ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antikih mitova,

ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitoloki prirunik)

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vjebama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohaanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je prethodno iz

svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga

je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju bodova.



Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: to je filologija? Znaenje latinskog jezika.

Kratki opis: Specifinosti latinske filologije.

Literatura: Leksikon antikih termina; SOLAR, Teorija knjievnosti

II. Naslov: Izvori za prouavanje povijesti latinskog jezika

Kratki opis: Zato i kako prouavamo povijest latinskog jezika?

Literatura: MUSI, Nacrt grkih i rimskih starina

III. Naslov: Usporedna kronologija povijest i knjievnost

Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Literatura: Leksikon antikih pisaca

IV. Naslov: Klasifikacija knjievnosti problemi

Kratki opis: Zadatci i naela, pojam knjievne vrste, problem terminologije i

knjievnih rodova.

Literatura: SOLAR, Teorija knjievnosti

V. Naslov: Citati i anrovi

Kratki opis: Literarna topografija.

Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

VI. Naslov: Poetci epike

Kratki opis: Mitoloka epika / Ovidije / Mitologija.


VII. Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesnitva

Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba Pax Augusta.


VIII. Naslov: Razvoj tragedije i komedije

Kratki opis: Rimsko kazalite / Plaut i Terencije.


IX. Naslov: Rimska lirika

Kratki opis: Terminologija i predstavnici.


X. Naslov: Antiki roman

Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.


XI. Naslov: Retorika

Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.


XII. Naslov: Rimska historiografija

Kratki opis: Predstavnici


XIII. Naslov: Marcijal i epigram

Kratki opis: Fenomen kominog i smijenog.


XIV. Naslov: Treba li nam jo filologija?

Kratki opis: Svrhovitost filologije


XV. Naslov: Ponavljanje

Kratki opis: Priprema za zavrni ispit


Naziv kolegija

Grka kultura i civilizacija

Kod

kolegija

FFLAB105

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2 Semestar 1. Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B2)



knjievnosti i Povijesti

Vrijeme

odravanja

nastave:

prema

rasporedu




Asistent -

Kontakt sati/konzultacije: -

E-mail adresa i broj telefona -

Ciljevi kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima grke kulture od mikenskog

do helenistikog razdoblja. Cilj je osvijestiti grko nasljee i naglasiti

koliko su Grci pridonijeli europskoj kulturi.

Ishodi uenja

(ope i specifine

kompetencije):

Nakon poloenog kolegija studenti e moi:

- iznijeti pregled grke povijesti,

- iznijeti pregled grke filozofije,

- iznijeti pregled grke knjievnosti,

- analizirati grke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u knjievnosti,

religiji, umjetnosti i filozofiji,

- usporeivati ivot Rimljana i Grka,

- razlikovati reference na grku kulturu i grke autore kojih u rimskoj

knjievnosti ima u izobilju,

- opisati ostatke grke kulture naene na podruju Hrvatske, gdje se

isprepliu s rimskim.

Sadraj

silabusa/izvedbenog

Kolegij obuhvaa razdoblja grke povijesti, zemljopisni sadraj Grke,

glavne odlike mikenske kulture. Studenti se upoznaju s grkim stilom


plana (ukratko):

odijevanja, uvjetima ivota jednog Grka, s grkom religijom, grkim

bogovima i svetkovinama. Pregled grke filozofije. Posebna pozornost

dat e se pregledu grke knjievnosti od Homera do helenistikog

doba, obrazovanju u antikoj Grkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,

ekonomije i kolonizacije.

Nain izvoenja

nastave

(oznaiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene:

Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Polagati pismeni ispit.

Praenje i

ocjenjivanje

studenta

(oznaiti masnim

tiskom)

pohaanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA


Angairanost u

nastavi

30 1 Max 10%


priprema za

predavanje

15 0.5 Max 20%

Zavrni ispit 15 0.5 Min 70%








Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedei nain:

manje od 50% rijeenih zadataka = 0% ocjene














A = 89 100% 5 (izvrstan)

B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- - KALIN, Boris, Povijest filozofije, kolska knjiga, Zagreb, 1996. (str. 76.-111.)

- - LISIAR, Petar, Grci i Rimljani, kolska knjiga, Zagreb, 1971. (str. 58.-87., 135.-144., 188.-199.)

- - MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002. (dio o Grkoj, str. 60.-95.)

- - EPI, Milan, Pregled grke knjievnosti - od najstarijeg vremena do konca drugog stoljea poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-

Dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1908. (87 str.)

Dopunska

literatura:

- - LESKY, Albi, Povijest grke knjievnosti, Golden marketing, Zagreb 2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i

Apoloniju: 685.-719.)

- - BOARDMAN, J., GRIFFIN J., MURRAY, O., The Oxford History of Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press, Oxford,

New York, 1988.

- - DURANDO, Furio, Drevna Grka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999. - - FLACELIRE, Robert, Grka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb.

1979.

- - FRIEDEL, Egon, Povijest grke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001. - JURI, Ante, Grka: od mitova do antikih spomenika, Andromeda,

Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: Zemljopisni prikaz Grke: 11.-

20.; od Egejske kulture do Rimskog razdoblja, 24.-51.; Povijest,

54.-66.; Drama, 121.-126.; Kreta i Mikena, 139.-152., 172.-204.;

Atena, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; Delfi, 324.-358.;

Epidaur, 372.-387.; Korint, 397.-413.; Olimpija, 424.-453.;

Sparta i Sounion, 468.-483.)

- - SIRONI, Milivoj, Rasprave o helenskoj knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.

- - STRUVE, V.V., KALISTOV, D. P., Stara Grka, Veselin Maslea, Sarajevo, 1969.

Dodatne

informacije o

kolegiju

Pohaanje nastave:

Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije

potrebno opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je

prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova

(ukupno 20%), stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju

bodova.



Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Izvori neolitsko i rano bronano doba

Kratki opis: Razdoblja grke povijesti, njezin zemljopisni poloaj, glavni centri.

Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani

II. Naslov: Egeida u drugom tisuljeu

Kratki opis: Kreta u doba minojskih palaa, Helada, dorska seoba i razmjetaj

Grka.


III. Naslov: Razvitak drutva u grkom polisu

Kratki opis: to odreuje polis i razlike izmeu polisa


IV. Naslov: Grko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi

Kratki opis: Kratki prikaz grko-perzijskih i peloponeskih ratova


V. Naslov: Makedonija

Kratki opis: Filip II. Aleksandar Veliki. Helenistike drave i kultura.


VI. Naslov: Grka mitologija

Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih boanstava s njihovim obiljejima

Literatura: MUSI, Nacrt grkih i rimskih starina

VII. Naslov: Kozmoloko razdoblje grke filozofije

Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska kola. Heraklit. Atomisti.

Literatura: KALIN, Povijest filozofije

VIII. Naslov: Antropoloko razdoblje grke filozofije

Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kinika kola.


IX. Naslov: Ontoloko razdoblje grke filozofije

Kratki opis: Platon i Aristotel.


X. Naslov: Demosten

Kratki opis: Demostenov ivot.

Literatura: EPI, Pregled grke knjievnosti

XI. Naslov: Prva perioda grke knjievnosti

Kratki opis: Grki jezik i poetci epskog i lirskog pjesnitva.

Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke

knjievnosti

XII. Naslov: Druga perioda grke knjievnosti - epsko pjesnitvo

Kratki opis: Heroiki ep - Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktiki ep.


knjievnosti

XIII. Naslov: Druga perioda grke knjievnosti - lirsko pjesnitvo

Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.


knjievnosti

XIV. Naslov: Trea perioda grke knjievnosti

Kratki opis: Trajanje i ope karakteristike. Razvitak tragedije. Komedija. Proza.


knjievnosti

XV. Naslov: etvrta perioda grke knjievnosti

Kratki opis: Ope karakteristike i dioba. Aleksandrijsko doba. Rimsko doba.


knjievnosti

Naziv kolegija Engleski jezik 1

Kod

kolegija

FFZA

B101

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2 Semestar 1. Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+15+0


(D)


Pristup kolegiju: studenti 1. godine nastavnikih

studija koji ne studiraju Engleski

jezik i knjievnost

Vrijeme

odravanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Ivona etka ili, doc.



Asistent -

Kontakt sati/konzultacije: -

E-mail adresa i broj telefona -

Ciljevi kolegija:

Ciljevi navedenog kolegija su:

- osposobiti studente za samostalno praenje i razumijevanje pisanog i

govornog engleskog jezika,

- pouiti studente pravilnom koritenju gramatikih konstrukcija

engleskog jezika,

- potaknuti studente na samostalno istraivanje i obogaivanje rjenika

itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova na engleskom i

hrvatskom jeziku vezanim za struku.

Ishodi uenja

(ope i specifine

kompetencije):

Nakon odsluanog kolegija, studenti e moi/znati:

- prepoznati i pravilno koristiti odreene gramatike konstrukcije

engleskog jezika,

- samostalno itati i prevoditi razliite strune tekstove na engleskom

jeziku,

- pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,

zahtjev, prijava na natjeaj, prijava na posao, itd),

- obogatiti rjenik itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova.

Sadraj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Gramatike vjebe u kombinaciji s vjebama itanja i prevoenja

tekstova izvan struke kao i strunih tekstova. Predavanja se kombiniraju s

komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje

u raspravama i grupnom radu. Koritenje audio/video/web-materijala.

Nain izvoenja

nastave

(oznaiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene:

Studentske obveze - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Napisati seminarski rad i izloiti ga. - Pisati domae zadae.


- Pisati kolokvije. - Pisati test.

Praenje i

ocjenjivanje

studenta

(oznaiti masnim

tiskom)

pohaanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktini rad


kontinuirana

provjera znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA


Angairanost u

nastavi, aktivnost i

priprema za

predavanja

30 1 20%

Kolokviji (2) ili

zavrni pismeni ispit

30 1 80%

Dodatna pojanjenja:


Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u

nastavi. Za ovu komponentu studenti e dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju

osvojenih bodova.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)







Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain








A = 89 100% 5 (izvrstan)

B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's

book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 6.-67.)

- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,

Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 8.-61.)

Dopunska

literatura:

-

Dodatne

informacije o

kolegiju

Pohaanje nastave:

Studenti moraju pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom

procesu. Toleriraju se 3 izostanka.



Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Simple present tense, text: An identity card o fan English language

Kratki opis: Obino sadanje vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta

Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

and Workbook

II. Naslov: Present continuous tense, Simple present tense vs. Present continuous

tense

Kratki opis: Sadanje trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta.


and Workbook

III. Naslov: Simple past tense, text: Povratak u kolske klupe

Kratki opis: Prolo zavreno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta


and Workbook

IV. Naslov: Past continuous tense, Simple past tense vs. Past continuous tense

Kratki opis: Prolo trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta


and Workbook

V. Naslov: Present perfect tense; text: Tea

Kratki opis: Perfekt sadanji, tvorba, uporaba, prijevod teksta


and Workbook

VI. Naslov: Present perfect continuous tense, Present perfect tense vs. Present

perfect continuous tense, Simple past tense vs. Present perfect tense

Kratki opis: Perfekt sadanji, Perfekt sadanji trajni, tvorba, uporaba,

usporedba


and Workbook

VII. Naslov: Past perfect tense; text: Britanski i ameriki engleski

Kratki opis: Pluskvamperfekt, tvorba, uporaba, prijevod teksta


and Workbook

VIII. Naslov: Past perfect continuous tense; Past perfect tense vs. Past perfect

continuous tense; Simple past tense vs. Past perfect tense

Kratki opis: Pluskvam perfekt, Pluskvamperfeklt trajni, tvorba, uporaba,

usporedba


and Workbook

IX. Naslov: Simple future tense; Going to future form; Simple present tense and

Present continuous tense for the future; text: Bristol

Kratki opis: Obino budue vrijeme, Going to oblik, Obino sdanje vrijeme i

''Sadanje trajno vrijeme'' za budunost, tvorba, uporaba, usporedba, prijevod

teksta


and Workbook

X. Naslov: Prvi kolokvij

Kratki opis: Provjera znanja


and Workbook

XI. Naslov: Future continuous tense; Future perfect tense; text: Thanksgiving day

Kratki opis: Budue trajno vrijeme, Budue zavreno vrijeme, tvorba, uporaba,

usporedba, prijevod teksta


and Workbook

XII. Naslov: Conditional sentences: zero type, first type; writing exercise: formal

vs. Informal letter

Kratki opis: Pogodbene reenice: Nulti & Prvi tip, vjebe pisanja: formalno i

neformalno pismo


and Workbook

XIII. Naslov: Conditional sentences: second type, third type; writing exercise: a

description

Kratki opis: Pogodbene reenice: Drugi i Trei tip, vjeba pisanja: Opisivanje


and Workbook

XIV. Naslov: Making questions: Yes/No questions; Wh-questions

Kratki opis: Postavljanje pitanja: Da/Ne pitanja, Pitanja sa WH-rijeima


and Workbook

XV. Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions

Kratki opis: Ponavljanje: gl.vremena, pogodbene reenice, pitanja


and Workbook

Naziv kolegija Njemaki jezik 1 Kod

kolegija FFZAB102

Studijski program

Ciklus Preddiplomski sveuilini studij

Godina

studija I.

ECTS vrijednost

boda:

2

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

0+30+0


(D) Preduvjeti:

student

ima

predznanje

njemakog

jezika na

razini

A1/A2

ZEROJ-a

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju:

studenti 1. semestra

dvopredmetnih studija koji imaju

predznanje njemakog jezika, a ne

Vrijeme

odravanja

nastave:

prema

rasporedu

studiraju Njemaki jezik i

knjievnost

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marini, izv. prof.



Asistent Magdalena Ramljak, v.asist.



Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je produbljivanje znanja steenog u dosadanjem

obrazovanju s naglaskom na sve etiri jezine vjetine: itanje, pisanje,

prianje i sluanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i

interpretaciju tekstova koji se bave temama iz njihove svakodnevice,

ali i tekstovima koji obrauju tematiku njihovog studija.

Ishodi uenja

(ope i specifine

kompetencije):

Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema

Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se

studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama

njemakog govornog podruja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti

informacije o poznatim i uobiajenim stvarima (o sebi, obitelji, studiju,

hobiju, poslu i sl.).

Spoznaje o nainu ivota i kulturnim prilikama u zemljama njemakog

govornog podruja.

Sadraj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Ponavljanje i dodatno uvjebavanje osnovnih gramatikih struktura u

njemakom jeziku; ponavljanje osnovnog (ve usvojenog) vokabulara;

razvijanje komunikacijskih vjetina (predstavljanje, pozdravljanje,

telefonski razgovor, small talk i sl.); upoznavanje s osnovnim

podatcima o zemljama njemakog govornog podruja (poloaj, ustroj

drave, povijest) kao i poloaj unutar Europske unije. Razvijanje

pismene kompetencije u njemakom jeziku (pisanje eseja na zadanu

temu, pisanje kraih komentara, priopenja i sl.).

Nain izvoenja

nastave

(oznaiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava ostalo

Studentske obveze

Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuuje nazonost, aktivnost i izradu

domaih uradaka, ini 10% cjelokupnog ispita.

Uspjeh se u svim segmentima izraava postotcima.

Student ne moe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvri jednu od

navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja zavrnom ispitu.

Nastavnik zadrava pravo osloboditi odreene studente pismenog ili

eventualno usmenog dijela ispita.

Praenje i

ocjenjivanje

studenta

(oznaiti masnim

tiskom)

pohaanje

nastave

aktivnosti u

nastavi seminarski rad praktini rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA



Sudjelovanje na

nastavi

30 1 Min 10%


za kontinuiranu

provjeru znanja

ILI*

Zavrni pismeni ispit

15 0,5 Max 40%

Zavrni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%

Dodatna pojanjenja:

Da bi se pristupilo zavrnom ispitu studenti su prethodno duni (tijekom nastave) ostvariti

minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra piu se dva kolokvija. U konanu

ocjenu ulaze rezultati kolokvija, zavrnog ispita, i angairanost tijekom nastave.

*U ovom primjeru kolokviji su alternativa zavrnom pismenom ispitu, tako da u konaan

zbroj ulaze ili kolokviji ili zavrni pismeni ispit, a ne oboje.








Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain:







Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain








A = 90 100% 5 (izvrstan)

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar)

C = 70 79,9% 3 (dobar)

D = 60 69,9% 2 (dovoljan)

E = 50 59,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GAIDOSCH, U., MLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber

Verlag, 2010.

- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschftskommunikation, Screiben

und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.

- KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und

bungen. Mnchen: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)

- Struni materijali i aktualni tekstovi iz njemakih tiskovina i s

interneta.

Dopunska - DREYER-SCHMITT, Lehr-und bungsbuch der deutschen

literatura: Grammatik, Mnchen: Hueber Verlag, 2007.

- JAKI HURM, Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska knjiga,

Zagreb, 2004.

- JAKI HURM, Njemako-hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb,

2004.

Dodatne

informacije o

kolegiju



Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemakoj, Austriji i

vicarskoj.

Kratki opis: Upoznavanje s metodama uenja stranog jezika. Utvrivanje

studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izraavanje

miljenja i iskustava na njemakom jeziku. Ponavljanje osnova njemake

gramatike.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.

II. Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.

Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i voenje

razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.

III. Naslov: Moj dan i moj radni tjedan

Kratki opis: Razumijevanje i voenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih

osoba. Dijalozi iz svakodnevice.

Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

IV. Naslov: 1. zadaa (15 minuta); Gradovi i pokrajine Njemake

Kratki opis: Njemaka: povijest, geografija, politiki sustav, dravni simboli.


V. Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i vicarske

Kratki opis: Austrija i vicarska: povijest, geografija, politiki sustav, dravni

simboli.


VI. Naslov: ovjek i drutvo

Kratki opis: ovjek i drutvo. Izraavanje elja, davanje savjeta, prihvaanje i

odbijanje prijedloga.


VII. Naslov: 2. zadaa (15 minuta); itanje i razgovor na zadanu temu

Kratki opis: Pismena zadaa iz do sada obraenog gradiva.


VIII. Naslov: Poslovna komunikacija

Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan za

pisane i elektronske medije, usmenu i pismenu komunikaciju.


IX. Naslov: Moj grad i drava

Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i drave.


X. Naslov: 3. zadaa (25 minuta); Europska unija

Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.


XI. Naslov: Umjetnost zemalja njemakog govornog podruja

Kratki opis: Vanije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemakog

govornog podruja.


XII. Naslov: Rad na tekstu, pismeno izraavanje

Kratki opis: Razumijevanje itanja i pismeno izraavanje na razini A2/B1.


XIII. Naslov: Razumijevanje sluanja i usmeno izraavanje

Kratki opis: Razumijevanje sluanja i usmeno izraavanje na razini A2/B1.


XIV. Naslov: 4. zadaa (20 minuta): Ljudi u Njemakoj (Austriji i vicarskoj)

Kratki opis: Zemlja s puno lica, specijaliteti, obitelj, kolstvo.


XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit

Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja; predispit.


Naziv kolegija Latinski jezik 2 Kod

kolegija

FFLAB206

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

6

Semestar

2.

Broj sati po

semestru

(p+v+s)

30+30+0


(A)

Preduvjeti: poloen

kolegij

Latinski

jezik 1

Usporedni

uvjeti:

-

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i

rimske knjievnosti

Vrijeme

odravanja

nastave:

prema rasporedu







Ciljevi kolegija:

Temeljito poznavanje glagolskog sustava latinskog jezika.

Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaenje na latinskom

tekstu. Poveanje kapaciteta i kvalitete prevoenja s latinskog na

hrvatski jezik. Stvaranje temelja za sloenije analize sintaktikih i

stilskih struktura na viim godinama studija.

Ishodi uenja

(ope i specifine

kompetencije):

Student e moi:

- napraviti morfoloku analizu rijei,

- analizirati i pojasniti konjugacijski sustav latinskog jezika,


- prepoznati, tvoriti i koristiti glagolske oblike (vremena, naine,

imena),

- samostalno prevoditi laki tekst na latinskom jeziku,

- definirati verba anomala,

- usporediti glagolska imena hrvatskog i latinskog jezika.

Sadraj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Utvrivanje i proirivanje znanja o morfologiji glagola (tvorba

glagolskih oblika, upotreba vremena i naina, osobitosti glagolskih

imena) u latinskom jeziku klasinog perioda, usporedno s radom na

odabranim, manje zahtjevnim tekstovima Cezara i Livija (uvjebavanje

prijevodnih strategija te gramatika analiza teksta s posebnim

naglaskom na gore spomenute gramatike segmente).

Nain izvoenja

nastave

(oznaiti masnim

tiskom)

predavanja vjebe seminari samostalni zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadae. - - Pisati kolokvije. - - Polagati pismeni ispit. - - Polagati usmeni ispit.

Praenje i

ocjenjivanje

studenta

(oznaiti masnim

tiskom)

pohaanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktini rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA

SATI

(PROCJENA)

UDIO U ECTS-

u

UDIO U OCJENI

Angairanost tijekom

nastave

60 2 Max 10%


tjedne zadae

45 1.5 Max 20%


za kontinuiranu

provjeru znanja

45 1.5 Max 40%

Zavrni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*


Dodatna pojanjenja:

*Student moe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na zavrnom

pismenom ispitu.


Usmeni dio ispita podrazumijeva sadraj pismenog dijela ispita (praktina primjena znanja iz

gramatike) te opirnije poznavanje teorije i gramatikih pravila.















Kolokviji (ili zavrni pismeni ispit) ocjenjuju se na sljedei nain:







Zavrni usmeni ispit se ocjenjuje na sljedei nain:








A = 89 100% 5 (izvrstan)

B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Elementa Latina, kolska

knjiga, Zagreb, 1995. (str. 13.-21., 121.-152.)

- GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Latinska gramatika, XII.

izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 78.-148.)

- KNEZOVI, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, kolska knjiga, 2001.,

(str.70.-153.)

Dopunska

literatura:

- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

- Cezar, De bello Gallico,

>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html

Kratki opis: Nastavci ind. imperfekta akt. Prezent i imperfekt glagola na io.


gramatika.

II. Naslov: Futur 1. akt.

Kratki opis: Tvorba i nastavci futura 1. akt.


gramatika.

III. Naslov: Ind. perfekta akt.

Kratki opis: Tvorba perfektne osnove. Nastavci za ind. perfekta akt.


gramatika.

IV. Naslov: Ind. pluskvamperfekta akt. I futur 2. akt.

Kratki opis: Tvorba i nastavci ind. pluskvamperfekta akt. i futura 2. akt.


gramatika.

V. Naslov: Imperativ 1. i 2.

Kratki opis: Tvorba i znaenje imperativa 1. i 2. za sve konjugacije.


gramatika.

VI. Naslov: Glagol esse i njegove sloenice

Kratki opis: Tvorba oblika glagola esse te tvorba i znaenje njegovih sloenica.


gramatika.

VII. Naslov: Ind. prezenta pas. Ind. imperfekta i futur 1. pas.

Kratki opis: Tvorba i nastavci prezenta pas., ind. imperfekta i futura 1. pas.


gramatika.

VIII. Naslov: Ind. perfekta, pluskvamperfekta i futur 2. pas.

Kratki opis: Tvorba participske osnove i njezinih pasivnih vremena.


gramatika.

IX. Naslov: Konjunktiv prezenta i imperfekta akt.

Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konjunktiva prezenta i imperfekta akt.


gramatika.

X. Naslov: Konjunktiv perfekta i pluskvamperfekta akt.

Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konjunktiva perfekta i

pluskvamperfekta akt.


gramatika.

XI. Naslov: Konjunktivni oblici u pasivu

Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konj. prezenta, imperfekta, perfekta i

pluskv.p. pas.


gramatika.

XII. Naslov: Participi i Infinitivi

Kratki opis: Podjela, tvorba, deklinacija i znaenje participa i infinitiva


gramatika.

XIII. Naslov: Verba deponentia i semideponentia

Kratki opis: Tvorba vremena i karakteristike deponentnih i semideponentnih

glagola.


gramatika.

XIV. Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica

Kratki opis: Izuzetci u rodu i deklinacijama.


gramatika.

XV.

Naslov: Verba anomala

Kratki opis: Nepravilni glagoli u latinskom jeziku.


gramatika.

Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 2 Kod

kolegija

FFLAB207

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

3

Semestar

2.

Broj sati

po

semestru

(p+v+s)

15+0+15


(A)

Preduvjeti: poloen

kolegij

Uvod u

studij

latinskog

jezika 1

Usporedni uvjeti: -


knjievnosti

Vrijeme

odravanja

nastave:

prema

rasporedu







Ciljevi kolegija:

Upoznavanje osnovnih injenica i dogaaja iz rimske povijesti.

Prepoznavanje uzrono-posljedinih veza izmeu povijesnih dogaaja i

razvoja rimske kulture i knjievnosti.

Ishodi uenja

(ope i specifine

kompetencije):

Student e moi:

- utvrditi kronoloki tijek rimske povijesti kao dio tijeka ope svjetske

povijesti,

- utvrditi kronoloki tijek rimske povijesti kao jedinstvene cjeline,

- definirati i analizirati utjecaj rimske povijesti na povijest naeg

naroda.

Sadraj

silabusa/izvedbenog

Legenda i znanost o Rimu, kljuni dogaaji rimske povijesti, kljune

osobe rimske povijesti, kronologija rimskih careva, pad Zapadnog


plana (ukratko): Rimskog Carstva.

Nain izvoenja

nastave

(oznaiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Napisati seminarski rad i izloiti ga.

- Polagati pismeni ispit.

Praenje i

ocjenjivanje

studenta

(oznaiti masnim

tiskom)

pohaanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktini rad


kontinuirana

provjera znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA


Angairanosti

tijekom nastave

30 1 Max 10%

Seminarski rad

(pismeni i usmeni)

30 1 Max 30%

Zavrni pismeni ispit 30 1 Max 60%

Dodatna pojanjenja:

Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema

seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.

Seminarski rad student pie pod metorstvom nositelja kolegija, a izlae pred asistentom i

ostalim studentima.

Uspjeno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na zavrni pismeni ispit.








Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni vei nedostatci na sadrajnom planu.

9% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne

pogreke.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje gramatike i pravopisne

pogreke.

15% = Rad je iscrpan, gramatiki i pravopisno toan.

Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

3% = Rad je proitan.

6% = Rad je djelomino proitan i nepripremljen.

9% = Rad nije proitan, ali s

opis kolegija (preddiplomski studij)

Documents