Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava u oblasti životne sredine
Marko Milenković MA, LLM
Institut društvenih nauka
Životna sredina i ljudska prava
Pristup pitanju zaštite životne sredine kao problemu zaštite ljudskih prava
Definisanje prava na zdravu/adekvatnu životnu sredinu – korisnost pristupa
Šta ovaj pristup konkretno da omogući u pravnoj praksi – ostvarivanje zaštite životne sredine2
Sadržaj
I. Nivoi zaštite životne sredine i prava na zdravu životnu sredinu - kratak istorijski osvrt
II. Pravo na zdravu/adekvatnu životnu sredinu
III. Globalni instrumenti za zaštitu životne sredine
IV. Evropski instrumenti
3
Pravo i politike zaštite životne sredine na tri nivoa
Međunarodni Evropski/regionalni Nacionalni (uključujući regionalni i lokalni
unutar suverenih država)
4
I. Nivoi zaštite životne sredine i prava na zdravu životnu sredinu - kratak istorijski osvrt
1. “Od konvencija o ribarenju do formiranja Ujedinjenih Nacija”
2. Od 1945 do Stokholmske konferencija 1972
3. Od Stokholma do Rija 1972-1992
4. Rio konferencija (1992) i posle nje
(podela: Philipe Sands, Principles of International Environmental Law, 2002.)
5
1. Od konvencija o ribarenju do formiranja Ujedinjenih Nacija
1900. Konvencija o zaštiti divljih ptica i životinja u Africi (prvi instrument zaštite eko sistema kao celine)
Fur Seals Arbitration (Arbitraža o trgovini fokinim krznom) - ekstrateritorijalno važenje ekoloških normi jedne države1893
6
Trail smelter case (Slučaj topionice u Trejlu) - prekogranično zagađenje1941
Obaveza da se ne uzrokuje (ekološka) šteta teritoriji druge države - kasnije postaje načelo međunarodnog ekološkog prava
7
2. Od osnivanja Ujedinjenih nacija (1945) do Stokholmske konferencije
Povelja Ujedinjenih Nacija ne sadrži odredbe o očuvanju prirodnih resursa i zaštiti životne sredine
Porast broja bilateralnih i multilateralnih sporazuma o zaštiti životne sredine posle II Svetskog rata
Uspon globalne svesti o ekološkim problemima
8
Međunarodni paktovi 1966.
Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
OVI DOKUMENTI NE SADRŽE ODREDBE O PRAVU NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU
9
Međunarodni pakt o ekonomskim i socijalnim pravima
Pravo ljudi da slobodno teže svom ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju (član 1)
Pravo da se slobodno odlučuje o svojim prirodnim bogatstvima i resursima
Unapređivanje svih aspekata industrijske i higijene životne sredine
10
3. Od Stokholmske konferencije 1972 do Konferencije u Riju
1972 Konferencija o čovekom okruženju
Stokholmska deklaracija postavlja pojedina osnovna načela
Formiranje UNEP
Princip 1 –adekvatna zaštita životne sredine je ključna za dobrobit čoveka i uživanje osnovnih ljudskih prava, uključujući pravo na život 11
Ozonski omotač i klimatske promene
1985 Konvencija o zaštiti ozonskog omotača 1987 Montrealski protokol o supstancama
koje ugrožavaju ozonski omotač Veliki uspeh prava zaštite životne sredine
Obavezno preduzimati mere radi zaštite zdravlja i životne sredine (član 2)
12
4. 1992 Konferencija u Riju – trijumf modela održivog razvoja i poraz Međunarodnog ekološkog prava
Konferencija o životnoj sredini i razvoju Puna promocija održivog razvoja 3 stuba održivog razvoja
-ekonomski razvoj
-društveni razvoj
-zaštita životne sredine
13
Rezultati Rija
Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju Agenda 21 Neobavezujuća načela za šume Okvirna konvencija Ujedinjenih Nacija o
klimatskim promenama (UNFCCC) Konvencija o biološkoj raznovrsnosti (CBD)
14
Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju
Princip 1
“Pravo na zdrav i produktivan život u harmoniji sa prirodom”
15
Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju
Princip 10
Dostupnost informacija Uključivanje u donošenje odluka Efektivan pristup sudsoj zaštiti i upravnom
postupku, uključujući naknadu štete i dostupnost pravnih lekova
16
Agenda 21
Informacije radi donošenja odluka
Inkorporacija održivog razvoja u međunarodne dokumente o ljudskim pravima
Insistiranje na većoj ulozi država, ne pojedinaca
17
Kritike Rija
Prilična razočaranost među ekološkim pravnicima -,,Razvodnjene” odredbe
UNFCCC – bez dogovora o smanjenu emisije gasova staklene bašte (sledi Kjoto protokol)
Konvencija o biološkoj raznovrsnosti kao primer ,,nemoćnog pravnog instumenta”
Nije postojala volja za usaglašavanjem okvirnog međunarodnog dokumenta18
II. Pravo na zdravu/adekvatnu životnu sredinu
Pravo na zdravu/adekvatnu životnu sredinu nije kodifikovano na međunarodnom nivou
Proceduralni aspekti prava - razvijenije
Materijalni aspekti prava – sredina adekvatna očuvanju zdravlja i blagostanja?
19
Da li i na koji način je moguće kodofikovati ljudska prava u oblasti zaštite životne sredine?
Nemogućnost postizanja konsenzusa u pogledu standarda
Razlike u pravnim tradicijama
Da li je moguće definisati pravo na zdravu/pristojnu životnu sredinu?
20
Šta sve čini pravo na zdravu životnu sredinu? Šta je sadržaj? Koja su to ovlašćenja? Koja ograničenja?
Pitanje vrednosti u svakom pojedinačnom društvu
21
Da li je i na koji način zaštita životne sredine pitanje ljudskih prava?
Pitanje zaštite života, zdravlja, imovine
Pitanje odgovornosti vlada ako postoji pravo kao takvo
22
Dodatak postojećim pravima
Veza prana na zdravu/adekvatnu životnu sredinu i drugih prava
Pravo na život Pravo na zdravlje (i samo veoma
kompleksno) Pravo na imovinu
23
Veza sa postojećim (prepoznatim i priznatim) pravima kao osnova zaštite
U nedostatku definicije prava, zaštita se ostvaruje kroz zaštitu drugih prava
Ovaj pristup je koristan ali ograničen pošto je antropocentričan
Primeri međunarodni forumi i praksa ESLJP
24
Pravo na životnu sredinu kao proceduralno pravo
Pristup informacijama
Učešće javnosti u donošenju odluka – procena uticaja i strateška procena uticaja
Instrumenti za pravnu zaštitu pred sudovima u upravnom, parničnom (i krivičnom postupku)
25
Proceduralizacija ekološkog prava
Trend okretanja teorije i normativne prakse uvođenju detaljnih standarda procedura u oblasti zaštite životne sredine
Izgradnja instrumenata za zaštitu prava na zdravu životnu sredinu na međunarodnom i nacionalnom nivou
26
Proceduralizacija i Ustav RS
Ustav RS prilično počiva na ovoj koncepciji
Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obaveštavanje o njenom stanju.
Ustav Srbije se ograničava na obaveštavanje
27
Izazov/problem definisanja prava
Definisanje prava samo po sebi nije napredak ako nije sveobuhvatno i ako ne vodi visokom nivou zaštite
Problem da se definišu materijalni aspekti
Proceduralne aspekte je mnogo lakše definisati
28
III. GLOBALNI INSTRUMENTI ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Nepostojanje međunarodne konvencije o zaštiti životne sredine (debata o potrebi postojanja)
Mogućnosti da se usvoji Deklaracija ili Protokol uz neku od postojećih konvencija
Nepostojanje međunarodne organizacije za zaštitu životne sredine (debata o potrebi postojanja)29
Aktivnosti UNEP
Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu je formirao ekspertsku grupu čiji je zadatak bio da definiše Deklaraciju o ljudskim pravima i životnoj sredini
Završena 2010 ali nikada objavljena
(neslaganja oko fundamentalnih pitanja u vezi sa principima zaštite ljudskih prava)
30
Aktivnosti Komiteta Ujednjenih nacija za ljudska prava
1994 prvi neuspeli pokušaj definisanja prava
Draft Declaration of Principles on Human Rights and the Environment, ECOSOC, Human Rights and the Environment, Final Report (1994) UN Doc E/CN 4/Sub 2/1994/9
31
Nova inicijativa 2011
UN Human Rights Council (UN HRC) res. 16/11, ‘Human Rights and the Environment’, 24 Mar. 2011.
Ideja – formulisanje preporuka o obavezama u vezi sa uživanjem ljudskih prava koja se odnose na “bezbednu, čistu, zdravu i održivu životnu sredinu”
32
Dodatak postojećem korpusu prava
Da li je potrebno kreirati pravo na na pristojnu životnu sredinu u međunarodnom pravu ljudskih prava?
Problemi definicije i antropocentrizma
33
IV. EVROPSKI INSTRUMENTI
1. Arhuska konvencija
2. ESPOO konvencija
3. Evropska konvencija o ljudskim pravima
4. Evropska socijalna povelja34
Arhuska konvencija
Striktno proceduralna
U velikoj meri predstavlja kodifikaciju proceduralnih prava koja su već ranije bila razvijena u nacionalnim jurisdikcijama
Član 9. obezbeđivanje pravne zaštite
35
Arhus convention compliance committee
Član 15
Tumačenja Konvencije i davanje preporuka Čine ga i eksperti nominovani od strane
nevladinih organizacija Nije telo koje sankcioniše nesprovođenje
Konvencije
36
Veza Arhuske konvencije i EKLJP
Sva tri prava koja predviđa Arhuska konvencija su integrisana u korpus (evropskih) ljudskih prava kroz praksu suda u Strazburu
Uži obim prava garantovan EKLJP (sudska praksa) od Arhuske
37
EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA I OSNOVNIM SLOBODAMA
Ključni instrument za zaštitu ljudskih prava na kontinentu
Katalog prava razvijem kroz protokole
(Relativno) efikaksan sistem sudske zaštite i sprovođenja odluka
38
EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA I OSNOVNIM SLOBODAMA
Pravo na životnu sredinu nije definisano konvencijom
Neuspeli predlozi da se pravo na zadovoljavajuću (viable) životnu sredinu uvede kroz protokol (poslednji pokušaj 2010)
39
Principi izvedeni iz EJKLJP
Pravo na život (član 2) Poštovanje privatnog i porodičnog života (član 8) Pravo na imovinu (protokol 1 član 1)
Pristup informacijama Donošenje odluka u ekološkim stvarima i učešće
javnosti Pristup pravdi u ekološkim stvarima
40
Pravo na život (član 2)
Obaveza države da spreči ugrožavanje života koje je posledica opasne delatnosti ili prirodnih nesreća
Obaveza da pravni okvir omogući licenciranje, vršenje, kontrolu takvih aktivnosti
Obevzbeđivanje adekvatne pravne zaštite
41
Poštovanje privatnog i porodičnog života (član 8)
Faktori u vezi sa životnom sredinom moraju uticati na privatni i porodični život ili na dom
Mora da postoji prelazak granice ometanja (meri se prema svakom konkretnom slučaju)
Postojanje balansa između javong i privatnog interesa
Zaštita živt sred. (naročito u kontekstu prostornog planiranja) je legitimno ograničenje ovog prava
42
Pravo na imovinu (protokol 1 član 1)
Generalno gledano ne postoji pravo na uživanje imovine u “prijatnoj okolini”
Mora se postići balans između različitih interesa – važnost zaštite životne sredine
Obaveza države da obezbedi uživanje prava može proisteći iz obaveze da se kontroliše opasna aktivnost
43
Pravo da se dobije i podeli informacija od značaja za živ. sre.
Član 10 – sloboda izražavanja
Restrikcije moraju biti propisane zakonom, legitimne i proporcionalne
Ne postoji obaveza javnih vlasti da prikupljaju informacije! (ali Arhus obaveze)
44
Pristup informacija u ekološkim stvarima
Ipak, članovi 2 i 8 mogu u nekim slučajevima nametati izvesnu obavezu javnim vlastima da obezbede pravo pristupa informacijama u vezi sa životnom sredinom
Postoji obaveza države da obezbedi informaciju ukoliko su ugroženi pravo na život ili na poprdični život/dom
45
Ukoliko država organizuje aktivnosti koje mogu ugroziti zdravlje mora pružiti mogućnosti da se dobiju sve relevantne informacije
Ukoliko se izvode procene uticaja na životnu sredinu ili zdravlje javnost ima pravo da bude obaveštena o rezultatima
46
Donošenje odluka o ekološkim stvarima i učešće javnosti
Kada odluka može uticati na interese pojedinaca, mora se omogućiti da organima predstave svoje pozicije
Kada se donose važne odluke u vezi sa životnom sredinom i ekonomskim razvojem potrebno je izvršiti procene i javnosti se mora pružiti uvid u rezultate
47
Pristup pravdi
Pravo na pravično suđenje i pristup pravdi u ekološkim stvarima (član 6) kada postoji veza između građanskog prava koje se štiti i ekološkog problema
Udruženjima pravo da štite člana ali ne uvek i da pokreću slučajeve kada brane javni interes
48
Evropska povelja o socijalnim pravima
Pravo na zaštitu zdravlja i životna sredina u zaključcima Socijalnog komiteta
Direktno ustanovljena veza između zdravlja i zagađenja
Usvojene preporuke koje se odnose na unapređenje zakonodavnog okvira, edukacije..
49
Guerra vs. Italy (1998)
Aplikant je ukazao na povredu prava na informisanje s obzirom da vlada nije pružila informacije o opasnostima fabrike kao ni procedurama za slučaj incidenta
NE POSTOJI sama po sebi dužnost vlade da sakuplja, obrađuje i diseminira informacije o stanju životne sredine na osnovu člana 10
50
Ali javne vlasti ne mogu sprečavati da neko dobije informaciju
Ipak, članovi 2 i 8 mogu u nekim slučajevima nametati izvesnu obavezu javnim vlastima da obezbede pravo pristupa informacijama u vezi sa životnom sredinom – u konkretnom slučaju povreda člana 8 pošto bi informacije omogućile da oceni rizike za sebe i porodicu ako nastave da žive pored fabrike
51
Kako ostvariti primenu garantovanih prava
Potvrđeni međunarodni ugovori su deo pravnog poretka Republike Srbije (čl 16, 194)
Neposredna primena međunarodnih ugovora (član 16)
Pozivanje na Ustav i akte međunarodnog prava
52