Download - Casopis Finansije 1-6 2008
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
1/355
^ASOPIS ZA TEORIJU I P
Iz sadr`aja:
Dr Marinko BO[NJAKSOCIOEKONOMSKI I STRUKTURU TRANZICIONOM PERIODU 200
Prof. dr Sr|an MARINKOVI]ORGANIZACIONI ASPEKTI INTEI STABILNOST BANKARSKOG SE
Prof. dr Ljiljana LU^I]INVESTICIONI FONDOVI SA OSVO INVESTICIONIM FONDOVIMA
Dr Sa{a MUMINOVI], dr Vladan PAPRIMENLJIVOST FOKUSIRANOGNA BEOGRADSKOJ BERZI
Dr Sne`ana STOJANOVI]VANBUD@ETSKO FINANSIRANJE
Prof. dr Vlastimir VUKOVI]STRANI KREDITI EKSPANZIJA
Dr Ksenija DEN^I]-MIHAJLOV
GOTOVINA I AKCIJE KAO ALTERFINANSIRANJA PREUZIMANJA P
Mr Vladimir NJEGOMIRSEKJURITIZACIJA U FUNKCIJI FRIZIKOM OSIGURAVAJU]IH DRU
Dr Bojan S. \OR\EVI]SISTEMI SPRE^AVANJA PRANJA
1-6
FINANS
IJE
2008
.
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
2/355
ISSN 00152145 UDK 336
FINANSIJEASOPIS ZA TEORIJU I PRAKSU FINANSIJA
Godina LXIII Broj: 16 2008.
Osniva i izdava:Ministarstvo finansija Republike Srbije, Beograd, Kneza Miloa 20.www.mfin.sr.gov.yu
Osnivaka i izdavaka prava preuzeta od Ministarstva finansija SRJ na osnovuSporazuma o prenosu osnivakih prava br. 651011/2003.
Za izdavaa: prof. dr Diana Dragutinovi
Ureivaki odbor: prof. dr Veroljub Dugali, mr Vesna uki, prof. dr GordanaIliPopov, prof. dr Pavle Petrovi, prof. dr Dejan Popovi, prof. dr BoidarRaievi, prof. dr Neboja Savi, prof. dr Nikola Stevanovi, prof. dr Kata kari,prof. dr Duan Vujovi (Vaington), prof. dr Boko ivkoviire lanstvo Ureivakog odbora: prof. dr Mihail Arandarenko, Miodrag Arsi,prof. dr Boris Begovi, prof. dr Aleksandra Jovanovi, prof. dr Milena Jovii, drBoko Mijatovi, dr Branko Milanovi (Vaington), Boo Novoselac, prof. dr
eljko evi (London)Glavni urednik: prof. dr Duan Vujovi
Zamenik glavnog urednika: prof. dr Dejan Popovi
Urednik: mr Vesna uki
Prevod rezimea: mr Jasmina Kneevi
Redakcija: asopis FINANSIJE, Ministarstvo finansija Republike Srbije, KnezaMiloa 20, 11000 Beograd. Tel. 011 3642659. Email: [email protected]
tampa: tamparija Ministarstva finansija Republike Srbije, Kneza Miloa 20,11000 Beograd
Prvi broj asopisa FINANSIJE izaao je 26. januara 1946. godine.Od 1. maja 1949. godine, osniva asopisa je Savezno ministarstvo finansija.Od 1. januara 2003. godine, prava osnivaa i izdavaa asopisa preuzima
Ministarstvo finansija Republike Srbije.
Copyright 20042007 by Ministarstvo finansija Republike SrbijeSva prava zadrana
Izuzetan doprinos razvoju asopisa dali su:dr Bogoljub Lazarevi, dr Milan Golijanin i prof. dr Miroslav Petrovi
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
3/355
EKONOMSKOFINANSIJSKISISTEM SRBIJE
Dr Marinko BONJAKSOCIOEKONOMSKI I STRUKTURNI NAPREDAK SRBIJEU TRANZICIONOM PERIODU20012007. GODINAstr. 7
Dr Dragan M. MOMIROVIIMPLEMENTACIJA NOVOGMONETARNOG OKVIRA U SRBIJI PUT KA CILJANOJ INFLACIJIstr. 50
Prof. dr Sran MARINKOVIORGANIZACIONI ASPEKTIINTERNACIONALIZACIJE I
STABILNOST BANKARSKOGSEKTORA SRBIJEstr. 75
Prof. dr Ljiljana LUIINVESTICIONI FONDOVI SAOSVRTOM NA ZAKON OINVESTICIONIM FONDOVIMAREPUBLIKE SRBIJEstr. 106
Mr Mirjana M. OBADOVI,Milica D. OBADOVI
ZNAAJ PRIMENE ALMMODELA U OSIGURAVAJUIMKOMPANIJAMAstr. 127
Dr Saa MUMINOVI,Dr Vladan PAVLOVIPRIMENJIVOST FOKUSIRANOG
INVESTIRANJANA BEOGRADSKOJ BERZIstr. 144
MEUNARODNA ISKUSTVA
Dr Sneana STOJANOVIVANBUDETSKO FINANSIRANJE U EVROPSKOJ UNIJI
str. 172
Dr Jadranka UROVITODOROVI,mr Marina OEVISMANJENJE DODATNOGPORESKOG OPTEREENJAUPOTREBOM FLAT POREZAstr. 189
FINANSIJE
FINANSIJEasopis za teoriju
i praksu finansija63. godina, br. 16/2008.Beograd
SADRAJ
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
4/355
Prof. dr Vlastimir VUKOVI
STRANI KREDITI EKSPANZIJAI IMPLIKACIJEstr. 204
Dr Ksenija DENIMIHAJLOVGOTOVINA I AKCIJE KAOALTERNATIVNI OBLICIFINANSIRANJA PREUZIMANJAPREDUZEA
str. 223
Mr Vladimir NJEGOMIRSEKJURITIZACIJA U FUNKCIJIFINANSIRANJA I UPRAVLJANJARIZIKOM OSIGURAVAJUIHDRUTAVAstr. 245
Mr Bojan ANTISUVERENI FONDOVIBOGATSTVA NOVI VLADARIGLOBALNE EKONOMIJEstr. 277
Dr Bojan S. OREVISISTEMI SPREAVANJA
PRANJA NOVCAstr. 295
POSLOVNA PRAKSA
Miodrag ARSIPORESKI PODSTICAJI IULAGANJE STRANOG KAPITALAstr. 321
PRIKAZI
DVA VEKA RAZVOJA SRBIJE STATISTIKI PREGLEDDr Marinko BONJAKstr. 337
Fridrih fon HAJEK: CENE IPROIZVODNJAMr Biljana VITKOVI
str. 341
Saa KRISTIIZVORNI PRIHODI U SISTEMUFINANSIRANJA LOKALNESAMOUPRAVE U REPUBLICISRBIJIMr Jovica CVETKOVI
str. 350
FINANSIJE
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
5/355
ECONOMICFINANCIAL
SYSTEM OF SERBIA
Marinko BONJAK, Ph.DSOCIOECONOMIC AND STRUCTURAL PROSPERITY OF SERBIAIN PERIOD OF TRANSITION20012007p. 7
Dragan M. MOMIROVI, Ph.DIMPLEMENTATION OF THENEW MONETARY FRAMEWORKIN SERBIA TRANSITIONTOWARDS INFLATIONTARGETINGp. 50
Professor Sran MARINKOVI, Ph.DTHE ORGANIZATIONALASPECTS OFINTERNATIONALIZATION ANDSOUNDNESS OF SERBIANBANKING INDUSTRYp. 75
Professor Ljiljana LUI, Ph.DINVESTMENT FUNDS WITH A
VIEW TO THE LAW ON INVEST
MENT FUNDS OF THE REPUBLIC OF SERBIAp. 106
Mirjana M. OBADOVI,Milica D. OBADOVITHE IMPORTANCE OF ALM MODEL IMPLEMENTATION IN IN
SURANCE COMPANIESp. 127
Saa MUMINOVI, Ph.D.Vladan PAVLOVI, Ph.D.THE APPLICABILITY OF FOCUSED INVESTING ON THE BELGRADE STOCK EXCHANGEp. 144
INTERNATIONALEXPERIENCE
Sneana STOJANOVI, Ph.D.OUTBUDGET FINANCING INTHE EUROPEAN UNIONp. 172
FINANSIJE
FINANCEJournal for the theory
and practice of finance63 years, No 16/2008.Belgrade
CONTENTS
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
6/355
Jadranka UROVITODOROVI,Ph.D. Marina OEVI
THE EXESS BURDEN REDUCTION IN USE FLAT TAXATIONp. 189
Professor Vlastimir VUKOVI,Ph.D.FOREIGN CREDITS EXPANSION AND IMPLICATIONSp. 204
Ksenija DENIMIHAJLOV,Ph. D.CASH AND EQUITY ASALTERNATIVE TAKEOVERFINANCING MEDIUMSp. 223
Vladimir NJEGOMIRSECURITISATION IN THE ROLEOF INSURANCE COMPANIES'FINANCING AND RISKMANAGEMENTp. 245
Bojan ANTISOVEREIGN WEALTH
FUNDS NEW RULERS OFGLOBAL ECONOMYp. 277
Bojan S. OREVI, Ph.DTHE ANTI MONEYLAUNDERING SYSTEMSp. 295
BUSINESS PRACTICS
Miodrag ARSI
TAX INCENTIVES AND INVESTMENT OF FOREIGN CAPITALp. 321
REVIEWS
TWO CENTURIES OFDEVELOPMENT SUMMARYSTATISTICS
Marinko BONJAK, Ph.D.p. 337
Fridrih fon HAJEK: PRICES ANDPRODUCTIONBiljana VITKOVIp. 341
Saa KRISTI:SOURCE OF INCOME IN THESYSTEM OF FINANCING LOCALADMINISTRATION IN THEREPUBLIC OF SERBIAJovica CVETKOVIp. 350
FINANSIJE
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
7/355
FINANSIJE
7
Finansije Godina LXIII Broj: 16/2008
Rad primljen: 11.08 2008.UDK: 338.1(497.11) 20012007
JEL: E60Pregledni rad
SOCIOEKONOMSKI I STRUKTURNINAPREDAK SRBIJE U TRANZICIONOM
PERIODU 20012007. GODINA
SOCIOECONOMIC AND STRUCTURAL PROSPERITY OFSERBIA IN PERIOD OF TRANSITION 20012007
Dr Marinko BONJAK*Ministarstvo finansija Republike Srbije, Beograd
Rezime
U privredi i drutvu Srbije, nakon sedam godina tranzicije, preovlauju po
zitivne tendencije. Ekonomski napredak Srbije moemo uoiti u uspostavlja
nju trenda relativno brzog privrednog rasta, poveanju izvoza i deviznih rezer
vi, poveanju priliva direktnih stranih investicija, rastu finansijskog sektora ipoveanju tednje u bankama, poveanoj efikasnosti privrede na bazi privatiza
cije i investicija. Drutveni napredak Srbije je vidan u uspostavljanju procesa
* Autor se zahvaljuje prof. dr Ljubomiru Madaru, prof. dr Duanu Vujoviu i prof. dr
Milojku Arsiu na korisnim sugestijama za poboljanje teksta ovog rada.
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
8/355
8
FINANSIJE
Summary
Seven years after the period of transition positive tendencies both in economy and society prevail in Serbia. The economic prosperity of Serbia is best re
flected by a trend of a relatively fast economic growth, increase of exports andforeign exchange reserves, higher growth of direct foreign investments inflowand increase of savings in banks. Social prosperity of Serbia can be observedin establishing democracy and administration of justice process, improving neighborhood relations, decreasing corruption, protecting human and minorities rights, as well as enhancing regional cooperation. The structural prosperity of Serbia in the first seven years of transition period is primarily reflectedin enhancement of judicial and institutional framework essential for functio
ning of democratic society and market economy, in enhancement of businessefficiency, investment and competition ambient, improved credibility of thecountry, liberalization of prices and foreign trade, in attracting direct foreigninvestments, privatization of social enterprises, development of small and medium size enterprises and entrepreneurship, consolidation of public financesand modernization of tax system, development of financial sector, labor marketand social protection and welfare systems development.
Key words: SERBIA; TRANSITION; MACROECONOMIC TREND; STRUCTURAL REFORMS
demokratizacije i vladavine prava, unapreenja sudstva, smanjivanja korupcije, zatite ljudskih prava i zatite manjina i unapreenja regionalne saradnje.
Strukturni napredak Srbije se ogleda u unapreenju zakonodavnog i institucionalnog okvira za funkcionisanje demokratskog drutva i trine privrede, unapreenju poslovnog, investicionog i konkurentskog ambijenta, poboljanju kre
dibiliteta zemlje, liberalizaciji cena i spoljne trgovine, privlaenju direktnih
stranih investicija, privatizaciji drutvenih preduzea, razvoju malih i srednjih
preduzea i preduzetnitva, konsolidaciji javnih finansija i modernizaciji poreskog sistema, razvoju finansijskog sektora, unapreenju trita rada, una
preenju obrazovanja i nauke, unapreenju sistema socijalnog osiguranja i si
stema socijalne zatite.Kljune rei: SRBIJA; TRANZICIJA; MAKROEKONOMSKA KRETANJA; STRUKTURNE REFORME
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
9/355
UVOD
Makroekonomski rezultati sedmo
godinje tranzicije u Srbiji preteno supozitivni. U periodu od 2001. do2007. ostvaren je znaajan privrednirast, smanjena je inflacija, poveanesu devizne rezerve i odrana je stabilnost kursa. Na makroekonomskomplanu kljuni tranzicioni problemi suunutranja i spoljna neravnotea i visok nivo nezaposlenosti i siromatva.
Na strukturnom planu Srbija je preteno zavrila privatizaciju drutvenesvojine u realnom i finansijskom sektoru, a zaostaje u reformi javnog sektora (restrukturiranje i privatizacijajavnih preduzea, reforma javnihslubi i dravne uprave) i u reformipravosua.
Ako se 1990. uzme kao bazna tranziciona godina onda su tranzicioneekonomije zemalja JIE, ukljuujuiSrbiju veoma zaostajale u nivou privredne razvijenosti i nivou ivotnogstandarda za razvijenim evropskim zemljama lanicama EU. Pad privredne aktivnosti u svim zemljama JIE jebio dubok i njihov ekonomski opora
vak trajao je dugo. Neke tranzicioneekonomije u regionu JIE posle 15 godina su dostigle nivo BDP iz 1990. Srbija se 2007. nalazila na 80% BDP iz1990. i na 50% industrijske proizvodnje iz 1990. godine.
Kljuni makroekonomski rezultatiSrbije u tranzicionom periodu od2001. do 2007. su: relativno brz rast bruto domaeg
proizvoda po stopi od 5,5% proseno godinje;
relativna makroekonomska stabilnost merena rastom cena na malopo stopi od 15,5% proseno godinje;
proseni godinji rast investicijapo stopi od 7,5% i poveanjeuea fiksnih investicija u BDPsa 10,6% u 2001. na 21,7% u2007. godini;
relativno visok rast izvoza robe postopi od 20,2% proseno godinjei poveanje uea izvoza robe uBDP sa 15,7% u 2001. na 22,1%u 2007. godini;
relativno visok kumulativni netopriliv direktnih stranih investicijaod 9 mlrd evra;
znaajan kumulativni rast deviznih rezervi koje su na kraju 2007.iznosile 10,9 mlrd. evra, kao iznaajan kumulativni rast deviznetednje koja je na kraju 2007. iznosila 4,9 mlrd. evra;
konsolidacija javnih finansija Republike uz visoko uee javnihprihoda u BDP na kraju 2007. od
43,2%, javnih rashoda od 45,2% ifiskalnog deficita od 2% BDP nanivou konsolidovanog sektoradrave;
smanjenje uea javnog (unutranjeg i spoljnog) duga Republike u BDP sa 104,4% u 2001. na30,2% u 2007. godini.
Pozitivne makroekonomske rezultate pratile su unutranja i spoljna ma
FINANSIJE
9
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
10/355
kroekonomska neravnotea i drugistrukturni problemi u prvih sedam go
dina tranzicije:
visok nivo inflacije i prisustvo jakih inflatornih oekivanja (10,1%na kraju 2007);
visok obim dravne potronje(45,2% BDP u 2007);
visok deficit u robnoj razmeni ivisok deficit tekueg rauna
(22,9% BDP i 14,7% BDP, respektivno na kraju 2007);
visoka stopa nezaposlenosti poILO definiciji (18,8% u 2007)
bri realni rast prosene neto zarade (15,3% proseno godinje) odrealnog rasta BDP (5,5% proseno godinje) i rasta produktiv
nosti (6,3% proseno godinje).Srbija je od 2001. do 2007. izvrila znaajna strukturna prilagoavanja. Doneto je preko 400 sistemskih zakona kojima se ureujetrini sistem i koji su u znaajnojmeri harmonizovani sa propisimaEU. Na osnovu tih zakona reformisani su u veoj meri realni, finansij
ski sektor a u manjoj i javni sektor.Preostale reforme se odnose preteno na privatizaciju javnih preduzea, politiku konkurentnosti, razvojnebankarskog sektora, infrastrukturne reforme, reforme penzijskog sistema, kompletiranje institucionalnih reformi i uspostavljanje discipline u pogledu primene donetih sistemskih zakona.
U prvih sedam godina tranzicijepostavljena je intstitucionalna osnova
za bri rast privrede Srbije, pre svegakroz uspenu reformu poreskog i bankarskog sistema, odravanje konvertibilnosti dinara za tekue transakcijekoja je olakavala razmenu sa svetomi priliv stranih investicija, liberalizaciju trgovine sa svetom putem ukidanjaraznovrsnih uvoznih kvota i smanjivanja carina.
Socioekonomsku tranziciju u Srbiji pratili su snani politiki potresi(ubistvo premijera i esti izborni ciklusi). U takvim uslovima Srbija je inapravila napredak u privatizaciji malih i srednjih preduzea, liberalizacijicena, liberalizaciji trgovine, politicikursa, reformi bankarskog sektora,
dok je nie rezultate postigla u restrukturiranju velikih preduzea, politici konkurencije i infrastrukturnimreformama.
U svom Izvetaju o tranziciji za2007. EBRD ocenjuje da je Srbijaostvarila znaajan napredak u strukturnim i institucionalnim reformama ipoboljanju makroekonomskih per
formansi, na bazi devet tranzicionihindikatora koji obuhvataju napredak upet kljunih oblasti: preduzea, tritei trgovina, finansijske institucije i infrastruktura. Srbiji je dodeljena prosena ocena 2,7 godinjeg tranzicionog indeksa i 24 mesto od 29 posmatranih tranzicionih zemalja (zemljeistone Evrope, Baltike zemlje, zemlje jugoistone Evrope, zemlje Za
10
FINANSIJE
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
11/355
jednice Nezavisnih Drava). U najnaprednije tranzicione privrede svrstane
su Maarska, Estonija, eka, Slovaka, Poljska i Litvanija. U regionuJIE najviu ocenu dobile su Bugarska,Hrvatska i Rumunija. Srbija i BiH dobile su najniu ocenu 2,7, Crna Gora2,8, Albanija 3 i Makedonija 3,1.EBRD indikatori za 2007. pokazujuda je Srbija dobila najveu ocenu 4 zaliberalizaciju cena, 3,7 za privatizaci
ju malih preduzea, 3,3 za reimspoljnotrgovinske razmene, 2,7 zaproces privatizacije velikih preduzea, 2,7 za reformu bankarskog sektora i 2,3 za restrukturiranje preduzea. Ocena 2 data je za sigurnosttrita, nebankarske finansijske institucije i infrastrukturne reforme.
Srbija je suoena sa reavanjemkrupnih strukturnih problema: visokastopa nezaposlenosti, posebno mladihi najvia stopa dugorone nezaposlenosti stanovnitva; nizak nivo optekonkurentnosti (91 pozicija od 131zemlje); zaostajanje za razvijenimevropskim zemljama (EU27) merenostrukturnim indikatorima Evropske
komisije; nivo BDP i produktivnostije meu najniim u Evropi, to ukazuje na nisku konkurentnost privrede;nizak udeo ulaganja u istraivanje irazvoj (0,4% BDP), kao i nia ulaganja u obrazovanje u odnosu na evropske zemlje.
Strukturne promene koje obeleavaju novu fazu ekonomskih reformi zahtevaju velika investiciona ula
ganja i ubrzanje procesa stabilizacije ipridruivanja EU. Rast investicija i
poboljanje konkurentnosti privredeomoguie bre reavanje problemanezaposlenosti. Osnovni rizici da sene ostvare tranzicioni efekti u novojfazi su visok deficit tekueg raunakoji izraava strukturne neusklaenosti u privredi, jaz izmeu investicionih potreba i domae tednje, osetljivost na kretanje deviznog kursa,
usporavanje rasta BDP i izvoza, sporopodizanje konkurentne sposobnostiprivrede; usporavanje priliva stranogkapitala, procesa evropskih integracija i usporavanje strukturnih reformi.
1. MAKROEKONOMSKAKRETANJA U PERIODU
20012007. GODINASrbija je u tranzicionom periodu
20012007. ostvarila znaajan kumulativni realni rast BDP od 45,6%, uzrelativnu stabilnost cena. Inflacija jesmanjena ali njeni godinji nivoi ukazuju na postojanje unutranje makroekonomske neravnotee. Privredni rast
je pratila i spoljna makroekonomskaneravnotea na koju ukazuju visokideficiti na spoljnotrgovinskom i tekuem raunu platnog bilansa, nastalikao posledica snanog rasta uvoza zasnovanog na rastu domae tranjezbog velikog poveanja zarada i javnepotronje i snane kreditne aktivnostibanaka a privredni rast nije obezbedioneto rast zaposlenosti.
FINANSIJE
11
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
12/355
12
FINANSIJE
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
BDP, u tekuim cenama, mlrd.dinara
768,6 983,8 1.137,6 1.388,1 1.691,9 1.987,8 2.329,4
BDP, mlrd evra1 12,9 16,2 17,5 19,1 20,4 23,6 29,1
BDP, realni rast, u % 5,4 3,6 2,8 8,2 6,0 5,6 7,1
Cene na malo, kraj godine, u % 40,7 14,8 7,8 13,7 17,7 6,6 10,1
Trgovinski bilans, % BDP2 19,9 21,0 20,3 27,2 20,8 21.0 22,9
Deficit tekueg rauna(bez donacija), % BDP3
7,4 11,4 9,6 14,1 10,0 13,1 14,7
SDI, neto, mil. evra1 184,0 502,2 1.205,7 776,6 1.244,6 3.492,2 1.601,6
SDI, % BDP 1,4 3,1 6,9 4,1 6,1 14,8 5,5
Prosean broj zaposlenih, rast,u %
0,2 1,7 1,2 0,5 0,9 2,1 1,2
Prosena neto zarada, realni rast,u % 16,5 29,9 13,6 10,1 6,4 11,4 19,5
Produktivnost rada, rast, u % 5,2 5,4 4,0 7,7 5,1 7,9 8,4
Stopa nezaposlenosti, u %4 19,5 21,8 21,6 18,8
Saldo konsolidovanog bilansajavne potronje, % BDP 0,9 1,6 2,0
Spoljni dug, mlrd. evra 12,4 10,8 10,9 10,4 13,1 14,9 17,8
Spoljni dug, % BDP 95,6 66,4 62,1 54,1 64,0 63,0 61,1
Spoljni dug/izvoz robe i usluga,u % 455,1 343,9 282,1 231,7 246,3 217,6 206,7
1 Za preraunavanje iz dolara u evro korien je prosean odnos dolar/evro za odgovarajue
godine2 Izvoz i uvoz robe su prikazani po f.o.b. principu3 NBS od nedavno devizne doznake rauna na strani tekuih priliva i po tom osnovu je
smanjila (ispravila) udeo deficita tekueg rauna u BDP za 2007. i 2008. godinu4 Prema anketi o radnoj snazi stope su od 2004. usklaene sa metodologijom MOR
Tabela 1. Glavni indikatori makroekonomskih kretanja u prvihsedam godina tranzicije
Izvor: MFIN, RZS, NBS
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
13/355
Privredni rast. Tranzicioni period 2001 2007. obeleava relativno
visoka prosena godinja stopa realnog rasta BDP od 5,5%, to jeznaajan rezultat ekonomske politike ostvaren u uslovima tranzicije iciklinih kretanja svetske privrede.Privredni rast je preteno voen domaom tranjom.
Na rast su pozitivno delovale realizovane investicije i strukturne re
forme, pre svega, privatizacijadrutvenih preduzea.
Faktori na strani domae tranje(lina i dravna potronja) domi
nantno su generisali rast BDP, dokje porast investicija i izvoza bio ne
dovoljan za bri privredni rast i poveanje zaposlenosti. Faktori nastrani ponude su poboljavani kaorezultat sprovedenih reformi i realnizovanih investicija i doprineli su poveanju efikasnosti privrede i izvoza. Meutim, privredni rast su usporavali strukturni problemi vezani zasporu transformaciju dravnih i
drutvenih preduzea i usporeni rastprivatnog sektora, kao i za visok nivo javne potronje i nerazvijenostinstitucija.
FINANSIJE
13
Grafikon 1. Realni rast bruto domaeg proizvoda, u %
Postignut je znaajan porast BDP po stanovniku kao sintetiki rezultat realnog rasta BDP i realne aprecijacije dinara.
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
14/355
Struktura bruto dodate vrednosti(BDV) u prvih sedam godina tranzicijeu privredi Srbije menjala se u koristsektora usluga. Najvei sektorski doprinosi privrednom rastu potiu od telekomunikacija, trgovine i finansijskog sektora. U 2007. poljoprivreda je stvarala
BDV sa 10,8%, industrija sa 20,2%. igraevinarstvo sa 3,5%, dok su uslugepoveale uee u BDV na 65,5%, tosu znaajne strukturne promene u odnosu na 2000. kada su uea tih sektora u BDP iznosila 13,6%, 26,1%, 4,5%i 55,8%, respektivno.
14
FINANSIJE
Grafikon 2. Bruto domai proizvod po stanovniku, u evrima
Srbija je sa niske polazne osnove ostvarila brz privredni rast i po dinamicirasta BDP je u vrhu zemalja iz okruenja.
Grafikon 3. Prosene stope rasta BDP u periodu 20012006, u %
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
15/355
FINANSIJE
15
Inflacija. Smanjenje inflacije u prvih sedam godina tranzicije je znaajanuinak ekonomske politike ostvaren u uslovima visokog rasta cena sirove nafte i ispravljanja dispariteta regulisanih cena u zemlji. Karakteristian je opadajui trend inflacije uz godinje oscilacije kao posledica kolebanja u ekonomskojpolitici i estih izbora.
Osnovni generatori poveanja cena u prvih sedam godina tranzicije bili sumonetarnokreditna ekspanzija, rast domae tranje kroz rast zarada i javnepotronje, serija egzogenih okova vezanih za porast cena sirove nafte,osnovnih metala i sirovina na svetskom tritu, ispravljanje dispariteta domaih regulisanih cena, povremene sue i porast cena poljoprivrednih proizvoda i hrane, uvoenje poreza na dodatu vrednost, nedovoljna konkurencija iuticaj monopola.
Grafikon 4. Sektorska struktura bruto dodate vrednosti, u %
Grafikon 5. Kretanje inflacije, u %
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
16/355
Deficiti u spoljnom sektoru. Deficit u robnoj razmeni i deficit u te
kuim transakcijama predstavljajunajveu makroekonomsku neravnoteu u privredi Srbije. U robnoj razmeni sa inostranstvom je ostvarenoznaajno poveanje izvoza robe sa 2,0mlrd evra u 2001. na 6,4 mlrd evra u2007. godini. Uvoz robe je bio znatnovei i iznosio je 4,6 mlrd evra u 2001.i 13,1 mlrd evra u 2007. godini. To je
rezultiralo u porastu spoljnotrgovinskog deficita sa 2,6 mlrd evra u 2001.
na 6,7 mlrd evra u 2007. godini. Pokrivenost uvoza robe izvozom robe
(fob) kretala se izmeu 3951%. Prosena stopa rasta izvoza robe u ovomperiodu iznosila je 20,2%, dok je prosena stopa rasta uvoza robe iznosila20,5%. Uee uvoza robe u BDP jepoveano sa 35,6% u 2001. na 44,8 %u 2007, a uee izvoza robe u BDPsa 15,7% u 2001. na 22,1% u 2007.godini. Karakteristike razmene robe i
usluga u itavom tranzicionom periodu prikazuju naredni grafikoni.
16
FINANSIJE
Grafikon 6. Uvoz i izvoz robe i usluga, u mil. evra
Grafikon 7. Uvoz i izvoz robe i usluga, % BDP
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
17/355
Visok nivo i ubrzan rast domae finalne tranje tokom itavog tranzicionog perioda kompenzovan je visokimobimom, pa i rastom spoljnotrgovinskog deficita koji je uslovio rast deficita tekuih transakcija. Pri tome, deo
ovih deficita sa makroekonomskogstanovita je bio opravdan zbog prilivadodatnih sredstava iz inostranstva (doznake, privatizacija, strane direktne investicije). Snana domaa tranja i nedovoljna domaa ponuda centralni je
FINANSIJE
17
Grafikon 8. Deficit spoljnotrgovinske razmenei deficit tekuih transakcija
Grafikon 9. Deficit tekuih transakcija i SDI, u mil. evra
U itavom tranzicionom periodu visok deficit u robnoj razmeni praen je visokim deficitom tekuih transakcija (bez strane pomoi koja ima nisko uee u
BDP) koji je finansiran najveim delom iz SDI, to prikazuju naredni grafikoni.
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
18/355
uzrok visokog uvoza i posledino visokog spoljnotrgovinskog deficita. Kre
ditnomonetarna i fiskalna ekspanzijaje podsticala potronju i inflaciju i nijedoprinosila smanjivanju spoljnotrgovinske neravnotee, ve ga je povremeno i poveavala. Aprecijacija dinaraznaajno je doprinela obaranju inflacije, ali je uticala i na ubrzanje rasta uvoza i usporavanje rasta izvoza, a time ina rast spoljnotrgovinskog deficita.
Spoljnu neravnoteu, kad se posmatra kroz deficit tekuih transakcija,znaajno su smanjivale doznake koje
su uestvovale sa 78% u BDP. Ukupni platni bilans Srbije bio je u suficitu,
to je omoguilo rast deviznih rezervisa 2,0 mlrd. evra u 2001. na 10,9 mlrd.evra u 2007. godini. Visoku eksternuneravnoteu zabeleila je veina zemalja u tranziciji kao posledica strukturnihpromena, visokog priliva stranog kapitala i konvergencije ka lanicama EU.Pri tome, uspene zemlje u tranziciji(Poljska, Slovenija, eka, Maarska)
smanjile su nivo deficita u eksternomsektoru i u relativno kratkom periodupribliile se eksternoj ravnotei.
18
FINANSIJE
Spoljnotrgovinskideficit (%BDP)
Deficit tekuegrauna (%BDP)
Strane direktneinvesticije, u mil evra
Albanija 22,6 7,4 259
Bosna i Hercegovina 47,2 12,8 338
Bugarska 22,2 15,9 4.104
Estonija 16,7 14,9 1.282
Maarska 0,5 5,8 4.874
Makedonija 21,3 0,4 279
Letonija 26,3 21,1 1.303
Litvanija 13,7 9,4 1.426Poljska 1,5 2,3 8.303
Rumunija 12,1 11,3 9.082
Srbija 20,4 13,8 3.492
Slovaka 6,2 7,0 3.324
Slovenija 3,9 2,5 5.940
Hrvatska 25,9 8,1 2.838
Crna Gora 53,2 29,1 644
eka 1,2 4,2 6.172
Izvor: MFIN na bazi podataka EBRD, MMF, RZS i NBS
Tabela 2. Uporedni prikaz deficita u spoljnom sektorui stranih direktnih investicija u tranzicionim zemljama u 2006. godini
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
19/355
Trite rada. Prema Anketi o radnoj snazi iz oktobra 2007. stopa neza
poslenosti iznosila je 18,8% i smanjena je za 2,8 procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu. Premaovoj anketi broj nezaposlenih osoba u2007. u poreenju s 2006. je smanjenza 108 hiljada, dok je broj zaposlenihpovean za 9 hiljada. U radno sposobnoj dobi bilo je 4.908.200, od toga63,4% su osobe koje rade ili aktivno
trae posao (radna snaga). Premaovoj anketi ukupan broj zaposlenih iz
nosio je 2.525.600, dok je broj nezaposlenih osoba iznosio 584.000.
Privredu Srbije na poetku tranzicije karakterisala je visoka skrivenanezaposlenost (vikovi zaposlenih udrutvenom i dravnom sektoru koji su u procesu restrukturiranja i privatizacije delom produktivno an
gaovani, a delom otputeni). Prosena godinja stopa kretanja broja
zaposlenih u periodu 2001. 2007.bila je negativna (0,5%). Broj zaposlenih smanjen je posebno u drutvenom i dravnom sektoru kao rezultatrestrukturiranja. Istovremeno, povean je broj zaposlenih u privatnomsektoru koji je poveavao tranju zaradnom snagom na primarnomtritu rada i stvarao nova radna me
sta, ali to nije bilo dovoljno da bi rezultiralo u neto rastu zaposlenosti..
Javne finansije. Srbija je znaajno reformisala dravne finansije, uzpovremena odstupanja uslovljenapolitikim ciklusima. Ukupni fiskalni sistem je modernizovan, a poreskisistem je postao konkurentan u odnosu na zemlje u okruenju. Izostaoje napredak u fiskalnom prila
FINANSIJE
19
Grafikon 10. Realni rast bruto zarada i rast produktivnosti, u %
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
20/355
goavanju na prihodnoj i rashodnojstrani budeta i fondova. Budetski
deficit u prve tri godine tranzicije iznosio je 0,5% BDP (2001), 2,5%BDP (2002) i 2,6% BDP (2003),dok je u 2004. ostvaren budetskisuficit od 0,6% BDP. Od 2005. fiskalni rezultat se rauna po GFS metodologiji i njegovo uee u BDPza konsolidovani sektor drave prikazuje naredna tabela.
Veliki jaz izmeu tednje i investicija i izmeu potronje i dohodaka domainstava namee potrebu vrste fiskalne politike u narednim godinama, sciljem da doprinese smanjivanju infla
cije i spoljnog deficita na odriv nivo iodravanju visokih stopa privrednograsta. Fiskalnu politiku i politiku javnihrashoda potrebno je vre zasnivati natvrdom budetskom ogranienju.Odrivost i stabilnost javnih finansijapodrazumeva i sprovoenje reformi usvim segmentima javne potronje zapoete reformom penzijskog sistema,reformom dravne uprave, smanjenjem
20
FINANSIJE
Tabela 3. Konsolidovani fiskalnipokazatelji raunati po GFS
metodologiji, % BDP
Izvor: MFIN
Srbija je u 2006. ostvarila manjideficit konsolidovanog sektoradrave, iskazan po metodologijiMMF, u odnosu na druge zemlje.
2005 2006 2007
Javni prihodi 42,7 43,5 43,2
Javni rashodi 41,8 45,1 45,2
Deficit/suficit 0,9 1,6 2,0
Javni dug 52,0 37,2 30,2
Tabela 4. Uporedni pregleddeficita konsolidovanog sektora
drave, % BDP za 2006. godinu
Izvor: MMF
EU (27 zemalja) 1,7
EU (15 starih lanica) 1,6
EU (12 novih lanica) 1,8
Srbija 1,6
Bugarska 3,3
Rumunija 1,9Maarska 9,2
Slovenija 1,4
Hrvatska 3,0
Crna Gora 0,3
Albanija 4,1
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
21/355
neproduktivnih subvencija. Reformama javnog sektora smanjili bi se rasho
di budeta Republike, Pokrajine i lokalnih zajednica, kao i rashodi organizacija obaveznog socijalnog osiguranja, aposledino i fiskalni deficit.
Monetarni agregati i kurs. Uostvarivanju ciljeva monetarne politikeNBS je primenjivala preteno trineinstrumente monetarnog regulisanja,pre svega, operacije na otvorenom
tritu. Od poetka tranzicije do avgusta 2006. NBS se u voenju monetarnepolitike oslanjala na kanal deviznogkursa i praenje rasta monetarnih agregata. Nakon toga, sa usvajanjem Memoranduma o principima novog okviramonetarne politike, osnovni instrumentmonetarne politike postala je referentna
kamatna stopa (dvonedeljna stopa narepo operacije). NBS je vikove likvidnih sredstava banaka nastale u prvojpolovini 2006. zbog visokog priliva kapitala iz inostranstva, povlaila korienjem obavezne rezerve, posebnodevizne, s ciljem da smanji inostranozaduivanje banaka na kome se zasnivala poveana kreditna aktivnost. U
drugom polugoditu 2006. NBS je povlaila viak novca korienjem repooperacija i obavezivanjem banaka dausklade stanje svojih bruto plasmanastanovnitvu s osnovnim kapitalom.Poetna vrednost referentne kamatnestope 2006. bila je 18%, da bi do krajagodine pala na 14%. Prinosi na hartijeod vrednosti koriene u repo operacijama u evrima iznosili su preko 30%,
to je dovelo do rasta zaduivanja banaka u inostranstvu. Referentna kamat
na stopa krajem decembra 2007. iznosila je 10%. Referentnoj kamatnoj stopiprilagoavale su se kamatne stope natritu novca.
Monetarni agregati i kreditni plasmani banaka u prvih sedam godinatranzicije zabeleili su visoke godinje stope rasta, to je uticalo najaanje inflatornih pritisaka. Dinarski
primarni novac je povean 4,3 puta,novana masa M2 5,7 puta i novanamasa M3 7,2 puta. U strukturi M3,devizni depoziti poveani su 9 puta, adinarski oroeni depoziti 14,3 puta.Osnovni tok koji je uticao na rast monetarnih agregata bila je neto inostrana aktiva bankarskog sektora koja je
poveana za 503,9 mlrd. dinara. NBSje preduzetim merama smanjivalakreditni potencijal banaka i usporavala kreditnu aktivnosti, te tako smanjivala inflatorne pritiske. Rast dinarskihplasmana banaka nebankarskom sektoru je usporen sa (68% u 2005. na45,6% u 2007). Pri tome, treba uzeti uobzir da visoki procenti poveanja
monetarnih agregata proizilaze iz niskog nivoa monetizacije na poetkutranzicije (nisko uee monetarnihagregata u BDP). Iako je nivo monetizacije povean tokom sedam godinatranzicije, on je nii u odnosu na starei nove lanice EU, te je opravdano postepeno poveanje uea monetarnihagregata u BDP, odnosno bri rastnovca od rasta BDP.
FINANSIJE
21
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
22/355
Primarni novac je kreiran neto inostranom aktivom, odnosno otkupom
deviza od priliva kapitala i doznakaod strane NBS, a povlaen je obaranjem neto domae aktive pretenopoveanjem prodaje hartija od vrednosti i rastom depozita drave kodNBS. Operacijama na otvorenomtritu NBS je zakljuno sa decembrom 2007. sterilisala oko 220 mlrd.dinara primarnog novca. Povlaenje
primarnog novca ostvareno je i prodajom tednih zapisa NBS.
Rastu ukupnih deviznih rezervikoji je uslovio poveanje neto inostrane aktive najvie je doprineo priliv deviznih sredstava po osnovu neto menjakih poslova iza kojih stojeuglavnom doznake, privatizacije, izdvajanja devizne obavezne rezerve,privremeni platni promet na teritori
ji Srbije i inostrani krediti za infrastrukturu, zdravstvo i kolstvo. Vi
soke devizne rezerve omoguile suprevremenu otplatu kredita MMF,regulisanje obaveza prema SB i Pariskom klubu poverilaca, isplatustranim investitorima udela u kompaniji Mobi 63, intervencije nameubankarskom deviznom tritu iisplatu stare devizne tednje. NBS jesmanjivala intervencije na deviznom
tritu. Intervenisala je na deviznomtritu sa 2 mlrd. evra u 2005. sa 1,6mlrd. evra u 2006. i sa 544 mil. evrau 2007. godini.
Ukupni devizni depoziti u prvihsedam godina tranzicije su poveaniza 456,1 mlrd. dinara. U tome depoziti stanovnitva su zabeleili 4,3 putavee poveanje od depozita preduzea.
22
FINANSIJE
Grafikon 11. Kretanje monetarnih agregata, u mil. dinara
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
23/355
U strukturi deviznih depozita, devizna tednja stanovnitva je zabeleila rastuu tendenciju i poveana
je u periodu 20012007. za 4,5 mlrd.evra. Na porast devizne tednje stanovnitva uticalo je jaanje poverenja u bankarski sistem, poveanjekamatnih stopa na deponovana sredstva i rast prihoda stanovnitva,
ukljuujui i prihode od prodaje akcija. Ukupni dinarski krediti banakapoveani su sa 54,4 mlrd. dinara u
2001. na 736,0 mlrd. dinara u 2007.dok su devizni krediti banaka smanjeni za 65%. Krediti su pretenoodobreni u evrima.
Krediti stanovnitvu poveani susa 5,2 mlrd dinara u 2001. na 304,2
FINANSIJE
23
Grafikon 12. Devizni depoziti, u mil. dinara
Grafikon 13. Valutna struktura bankarskih kredita
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
24/355
mlrd. dinara u 2007. a krediti privredisa 221,2 mlrd. dinara u 2001. na 481,4
mlrd. dinara u 2007. godini. Ueekredita stanovnitvu u ukupnom poveanju dinarskih kredita iznosilo je
46,5%. U strukturi kredita stanovnitvu najvei porast je zabeleen kod
stambenih kredita, dok je manji rastbio kod kredita poljoprivredi i potroakih kredita.
24
FINANSIJE
Grafikon 14. Odobreni krediti prema sektorima, u mil. dinara
Devizne rezerve NBS su imale tendenciju stalnog rasta i krajem 2007. dostigle su nivo od 14,2 mlrd dolara. Pokrivenost novane mase M1 deviznim rezervama NBS poveana je sa 135,9% krajem 2001. na 305,2% krajem 2007. apokrivenost ukupnim deviznim rezervama sa 210,2% krajem 2001. na 345,0%krajem 2007. godine.
Grafikon 15. Devizne rezerve, u mil. dolara
Nivo deviznih rezervi NBS obezbeivao je pokrivenost uvoza robe i uslugaza 3 meseca u 2001. i za 8 meseci u 2007. godini.
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
25/355
U periodu od 2001. do 30. juna2006. voena je politika rukovoenogdeviznog kursa. Na poetku ovog perioda registrovana je vea realna apre
cijacija kursa dinara u odnosu na evro,kao i u drugoj polovini 2006. kada jeuvedeno fluktuiranje kursa dinara pre
ma evru. Razlozi visoke aprecijacijebili su visok priliv stranih direktnih investicija i ekspanzija zaduivanja uinostranstvu od strane komercijalnih
banaka i preduzea u privatnom sektoru. Najvea realna aprecijacija registrovana je u 2006. od 13,2%.
FINANSIJE
25
Grafikon 16. Pokrivenost uvoza deviznim rezervama NBS,u mesecima
Grafikon 17. Realni i nominalni kurs dinara u odnosu na evro,decembar 2000 = 100
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
26/355
Aprecijacijski jaz posebno izraenod juna 2001. do juna 2004. i od juna
2006. do decembra 2007. delovao jena smanjenje inflacije, ali i na pogoranje spoljnotrgovinskog bilansa.Aprecijacija kursa dinara prema evruu 2006. je bila uslovljena visokim suficitom kapitalnog bilansa izazvan visokim prilivom kapitala po osnovustranih direktnih investicija i zaduivanja u inostranstvu, kao i viso
kim kamatnim stopama na domaemfinansijskom tritu.
2. STRUKTURNE REFORME UPERIODU 20012007. GODINA
2.1. Opti rezultatiRepublika Srbija je ostvarila
znaajan napredak u strukturnim reformama realnog i finansijskog sektora, dok zaostaje u reformi javnogsektora. Strukturne reforme su doprinele brzom privrednom rastuvoeni rastom sektora usluga i smanjenju inflacije, uz funkcionisanjetrine privrede.
Strukturne reforme zaostaju u
vie oblasti. Proces restrukturiranja iprivatizacije javnih preduzea kojaimaju veliko uee u ukupnoj proizvodnji i zaposlenosti odvija se sporo. Privatni sektor nije konkurentan ifleksibilan. Postoje prepreke kojeoteavaju ulazak na trite i izlazaksa trita. Problemi se javljaju u koordinaciji monetarne i fiskalne politike, rastu eksterne neravnotee i po
goravanju kvaliteta finansiranja, rastu spoljnog duga, opadanju stranih
investicija, osciliranju kursa, rasturanjivosti privrede. Pravni sistem jeneefikasan i ograniava primenu zakona. Drava u veoj meri utie nakonkurentnost. Neformalni sektor jejak zbog slabe regulacije, neadekvatne poreske politike, nesprovoenja zakona i slabe borbe sa korupcijom i kriminalom.
Nezaposlenost je i dalje na visokom nivou i predstavlja uz visokuspoljnu neravnoteu glavni problemprivrede Srbije. Neusklaenosttranje i ponude radne snage je visoka prepreka za strane direktne investicije i za razvoj novih privrednihgrana. Preduzea ne vre u potrebnoj
meri obuku zaposlenih. Obrazovanjena dravnim univerzitetima je nekvalitetno, programi su zastareli, atrokovi obrazovanja u javnom sektoru su nii od proseka EU.
Znaajniji napredak Srbije podrazumeva da se ubrza proces usvajanjai primene evropskih standarda uoblasti trgovine i usluga, zatite kon
kurencije, javnih nabavki, zatiteprava intelektualne svojine, politikezapoljavanja, obrazovanja, nauke iistraivanja, malih i srednjih preduzea, poljoprivrede, ekologije, saobraaja, energetike, informatikogdrutva, medija, finansijske kontrole, migracije, policije, organizovanog kriminala, zatite podataka.
Realni sektor je u znaajnoj meri
26
FINANSIJE
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
27/355
restrukturiran i privatizovan. Po oceni EBRD Srbija je zabeleila napre
dak u 2007. kod privatizacije malihpreduzea (3,7), privatizacije velikihpreduzea (2,7) i restrukturiranjapreduzea (2,3). Poto je maksimalna vrednost tranzicionih indikatora(4), oigledno da privatizacija i restrukturiranje realnog sektora nisudovreni. Ostvarenim napretkom urealnom sektoru nisu dostignuti
standardi i poslovanje tipini za razvijene evropske zemlje.
Radi promovisanja investicija,Srbija je donela Nacionalnu strategije privlaenja stranih ulaganja iobezbedila poreske podsticaje za investiranje. Spoljnotrgovinski reimje stimulativan za dolazak stranih di
rektnih investicija i za proizvodnuspecijalizaciju koja doprinosi rastuizvoza. U fokusu strategije su grinfild direktne strane investicije u Srbiji kao generatori poveanja proizvodnje i izvoza i poveanja konkurentnosti izvozno orijentisanih preduzea putem transfera znanja i tehnologija. Srbija je formulisala Stra
tegiju regulatornih reformi, osnovalaSavet za regulatorne reforme ekonomskog sistema i razvija sposobnost analiziranja uticaja regulatornihreformi na nivo razvijenosti. Srbijaje definisala i strategiju zatite konkurencije u okviru strategije razvojatrgovine, donela antimonopolskepropise i formirala Komisiju zazatitu konkurencije, ali nije ostvari
la znaajniji napredak u jaanju konkurencije. Pripremljen je novi Zakon
o zatiti konkurencije.Finansijski sektor je u segmentubankarstva u znaajnoj meri konsolidovan i privatizovan. Finansijskisektor ini 36 banaka, 20 drutava zaosiguranje, 17 davalaca finansijskoglizinga, 7 dobrovoljnih penzionihfondova i 9 investicionih fondova.Privatni sektor je dominantan u svim
segmentima finansijskog sistemakojima je registrovan rast obima aktivnosti i poveanje broja zaposlenih. Dominantan poloaj u finansijskom sektoru Srbije zauzima bankarski sektor koji je zabeleio znaajan rast bilansne sume, rast depozitnog potencijala i kreditne aktivnosti.
Reformom bankarstva vraeno jepoverenje u banke i formiranaznaajna devizna tednja. Bankarskisektor posluje s dobitkom, poveavaproduktivnost i profit, iri organizacionu mreu, prua raznovrsnije ikvalitetnije usluge.
Srbija je sa zakanjenjem uspostavljala i esto menjala zakonodav
ni okvir za funkcionisanje trita kapitala. Na Beogradskoj berzi poveana je vrednost prometa sa 50,2mlrd. dinara u 2001. na 165 mlrd. dinara u 2007. godini. Povean je brojobavljenih transakcija sa 46.000 u2001. na 301.200 u 2007. godini.Uee akcija u ukupnom prometuna berzi kontinuirano je poveavanosa 6,9% u 2002. na 89,9% u 2007.
FINANSIJE
27
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
28/355
godini. Glavni nedostaci berze sunedostatak likvidnih akcija i odsu
stvo trgovine akcijama javnih preduzea. Oba indeksa Beogradske berzezabeleila su znaajan rast u proteklih sedam godina tranzicije. Ostvareno je poveanje trine kapitalizacije sa 2,6 mlrd. evra u 2003. na 18,2mlrd. evra u 2007. godini.
Razvoj trita kapitala zahtevaunapreenje zakonodavne regulati
ve, poveanje kvalitetnih hartija odvrednosti u koje bi ulagali investicioni fondovi, jaanje imovine kojomraspolau fondovi u Srbiji. Reformapenzionog sistema i uvoenje drugog stuba, poveanje broja kompanija koje ispunjavaju kriterijume zaberzansko trgovanje, privatizacija
dravnih kompanija koje su atraktivne za investitore, uvoenje na berzudunikih hartija od vrednosti, kao imunicipalnih i korporativnih obveznica, ukidanje poreza na kapitalnudobit i na prenos apsolutnih prava nafinansijske transakcije, doprineerazvoju trita kapitala.
Reforma sistema osiguranja za
poeta je 2004. uvoenjem finansijske discipline na tritu osiguranja iboljom zatitom imovine i prava osiguranika. Broj osiguravajuihdrutava je smanjen sa 39 u 2003. na20 u 2007. godini. Privatni sektor jedominantni vlasnik osiguravajuihdrutava. Ukupna premija osiguranjaje znaajno poveana. ivotno osiguranje, i pored dominantnog rasta,
uestvuje u ukupnoj premiji sa oko10%, dok je u razvijenijim zemljama
uee ivotnog osiguranja u ukupnom osiguranju 60%. U ukupnojpremiji dve najvee kompanijeuestvuju sa oko 61% na tritu osiguranja. Uee premije osiguranjau BDP Srbije iznosi oko 2%, dok jeto uee u lanicama EU oko 9%.Srbija ima znatno niu bruto premijupo stanovniku u odnosu na ove ze
mlje, to je indikator nedovoljne razvijenosti sektora osiguranja u Srbiji.
Infrastrukturni sektor u celini,posebno u pojedinim segmentimaprivredne infrastrukture, nije ostvario znaajniji napredak. Doneti su sistemski zakoni koji reguliu pojedine segmente privredne infrastruktu
re, kao i strategije razvoja za pojedine infrastrukturne delatnosti, ali proces reformi ovih delatnosti sporo napreduje. Javna preduzea u pojedinim infrastrukturnim delatnostimaprimaju velike budetske subvencije. Za pojedine infrastrukturne delatnosti formirana su nezavisna regulatorna tela agencije koje u praksi ne
funkcioniu efikasno. Potrebno jeubrzati proces liberalizacije u oblastiinfrastrukture i ostvariti napredakkod tarifne reforme (princip: korisnik plaa), komercijalizacije, privatizacije, konkurentnosti, ali i kod daljeg zakonodavnog i institucionalnog prilagoavanja. To je kljunapretpostavka podizanja efikasnosti imodernizacije energetske, sao
28
FINANSIJE
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
29/355
braajne, telekomunikacione i vodovodne infrastrukture u Srbiji.
Reforma dravne uprave na svimnivoima vlasti u Srbiji je nedovoljnonapredovala. Doneta je strategijarazvoja dravne uprave i akcioniplan za njenu implementaciju. Doneti su i sistemski zakoni za izgradnjudecentralizovane i profesionalnedravne uprave. Ali, Srbija jo uvekne poseduje adekvatne administra
tivne kapacitete koji su potrebni zavladavinu prava, funkcionisanjetrine privrede, funkcionisanje demokratskih institucija, zatitu ljudskih i manjinskih prava, kao i za implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju EU.
U reformi sudstva do kraja 2007.
godine nisu doneti sistemski zakonikoji omoguuju nezavisnost i funkcionalnost pravosudnog sistema,dok je doneta nacionalna strategijareforme pravosua usmerena na izgradnju nezavisnih, transparentnih,odgovornih i efikasnih institucijapravosudnog sistema.
U oblasti ravnomernog regional
nog razvoja doneta je Strategija regionalnog razvoja Srbije i pripremljen predlog zakona o regionalnomrazvoju koji su ukazali da je potrebno u kratkom roku doneti zakonodavnu i institucionalnu infrastrukturu za novu regionalnu politiku Srbije. Od posebnog znaaja je formiranje institucija za regionalni razvojkoje e utvrivati i sprovoditi pro
grame i projekte regionalnog profilai uspostaviti sistem podsticanja ne
razvijenih podruja i institucije zafinansiranje regionalnog razvoja izdomaih izvora i IPA fondova EU.
U oblasti zatite ivotne sredinedoneti su sistemski zakoni i nacionalna strategija odrivog razvoja. Utoku je uspostavljanje integrisanogsistema monitoringa vazduha i zemljita. Identifikovani su kljuni
problemi zatite vazduha, voda i zemljita i u postupanju s komunalnimotpadom i uspostavlja se efikasnijisistem za njihovo reavanje.
U oblasti socijalnog razvojaostvareno je odreeno poboljaanjekvaliteta ivota mereno indeksomhumanog razvoja. Poveana je
oekivana duina ivota i smanjenbroj umrlih odojadi kao osnovnihindikatora kvaliteta ivota i zdravlja.Reformisan je dravni penzijski sistem i uvedeno privatno penzionoosiguranje. Unapreena je osnovnazdravstvena zatita, poboljan je sistem socijalne zatite i deije zatite.Obezbeena je materijalna pomo za
socijalno najugroenije grupe.Obezbeeno je vraanje zaostalihdugova i redovnost isplata.
U oblasti institucionalnog prilagoavanja Srbijaje jo uvek u malombroju oblasti u potpunosti prilagoenaEU. Domae zakonodavstvo potrebnoje prilagoditi standardima EU, ubrzatiusvajanje mnogih zakona i otklanjatiogranienja za njihovu primenu. U tom
FINANSIJE
29
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
30/355
pogledu veoma je znaajno potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pri
druivanju, primena Prelaznog trgovinskog sporazuma od 1. januara 2009.kao i podizanje kapaciteta administracije, Parlamenta i sudskog sistema.
2.2. Privatizacija irestrukturiranje realnog sektora
Privatizacija drutvenih predu
zea. Zakonom o privatizaciji iz juna2001. utvren je novi model privatizacije drutvenih preduzea koji je, nakon kraeg perioda donoenja podzakonskih akata, izgradnje institucija ijaanja administrativnih kapaciteta zanjegovu primenu, dao znaajne rezultate u privatizaciji preduzea. Zakljuno sa decembrom 2007. metodomprodaje na tenderu, aukciji i tritu ka
pitala privatizovano je 2.041 drutvenopreduzee i ostvaren ukupan prihod od
2,5 mlrd. evra, uz ugovorene investicije u razvoj tih preduzea od 1,3 mlrd.evra Od 2002. do 2007. raskinuto je456 kupoprodajnih ugovora sa vlasni
cima privatizovanih preduzea. Poseban znaaj ima osnivanje 34.000 novihfirmi u periodu 20052007. godine.
Efekti privatizacije ispoljili su se u
finansijskim rezultatima poslovanjapreduzea i preduzetnika. Pozitivnitrend poslovanja preduzea zapoet u2005. kada su gubici privrede prepolovljeni u odnosu na 2004. nastavljen je u2006. i 2007. godini. Prvi put posle nekoliko decenija, privreda je ostvarila2006. pozitivni neto finansijski rezultatod 108.094 mil. dinara, kao i 2007. od53,5 mlrd. dinara.
30
FINANSIJE
Tabela 5. Rezultati privatizacije drutvenih preduzeaod 2002 do 2007. godine
2002 2003 2004 2005 2006 2007 Ukupno
Broj prodatih preduzea 213 641 242 311 282 352 2041
Broj zaposlenih 37.569 78.642 41.478 59.547 47.864 53.156 318.256
Prodajna cena 319,3 840,4 158,6 376,6 294,0 513,3 2.502,5
Investicije 320,2 319,8 103,2 104,6 313,3 132,5 1.290,6
Socijalni program 145,8 128,3 2,6 0,0 0,0 0,0 276,7
Izvor: Agencija za privatizaciju
u mil. evra
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
31/355
Restrukturiranje drutvenih preduzea. Vlada je poetkom 2001. do
nela odluku da u postupak restrukturiranja ue 70 velikih drutvenih preduzea sa preko 150.000 zaposlenih, sciljem da se ovi veliki poslovni sistemi pripreme za privatizaciju prodajom uspenim investitorima i da sesauva to vie radnih mesta. Predvien je steaj i likvidacija delovaovih preduzea koji nemaju ekonom
sku perspektivu. U 2004. restruktuirana su i privatizovana samo dva preduzea iz grupe za restrukturiranje zbogdominacije samoupravne logike zaposlenih i neefikasnog i dugog steajnogpostupka. Steajni postupak za preduzea sa veinskim drutvenim kapitalom koji vodi Agencija za privatizaci
ju, intenziviran je od juna 2005. posledonoenja novog Zakona o steaju iusvajanja izmena i dopuna Zakona oprivatizaciji kojima je uvedena obaveza javnih poverilaca da uslovno otpiusvoja potraivanja prema subjektuprivatizacije i da ih namire iz sredstava dobijenih od privatizacije. Od2005. do 2007. restrukturirana su i
prodata 33 velika drutvena preduzea iz inicijalne grupe od 70 velikihpreduzea u postupku restrukturiranja. Istovremeno, iz grupe za restrukturiranje u steaj je otilo sedam velikih drutvenih preduzea.
Restrukturiranje javnih preduzea. Nacionalna javna preduzea ijavna komunalna preduzea na poet
ku tranzicije bila su u krajnje nepovoljnoj situaciji. Javna preduzea su
obavljala i delatnosti koje nisu bile odjavnog interesa (niz pomonih i sporednih delatnosti), a u osnovnoj delatnosti bila su zatiena od konkurencije sa depresiranim cenama proizvoda iusluga, to je uslovilo visoke gubitkekoji su delom pokrivani subvencijamaiz budeta, a delom su predstavljalikvazifiskalni deficit. Ova preduzea
su ostvarivala nisku ekonomsku efikasnost, imala su ogroman viak zaposlenih i velike neotplative obaveze.
Restrukturiranje republikihjavnih preduzea ubrzano je od 2005.kroz smanjenje broja zaposlenih, uz otpremnine iz budetskih sredstava i
smanjenje dugova otpisom javnih potraivanja. Kroz ulaganja unapreenaje u odreenoj meri tehnoloka osnovainfrastrukturnih delatnosti, posebnokod Telekoma, EPS, Aerodroma Beograd. Proces restrukturiranja javnihpreduzea podstaknut je donoenjemsistemskih zakona koji reguliu pojedine infrastrukturne delatnosti (Zakon o
energetici, Zakon o javnim putevima,Zakon o eleznici, Zakon o potanskimuslugama, Zakon o telekomunikacijama) koji su u veoj ili manjoj meri usklaeni sa evropskim direktivama, kaoi formiranjem regulatornih tela za pojedine infrastrukturne delatnosti:Agencija za energetiku, Agencija zaenergetsku efikasnost, Direkcija zaeleznice, Agencija za kontrolu lete
FINANSIJE
31
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
32/355
nja, Agencija za telekomunikacije,Agencija za potanske usluge.
U liberalizaciji infrastrukturnih delatnosti i privatizaciji republikih i ko
munalnih javnih preduzea nije ostva
ren potrebni napredak. Oekuju se od
reeni rezultati u liberalizaciji fiksne
telefonije, vazdunog saobraaja, uvo
za nafte, proizvodnje elektrine ener
gije, prevoza robe i putnika u ele
znikom saobraaju, kao i u deli
minoj liberalizaciji komunalnih delatnosti. Najavljena je potpuna i deli
mina privatizacija kod nekih repu
blikih javnih preduzea. Nakon spro
vedenih postupaka restrukturiranja
javnih preduzea, predstoje znaajne
aktivnosti na zavretku finansijske
konsolidacije eleznice, pote i pod
zemne eksploatacije uglja, donoenjusvih podzakonskih akata od znaaja za
sprovoenje sistemskih zakona koji
reguliu infrastrukturne delatnosti i
unapreenju regulatornog okvira za
njihovo funkcionisanje. Time se stva
raju uslovi za liberalizaciju infra
strukturnog sektora i privatizaciju jav
nih preduzea. Ostvaren je manji na
predak u jaanju konkurencije u oblasti mobilne telefonije, distribucije
naftnih derivata i potanskih usluga.
Razvoj malih i srednjih preduzea.
Formiranjem Agencije za razvoj malih
i srednjih preduzea, donoenjem Stra
tegije razvoja malih i srednjih predu
zea i preduzetnitva i Zakona o Ga
rancijskom fondu, stvorene su pravne,
institucionalne i strateke osnove za
bri razvoj sektora malih i srednjih
preduzea i preduzetnitva (MSPP) uSrbiji. Do sada je znaajno izmenjen
ambijent za poslovanje i razvoj MSPP
na nacionalnom, regionalnom i lokal
nom nivou. Reformisan je pravni i in
stitucionalni okvir poslovanja MSP,
podignut nivo znanja i sposobnosti za
rad u MSP, izgraene institucije za fi
nansijsku podrku i unapreeno stati
stiko praenje poslovanja MSP. Pripremljena je nacionalna strategija po
veanja inovativnosti i konkurentnosti
sektora MSPP.
Srbija sprovodi politiku razvojamalih i srednjih preduzea u skladu sanaelima Evropske povelje o malojprivredi, s ciljem da se unaprede uslo
vi za osnivanje i poslovanje MSP iradnji i da se ohrabre investitori i preduzetnici. Osnovan je znaajan brojMSPP (83.500) i radnji (284.000). Pritome, broj aktivnih MSPP od 2001. jepovean za oko 10%. Prema podacimaza 2007. udeo malog i srednjeg preduzetnitva u BDP iznosi oko 58%, u izvozu oko 50% i u zapoljavanju oko
65%.Sektor MSPP nakon sedam godina
tranzicije je suoen sa skupim i dugotrajnim procedurama dobijanja dozvola za gradnju i drugih dozvola i licenci, neefikasnim i dugotrajnim reavanjem poslovnih sporova i s neregulisanim uslovima za korienje pokretne inepokretne imovine. Pored toga, neadekvatna je kvalifikaciona struktura i
32
FINANSIJE
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
33/355
nedovoljna zatita zaposlenih u MSP.Nedovoljan je pristup MSPP raznimoblicima finansiranja na tritu kapitala, krute su procedure javnih nabavki iprevisoko postavljeni standardi zatiteivotne sredine za MSPP.
Sektor MSPP koristi kreditne linije Evropske investicione banke i vlade Italije, finansijsku pomo Vlade
Srbije preko Fonda za razvoj kojiodobrava povoljne kredite, garancijeGarancijskog fonda za deo odobrenihkredita kod poslovnih banaka i kreditiranje samozapoljavanja preko Nacionalne slube za zapoljavanje.
Unapreenje poslovnog okruenja.Srbija je posebnu panju posveivalapripremi i donoenju sistemskih zako
na kojima se ureuju pojedina podrujasistema, u skladu sa pravom EU. U tomperiodu donet je novi Ustav i veliki brojzakona iz unutranjeg prava.
FINANSIJE
33
Tabela 6. Razvoj malih i srednjih preduzea
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
Broj MSP preduzea 63.985 66.133 68.220 74.708 74.736 75.596 83.511
Broj zaposlenih u MSP 590.223 669.510 668.722 752.740 810.862 870.979 906.669
Broj radnji 209.445 215.861 210.603 210.431 201.959 192.919 283.640
Udeo MSP u BDP,u % (u nefinansijskomsektoru)
41,0 47,6 51,3 51,8 54,1 56,9 58,3
Udeo MSP u izvozu, u %(u nefinansijskom sektoru 25,5 33,4 33,9 34,8 39,6 43,6 50,2
Udeo MSPu zaposlenosti, u %
43,2 51,5 54,2 54,7 59,0 63,1 65,5
Izvor: Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja
Tabela 7. Doneti sistemski zakoniu periodu 20012007. godina
Zakoni usvojeni 2001. godine 48Zakoni usvojeni 2002. godine 44
Zakoni usvojeni 2003. godine 45
Zakoni usvojeni 2004. godine 81
Zakoni usvojeni 2005. godine 108
Zakoni usvojeni 2006. godine 39
Zakoni usvojeni 2007. godine 40
Ukupno donetih zakona 405
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
34/355
Narodna skuptina od ukupno 405donetih zakona iz unutranjeg prava,
usvojila je 221 novi zakon i 184 zakona o izmenama zakona. Od 405 donetih zakona 94 zakona reguliu javne finansije i poreze, 74 zakona reguliudravno ureenje i ljudska prava, 64zakona reguliu pravosue, 61 zakonregulie ekonomiju.
Novi zakoni omoguuju ubrzavanje trinih prilagoavanja u realnom
i finansijskom sektoru i ubrzavanjeprocesa pristupanja Srbije EU. Usklaivanje zakona sa pravnim standardima EU (acquis communautaire)podrazumeva da se reenja iz pravaEU u potpunosti ugrauju u domaipravni poredak.
Harmonizacija domaih zakonskih
i podzakonskih akata odvija se u okviru procesa stabilizacije i pridruivanjaSrbije EU, to je jedan od uslova zalanstvo u EU. Posebna panja posveuje se usklaivanju propisa kojise odnose na slobodan promet robe,slobodno kretanje lica, slobodnovrenje usluga i slobodno kretanje kapitala i na usklaivanje zajednikih
politika, to je od presudne vanostiza uspostavljanje i funkcionisanjeunutranjeg trita.
2.3. Konsolidacija i privatizacijafinansijskog sektora
Finansijsko trite. U prvih sedam godina tranzicije uspostavljen jenovi zakonodavni okvir (Zakon o
tritu hartija od vrednosti i drugihfinansijskih instrumenata koji je vie
puta menjan) i novi regulatorni okvir(Komisija za hartije od vrednosti), sciljem da se regulie finansijskotrite. Propisi o finansijskom tritune sadre precizne odredbe i komplikovani su za primenu i nisu usklaeni sa povezanim sistemskim zakonima. Nedovoljno razvijeno finansijsko trite Srbije obeleavaju dva
pozitivna toka: kontinuirana trgovinaakcijama i normalizacija prinosa natritu obveznica. Trite kapitala,kao kljuni segment finansijskogtrita, organizovano je u formi klasine berze osnovane 1989. koja jedo 2002. funkcionisala na nestandardan nain i bez normalnih pravila po
naanja. Osnovni instrumenti natritu kapitala bile su akcije iz insajderske privatizacije i obveznice emitovane radi isplate stare deviznetednje. Izostao je izlazak javnihpreduzea na berzu ije su akcijekvalitetan trini materijal.
Tokom devedesetih godina i u2001. i 2002. preteno se trgovalo ko
mercijalnim zapisima preduzea i blagajnikim zapisima centralne banke.Promenom regulative 2003. osnovnaaktiva na finansijskom tritu postalesu akcije i obveznice stare deviznetednje.
Bankarski sektor. Na bazi novogZakona o bankama ostvarena je konsolidacija i rast bankarskog sektora ipoveanje njegove efikasnosti, uz po
34
FINANSIJE
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
35/355
javu rizika u vezi sa kreditnom ekspanzijom. Iako je registrovan brzi rastdepozita kod banaka, nedovoljan jenivo poverenja prema nacionalnoj valuti i nacionalnom bankarskom sektoru. Na to ukazuje valutna strukturadepozita (64% ukupnih depozita jedenominovano u evrima, a 36% u di
narima), kao i rona strukutra depozita (57,4% su depoziti po vienju, a36,3% su kratkoroni depoziti). Krozprivatizaciju est velikih banaka saveinskim vlasnitvom drave znaajno je unapreeno bankarsko trite,izmenjena vlasnika struktura banakai ostvaren prihod od prodaje od 795,7
FINANSIJE
35
Tabela 8. Promet na Beogradskoj berzi
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
1. Ukupnavrednost prometana Beogradskojberzi, mil. din.
50.156,5 102.298 93.070,4 40.584,0 48.350,8 100.584,0 164.990,9
2. Vrednostprometadugoronih HoV,mil. din.
277,2 9.740,4 40.644,6 34.566,3 48.350,8 100.584,0 164.990,9
2.1. Obveznice
RS, mil. din. 181,0 2.714,2 10.156,7 9.042,6 9.191,3 13.285,2 16.633,62.2 Akcije, mil.din.
96,2 7.026,2 30.487,9 25.523,7 39.159,5 87.298,8 148.357,3
3. Promet ostalihHoV, mil. din.
49.879,3 92.557,8 52.425,8 6.017,4
Struktura prometa,u %
1. Ukupan prometna Beogradskojberzi
100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
2. Prometdugoronih HoV
0,6 9,5 43,7 85,2 100,0 100,0 100,0
2.1. Obveznice RS 0,4 2,7 10,9 22,3 19,0 13,2 10,0
2.2 Akcije 0,2 6,9 32,8 62,9 81,0 86,8 90,0
3. Ostale HoV 99,4 90,5 56,3 14,8
Izvor: Beogradska berza
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
36/355
mil. evra. Oekuje se privatizacija joest banaka u kojima drava ima vla
sniki udeo. Pored toga, tranzicija poslovnog bankarstva donela je ukrupnjavanje bankarskog sektora krozproces spajanja, pripajanja i dokapitalizacije, to je uz dolazak stranih banaka kao investitora u bankarski sektor povealo ponudu i kvalitet bankarskih usluga.
Sa promenom vlasnike strukture,poboljano je upravljanje kapitalomovih banaka i ojaana njihova kapitalna osnova. Ukupna bilansna suma ivrednost kapitala bankarskog sektorasistematski je poveavana, uz ienje bilansa od nenaplativih potraivanja i uz prisustvo visokog kreditnogrizika vezanog za nove plasmane ba
naka (30% ukupnih sredstava bankarskog sektora klasifikovano je krajem
2006. kao rizino). Smanjenju rizika uposlovanju banaka znaajno e doprineti usklaivanje nadzora banaka saprincipima Bazela.
Sektor osiguranja. U Srbiji je nedovoljno razvijen sektor osiguranja, oemu svedoi mali iznos premije poglavi stanovnika (54 evra) i nisko
uee naplaenih premija osiguranja uBDP (2,1%), dok je to uee u EU8,4%. U bilansnoj sumi finansijskogsektora Srbije banke uestvuju sa 89%,a drutva za osiguranje sa 6%. Natritu osiguranja samo 9,5% od ukupnog osiguranja potie od ivotnog osiguranja, dok je u razvijenim njegovouee 60% ukupnog osiguranja.
36
FINANSIJE
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
1. Broj banaka 49 50 47 43 40 37 35
2. Ukupna bilansna sumabanaka, u mlrd. din. 291,5 316,6 367,5 510,1 775,0 1.169,3 1.561,8
3. Kapital banaka, u mlrd. din. 46,2 63,6 86,3 99,5 125,7 216,3 328,4
4. Vlasnika struktura banaka,
broj banaka veinsko vlasnitvo
stranih banaka15 12 11 11 17 22 21
veinsko vlasnitvo domaihfizikih i pravnih lica 23 27 19 18 12 7 6
veinsko vlasnitvoRepublike Srbije
11 11 17 14 11 8 8
Tabela 9. Osnovni pokazatelji bankarskog sektora
Izvor: NBS
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
37/355
Donoenjem novog Zakona o osiguranju uspostavljena je kontrola NBS
nad tritem osiguranja i registrovan jeporast premije osiguranja. Smanjena jekoncentracija na tritu osiguranja sapretenim ueem neivotnih osiguranja i pored rasta ivotnog osiguranja.Na tritu osiguranja posluje 20 drutava za osiguranje, od toga 17 drutava sebavi poslovima osiguranja, poslovimareosiguranja bave se dva drutva, dok
se jedno drutvo bavi poslovima osiguranja i reosiguranja. ivotnim osiguranjem se bave 3 drutva, a neivotnim 8drutava, s tim to se 7 drutava bavi iivotnim i neivotnim osiguranjem.Obaveznim osiguranjem vlasnika motornih vozila bavi se 10 drutava. Nakraju 2007. u veinskom stranom vla
snitvu bilo je 12 drutava, 8 drutavaje u veinskom domaem vlasnitvu,od ega su 2 drutva u dravnodrutvenoj svojini, a 6 drutava u privatnoj svojini.
Lizing drutva. Trite finansijskog lizinga u Srbiji poelo je da se
razvija donoenjem Zakona o finansijskom lizingu u maju 2003. godine.Izmenama i dopunama ovog zakona ujulu 2005. NBS je nadlena za ovajsektor. ire prihvatanje lizing uslugena finansijskom tritu poinje od2004. godine. Najvei rizik kojem jesektor finansijskog lizinga izloen potie od niskog uea sopstvenog ka
pitala u ukupnim izvorima finansiranja. Pokazatelji poslovanja lizingdrutava ukazuju na nedovoljnouee ove finansijske delatnosti u finansiranju privrede.
Dobrovoljni penzijski fondovi. Uokviru reforme penzijskog sistema,krajem 2005. je donet Zakon o dobro
voljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, usaglaen sa direktivama EU. NBS je nadlena zanadzor nad radom drutava za upravljanje penzijskim fondovima i za do
FINANSIJE
37
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
Broj osiguravajuih drutava 31 36 36 40 18 17 20
Bilansna aktiva, u mlrd. din. 27,7 33,2 36,6 30,8 46,4 56,1 70,6
Ukupna premija, u mlrd. din. 17,4 21,2 22,6 22,6 34,7 38,3 41,2
Uee premije u BDP, u % 2,2 2,1 1,9 1,6 2,0 1,8 1,7
Tabela 10. Osiguravajua drutva
Izvor: NBS
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
38/355
noenje podzakonske regulative. Do
brovoljni penzijski fondovi, kao segment finansijskog sektora, doprinoseprodubljivanju inae plitkog finansijskog trita time to raspolau dugoronim sredstvima za finansiranje koja mogu da ulau i u hartije od vrednosti izdate od preduzea sa dobrimbonitetom.
Od donoenja ovog zakona osnovano je 7 drutava koja se bave upravljanjem dobrovoljnim penzijskimfondovima, 6 aktivnih dobrovoljnihpenzijskih fondova i 3 kastodi bankekoje vode raune tih fondova, saukupnom vrednou imovine od 33,0
mil. evra. Od ukupnog broja drutava
koja se bave upravljanjem dobrovoljnim penzijskim fondovima 2 su u domaem vlasnitvu, a 5 u veinskomstranom vlasnitvu.
Investicioni fondovi. DonoenjemZakona o investicionim fondovima(jun 2006.) stvorene su sistemske pretpostavke za osnivanje fondova investi
cionog karaktera koji e obeleiti naredni period i doprineti razvoju tritakapitala. Osnivanje investicionih fondova, koji prema ovom zakonu mogubiti otvoreni, zatvoreni i privatni, omoguie dinaminiji privredni razvoj, uzsmanjenje nesistemskih rizika ulaganjasa stanovita investitora i laki pristupfinansijskim resursima od strane pred
uzea. Pristupanost finansijskim resursima trebalo bi da se znatno poveas obzirom na visoku mobilnost kapitala koju e ostvariti ovi fondovi. Komisija za hartije od vrednosti, nadlena zakontrolu poslovanja investicionih fondova, izdala je dozvole za osnivanje 9investicionih fondova, ija je ukupnabilansna aktiva na kraju 2007. iznosila313 mil. dinara.
38
FINANSIJE
2003 2004 2005 2006 2007Broj lizing drutava 10 12 13 15 17
Bilansna aktiva lizing drutava, u mlrd. din. 3,7 23,0 51,8 67,7 100,6
Odnos prema bilansnoj aktivi banaka 1,0% 4,5% 6,6% 5,8% 6,4%
Tabela 11. Lizing drutva
Izvor: NBS
2007
Broj dobrovoljnihpenzijskih fondova
7
Bilansna aktiva,u mil. dinara
746
Tabela 12. Dobrovoljni penzijskifondovi
Izvor: NBS
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
39/355
2.4. Reforma rada
Trite rada u Srbiji reformie se na
bazi Zakona o radu koji je menjan vieputa i na bazi Zakona o zapoljavanju.Na poetku tranzicije trite rada jekarakterisala visoka nezaposlenost,veliki vikovi zaposlenih u drutvenimi dravnim preduzeima, nedovoljnazaposlenost u privatnom sektoru, neusklaena ponuda i tranja radne snage i njena nedovoljna mobilnost.
FINANSIJE
39
2007
Broj investicionih fondova 9
Ukupna bilansna aktiva,u mil. dinara
313
Tabela 13. Investicioni fondovi
Izvor: NBS
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
Ukupan brojzaposlenih, u 000
2.102 2.067 2.040 2.051 2.069 2.026 2.002
Stopa rastazaposlenosti 0,2 1,7 1,3 0,5 0,9 2,1 1,2
Broj nezaposlenih lica,u 0001
780,5 904,5 944,9 969,9 895,7 916,3 785,1
Stopa nezaposlenosti,MOR 13,4 14,5 16,0 19,5 21,8 21,6 18,8
Slobodna radna mesta 542.159 463.941 513.325 507.694 602.558 707.140 758.832
Zapoljavanje 393.371 386.053 432.103 439.422 537.139 631.535 695.508
Broj korisnikanovane naknade
50.804 69.555 90.995 76.584 62.952 73.419 74.449
Tabela 14. Osnovni pokazatelji zaposlenosti i nezaposlenosti
1 Do 2005. lica koja trae zaposlenje, a od 2005. aktivno nezaposlena lica
Izvor: RZS, NSZ
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
40/355
Radi smanjenja nezaposlenosti doneta je Nacionalna strategija zapolja
vanja do 2010. i Akcioni plan zapoljavanja 20062008. godina. Odkljunog znaaja za uspostavljanjetrenda odrivog rasta zaposlenosti jeste dinamian i odriv privredni rastzasnovan na rastu domae tednje iinvesticija (privatnih i javnih) i naobilnijem prilivu stranih direktnih investicija.
2.5. Reforma obrazovanjai nauke
I pored razvijene mree osnovnihkola, Srbija ima 233.000 potpuno nepismenih stanovnika starijih od 10 godina, to ini 3,5% ukupnog stanov
nitva. Pored toga, obrazovna struktura stanovnitva je nepovoljna, priemu 22% stanovnitva ima samoosnovno obrazovanje. U obrazovnojstrukturi nedovoljan je udeo stanovnitva sa zavrenim srednjim obrazovanjem (25%) i sa zavrenim visokimobrazovanjem (7%).
Sistem obrazovanja od 2001. mo
dernizuje se u pravcu poveavanjanjegove efikasnosti i rasta kvalitetaznanja ali, nisu ostvareni primetnijirezultati u decentralizaciji obrazovnog sistema i u povezivanju kola salokalnim tritima rada, kao ni u poboljanju kvaliteta nastavnih programa i sadraja obrazovanja, sistemaocenjivanja, strunog usavravanjanastavnika, opremanja obrazovnih
institucija i uvoenja novih obrazovnih profila.
Privatni sektor postoji na nivousrednjokolskog i visokokolskogobrazovanja, ali nije doprineo poveanju kvaliteta znanja. Otpoeo jeproces usklaivanja visokokolskogobrazovanja sa evropskim tipomobrazovanja (Bolonjski proces).Osnovan je Nacionalni savet za visoko obrazovanje i Dravni zavod za
obrazovanje, kao vane institucije zaunapreenje obrazovanja u zemlji.
Istraivaki potencijal Srbije ini35 naunoistraivakih organizacijaiji je osniva Republika, 80 dravnih fakulteta, 40 privatnih fakulteta,45 istraivakih jedinica u privredi.Ukupan broj istraivaa u Srbiji iz
nosi 8.500 naunika. Od 2001. odvija se proces revitalizacije naunoistraivakih kapaciteta i unapreenja inovativne infrastrukture, sciljem da se stvori naunotehnoloka osnova za razvoj inovativneprivrede i drutva u Srbiji u predstojeoj razvojnoj fazi i da se za naukuu Srbiji obezbedi ukljuivanje u
evropski istraivaki prostor.Istraivake grupe iz Srbijeukljuene su od 2001. u programKOST, a od 2002. i u VI okvirniprogram, ukljuujui i program mobilnosti, kao i u EUPEKA program(Evropska inicijativa za unapreenjekonkurentnosti).
Iz budeta Republike za nauku segodinje izdvaja oko 0,4% BDP, a
40
FINANSIJE
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
41/355
privreda za istraivanja i razvoj izdvaja samo 0,1% BDP, to je daleko
ispod nivoa iz Lisabonske preporukeevropskih zemalja prema kojoj izdvajanja za istraivanja i razvoj lanica EU treba da u 2010. dostignu3% BDP (budet i privreda).
Doneti su Zakon o naunoistraivakoj delatnosti i Zakon oinovacionoj delatnosti kojima sestvaraju osnove za bri i produktiv
niji razvoj nauke i tehnologije kaokljunih poluga razvoja inovativneprivrede i drutva u Srbiji.
2.6. Reforma sistema socijalnogosiguranja i socijalne zatite
Reforma penzionog sistema. Srbija je 2001. otpoela transformacijudravnog penzionog sistema zasnovanog na principu meugeneracijske solidarnosti i tekueg finansiranja iz doprinosa za penzijsko osiguranje.Glavne institucije tog sistema inefond zaposlenih, fond samostalnih delatnosti i fond poljoprivrednika.
Kljune mere za reformu ovog sistema bile su pootravanje uslova zapenzionisanje, plaanje doprinosa za
FINANSIJE
41
Tabela 15. Odnos broja zaposlenih i broja penzionera i odnosprosene neto zarade i prosene penzije
* Nije ukljuen broj privatnih preduzetnika i broj zaposlenih kod njih
Izvor: RZS, RF PIO zaposlenih
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
Broj penzionera, u 000 1.219,1 1.251,7 1.251,8 1.244,9 1.239,0 1.254,6 1.279,2
Broj zaposlenih, u 000* 1.555 1.677,0 1.612,0 1.580,0 1.546,0 1.472,0 1.432,9
Odnos broja zaposlenih ibroja penzionera
1,3 1,3 1,3 1,3 1,2 1,2 1,1
Prosena penzija,u dinarima 4.107 6.546 7.844 9.244 11.484 14.041 14.996
Prosena neto zarada,u dinarima
6.078 9.208 11.500 14.108 17.443 21.707 27.759
Odnos prosene penzije iprosene neto zarade, u %
67,6 71,1 68,2 65,5 65,8 64,7 54,0
Stopa doprinosa za PIO,u %
19,6 19,6 20,6 22,0 22,0 22,0 22,0
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
42/355
penzijsko osiguranje na sva primanja(proirenje osnovice) i integrisanjesvih fondova obaveznog penzionogosiguranja.
Pored sprovedenih reformi dravni penzioni sistem je i dalje fiskalno
neodriv zbog smanjivanja broja stanovnika i poveanja duine ivota,nepovoljnog odnosa broja penzionera i broja zaposlenih, neadekvatnogodnosa prosene zarade i prosenepenzije, nedovoljnosti prihoda oddoprinosa za finansiranje penzija iposledino visokih transfera izbudeta za pokrie deficita dravnihpenzionih fondova.
Preduzete reforme u okviru penzionog sistema u odreenoj meri smanjile su fiskalni pritisak vezan za starenje stanovnitva i pogoranje odnosa broja penzionera i broja zaposlenihkoji plaaju doprinose za obavezno
socijalno osiguranje. Dolo je doumerenog pada uea ukupnih rashoda penzionog sistema u BDP sa13,4% u 2005. na 12,9% u 2007. godini i posledino do smanjenja transfera iz budeta kojima se pokrivajurashodi penzionog sistema sa 5,0%BDP u 2005. godini na 4,4% u 2007.S obzirom na visok rast zarada u prethodnom periodu, kao i izmenu for
42
FINANSIJE
Tabela 16. Osnovni pokazatelji RFPIO zaposlenih (u mil. dinara)
1 Ukljuen je stari dug penzionerimaIzvor: MFIN
Pokazatelji 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
Prihodi RFPIOzaposlenih po osnovusocijalnih doprinosa,u mil. din.
50.453,4 66.265,0 78.620,6 107.677,7 125.875,5 156.597,2 180.457,8
Rashodi RFPIOzaposlenih po osnovu
prava iz socijalnogosiguranja, u mil. din.
70.680,7 115.480,0 142.631,9 170.019,1 211.419,2 244.007,3 272.711,0
Od toga: penzije1 61.156,8 98.803,3 122.946,9 144.137,5 173.532,8 204.785,5 233.690,0
Transferi iz budetaRS RFPIO, u mil.din.
21.538,4 47.761,9 55.029,2 67.351,3 82.903,5 96.060,0 92.795,5
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
43/355
mule za obraun penzija, dolo je dosmanjenja stope zamene kao odnosa
prosene penzije i prosene neto zarade sa 67,6% u 2001. na 54% u2007. godini. Koeficijent zavisnostikao odnos broja lica koji uplauju doprinose i broja korisnika penzijaodrava se na nivou od 1,6 u posmatrane tri godine.
Paralelno sa reformom prvog stuba2005. donet je Zakon o dobrovoljnim
penzijskim fondovima i penzijskimplanovima na bazi koga je uvedentrei stub modernog penzionog sistema dobrovoljni kapitalizovani penzioni fondovi. U perspektivi se oekujei uvoenje obaveznih kapitalizovanihfondova (drugi stub).
Reforma sistema zdravstvenezatite. Srbija je 2001. otpoela transformaciju sistema obaveznog (dravnog) zdravstvenog osiguranja, kogakarakterie potpuni obuhvat stanov
nitva zdravstvenim osiguranjem sairokim pravima iz zdravstvenog osi
guranja, veinsko dravno vlasnitvonad objektima i opremom zdravstvenih ustanova i nedovoljno razvijeniprivatni sektor u zdravstvu.
U sistemu zdravstvene zatiteostvaren je napredak u revitalizacijizgrada, modernizaciji opreme, snabdevenosti lekovima i potronim materijalom i poboljanju kvaliteta zdrav
stvenih usluga, dok je sistem zdravstvenog osiguranja ostao neizmenjen.Predstoji podizanje kvaliteta radazdravstvenih ustanova kroz akreditaciju zdravstvenih ustanova i programa, licenciranje zdravstvenih radnika,uvoenje modernih zdravstvenih tehnologija, jaanje privatnog sektora u
zdravstvu, uvoenje novih mehanizama finansiranja zdravstvenih usluga.U 2004. i 2005. usvojen je paket
novih zdravstvenih zakona (Zakon ozdravstvenom osiguranju, Zakon o
FINANSIJE
43
Tabela 17. Osnovni pokazatelji penzionog sistema % BDP
2005 2006 2007
Ukupno prihodi sva tri PIO fonda 13,5 14,3 13,2
Ukupni rashodi sva tri PIO fonda 13,4 13,7 12,9
Pokrivenost rashoda doprinosima (%) 58,5 62,1 64,7
Ukupno transferi PIO fondovima 5,0 5,4 4,4
Stopa zamene 65,8 64,7 54,0
Izvor: Republiki fondovi PIO zaposlenih, samostalnih delatnosti i poljoprivrednika
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
44/355
zdravstvenoj zatiti, Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima, Zakon
o komorama zdravstvenih radnika idr.) koji omoguuju ubrzanje reformiu zdravstvenom sektoru. Reforme uzdravstvu je podrala EU prekoEvropske agencije za rekonstrukcijukoja realizuje projekat unapreenjazdravstvene zatite u Srbiji. SB i EUputem svojih projekata jaaju kapaci
tete resornog ministarstva za zdravljei kapacitete zdravstvenih ustanova s
ciljem da se razviju znanja i sposobnosti za uvoenje novog sistemazdravstvene zatite.
Reforma sistema socijalne i deijezatite. Srbija je od 2001. unapreivala sistem socijalne zatite koji obuhvata pomo siromanim pojedincima i
44
FINANSIJE
Tabela 18. Osnovni indikatori zdravstva
Izvor: Institut za zatitu zdravlja Srbije Dr Milan JovanoviBatut: Zdravstveno statis
tiki godinjak, MFIN
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
Ukupan broj zaposlenihu zdravstvu
118.975 122.877 122.277 123.480 115.485 109.771 111.068
Ukupan broj zdravstvenihradnika
85.432 88.064 87.937 89.007 83.867 81.821 82.766
U tome: lekari 19.908 20.243 19.900 20.179 19.685 19.581 20.066
Ukupan brojnemedicinskih radnika
33.543 34.813 34.340 34.473 31.618 27.950 27.784
Broj bolesnikih dana,u 000
11.771,1 11.594,9 11.296,0 12.050,9 11.161,9 11.243,8 11.013,8
Ukupna primanja RZZO,u mil. din.
40.968,2 58.659,1 66.638,3 83.933,9104.413,
9118.803,
5143.631,
8
Ukupni izdaci RZZO,u mil. din.
40.968.2 58.612.5 66.572.7 83.788.8102.764,
2114.287,
1144.249,
5
Transferi iz budeta RSRZZO, u mil. din.
2.503,3 3.935,4 4.056,2 2.734,9 2.800,0 0,0 3.257,4
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
45/355
porodicama, brigu o osetljivim socijalnim grupama i podrku formiranjumladih porodica, ukljuujui podsticanje raanja, kao i sistem deije zatite.
Na poetku tranzicije obezbeenoje vraanje nagomilanih dugova, redovnost isplata i popravljanje stanja u
domovima za smetaj. Istovremeno,formulisana je reforma sistema socijalne zatite zasnovana na racionalizaciji sredstava, usklaivanju socijalnezatite sa budetskim mogunostima iusmeravanju socijalnih transfera naugroene socijalne grupe. Usluge usocijalnoj zatiti su decentralizovane,a u njihovo pruanje ukljuen je i nevladin sektor.
3. KLJUNI UINCI IIZAZOVI EKONOMSKE
POLITIKE I INSTITUCIONALNIH REFORMI
Srbija je u prvih sedam godinatranzicije ekonomskom politikom i
institucionalnim reformama znaajnounapredila sistem i poboljala makroekonomske performanse. Ostvaren jebrz privredni rast i poboljan ivotnistandard stanovnitva.
Registrovane su visoke stope rastaBDP u itavom tranzicionom periodu,nakon drastinog pada privredne aktivnosti tokom devedesetih godinaprolog veka. Privredni rast je voen
FINANSIJE
45
2001 2002 2003 2004 2005 2006Materijalno obezbeenje porodice
prosean broj porodica 34.070 39.430 42.615 42.254 52.000 47.912
prosean broj lica 76.192 90.336 100.576 108.793 127.000 122.134
isplaena sredstva iz BudetaRS, u mil. din
653,6 921,3 1.294,3 1.709,9 2.800,0 2.660,2
Drutvena briga o deci
broj porodica koje koristedeiji dodatak 345.238 324.650 265.128 262.693 246.428 234.836
broj dece 589.584 573.187 489.110 489.803 460.468 438.073
isplaena sredstvaiz Budeta RS, u mil. din 4.390,0 4.523,5 4.271,8 5.920,8 7.133,0 8.512,5
Tabela 19. Osnovni indikatori socijalne i deije zatite
Izvor: Vlada Republike Srbije Drugi izvetaj o implementaciji Strategije za smanjenje siromatva.
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
46/355
rastom domae tranje i podstaknutkreditnom i fiskalnom ekspanzijom,
izvrenim strukturnim reformama, presvega u oblasti restrukturiranja bankarskog sektora, privatizacije drutvenih preduzea i priliva stranih investicija.
Poboljanje ivotnog standardaostvareno je kroz znaajan rast BDPpo stanovniku i znaajan rast plata,penzija i socijalnih transfera. Po tom
osnovu smanjeno je siromatvo u Srbiji. Prema Anketi o ivotnom standardu iz 2007. siromano je 6,6% populacije odnosno oko 500.000 stanovnika, pre svega, neobrazovano i nezaposleno stanovnitvo.
Snaan privredni rast Srbije u prvih sedam godina tranzicije s realnim
poveanjem BDP u proseku za 5,5%godinje voen je domaom tranjomi podran je rastom svetske privrede iprilivom stranog kapitala, restrukturiranjem spoljnih dugova Srbije, kao isprovoenjem strukturnih reformi koje su prekidane estim politikim promenama.
Istraivanja Branka Milanovia
(Novac nedeljnik o ekonomiji, br.18, Blic od 10. januara 2009.) pokazuju usporavanje dinamike rasta Srbije u duem vremenskom periodu. Prosean rast proizvoda po stanovniku od1952. do 1965. iznosio je 7,5%, a uperiodu od 1965. do 1980. iznosio je4,9%. U periodu od 1980. do 1990.registrovan je nulti rast, a od 1990. do2000. drutveni proizvod je smanjen u
proseku 2,5% godinje. Od 2000. do2008. stopa rasta bruto domaeg pro
izvoda po stanovniku je iznosila5,1%. Srbija je tek 2007. dostigla najvei nivo drutvenog proizvoda postanovniku ostvaren 1986. Milanoviocenjuje da je celokupni privrednirazvoj Srbije u 20. veku bio neuspean i da je produbljivan jaz izmeuSrbije i razvijenih evropskih zemalja.Privredni rast Srbije u prve tri deceni
je, poniten je stagnacijom drutvenog proizvoda 80ih i njegovim opadanjem 90ih godina. Rast BDP Srbije u prvih osam godina 21. veka nijebio dovoljan da se takav dugoronitrend preokrene.
Privredni rast voen snanom domaom tranjom koju je podsticala
ekspanzija zarada i kredita bio jepraen inflacijom. NBS je sredinom2006. uvela reim targetiranja inflacije i monetarnom politikom suzbijalainflatorna oekivanja i pritiske deprecijacije. NBS je preduzimala i prudencijalne i kontrolne mere koje sustvorile visok racio likvidnosti bankarskog sistema.
Privredni rast je praen visokim tekuim deficitom uslovljen brim rastom domae tranje za robom i uslugama od stvaranja prihoda. Povoljniglobalni finansijski uslovi omoguavali su finansiranje deficita tekueg rauna korienjem inostranihizvora sredstava.
Izvoz, investicije i domaa tednjakao kljune poluge rasta jo su na ni
46
FINANSIJE
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
47/355
skom nivou. Oporavak proizvodnjejo ne daje neto rast zaposlenosti. U
privredi Srbije postoje neravnoteekoje je uz rast zaduenosti ine osetljivom na unutranje i spoljne okove. Za rast i zapoljavanje odkljunog znaaja su reforme vlasnikih odnosa, poslovne klime, trgovinskog reima, finansijskog sektora,trita rada i obrazovnog sistema.
Uinci ekonomske politike i insti
tucionalnih reformi bili bi vei da sepojedine mere ekonomske politike nisu prilagoavale populistikim ciljevima i da se pojedine strukturne reforme nisu zaustavljale zbog politikenestabilnosti. U tom pogledu precenjeni devizni kurs omoguava je obiman uvoz robe iroke potronje i vei
standard; velika izdvajanja za javnupotronju omoguavala su rast plataiznad rasta produktivnosti; kanjenjeu donoenju steajnog zakonodavstvai usporen steajni postupak omoguavali su zadravanje neefikasnihpreduzea i ouvanje neproduktivnihradnih mesta i tako redom.
Tokom tranzicionog perioda devi
zni kurs nije formiran dominantno nabazi trinih zakona i nije bilo slobodno fluktuirajueg kursa. NBS je intervenisala na deviznom tritu svaki putkad je procenila da je ugroena finansijska stabilnost trita. Pored repokamatne stope koristila je stopu obavezne rezerve i intervencije na deviznom tritu. U uslovima ekspanzivnefiskalne politike i umereno restriktiv
ne monetarne politike devizni kurs nije bio realan. Smanjenje precenjenosti
dinara zahtevalo je ubrzanje strukturnih reformi, poveanje konkurentnosti privrede i restriktivnu fiskalnu politiku. Snana aprecijacija dinara uveem delu tranzicionog perioda delovala je istovremeno na smanjenjeinflacije i na smanjenje konkurentnosti privrede i izvoza i na rast uvoza ideficita tekueg rauna.
Privreda Srbije je ranjiva na srednji i dugi rok zbog rastuih makroekonomskih neravnotea koje se ispoljavaju u rastu fiskalnog deficita, rastudeficita tekueg rauna, rastu inflacije, niskoj domaoj tednji i rastuspoljnog duga. Poveanje nivoa javnepotronje i dvocifrena prosena stopa
inflacije u prvih sedam godina tranzicije, visok deficit spoljnog sektora,aprecijacija kursa i populistika politika obeanja ugroavaju makroekonomsku stabilnost i oteavaju dolazakinvestitora u Srbiju, ija ulaganja mogu da obezbede rast zaposlenosti i dohotka i smanjenje spoljnotrgovinskogdeficita.
Istraivanja MMF pokazuju da rastfiskalnog deficita iznad 1,5% BDPugroava unutranju i spoljnu makroekonomsku stabilnost (IMF Country
ReportNo 2008/55) i uslovljava potrebu zaduivanja drave zbog smanjenja prihoda od privatizacije kojimaje finansiran budetski deficit.
Istraivanja problema spoljnog deficita (M. Bonjak Kljune makroeko
FINANSIJE
47
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
48/355
nomske neravnotee u Srbiji,www.mfin.gov.rs, Ekonomska
istraivanja studije) pokazuju da jedeficit tekueg rauna platnog bilansaSrbije iznad svog dugoronog trenda ida ga je neophodno smanjivati ubrzanim rastom BDP, smanjenjem jazaizmeu potrebnih i raspoloivih investicija i smanjenjem visoke javne potronje.
Veliki spoljnotrgovinski deficit re
zultat je niskog izvoza, iako je registrovan brzi rast izvoza u itavomtranzicionom periodu, u proseku oko20% godinje. Izvozna ponuda nemaodgovarajui obim i strukturu sa stanovita poveanja deviznog priliva ieksterne likvidnosti. Deficit na tekuem raunu pokrivan je zaduiva
njem u inostranstvu i stranim direktnim investicijama. Smanjenje deficitatekueg rauna ispod 10% BDP, tose smatra kritinom granicom srednjorono odrivog tekueg deficita, jeveliki izazov i zadatak ekonomske politike i institucionalnih reformi.
Izazov i zadatak ekonomske politike i institucionalnih reformi jeste us
postavljanje i odravanje niske stopeinflacije koja uz smanjenje javne potronje i sprovoenje institucionalnihreformi obezbeuje rast privredne aktivnosti. Odriv privredni rast bazirase na makroekonomskoj stabilnosti,prilivu stranih investicija, rastu domaih investicija, poveanju konkurentnosti privrede i posledino na rastu dohotka i ivotnog standarda sta
novnitva. Srbija nije ostvarilaodrivu jednocifrenu stopu inflacije,
pre svega, zbog rasta cena nafte, struje i hrane koje su se preko visoke domae tranje prelile u visoku inflaciju. Visok rast tranje izazvan je velikim rastom javne potronje i kreditnom ekspanzijom. Takoe, zadatakekonomske politike i institucionalnihreformi je i smanjenje visoke nezaposlenosti i usklaivanje rasta zarada sa
rastom produktivnosti rada, s obziromda je na kraju sedme godine tranzicijeregistrovana visoka stopa nezaposlenosti (18,8% po metodologiji ILO),kao i da je rast zarada iznad rasta produktivnosti odvlaio investicije kaokljuni izvor nove zaposlenosti.
LITERATURA1. etiri godine tranzicije u Srbiji,
Centar za liberalnodemokratske studije, Beograd, 2005.
2.Reforme u Srbiji: Dostignua iizazovi, Centar za liberalnodemokratske studije, Beograd, jun2008.
3.Memorandum o budetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za2009. godinu, sa projekcijama
za 2010. i 2011. godinu, VladaRepublike Srbije, decembar2008.
4. Svetska banka, Program za ekonomski rast i zapoljavanje, Beograd, 2004.
5. EBRD, Trancision Report2007.
48
FINANSIJE
-
5/24/2018 Casopis Finansije 1-6 2008
49/355
6. IMF, Progress Report, 2007.7. IMF, Country Report, 2008.
8. IMF, World Economic Outlook,October 2008.9. The World Bank, Doing bu