DOBRA HRANIDBENA

PRAKSA

U ISHRANI MUZNIH KRAVA 

 

 

 

- Septembar 2010 -

 

DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI

MUZNIH KRAVA

Autor: Dr Midhat Glavić

- Septembar 2010 -

PRIPREMA  OVE  PUBLIKACIJE  JE  OMOGUĆENA  OD  STRANE  AMERIČKE  AGENCIJE  ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ  (USAID)  I  ŠVEDSKE AGENCIJE  ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ  (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY) 

Stajališta  izražena u ovoj publikaciji odražavaju  stajališta autora  i ne moraju da odražavaju stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske,  ili Švedske međunarodne agencije za razvoj.  

 

 

„MLIJEKO SE PROIZVODI NA NJIVI, A MUZE U ŠTALI“

„KRAVA SE MUZE NA USTA, A NE NA VIME“

(koliko u gubicu toliko u muzilicu)

SVAKU PROMJENU KOLIČINE OBROKA ILI KVALITETA

OBROKA, KRAVAMA ČINITE POSTEPENO (MINIMALNO 7

DANA)!!!

NE PREKO NOĆI PROMJENITI KOLIČINU I SASTAV OBROKA.

 

 

Recenzija

Autor ovog priručnika dr Midhat Glavić prilikom pisanja vjerovatno je imao u mislima onu narodnu poslovicu: Krava se muze na sise vimena, a mlijeko daje na usta. Ovim je praktično sve rečeno: bez dobre i pravilne ishrane nema ni velike i higijenski ispravne proizvodnje mlijeka. Autor se potrudio i u tome nesumnjivo uspio, da problematiku ishrane: pravilna ishrana, nepravilna, nedostatna, pothranjenost, objasni na vrlo jasan i farmerima pristupačan način. Autor napominje da pravilnom ishranom možemo maksimalno iskoristiti genetski kapacitet muznog grla a nepravilnom možemo izazavati mnoge metaboličke poremećaje i bolesti a na kraju ishod može biti i tragičan po život. Ovo je drugi priručnik poslije "Dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka", i oba ova priručnika čine neodvojivu cjelinu. Mogu se koristiti samo i izričito zajedno. Publikacijom ovog priručnika dr Midhat Glavić se svrstava u red jednih od najvećih bosansko-hercegovačkih stručnjaka u stočarstvu, odnosno proizvodnji mlijeka. Farmeri će u ovoj publikaciji naći sve što je potrebno za pravilnu ishranu, koja opet dovodi do velike proizvodnje mlijeka kod krava.

Banja Luka, 27.5.2010. godine. Recenzent

Prof. dr Dragutin Matarugić

 

  1

SADRŽAJ 1. Uvod.............................................................................3 2. Proizvodnja volumonozne krme..................................5

2.1Utjecaj đubrenja na krmne kulture.........................7 2.2Ukusnost (ješnost), morfološka građa i hemijski sastav krmnih kultura...................................................9 2.3Utjecaj staništa na krmne kulture .........................10 2.4Biljni (floristički) sastav.......................................11 2.5Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teški elementi......................................................................12 2.6Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri korištenju krme..........................................................13 2.7Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici površine.......................................14 2.8Paša.......................................................................15

3.Voluminozna krmiva....................................................20 3.1 Silaža....................................................................20 3.1.1 Uslovi za siliranje.........................................21 3.1.1.1 Zahtjevi prema biljakama....................21 3.1.1.2 Faza razvoja biljaka.............................21 3.1.1.3 Ciklus vegetacije..................................22 3.1.1.4 Količina vode.......................................22 3.1.2 Postupak siliranje.........................................22 3.1.3 Objekti za spremanje silaže.........................23 3.1.4 Metode siliranje...........................................23 3.1.5 Procjena količine silaže................................24 3.1.6 Gubici pri siliranje ......................................24 3.2 Sjenaža................................................................25 3.2.1 Zašto spremati sjenažu................................25 3.2.2 Uslovi za sjenažiranje.................................26 3.2.3 Vrste krme za spremanje sjenaže................27 3.2.4 Kada spremati sjenažu................................27 3.2.5 Tehnološki postupak sjenažiranja...............28

 

  2

3.2.6 Gubici pri spremanju sjenaže.......................29 3.2.7 Ocjena kvaliteta sjenaže...............................29 3.3 Sijeno.....................................................................29 3.3.1 Vrijeme košnje travnjaka.............................30 3.3.2 Sušenje sijena...............................................31 3.3.3 Skladištenje sijena........................................31 3.3.4 Kvalitet sijena..............................................32 3.3.5 Gubici pri spremanju sijena.........................33 4. Hemijski sastav hraniva......................................................34 4.1 Šta je u kojo hrani...................................................37 5. Osnova dobre hranidbene prakse........................................38 6. Specifičnosti ishrane krava.................................................40 7. Proizvodne grupe................................................................48 8. Sastav mlijeka kao pokazatelj odgovarajuće ishrane životinja..................................................................................59 9. Sastavljanje obroka za visokoproduktivna grla..................69 10. Sastavljanje obroka za zasušene krave.............................76 11. Sastavljanje obroka za nisko produktivna grla.................78 12. Sastavljanje obroka za telad i junad..................................79 13. Važne praktične preporuke za ishranu krava....................81 14. GlobalGAP standard – ishrana muznih grla.....................87 15. Zaključak..........................................................................95 16. Kako ishranom povećati mliječnost i kvalitet mlijeka.....96 17. Najčešći metabolički poremećaji kod krava.................... 99 17.1 Kisela indigestija buraga (acidoza)...................... 99 17.2 Nadun................................................................... 99 17.3 Dislokacija sirišta................................................100 17.4 Sindrom debelih krava........................................100 17.5 Mliječna groznica................................................101 17.6 Otok vimena........................................................101 17.7 Ketoza ...............................................................102 18. Primjer softwera za balansiranje obroka.........................103 19. Krmne tablice..................................................................104 20. Obroci za muzne krave...................................................112 21. Literatura.........................................................................139

 

  3

1. UVOD

U okviru stočarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka s gledišta hranidbe vrlo je zahtjevna grana stočarstva, što se ogleda u naporu organizma da hranjivim tvarima iz obroka istovremeno podmiruje više proizvodnih pravaca; uzdržne potrebe, proizvodnju mlijeka, razvoj fetusa, a kod mladih životinja završetak rasta i razvoja. Ishrani krava pripada najznačajnije mjesto u proizvodnji mlijeka. Bez pravilne ishrane, koja treba da zadovolji sve potrebe u hranjivim materijama, krava nije u mogućnosti da ostvari genetski potencijal za maksimalnu proizvodnju mlijeka. Dobro i pravilno snabdjeti visoko mliječna grla svim potrebnim hranjivim materijama nije lako postići. Ispravna i odgovarajuća ishrana krava zahtijeva dobro poznavanje njihovih potreba u svim hranjivim materijama, poznavanje hranjive vrijednosti krmiva i njihovo specifično djelovanje na organizam i produktivnost krave. Nekoliko decenija unazad stvorene su rase goveda za visoku proizvodnju mlijeka, pa je takvu proizvodnju moguće ostvariti isključivo odgovarajućom ishranom. Obično se kod visoko mliječnih grla javlja problem da nisu u mogućnosti da konzumiraju dovoljno velike količine hrane za visoku proizvodnju, pa je od osnovnog značaja da im obrok bude pravilno i optimalno sastavljen. Pravilna ishrana krava ima veliki značaj za održavanje osnovnih životnih funkcija, visoku proizvodnju mlijeka, porast, razmnožavanje i zdravlje. Kontinuirano visoke proizvodne rezultate u proizvodnji mlijeka moguće je postizati samo na zdravim životinjama, hranjenih dovoljnim količinama higijenski zdrave hrane, pravilno uravnotežene u bitnim hranjivim, energetskim i biološko djelotvornim tvarima. Drugim riječima, pravilnim izborom krmiva, i njihovim međusobnim odnosom u obroku, značajno se utječe na proizvedenu količinu, a potom i na

 

  4

sastav - kvalitet mlijeka kao finalnoga proizvoda. Kvalitetna hrana i pravilna tehnologija ishrane preduvjet je izbjegavanja mnogih zdravstvenih poremećaja, koji se u praksi često javljaju, a označavaju se kao alimentarne ili „bolesti hrane“. Gledano s ekonomskoga gledišta, hrana ima također veliki značaj, jer se ona i u toj proizvodnji obilježava kao najveći proizvodni trošak (oko 65-75%) u završnoj cijeni finalnoga proizvoda (mlijeka). Iz toga proističe tvrdnja da svaki proizvođač, ovisno o dostignutome stepenu tehničko-tehnoloških znanja, može bitno utjecati na cijenu proizvoda, a preko nje i na rentabilnost te proizvodnje. Karakteristika mliječnih životinja je da im osnovni dio obroka čine voluminozna krmiva te da izborom načina držanja i hranidbe mogu egzistirati i kao pašne životinje. Ta činjenica postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvođača potrebu posjedovanja određenih oraničnih i pašnjačkih površina, na kojim se organizira proizvodnja svježe i konzervirane voluminozne krme. U uvjetima intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo = 500 kg). Prema stručnim mišljenjima, taj način gospodarenja zemljom višeznačno je pozitivan. Na taj način farmer proizvodi dovoljne količine krme primjerene kvalitete, pravilno se održava plodored zemljišta, na ekološki prihvatljiv način je rješavanje stajnjaka - zaoravanjem na oraničnim površinama, i potpunije iskorištenje strojeva i radne snage na farmi.

 

  5

2. PROIZVODNJA VOLUMINOZNE KRME

Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala koncentracija probavljivih hranjivih tvari, odnosno relativno velik udio predstavljaju neiskoristive tvari - balasta. Inače, voluminozna krmiva osobito su značajna kod mliječnih kategorija preživara, jer probava svježe i suhe voluminozne hrane pozitivno utječe na mliječnost i kvalitet mlijeka. Mliječne životinje upravo iz tih krmiva osiguravaju najveći dio energetskih potreba svoga organizma, a k tome imaju i laksativan učinak na probavne organe i proces probave. Rjeđe, pri manjem fiziološkome naporu organizma (razdoblje suhostaja, niža proizvodnja), moguće je ukupne hranidbene potrebe podmiriti voluminoznim krmivima. Uobičajeni obroci mliječnih krava voluminoznim krmivima pokrivaju čak 60-80% ukupnoga obroka. Zbog tako značajnoga udjela, kod voluminoznih se krmiva naglašava važnost njihovog kvaliteta, jer pored utjecaja na mliječnost, direktno utječu i na reproduktivna svojstva krava, kao i na opće zdravstveno stanje. Njihova konkurentnost pred koncentriranim krmivima je i u cijeni pa se većim udjelom voluminoznih krmiva može znatnije utjecati i na cijenu proizvodnje, mogu pojeftiniti troškove hrane. Kako koncentracija i odnos hranjivih tvari u voluminoznim krmivima ne zadovoljava visoku proizvodnju mlijeka, neminovno je u obrocima mliječnih životinja kombinirati i koncentrovana krmiva. Drugim riječima, koncentrovanim krmivima kvalitetno kompenziramo moguće hranjive nedostatke osnovnog obroka na bjelančevinama, energiji, mineralima i vitaminskim tvarima. Da bi se proizvelo mlijeko dobrog kvaliteta i u zadovoljavajućim količinama potrebno je tijekom čitave godine stoci osigurati dovoljno kvalitetne krme (zelena, sijeno, silaža i koncentrat). Iz toga razloga agrotehniku i korištenje

 

  6

treba podesiti da se tijekom vegetacije osigura postizanje krme visokog kvaliteta od ranog proljeća pa do kasne jeseni, uvažavajući sve agroekološke posebnosti područja u kojem se proizvodi i koristi.

Interes farmera treba biti ne koliko ću proizvesti krme po jedinici površine nego koliko ću dobiti mlijeka po jedinici

površine.

Proizvodnja kvalitetne krme može se organizovati na prirodnim travnjacima, sijanim travnjacima, djetelinama i djetelinskotravnim smjesama (DTS), te kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama u plodoredu. Najjednostavnije je organizovati proizvodnju kvalitetne krme kombinacijama višegodišnjih krmih kultura (travnjaci, djeteline i DTS) s kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama, u krmnom plodoredu. Tako organizovanom proizvodnjom osigurava se kontinuirano pristizanje krme za svakodnevnu upotrebu, a viškovi proizvedene krme se pospremaju tako da im se sačuva kvalitet s najmanjim gubicima u masi i hranjivima. Dobro orgaizovanom proizvodnjom izbalansiranog obroka može se po jedinici površine proizvesti potrebna krmiva kojom se namiruju potrebe krava za proizvodnju od 10.000 do 12.000 litara mlijeka sa jednog hektara, a u vrlo povoljnim uvjetima i vrlo intenzivnom proizvodnjom krme čak i do 15.000 litara mlijeka sa jednog hektara. Intenzivnom proizvodnjom i korištenjem kvalitetne krme mogu se namiriti potrebe krme za dvije do tri krave muzare u kompletnom obroku, odnosno osigurati voluminoznu krmu za namirenje voluminoznog dijela obroka čak i za četiri krave muzare. Da bi se postigao ovaj cilj, voluminoznu krmu treba koristiti tijekom vegetacije kontinuirano i u redoslijedu kultura kada im je visok kvalitet, ali prinosom po jedinici površine zadovoljavaju potrebe.

 

  7

2.1 Utjecaj đubrenja na krmne kulture

Kao zelena voluminozna krma većina krmnih kultura se koristi u vegetativnom stadiju razvoja ili na prijelazu u generativnu fazu razvoja (žitarice, trave, krmni sirak, sudanska trava itd.). Krupnozrne mahunarke (grašak, grahorica, bob, soja i dr.) i sitnozrne mahunarke (djeteline, lucerka, smiljkita, esparzeta i dr.) koriste se uglavnom u fazi pupanja do početka cvatnje kao voluminozna krma. Kukuruz u gustoj sjetvi (tokorman) koristi se uglavnom u vegetativnoj fazi razvoja, a u rijetkoj sjetvi za zelenu krmu od metličenja pa do voštane zrelosti, a za silažu u voštanoj zrelosti. Kratkotrajne (interpolirane) krmne kulture, kao i višegodišnje kulture, u kratko vrijeme trebaju formirati veliku masu. Za formiranje velike mase treba im osigurati dovoljna hranjiva đubrenjem u osnovnom đubrenju i prihranama. Sva makro i mikro hranjiva koja se dodaju đubrenjem nisu jednako pokretna u zemljištu, zato se primjenjuju u različito vrijeme. Fosfro (P2O5) i kalij (K2O) te neki mirkoelementi kao i kalcifikacija primjenjuju se prije osnovne obrade zemljišta, a dio azota i neki mikroelementi primjenjuju se u prihranama tijekom vegetacije. Obzirom da su naša zemljišta uglavnom slabo obezbijeđena fosforom i kalijem, a oni su slabo pokretnu u zemljištu, đubrenjem za krmne kulture treba dodati od 80 do 120 kg/ha fosfora, a djetelinama (đubrenje na zalihu) i preko 160 kg/ha. Kalij treba krmnim kulutrama osigurati od 80 do 280 kg/ha. Fosfor, kalij i kalcijum povoljno utječu na otpornost, naročito od izmrzavanja. Azot pri đubrenju utječe na bujan rast kultura koje formiraju veću vegetativnu masu s puno lišća, bogatu bjelančevinama, ali nepovoljno djeluje na razvoj korijenovog sistema (ostaje plitko). Kasno u jesen primjenjen azot djeluje na bujan porast, ali smanjuje otpornost na niske temperature (izmrzavanje) naročito kod djetelina. Budući da biljke azot vrlo brzo

 

  8

usvajaju, a iz zemljišta se lako ispire, potrebna količina azota ne smije se dodati odjednom, već se dodaju sukcesivno u više navrata startno i u prihranama tijekom vegetacije. Samo u obliku uree se može dodati veća količina azota u osnovnoj obradi zemljišta. Krmne kulture treba godišnje đubriti sa 200 do 300 kg/ha čistog azota. Samo neke kulture duge vegetacije mogu se đubriti i sa većim količinama azota. Mahunarke na korijenu imaju kvržice koje vežu atmosferski azot, pa na taj način namiruju veći dio potrebnog azota. Na kiselim zemljištima povoljan je utjecaj kalcifikacije, kojom se poravlja pH zemljišta i druge osobine, a proširuje se areal uzgoja čitavog niza kultura. Mikroelementi se uglavnom dodaju u osnovnom đubrenju ili tretiranjem usjeva u vegetaciji. Navedene norme hranjiva za đubrenje krmnih kultura primjenjuje se zavisno o osobinama zemljišta, plodnosti zemljišta, klimatskim uvjetima te prinosima i kvalitetom krme koju proizvodimo. Osim pozitivnog djelovanja na kvalitet i prinos proizvedene krme, đubrenje može imati i nepovoljan učinak na krmne kulture, odnosno na zdravlje stoke. Kasno u jesen dodani azot utječe na bujan porast kultivara ali je tim kultivarima smanjena otpornost na niske temperature, pa izmrzne. Azot biljke usvajaju vrlo brzo, naročito onaj azot koji se nalazi u nitratnom obliku. Međutim redukcija azota iz nitratnog u amonijski oblik u biljci traje nešto duže, posebno na nižim temperaturama (u proljeće i jesen) i za oblačna vremena. Kratko vrijeme nakon prihrane azotnim đubrivima (KAN) redukcija nitratnog azota u biljci nije završila, već se dio azota nalazi u nitratnom i drugim oblicima u kojima je jako otrovan. Stoga intenzivno đubrenje kultura kratko vrijeme (6 do 10 dana) nakon đubrenja može sadržavati i toksične količine azotnih spojeva u krmi. Sve kulture nemaju jednako dobro

 

  9

razvijen korijenov sistem, pa prema tome ni jednaku mogućnost korištenja dodanog azota u prihrani. Kulture koje bolje koriste azot i kraće vrijeme nakon prihrane, mogu sadržavati veće količine škodljivog azota, ali i azota u neproteinskom obliku (preko 20%). Takva krma (mlada paša) može izazvati ozbiljne probavne smetnje životinja (nadam, proljevi, pobačaj i dr.). Azot se nalazi i u različitim alkaloidima i glikozidima koji čak toksično djeluju na životinje ako se hrane tim biljkama. Neke od korovskih vrsta na intenzivno đubrenim oranicama ili ruderalnim staništima takođe mogu sadržavati veće količine nitrata koji mogu štetno djelovati na zdravlje životinja, a u pojedinim slučajevima čak i toksično. 2.2 Ukusnost (ješnost), morfološka građa i hemijski sastav

krmnih kultura Na travnjacima, djetelištima, DTS i kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama rastu vrste različitih porodica i vrlo različitog habitusa (uzrasta), morfološke građe i hemijskog sastava. U različitim stadijima razvoja. Zbog morfološke građe, sve vrste travnjaka i djetelišta nisu jednako ukusne pa ni prikladne za ishranu stoke. Npr. kožnata epiderma starenjem otvrdne, dlake ogrube (runjava medunika), bodlje (osjak), trnje (zečji trn), nazubljenost plojke (busika), kristali (busika, šaševi), te sadržaj gorkih smrdljivih materija i otrovnih materija, sve zajedno utječe ne ukusnost krme. Po hemijskom sastavu neke vrste imaju vrlo visok kvalitet, ali zbog žaoka (kopriva), oštrih bodlji (osjak), sadržaju otrovnih materija (mlječika) glukozinolata i eruka kiselina (divlje kupusnjače), grube pokožice (vlasulja trstikasta), mirisa i ukusa kojeg prenose na mlijeko (cikorija) i dr., njihova je upotreba ograničena ili ih stoka na pašnjaku ne jede. Ukusnost krme se procjenjuje kako stoka prihvaća pojedine krmne vrste. Neke biljne vrste stoka rado jede iako sadrže čak škodljive koncentracije određenih materija. Neki kultuvari

 

  10

lucerke mogu sadržavati veće količine saponina pa češće izazivaju nadam, a kada se hrani starom krmom lucerke II i III otkos nakon cvatnje mogu dati mlijeku gorak ukus. Određeni kultuvari bijele djeteline sadrže veće količine glikozida iz kojeg se može osloboditi HCN te izazvati trovanje. Nepovoljan hemijski sastav krme, odnosno količina škodljivih materija ne utječe jednako nepovoljno na sve vrste i pasmine životinja, kao i na dobnu starost. Što su pasmine plemenitije i u intenzivnoj proizvdonji, nepovoljan utjecaj jače dolazi do izražaja. Starost krme utječe na ukusnost i kvalitet. Većina biljaka u vegetativnom razvoju boljeg je kvaliteta. Prijelazom u generativnu fazu kod nekih se vrsta kvalitet smanjuje, a kod nekih žitarica i trava čak jako opada. Raste udio grubih vlakana (balasta) koji je u cvjetanju trava i žitarica već vrlo visok. Krma tih kultura u toj fazi razvoja, nije više ukusna, a kod nekih se vrsta (raž) čak tako jako smanjuje ukusnost da ih stoka nakon cvatnje uopće ne jede. Starenjem nakon cvatnje a u nekih već nakon metličenja (klupčasta oštrica) stabljika jako ogrubi.

2.3 Utjecaj staništa na krmne kulture Stanište svojim faktorima: klimom i zemljištem, može bitno utjecati na područje proširenosti određene krmne kulture odnosno sorte, ali i na kvalitet i količinu proizvedene krme. Količina i rapored padavina tijekom vegetacije utječu na količini, ali i na kvalitet proizvedene krme. Za uspješnu proizvodnju lucerke kišni faktor tijekom ljeta ne bi smio biti niži od 3,5. Za proizvodnju djetelina i DTS trebao bi iznositi od 4 do 5, dok bi za uspješnu pašnjačku proizvodnju trebao iznositi 5 i više, i to uz povoljan raspored padavina. Suša i visoke temperature općenito nepovoljno utječu na količinu ali i na kvalitet proizvedene krme na travnjacima i djetelištima. Niske temperature, a naročito mraz (kasni

 

  11

proljetni i kasni jesenji) ograničavaju uzgajanje termofilnih kultura. Tip zemljišta sa svojim osobinama i potencijalnom plodnošću takođe je ograničavajući faktor uspješnog uzgajanja određenih kulutra. Suviše mokra, odnosno suviše suha zemljišta te kisela zemljišta, nepovoljno utječu na kvalitet ali i izbor krmnih kultura. Visinski položaj povoljno utječe na kvalitet krmnih kultura. Povećani intenzitet agrotehničkih zahvata u proizvodnji i korištenju povoljno utječe na kvalitet i količinu proizvedene krme. Intenzivnijom agrotehnikom može se znatno ublažiti nepovoljan utjecaj klime i zemljišta u proizvodnji krme.

2.4 Biljni (floristički) sastav U spontanoj travnjačkoj flori nizinskog područja kod nas raste od 200 do 350 biljnih vrsta, od kojih je veliki dio karakterističan za biljnu zajednicu. Od navedenog broja vrsta samo je mali broj vrsta visokog kvaliteta i prinosa (dobre trave, mahunarke, djeteline, neke zeljanice), koje su u prirodnim travnjacima često premalo zastupljene (vlažni i zamočvareni travnjaci). Trave (dobre i loše) u tratini zastupljene su sa 20 do 65%, a mahunarke sa svega 2 do 15%, rijetko sa većim udjelom. Zeljanice u tratini livada zastupljene su sa 20 do 60% pa i više. U tratini sa većim udjelom dobrih trava i mahunarki mjerama agrotehnike (đubrenje, korištenje) treba udio održavati ili čak još povećavati. Intenzivnom proizvodnjom i korištenjem travnjaka smanjuje se broj vrsta, ali najčešće povečava udio kvalitetnih vrsta kao i prinosa. U tratini naših travnjaka raste čak 75 vrlo škodljivih vrsta, od kojih je nekoliko čak otrovno, pa ako su u tratini u većoj količini mogu djelovati čak smrtonosno (kukuta, vučje stope, mrazovac, otrovna trubeljika, maočvarna i barska preslica, smretkasta mlječika, kukurijek, bujad, bijela čemerika i dr.). Neke od vrsta iz travnjaka (šaševi, sitovi, kukuta, mrazovac, bunika, gospina trava i dr.) nepovoljno utječu na rad mliječne

 

  12

žlijezde (smanjujući sekreciju mlijeka), pa ako ih je u tratini mnogo mogu utjecati na smanjenje dnevne proizvodnje mlijeka. Neke često zastupljene vrste u tratini (ivančica, cikorija, slak, divlji luk, pelin, šaševi, divlje kupusnjače, mrazovac, broćika, kadulja i dr.) utječu na lučenje i na kvalitet mlijeka dajući mlijeku loš miris, ukus, boju ili konzistenciju. Od kulturnih vrsta – kupusnjače, lucerka i dr. – mogu tujecati na miris mlijeka naročito ako se koriste u punoj cvatnji i hrane prije muže.

2.5 Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teški elementi

Kod sjetve djetelina i drugih kultura na oranicama pri obnovi i sjetvi novih, ali i travnjaka, da bi se zaštitio novi ponik koriste se različiti pesticidi koji često imaju dugu karencu, što se uz nestručnu primjenu može negativno odraziti na proizvodnju jer se ostaci pesticida mogu naći i u mlijeku, naročito ako se ne poštuje karenca. To se može dogoditi kod tretiranja štavlja na travnjacima i djetelištima, ali i suzbijanju ostalih korova i štetnika. Korištenjem krme uz rub, ili blizu puteva, može se u mlijeku naći olovnih i kadmijevih spojeva, štetnih za stoku, a izlučuju se u mlijeko pa utječu na kvalitet mlijeka i zdravlje korisnika. Takođe u neposrednoj blizini industrijskih pogona može doći do onečišćenja krme otpadnim produktima industrije, koje se mogu prenijeti i u mlijeko, ili utjecati na zdravlje životinja. 2.6 Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri korištenju krme Stoka se hrani zelenom krmom (paša, košnja i ishrana u štali), sijenom, silažom (s različitim postotkom suhe materije), zrnom (prerađenim). Pri korištenju krme (voluminozna, zrno) nastaju gubici na masi, ali još veći na hranjivima (kvalitetu) od koji zavisi dnevna proizvodnja mlijeka.

 

  13

Gubici na masi i hranjvima koji nastaju pri korištenju (različitog oblika) krme vrlo su tazličiti, a o njima može zavisiti uspješnost proizvodnje po jedinici površine, odnosno po grlu. Gubici pri korištenju krme napasivanjem iznose od 10% pri najintenzivnijem načinu korištenja (pregonska paša) pa do 80% i više pri ekstenzivnom načinu korištenja (vrlo slabo opterećen i loše iskorišteni pašnjaci). Košenjem i korištenjem zelene krme u štali gubici iznose od 5 do 10%, zavisno od kulture, uvjetima korištenja, stanju i ispravnosti mehanizacije i edukacije farmera, uređenosti površina i dr. Sušenjem sijena gubici mogu biti od 15 do 30%, a rijetko čak i preko 60%, zavisno o vrsti i kulturi koja se suši, vremenu i stadiju razvoja u kojem se kultura suši, opremi kojom se suši i sprema i dr. Kod siliranje gubici su najčešće od 15 do 30%, a mogu biti i veći, zavisno o kulturi, vremenu, mehanizaciji, manipulaciji i tipu silosa i od farmera. Pri žetvi zrnastih kultura (koncentrat) gubici najčešće iznose 2 do 10%. Veći gubici nastaju, ako su loši vremenski uvjeti pri žetvi, loša manipulacija vlažnim zrnom i mehanizacijom, te neprimjereno skladištenje i čuvanje. Ako je krma loše pripremljena – zagrijana, pljesniva, fermentirala (sijeno, silaža, zrno) – i ako se takva krma koristi u ishrani krava muzara, takva krma može izazvati zdravstvene probleme stoke, ali i utjecati na kvalitet i količini mlijeka. Za određenu namjensku upotrebu mlijeka, da bi se dobili proizvodi od mlijeka visokog kvaliteta, stoka se mora hraniti određenom vrstom krme, visokog kvaliteta. Mlijeko krava hranjenih krmom dobro uređenih travnjaka, djetelišta i DTS (paša, sijeno, silaža) korištenih pravovremeno, te kratkotrajnih kultura na oranicama u dobro izbalansiranom obroku visokog je kvaliteta. Mlijeko krava hranjenih silažom manje je pogodno za proizvodnju fermentiranih mliječnih proizvoda.

 

  14

Loše pripremljena krma – pljesniva, dijelom trula, zagrijana, lošeg biljnog sastava, kasno korištenih kultura s ostacima pesticida – može manje ili više utjecati na kvalitet ali i količinu mlijeka.

2.7 Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici površine

Kvalitetno mlijeko dobije se od zdravih krava koje se napasuju na uređenim i dobro održavanim pašnjacima, odnosno ishranom krava kvalitetnom krmom s oraničnih površina udaljenih od industrijskih pogona i puteva, bez primjene pesticida ili uz vrlo ograničenu primjenu pesticida, ali uz obavezno poštivanje karence. Površine na kojima se proizvodi krme stoku moraju biti uvijek pokrivene kulturom u gustom sklopu i treba ih intenzivno koristiti kao bi se čestim korištenjem smanjio ili čak onemogućio razvoj korova, koje treba suzbijati prvenstveno mehanički, a samo u krajnjem slučaju pesticidima. Kulture koje se za ishranu krava muzara koriste kao zelena krma treba uglavnom koristiti u vegetativnom stadiju razvoja (trave, žitarice). Neke kulture mogu se koristiti i na prijelazu u generativnu fazu razvoja ili u početku generativne faze razvoja (djeteline, grahorice, grašak i njihove smjese), a neke u generativnoj fazi razvoja (kukuruz, soja, grašak, bob i dr.). Tehnologijom proizvodnje i korištenja krmnih kultura treba podesiti tako da se od proljeća do jeseni neprekidno proizvodi dovoljno krme visokog kvaliteta, kojom će se namiriti potrebe mliječnog stada. Proizvodnju krme treba organizovati intenzivnim korištenjem travnjaka (napasivanje, košnja), te krmnim kulturama na oranicama i kombinacijom korištenja travnjačkih površina a krmnim kulturama sa oranica. Što je kod nas najčešći oblik. Kombinacijama kultivara i krmnih kultura sijanih u različitim rokovima sjetve i spretnom interpolacijom postižu se vrlo visoki prinosi mase i hranjiva po jedinici površine. Za interpolaciju između dvije kulture postoji

 

  15

čitav niz sorata krmnih kultura, koje se vrlo dobro uklapaju u plodored, dajući u kratko vrijeme puno krme visokog kvaliteta. Prinosi i kvalitet proizvedene krme mogu jako varirati zavisno o primjenjenoj agrotehnici, ali i uvjetima za proizvodnju. Dobro odabranim kulturama i sortama, te smjesama krmnih kultura kod nas se može proizvesti puno kvalitetne krme od ranog proljeća pa do jeseni.

2.8 Paša Paša je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, od sredine aprila do sredine oktobra. Pašu je moguće organizirati na prirodnim ili kultiviranim pašnjacima, a predstavlja zeleno voluminozno krmivo kao mješavinu samoniklih trava i leguminoza (djetelina), zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova, otrovnoga bilja) i travolikih biljaka (šaš, sita, rogoz). Na hranjivi kvalitet paše utječe udio vrijednih biljnih vrsta, stadij razvoja vegetacije kada se koristi i način korištenja. Poželjan sastav biljnih vrsta na dobrome pašnjaku je: - 60–70% trava (rana pahovka, klupčasta oštrica, vlasulja crvena, engleski ljulj, livadna vlasulja, mačji repak) - 20–30% mahunarki (crvena, bijela i žuta djetelina) - do 10% korovnoga bilja. Vrijeme eksploatacije pašnjaka treba prilagoditi stadiju vegetacije, jer biljka starenjem mijenja hemijski sastav i hranjivu vrijednost. Starenjem biljke smanjuju količinu vrijednih hranjivih tvari, bjelančevina, lakoprobavljivih ugljikohidrata (šećera) i vitamina, kao i vode. Istovremeno raste količina sirove vlaknine (celuloze) i stepen njene lignificiranosti, odrvenjelosti. Prema tome, preporučuje se korištenje zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i, pri tome, pravilnog odnosa hranjivih tvari. Kod većine trava to je pred cvatnju, a kod leguminoza u vrijeme kada je oko 50% biljaka u cvjetanju. Uz napomenu da korištenje pašnjaka može

 

  16

biti nomadskim napasivanjem, košnjom i kombiniranjem napasivanja i košnje, za preporučiti je posljednju varijantu, jer omogućava najbolje korištenje proizvedene zelene mase pašnjaka. Posebno je taj pašno-košni sistem u prednosti kada se primjenjuje u pregonskim pašnjacima. Na dobrim pašnjacima mliječna krava dnevno može konzumirati oko 80-100 kg zelene mase, što uravnoteženjem energetske vrijednosti, bjelančevina i mineralnih tvari podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg.

 

  17

Tabela 1. Sjetva, vrijeme i stadij korištenja, kvalitet i prinosi najznačajnijih krmnih kultura Vrijeme Hraniva u masi Br. Kultura

Sjetve Korištenja Stadij razvoja i način

korištenja Prinos mase

t/ha Suha materija

Sirove bjelančevine

Skrobna vrijednost

1 Ozime repice i ogrštice 20.08-15.09 10.-30.04 Zelena masa do početka cvatnje

30-80 9 - 14 2,1 – 2,7 5 – 7,5

2 Ozima raž 25.09-15.10 20.04-05.05 Zelena masa vlatanje – početak klasanja

30-50 15-20 2,5 10-13

3 Ozima smjesa raž i grahorica 25.09-15.10 25.04-15.05 Zelena masa-vlatanje-cvatnja grahorice. Silaža - nalijevanje

30-50 30-40

15-20 30

3,5

11

4 Ozima smjesa raž i grašak 25.09-15.10 25.04-15.05 Zelena masa – vlatanje – cvatnja Silaža - nalijevanje

30-60 40-50

15-20 30

3,5

11,1

5 Ozima pšenica i grahorice 01-20.10 10.05-10.06 Zelena masa- vlatanje-cvatnja Silaža-mliječna zrelost

30-60 30-50

16-22 30

3

8,5

6 Ozima pšenica i grašak 01-20.10 10.05-10.06 Zelena masa- vlatanje-cvatnja Silaža-mliječna zrelost

30-60 40-55

16-22 30

3,2

8,6

7 Jara zob sa jarim mahunarkama

Mart Po potrebi Zelena masa –početak metličenja Silaža – mliječna zrelost

20-40 30-40

14-24 28-32

3,2

9-13

8 Ljuljevi italijanski i westerwodski

03-08 mjesec Po potrebi Zelena krma Sijeno Silaža

50-100

14-22 30-45

1,7-2,2

8-12

9 Stočne repe 03. mjesec Po potrebi Glave i lišće – jesen Korijen – jesen, zima

20-30 40-100

8-22 6-15

0,4-1,2

3,6-8,5

10 Stočni kelj Glavni Naknadni Postrni

03.mj. 4-6 mj. 6-7 mj.

Po potrebi

Zelena krme i silaža

80-120 40-120 30-80

12-15 10-15 10-15

2-2,5 1,8-2,5 1,8-2,8

8-12 8-12 8-10

11 Kukuruz 4.-7. mj. Po potrebi

Zelena krma Silaža – voštana

30-80 40-60

16-26 24-33

1,8-2,2 1,8-2

10-16 15-18

 

  18

Silaža- puna zrelost 4-11 8-12 86-90 12 Krmni (hibridni) sirak 4.-7. mj. Po potrebi  Zelena krma

Silaža Zrno

30-100 30-60 4-11

14-20 24-30

1,5-2 1,5-1,6

10-12 14-16,5

13 Lucerka 3. i 8. mjesec Po potrebi  Zelena krma Sijeno Brašno

35-70 7-15 7-14

18-24 85-88 88

3,8-4,8 8-16 16 i više

9-10 23-41

14 Crvena djetelina 3. i 8. mjesec  Po potrebi  Zelena krma Sijeno Brašno

30-60 5,5-12 5-11

18-22 85-88 88

3-3,7 8-15 15 i više

9,5-11,3 32-45

15 Bijela djetelina 3. i 8. Mjesec Po potrebi Zelena krma Sijeno

25-50 3,5-8

15-18 85-88

2,4-3,3 11,3

8-10,5 35,6

16 Travnjaci Rano košeni Srednje rano Kasno

Broj otkos 4 3 1,5 

85-88 85-88 85-88

9 6 3

48 45 28

 

  19

Tabela 2. Intenzivna proizvodnja i iskorištavanje površina pod krmnim kulturama u slijedu na gazdinstvu –

dvije žetve godišnje, za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom 15 litara s 4% mliječne masti Vrijeme iskorištavanja Kultura u slijedu Prinos t/ha Površina ha

Kalendarski Dana Ozime i jare kulture za zelenu krmu

Ozime repice i ogrštica 46 0,14 16.-25.04 10 Smjesa ozimog graška i raži 43,6 0,15 26.04-05.05 10 Smjesa ozimog graška i tritikale 48,1 0,13 06.-15.05 10 Smjesa ozimog graška i pšenice 52,5 0,12 16.-25.05 10 Smjesa ozimog graška i zobi 38,6 0,26 26.05-10.06 16 Smjesa jarog graška i zobi 31,5 0,40 11.-30.06 20 Ukupno ozime i jare kulture 1,20 16.04-30.06 76

Ozima smjesa za silažu Smjesa ozimog graška i pšenice 45,9 0,95 25.05-10.06 Po potrebi Ukupno pod ozimim i jarim kulturama 2,15

Djetelinskotravna smjesa za sijeno i zelenu krmu DTS – za sijeno 13,7 1,04 05.-10. mjesec Po potrebi DTS za zelenu krmu 64,8 0,14 01.-15.07 15 Ukupno pod DTS 1,17 Po potrebi

Naknadne kulture Kukuruz za zrno 10 0,14 10.mjesec Po potrebi Kukuruz za zrno 10 0,15 10. mjesec Po potrebi Hibridni sirak 72,6 0,13 16.07-20.10 97 Hibrdini sirak 72,6 0,12 16.07-20.10 97 Stočni kelj 81,8 0,26 16.08-20.11 97 Stočni kelj 71,9 0,19 16.08-20.11 97 Hibrdini sirak 72,6 0,31 16.08-20.10 77 Kukuruz za silažu 41,2 0,78 10.mjesec Po potrebi Kukuruz za zrno 8 0,07 10. mjesec Po potrebi Ukupono pod naknadnim kulturama 2,15 Nedostaje 4.366 kg zrna kukuruza koji se proizvodi na površini od 0,67 ha. Na istoj površini proizvede se 30,8 tona zelene mase ozime smjese graška i pšenice za silažu (zelenu krmu) kao rezerva. Sveukupna potrebna površina za proizvodnju krme kojom se namiruju potrebe za 10 krava muzara iznosi 4 hektara uz rezervu od 31 tonu zelene krme ozime smjese.

 

  20

3. VOLUMINOZNA KRMIVA

3.1 SILAŽE U današnje vrijeme uspješna proizvodnja u stočarstvu se teško može zamisliti, bar kada se radi o krupnoj stoci, bez spremanja silaže. Silaža je sočna krma koja se najčešće koristi u toku zimskog perioda. Sam proces siliranja krme se odvija ukišeljavanjem svježe zelene krme, putem prirodnih fermentacionih procesa, uz mogućnost vještačkog dodavanja određenih hemijskih sredstava za pospješivanje fermentacije. Degradacija hranljivih materija je, pri spremanju silaže, manja u odnosu na sijeno. Troškovi spremanja silaže, u odnosu na sijeno, su niži, prema nekim istraživanjima čak za 1/3. Pravilno spremljena silaža može pri ishrani stoke u potpunosti zamjeniti zelenu krmu. Stoka održava visoku produktivnost pri ishrani silažom. kao i zelenom krmom. Pravilno pripremljena silaža može dugo sačuvati svoju hranljivu vrijednost. Pripremanje silaže se obezbjeđuje mliječno-kiselinskim vrenjem. Na sam proces siliranja utiče hemijski sastav biljke koja se koristi za siliranje, pri samom procesu siliranja neophodno je prisustvo dovoljne količine šećera. Sve krmne biljke se, prema svom hemijskom sastavu i lakoći siliranja, mogu podijeliti u tri osnovne grupe: • krmne biljke koje se mogu lako silirati (kukuruz, sirak) • krmne biljke koje se teže siliraju (ove biljke se mogu

silirati manje uspješno, same bez dodajućih aditiva) • krmne biljke koje se ne mogu silirati bez dodatka aditiva

ili konzervansa (neke vrste trava, leptirnjače), ovim biljkama se moraju dodavati materijali bogati šećerom (kukuruz, kukuruzna prekrupa, melasa i dr.)

 

  21

3.1.1 USLOVI ZA SILIRANJE Za uspješno spremanje silaže potrebno je ispuniti određene uslove, kad je u pitanju krma i kad su u pitanju uslovi, pri kojima se silira.

3.1.1.1 Zahtijevi prema biljkama: Mora se napomenuti da se moraju ispuniti uslovi o pogodnosti biljaka za siliranje. Glavni uslov je šećerni minimum, što znači da u biljkama mora biti dovoljno rastvorljivih šećera za nesmetanu fermentaciju. Količina šećera treba da bude iznad 10 % u suhoj materiji. Bitan momenat je i puferna snaga biljaka, postoje biljke čiji hemijski sastav usporava zakišeljavanje sredine. Biljke iz familije žita imaju manje jedinjenja koje usporavaju zakišeljavanje, dok leptirnjače imaju više.

3.1.1.2 Faza razvoja biljaka: Važno je istaći da mlađe biljke imaju više rastvorljivih šećera te su pogodnije za siliranje. Travnjake treba kositi za silažu prije klasanja, ili najkasnije početkom klasanja. Travnjaci silirani u ranijim fazama razvoja daju bolje rezultate pri siliranju, u odnosu na kasnije faze razvoja. Optimalna faza razvoja za siliranje leptirnjača je u fazi završetka cvjetanja, kada imaju u sebi više suhe materije, što povoljno utiče na fermentaciju. Smjesu trava i leptirnjača treba silirati kada je jedna od komponenti u masi dostigla stadijum kaji je najpogodniji za siliranje. Žitarice (ječam, zob, raž i kukuruz) treba silirati čim je zrno dospjelo u stadijum mliječno-voštane zriobe.

 

  22

3.1.1.3 Ciklus vegetacije: Kod krmnih biljaka koje se kose više puta u toku vegetacionog perioda, važno je istaći da se prvi, a ponekad i poslednji otkos, koriste za spremanje silaže. Kod siliranja prvog otkosa travnjaka obavezno je dodavati ugljenohidratna hraniva (prekrupa kukuruza).

3.1.1.4 Količina vode: Optimalna vlažnost za spremanje silaže kreće se između 60 do 70 %. Kod siliranja vlažnog materijala koji se silira treba ga miješati sa suhim (slamom, mekinjama, kukuruznom prekrupom i dr.)

3.1.2 POSTUPAK SILIRANJA Neophodni uslovi za uspješno siliranje koje je potrebno obezbijediti su: • pravilna veličina sjeckanja • pravilno punjenje silosa • pravilno zatvaranje silosa Posebnu pažnju treba posvetiti veličini sjeckanja, koje zavisi, kako od biljke, tako i od vrste životinja kojima je silaža namijenjena. Kad su u pitanju biljke sa grubim stablom (kukuruz), ili biljke koje imaju šuplje stablo (žita, trave), onda odresci treba da su kraći, u odnosu na biljke sa nježnijim stablom, 70 % mase isjeckano na dužinu do 1 cm a 30 % veće od 3 cm. Veličina sječke kod materijala koji se silira za goveda mogu biti duža, u odnosu na spremanje silaže za ovce. Sitnije sjeckanje biljnog materijala omogućava lakše spremanje silaže, a isto tako, njezin dobar kvalitet. Pravilnim punjenjem silosa obezbjeđuju se anaerobni uslovi, koji su neophodni da bi se onemogućio razvoj štetnih mikroorganizama. Ovi uslovi se obezbijeđuju dobrim sabijanjem mase za silažu (najčešće traktorima). Vlažnu masu netreba pretjerano gaziti, međutim suhlju masu potrebno je intenzivnije gaziti da bi došlo do boljeg slijeganja. Masu gaziti

 

  23

4 do 5 minuta sa traktorom težine 5.800 kg u slojebima od 12 cm. Pravilno zatvaranje silosa je bitan momenat pri spremanju silaže. Pravilnim sabijanjem silomase, u toku samog spremanja silaže, omogućava se istiskivanje vazduha iz mase koja se silira. Pravilno i blagovremeno zatvaranje silosa, brzo (za 5 do 6 sati), neophodno je za inaktivaciju oksidativnih procesa.

3.1.3 OBJEKTI ZA SPREMANJE SILAŽE Trenč silosi ili širi horizontalni silosi su objekti najčešće pravougaonog oblika, izgrađeni od betona, cigle, kamena. Korišćenjem plastične folije uz zidove i pri pokrivanju ovih silosa, smanjuju se gubici i povećava kvalitet siliranja. Silo rovovi su objekti koji nastaju ukopavanjem silosa u zemlju. Izgrađeni su od armiranog betona, i lakša je primjena teške mehanizacije. Kod izgradnje ovih rovova treba obratiti pažnju na izradu slivnika, da se nesmetano cijedi ocjedak i skuplja u nižem nivou u odnosu na pod silosa. Silo jame su objekti koji se grade u zemlji. Preporučuje se graditi ove objekte na ocjeditim terenima gdje nema opasnosti od podzemnih voda. Vertikalni silosi (silo-tornjevi) su savremeni objekti za siliranje sa širokom primjenom u svijetu. Harvestor silosi izgrađuju se od čeličnih ploča i predviđeni su za pripremanje (konzervisanje i čuvanje) velikih količina hrane.

3.1.4 METODE SILIRANJA Šećerni minimum, odnosno minimalna količina lakorastvorljivih ugljenih hidrata, neophodna za uspješnu fermentaciju je veliki problem kod spremanja silaže. Proces siliranja se može stimulisati dodavanjem silokrmi materijala koji sadrže šećere. Postoji veliki izbor ugljenohidratnih dodataka koji se koriste u praksi, a kao

 

  24

najpodesniji i najjeftiniji je prije svega kukuruzna prekrupa. Za pospješivanje procesa siliranja silokrmi se može dodati kukuruzna prekrupa u količini 6 do 10 %, sve zavisno od materijala koji se koristi za siliranje. Prekrupa treba da bude sitno mljevena i pravilno raspoređena po silokrmi. Preporičuje se silaža nastala od 80 % zelene krme i od 20 % mljevenog kukuruznog klipa, što je odlična krma za krave muzare.

3.1.5 PROCJENA KOLIČINE SILAŽE Potrebna količina silaže za goveda utvrđuje se na osnovu pretpostavke da se životinje hrane silažom 200 dana i da se po jednoj životinji daje oko 25 kg silaže dnevno. Prosječno se računa da u 1 m³ slegnute silaže ima oko 800 kg. Na osnovu ovih elemenata vrši se procjena silaže za jednu životinju i ona iznosi oko 6,5 m³ silažnog prostora i ovaj broj se množi sa brojem životinja koje će se hraniti silažom, tako da se dobije ukupna zapremina silaže. Silosi treba da su prostorno manji, ali i veći broj, iz praktičnih razloga početka pražnjenja i smanjenja gubitaka.

3.1.6 GUBICI PRI SILIRANJU Gubici fizičko-mehaničkog karaktera nastaju isticanjem biljnog soka iz silaže. Intenzitet isticanja zavisi od količine suhe materije. Pri manipulisanju silažom mogu nastati određeni gubici, pri transportu, istovaru i ostalim prebacivanjima silaže. Gubici nastali dodatnom fermentacijom nastaju na račun rezervi ugljenih hidrata. Pravilnim siliranjem ovi gubici se svode na minimum. Gubici nastali kvarenjem nastaju usljed nedovoljnog sabijanja, prodora vazduha, dodira sa zidovima i zbog neblagovremenog zatvaranja siloobjekta. Gubici usljed kvarenja mogu biti od 20 do 50 %

 

  25

3.2 SJENAŽA Najrasprostranjeniji način spremanja i konzerviranja zelene krme je siliranje. Istovremeno ovaj način spremanja krme moguć je samo kod krmnih biljaka bogatih ugljenim hidratima (prva grupa biljaka pogodnih za siliranje). Međutim, kada se ukazala potreba za siliranjem proteinskih biljaka (leguminoza), koje su siromašne ugljenim hidratima (šećerima) uvidjelo se da se one loše mogu silirati. Za dobijanje kvalitene silaže od zelene krme leguminoza neophodno joj je dodavati krmu bogatu šećerima, melasu, hemijske preparate, koji su sposobni poboljšati siliranje, vještački je zakiseliti ili sterilisati. U novije vrijeme, sve više je u primjeni novi način spremanja i konzerviranja leguminoza samokonzerviranjem prethodno provenjene zelene krme ili biljaka smanjene vlažnosti, čime se omogućuje dobijanje visokokvalitetne stočne hrane, poznate pod nazivom “ sijeno-silaža” ili sjenaža, a taj postupak zove se sjenažiranje. Sjenaža je silirana provenuta masa trava, djetelinsko-travnih smjesa ili leguminoza, koja podsjeća na sijeno a djelimično i

na silažu.

3.2.1 ZAŠTO SPREMATI SJENAŽU Prema brojnim iskustvima i rezultatima spremanja i iskorišćavanja sjenaže, postignuti su proizvodni i ekonomski efekti sa boljim rezultatima nego sa sijenom i silažom. Pri pravilnom postupku spremanja sjenaže manji su gubici, a krma sa sadržajem vlage 45 do 55 %, zadržava svježinu, ostaje list u cjelini, nema mehaničkih gubitaka, očuva se prirodna boja i miris, a hemijski sastav sjenaže je neznatno promjenjen u odnosu na zelenu krmu. U postupku spremanja sjenaže obrazuje se znatno manje organskih kiselina, s tim u vezi, pH vrijednost sjenaže ostaje na vrlo visokom nivou. Manja kiselost u odnosu na silažu, omogućava njeno korišćenje kao osnovnog hraniva za sve kategorije preživara. Zbog svega

 

  26

navedenog, stoka rado jede sjenažu, bolje od mnogih drugih kabastih hraniva. Pri proizvodnji sjenaže sa 1 Ha dobija se više krmnih jedinica, nego pri spremanju sijena (1000 do 1500) i silaže (300 do 400). Pri sjenažiranju postiže se za 30 % više suhe materije po jedinici površine, za 44 % bolja je svarljivost proteina, odnosno u cjelini za 45 % bolja je svarljivost suhe materije, nego što je slučaj pri spremanju sijena. Proces sjenažiranja je moguće u potpunosti mehanizovati. Osim toga, sjenaža ne smrzava, a pri njenom spremanju isključuje se prevoz velike količine vlage (vode). Proizvodnja sjenaže manje zavisi od vremenskih uslova, nego spremanje sijena, zato što za provenjavanje u polju treba 3 do 4 puta manje vremena nego za sušenje sijena, a ima prednost i u odnosu na spremanje silaže.

3.2.2 USLOVI ZA SJENAŽIRANJE Osnovni elementi tehnologije spremanja sjenaže su: - značajno provenjavanje zelene krme ( 45 do 55 %) - stvaranje uslova za obrazovanje i očuvanje visoke koncentracije ugljendioksida CO2 Za spremanje sjenaže potrebni su kvalitetni silo-objekti kao za spremanje silaže. Za dobar kvalitet sjenaže objekat za spremanje treba da ispuni gore navedene uslove. U novije vrijeme, većim korišćenjem različitih sintetičkih materijala ( kao što je plastična folija) razvijen je način spremanja sjenaže u silo-folijama. Ovo nije ništa drugo do punjenje i nabijanje sjenaže u foliju profilisanog prečnika sa prečnikom prese punilice. Punjenje i postavljanje folija je jednostavno, obavlja se na pogodnom mjestu, u krugu ekonomskog dvorišta ili u blizini farme. Međutim, mašina za punjenje i spremanje sjenaže u foliji (koja je za jednokratnu upotrebu) je dosta skupa.

 

  27

3.2.3 VRSTE KRME ZA SPREMANJE SJENAŽE U principu sjenažirati se može krma od svih krmnih biljakaod kojih je moguće spremati kvalitetnu silažu ili sijeno. Pored toga prednost sjenažiranja je što se može koristiti krma od tzv. proteinskih-leguminoznih biljaka, koje su nepogodne za siliranje, odnosno svrstane u drugu grupu biljaka prema pogodnosti za siliranje. Takođe u slučaju da krma u momentu košnje ima nešto veću vlagu, što bi u postupku pripreme silaže dovelo do formiranje velikog ocjedka (efluenta) u procesu sjenažiranja nema smetnji, obzirom da se masa prethodno provenjava. Iz ovog proizilazi da sjenažirati treba kvalitetnu proteinsku krmu, jer se njome obezbjeđuje sjenaža visokog kvaliteta.

3.2.4 KADA SPREMATI SJENAŽU Kada se radi o travama treba ih kositi u vlatanju. Kada se radi o leguminozama (djetelina, lucerka i dr.) treba ih kositi prije pupanja. Kada se radi o djetelinsko travnim smjesama kositi ih kada jedna od biljaka u smjesi bude u optimalnoj fazi za pripremu sjenaže ( vrijeme košnje prilagoditi prvoj biljci koja je u optimalnoj fazi za pripremu). Prema analizama hranidbena vrijednost sjenaže zavisno o fazi u kojoj se nalaze trave i leguminoze se mijenja, što znači sa starošću pokošene mase smanjuje se udio bjelančevina, a povećava sadržaj celuloze. Uz to se gubi i sadržaj vitamina i mineralnih materija u zelenoj masi u kasnijoj košnji nakon cvatnje. Zato treba požuriti da se sjenaža što ranije spremi već početkom maja (ako dozvole vremenske prilike).

3.2.5 TEHNOLOŠKI POSTUPAK SJENAŽIRANJA Sjenažiranje se sastoji u spremanju i čuvanju krme (travne, travno-leguminozne smjese, krme višegodišnjih leguminoza) sa sadržajem vlage 45 do 55 %. Krmni usjev za spremanje sjenaže treba kositi, po mogućnosti prije podne (8 do 14 sati)

 

  28

ili predveče, stajanjem na suncu 3 do 4 sata pa do 6 do 8 sati, nekad i više prosušiti, odnosno svesti vlagu u pokošenoj krmi na 45 do 55 %. Prosušena (provenjena) masa se kupi, sjecka (3 do 4 cm), prevozi do sjenažera (objekat za spremanje sjenaže) i vrši punjenje uz značajno sabijanje mase. Dobro sabijanje i zatvaranje sjenažne mase su osnovni preduslov za stvaranje povoljnih uslova za spremanje sjenaže (anaerobni uslovi). Osnovni uslovi za dobijanje kvalitetne sjenaže su brzo punjenje objekta, dobro sabijanje i blagovremeno zatvaranje napunjenog objekta. Sjenaža se može spremati i u foliji, mašinama za kupljenje, sjeckanje i sabijanje mase u foliji. Osnovni problem kod postupka sjenažiranja je kritična granica vlažnosti zelene krme pri spremanju sjenaže. Ukoliko je procenat vlage veći od 55 % odvija se proces siliranja, a ispod 45 % ne može da se obezbijedi kvalitetno sabijanje mase, odnosno anaerobizacija. Na terenu je teško raditi laboratorijsku analizu da se utvrdi procenat suhe materije pa stoga postoji praktičnije rješenje – iz isjeckane mase za sjenažu napravi se gruda, i ako je nemoguće naptaviti grudu ili ako se odmah raspadne masa je presuha, kada se lako formira gruda i iz nje se cijedi voda, masa je prevlažna i gruda se ne raspada. Kada se formira gruda i ako se raspadne sama od sebe za 1 do 2 minute tada je najpovoljniji momenat za spremanje sjenaže.

3.2.6 GUBICI PRI SPREMANJU SJENAŽE Gubici pri spremanju sjenaže su znatno manji u odnosu na spremanje silaže a posebno sijena. Oni se obično kreću: kod sjenažiranja 13 do 15 %, kod siliranja 17 do 20 %, kod sijena 21 do 27 % suhe materije. Kod sjenažiranja gubici u azotnim materijama (proteinima ) su neznatni. Posebno se pri sjenažiranju dobro očuvaju biostimulativne materije (karotini), u prosjeku 70 do 80 %.

 

  29

3.2.7 OCJENA KVALITETA SJENAŽE Kvalitet sjenaže određuje se organoleptičkom ocjenom i hemijskom analizom. Organoleptički pokazatelji kvaliteta sjenaže su miris, ukus i boja. Po mirisu sjenaže može se dosta pouzdano suditi o njenoj hranljivoj vrijednosti. Sjenaža dobrog kvaliteta ima slab voćni miris ili miris ukišeljenog povrća (turšije), koji podsjeća na miris sijena iz plasta ili stoga. Pljesniv, memljiv miris predznak je sjenaže lošeg kvaliteta. Sjenažu sa prijatnim hljebnim mirisom ili mirisom meda goveda dobro jedu, međutim taj miris je rezultat povišene temperature pri konzerviranju i ukazuje na smanjenu svarljivost proteina, nizak sadržaj karotina, i oni se brzo razgrađuju pri tom režimu sjenažiranja. Boja sjenaže je zanačajna u organoleptičkoj ocjeni njenog kvaliteta. Sjenaža sa bjeličasto-zelenom bojom , sa uljnim prelivom (odsjajem) kod leguminoza i žuto-zelena boja kod vlatastih trava znak je dobrog kvaliteta. Tamno-mrka boja ukazuje na nizak stepen svarljivosti bjelančevina, odsustvo ili mali sadržaj karotina. Ukus sjenaže treba da je neutralnog do slabo kiselog ukusa Hemijska analiza sjenaže obuhvata: vlažnost, aktivnu kiselost – pH, sadržaj pojedinačnih organskih kiselina (mliječne, sirćetne, buterne, posebno slobodne mliječne i slobodne i vezane sirćetne kiseline), sadržaj amonijaka i karotina.

3.3 SIJENO

Vrijeme košnje travnjaka bitno utiče na kvalitet i količinu biljne mase sa travnjaka. Pravovremenom kosidbom poboljšavamo kvalitet sijena, povećava se broj otkosa u sezoni, a samim time i veći urod mase na jedinicu površine, poboljšava se sastav kvalitetnih trava na travnjaku a smanjuje procenat loših, i na kraju što je najvažnije povećava se proizvodnja mlijeka.

 

  30

3.3.1 VRIJEME KOŠNJE TRAVNJAKA Rano košenje prvog otkosa stimulira vegetativni porast travnjaka što omogućava četiri i više turnusa godišnje. Trave kositi u vrijeme pred klasanje (vrh klasa se skoro vidi). Leguminoze kositi u vrijeme pupanja (djeteline, lucerka, smiljkita). Djetelinsko-travne smjese kositi kada je dominantna vrsta u smjesi u optimalnoj vegetaciji za košnju. Optimalan rok za košnju sljedećih otkosa nastupa za 4 do 6 nedjelja nakon košnje, zavisno o sastavu travnjaka i intenzitetu porasta. Kasnija košnja – nakon cvatnje omogućuje veći dobitak u količini ali se gubi na kvalitetu. Masa većine trava i leguminoza u smjesi nakon cvatnje ima veći udio stabljike, koja je u cvatnji ogrubila. Ako se takva masa, koja je jako ogrubila, kosi i suši za sijeno, sušenjem će još jače ogrubjeti i dat će lošu krmu niskog kvaliteta te veliki gubitak hranjiva, naročito bjelančevina. Takva pokošena masa ima dosta vlakana. Velika količina vlakana može smanjiti potrebe za unosom kabaste hrane i koncentrata (stvara osjećaj sitosti kod krava), što rezultira manjom proizvodnjom mlijeka. Ukoliko se travnjak kosi kasno, nastupom toplog i suhog vremena, kasno košeni travnjak se slabo obnavlja, jer korijenje trava i leguminoza u u gornjem sloju zemljišta nema dovoljno vlage za obnavljanje. Kasno košeni travnjaci u prvom otkosu daju veći prinos ali manje kvalitete, a u drugom otkosu daju niske prinose lošeg sastava i kvaliteta. Osnovni cilj jeste proizvesti kabastu hranu koja sadrži što više energije i bjelančevina. Sadržaj enrgije i bjelančevina u travi i leguminozama se smanjuje njihovim sazrijevanjem.

3.3.2 SUŠENJE SIJENA

Pravovremeno pokošenu krmu treba pravilno konzervirati (sijeno osušiti). Sušenje može biti prirodno i vještačko u

 

  31

sušarama sa toplim i hladnim zrakom. U našim prilikama još uvijek je najzastupljenije prirodno sušenje sijena. O načinu na koji se suši zavisi kvalitet. Sušenjem se smanjuje vlaga u biljci sa 75 do 80 % na 12 do 14 %. Pri sušenju treba nastojati da se gubici hranjivih materija svedu na minimum. Prirodno sušenje može biti na dva načina: na zemljištu i na napravama. Sušenje na zemljištu treba započeti u vrijeme toplog vremena bez padavina i treba najmanje 2 do 3 sunčana dana. Ovim se načinom gubi 40 do 50 % hranjivih materija iz sijena. Sušenjem na napravama gubici u hranjivoj materiji se smanjuju, ali je potreban dosta veliki ljudski rad. Naprave za sušenje sijena su razni jahači, piramide i dr. Bitno je da masa koja se suši ne dodiruje zemlju, na naprave se stavlj aodmah nakon košnje ili provenuta. Prva prečka ili žica postavlja se na visini 60 do 70 cm a razmaci između su 30 do 40 cm. Masa se počinje stavljati poput crijepa na naprave od donje prečke prema gornjim a skida se obrnutim redom. Masa se suši strujanjem vazduha a može ostati u polju i do drugog otkosa.

3.3.3 SKLADIŠTENJE SIJENA Osim pravilnog sušenja bitno za kvalitet sijena je i skladištenje. Sijeno pravilno osušeno može se skladištiti kao balirano ili u rinfuzi. Skladištenje baliranog sijena je puno jednostavnije, zauzima manje mjesta, lakši je transport i lakše je određivanje količine sijena, a to je bitno kod planiranja potreba za sijenom na farmi. Rastresito sijeno može se čuvati u stogovima ili u sjenicima. Kod sjenika koji su iznad štale potrebno je dobro izolovati pod da ne bi miris i stajska vlaga uzrokovali kvarenje sijena. Ukoliko se sijeno skladišti u stogovima treba izabrati ocjedito zemljište, u sredinu se postavi stup oko kojeg se slaže sijeno. Na zemlju se stavlja stara slama, kamenje, granje da sijeno nejma kontakta sa zemljom. Stog se pokriva najlonom.

 

  32

Uskladišteno kvalitetno sijeno sadrži najviše 12 do 14 % vlage. Važno je voluminozno krmivo u ishrani svih preživara.

3.3.4 KVALITET SIJENA Kvalitet sijena se procjenjuje vizuelno i u laboratorijama. Vizuelno se procjenjuje na temelju nekoliko faktora a to su: vrijeme košnje, odnosno stadij razvoja biljaka kad se kosi, zatim lisnatost – je li vrlolisnato, lisnato, lagano stabljikasto ili stabljikasto. Boja sijena se kreće od prirodno zelene, svjetlo zelene, žute do lagano smeđe i kod najlošijih sijena asmeđe ili crne boje. Miris također ima značajnu ulogu kod vizuelnog ocjenjivanja kvaliteta sijena, je li čist miris krme, prašnjav, miris na plijesan ili paljevinu. Mekoća – vrlo meko i savitljivo, meko, lagano grubo ili grubo i lomljivo. Loš kvalitet sijenu daju smeće, korovi, onečišćenost zemljom i dr. Vizuelna procjena kvaliteta sijena nije uvijek dobar pokazatelj hranjive vrijednosti. U intenzivnom stočarstvu preporučuje se laboratorijska analiza kvaliteta sijena, odnosno tačno utvrđivanje hranidbene vrijednosti.

3.3.5 GUBICI PRI SPREMANJU SIJENA Gubici hranjivih materija koji nastaju procesom sušenja podijeljeni su u četiri grupe. - Gubici zbog disanja biljke nastaju dok je količina vlage iznad 40 %. Kreću se od 10 do 12 %. Manji su ako se ubrza sušenje odnosno gubitak vlage. Gnječenje stabljike pri košnji znatno ubrzava taj proces jer se stabljika suši približno istom brzinom kao i listovi. Naročito je praktično kod sušenja djeteline i lucerke, odnosno onih biljaka koje imaju debelu stabljiku. - Gubici usljed mehaničkog oštećenja koji nastaju prilikom manipulacije sijenom. List se brže suši od stabljike te čestim okretanjem i grubim postupkom dolazi do odpadanja mekih dijelova biljke i loma listića. Ti se gubici kreću od 5 do 15 % a

 

  33

na njihovo povećanje utječu loše vremenske prilike. I ovi gubici se smanjuju gnječenjem. - Gubici zbog ispiranja dešavaju se prilikom sušenja za lošeg vremena i mogu iznositi i do 50 %. Smanjuju se sušenjem na napravama ili dosušivanjem sijena u sušarama. - Gubici zbog kvarenja nastaju u skladištima. Kvarenje sijena veće je što ima veću količinu vlage

4. HEMIJSKI SASTAV HRANIVA

Krave treba da dobijaju dobro izbalansirane obroke kako bi im se obezbjedile sve hranjive materije (energija, bjelančevine, sirova vlakna, minerali i vitamini) i time omogućila ekonomična i optimalna proizvodnja mlijeka, kvalitetnog sastava uz održavanje dobrog zdravstvenog stanja, ali i podmirile uzdržne potrebe, potrebe za rast i reprodukciju.

Da bi se sastavio optimalna obrok, prvo bi trebalo izvršiti laboratorijsku analizu hraniva.

Za analizu hrane koristimo hemijsku analizu (Wendska analiza) po slijedećoj shemi:

Shema 1. Sastav hraniva

KRMA

VODA

SUHA TVAR

ORGANSKE TVARI

ANORGANSKE TVARI

MIKROELEMENTI

MAKROELEMENT

TVARI KOJE SADRŽE AZOT – SIROVI PROTEINI

TVARI KOJE NESADRŽE AZOT

SIROVE MASTI

UGLJIKO HIDRATI

SIROVA VLAKNA

OSTALI UGLJIKO HIDRATI

 

  34

Suha tvar je bitna jer sve računamo preko suhe tvari – prinos po hektaru (trava, kukuruzna silaža), količinu hrane koju krava pojede itd. Suha tvar se dalje analizira na organsku (živu tvar) i anorgansku (neživu tvar). Anorganska tvar je sastavljena iz minerala koji su životinjama neophodni za normalno funkcioniranje, i to one koje treba u velikim količinama (makroelementi - Ca, P, K, Na, Mg) i one koje treba u malim količinama (mikroelementi - Se, Cu, Mn, Fe, itd.). Skoro svi minerali su prisutni u različitim količinama u krmi (trava, kukuruzna silaža, lucerka, žitarice) ali nekih nema, koje treba dodavati sa mineralno vitaminskom smjesom. Količina minerala u krmi zavisi od toga kako je sa mineralima opskrbljeno tlo (kiselo tlo ima malo Ca, malo Ca u biljki), zavisi o vrsti biljke (lucerka dosta Ca manje P, kukuruz omjer Ca:P vrlo uski) zato treba posvetiti pažnju o omjeru Ca:P u mineralnoj smjesi. Organsku tvar dijelimo u tvar koja ima azota i ona koja nema azota. Tvar koja ima azota nazivamo sirove bjelančevine (proteini), a tvar bez azota (energija) dijelimo na ugljiko hidrate i sirove masti. Mast za preživare nije od značaja kao izvor energije, jer u buragu ako je ima više od 5% u obroku poremećuje rad mikroorganizama. Kod visoke proizvodnje mast je interesantna jer sadrži dvaputa više energije nego skrob zbog toga se upotrebljavaju zasićenu mast. Ugljiko hidrati su najvažniji izvor energije za preživare. Dijele se u dve grupe:

• Sirova vlakna u koja ubrajamo celulozu i hemicelulozu. Wendska analiza obuzima i lignin koji hemijski nije ugljikohidrat, životinja ga ne može

 

  35

probaviti, i čini voluminoznu krmu neukusnom (silaža od stare kukuruzne biljke, listovi su smeđi)

• Ostali ugljiko hidrati u koje ubrajamo skrob, šečer itd.

UGLJIKO HIDRATI (energija 65%-75% obroka)

strukturni ugljiko hidrati nestrukturni ugljikohidrati (celične stijenke) (zrna žitarica) celuloza skrob hemiceluloza šećeri pektini fruktozani  Skrob kao izvor energije se razlikuje u brzini rastvaranja i u mjestu rastvaranja. Tako razlikujemo slijedeće vrste skroba:

Brzo razgradljiv skrob (ječam ) Lagano razgradljiv i neopstojan (dio kukuruznog) Opstojan skrob (dio kukuruznog)

Brzo razgradljiv skrob mikroorganizmi brzo razgrade u buragu, lagano razgradljivog mikroorganizmi razgrade polako, opstojnog mikroorganizmi ne mogu razgradit te nerazgrađen putuje u donji dio probavnog trakta gde se probavlja na enzimatski način. Brzina razgradnje i postotak postojnosti je sljedeća:

Tabela 3. Brzina razgradnej i postotak skroba Skrob Postojni skrob Brzina razgradnje Kukuruz 676 42% - 284g 8% /h Ječam 561 7% - 39g 24% /h pšenica 654 7% - 45g 24% /h

 

  36

Primjer, skrob iz ječma vrlo brzo mikroorganizmi razgrađuju – 24% na sat (ako damo kravi 1 kg ječma, za jedan sat 240 g če ga biti u buragu probavljenog), a vrlo mali postotak (samo 7%) ga se u buragu ne probavi. Kod kukuruznog pak je obrnuto, 42% posto skroba se u buragu ne razgradi, a ostali razgradljiv polako se razgrađuje (8% na sat). Krave na početku laktacije trebaju i skrob koji se brzo razgrađuje, ali ako životinja dobija previše takvog skroba, može doći do zakiseljavanja buraga (acidoza). Šečer se vrlo brzo u buragu svaruje, zato treba obratiti pažnju sa ishranom hranivima na bazi šečera (melasa). Sirova vlakna su kod preživara vrlo bitan izvor energije. Treba znati, da se vlakna sporo razgrađuju, te da krava na početku laktacije ne može pokriti sve potrebe u energiji iz vlaknaste kabaste hrane. Kabasta hrana - sirova vlakna imaju isto i funkciju preživanja koja je kod preživara vrlo bitna.

4.1 ŠTA JE U KOJOJ HRANI - KRMI Bjelančevinasta hrana – mlada ispaša (može sadržavati i do 24% sirovih proteina u suhoj tvari), sojina sačma, suncokretova sačma, sačma od uljane repice. Energetska hrana – kukuruzna silaža, siliran kukuruzni klip, sve žitarice. Minerali i vitamini – mineralno vitaminske smjese Voda je vrlo važna hrana kod krava muzara pogotovo u ljetnim mjesecima u velikim vrućinama. Potrebe po vodi su sljedeće: suhostajne krave 30 – 60 l krave do 10 l mlijeka 30 – 60 l krave do 20 l mlijeka 70 – 100 l junice 15 – 35 l mesno govedo 20 – 60 l Obrok mora biti uvijek izbalansiran što se tiče omjera između bjelančevina i energije te minerala. Ako poznajemo sastav

 

  37

krme (što se nalazi u kojoj krmi) možemo samo približno uskladit obrok. Najčešče greške u ishrani krava su, u proljeće isključivo ispaša - pomanjkanje energije, u zimi samo kukuruzna silaža – pomanjkanje bjelančevina u obroku.

5. OSNOVA DOBRE HRANIDBENE PRAKSE

Obrok treba da je ukusan za životinje i valjalo bi da sadrži određenu količinu kabaste hrane kako bi se obezbjedilo dovoljno sirovih vlakana što je neophodno za normalan proces varenja u predželucima i za dobijanje kvalitetnog mlijeka. Kako bi se izbjegli poremećaji varenja, kabasta komponenta obroka (trava, sijeno, kukuruzna silaža) treba da čini najmanje 1/3 ukupno unijete SM (suhe materije) dnevno. Većinom se poremećaji metabolizma javljaju za vrijeme porođaja i 6 - 8 nedjelja nakon telenja kada je grlo pod jakim stresom, tako da u ovom periodu značajnu ulogu igraju nivo ishrane i sastav obroka. Troškovi ishrane treba da su niži da bi se postigao visok prihod. Ovo znači da bi trebalo maksimizirati kad god je to moguće udio visoko kvalitetne kabaste hrane, a dodatne koncentrovane mješavine sa adekvatnim sadržajem minerala i vitamina treba kupovati kako bi se izbalansirala optimalna proizvodnja mlijeka sa najnižim mogućim troškovima po jedinici proteina i energije. Danas su dostupni optimizacioni softverski paketi za sastavljanje što jeftinijeg obroka za mliječna grla. Svakoj kravi individualno se mogu davati koncentrati pomoću automatizovanog kompjuterskog sistema i identifikacije uz pomoć respondera ili čipa zakačenog za uho, čime se obezbjeđuje da svako grlo prema svojoj proizvodnji mlijeka dobija u toku dana određenu količinu koncentrata, što rezultira izuzetnim uštedama u ishrani.

 

  38

Preporučljivo je davati kravama obilne obroke u količini koja je za oko 10% veća od realnih potreba. Opšte linije vodilje za formulaciju obroka:

• analiza sastava hraniva u hranjivima materijama, • korištenje kvalitetnih hraniva i izbjegavanje pljesnive

hrane pod svaku cijenu, • mjerenje i procjenjivanje količine svakog hraniva koje

se uključuje u kompletan obrok, • davati obroke konstantnog sastava, naročito u prvoj

polovini laktacije, • paziti da obroci uvijek sadrže najmanje 1/3 SM iz

kabastih hraniva da bi se spriječili poremećaji u varenju,

• dodavati koncentrovane smješe sa odgovarajućim sadržajem minerala i vitamina,

• koncentrati moraju biti dati u odgovarajućim količinama i pravog sastava kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe grla u hranjivim materijama,

• obezbjediti obroke koji su ukusni i privlačni za mliječna goveda,

• koristiti hraniva koja neće mjenjati ukus mlijeka i koja nisu štetna po zdravlje životinja,

• uzeti u obzir dostupnost i cijenu hraniva po kg SM, • obezbjediti optimalno ekonomične obroke za

profitabilnu proizvodnju mlijeka. Kod sastavljanja obroka za mliječna grla, važno je:

• podjeliti krava u proizvodne grupe, • sastaviti obrok za visoko produktivne krave, • sastaviti obrok za nisko produktivne krave, • sastaviti obrok za zasušene krave, • sastaviti obrok za telad i junad.

 

  39

6. SPECIFIČNOSTI ISHRANE KRAVA

 

Slika 1. Probavni trakt krave

Rumen – burag Reticulum – mrežavac Omasum – listavac Abomasum – sirište Small intestine – tanko crijevo Large intestine – debelo crijevo

 

  40

Zapremina probavnog trakta krave: • predželudci 150 – 230 l • želudac 10 – 20 l • tanko crijevo 65 l

Želudac krave, kao i ostalih preživara, sastoji se od tri predželuca (burag, mrežavac i listavac) i pravog želuca (sirište). Ovako složen želudac ima za cilj da uspori prolaz hrane kroz organe za varenje da bi mikroorganizmi razložili one dijelove hrane koje životinja ne može svojim fermentima. U ishrani krava kao i ostalih preživara karakteristične su dvije faze razlaganja i varenja hrane:

− u prvoj fazi, mikroroganizmi koji su nastanjeni u buragu i mrežavcu vrše razlaganje većeg dijela hrane koja se tu nalazi,

− u drugoj fazi krava u sirištu i tankim crijevima vari mikroroganizme i ostatak hrane.

Zbog građe organa za varenje i same fiziologije varenja, ishranu krava treba zasnivati na kabastim (voliminoznim) krmivima, jer celuloza iz biljaka predstavlja značajan izvor energije. Organi za varenje preživara ne stvaraju fermente (enzime) za razlaganje celuloznih vlakana ali ih zato stvaraju mikroorganizmi koji žive i razmnožavaju se u buragu. Koncentrovana hraniva treba da se koritste samo kao dopuna, za korekciju hranjive vrijednosti kabastih krmiva, odnosno do ukupnih potreba krave u hranjivim materijama. U vremenu od jednog do drugog telenja, krava prolazi kroz nekoliko fizioloških faza i to:

− faza zasušenosti − faza rane laktacije − faza srednje laktacije − faza završne laktacije

Sve ove faze značajno se razlikuju u pogledu potreba krave u energiji i ostalim hranjivim materijama. Takođe je potreban i odgovarajući odnos kabastih i koncentrovanih hranjiva u

 

  41

dnevnom obroku krave. Hranu po količini i kvalitetu treba prilagoditi građi i funkciji organa za varenje i potrebama krave u određenoj fazi proizvodnog ciklusa. U pogledu efikasnosti iskorištavanja hrane, krava pored kabastih hranjiva koje dobro iskorištava, takođe efikasno iskorištava i koncentrovana hranjiva, kao što su zrna različitih žitarica, uljane sačme i razna sočna krmiva. Među domaćim životinjama krava predstavlja najvećeg proizvođača proteina visoke biološke vrijednosti za ishranu ljudi, izraženo količinom mlijeka i mesa, proizvedenih u tojeku jedne godine. Poznato je da krave visoke mliječnosti unijetom hranom teško mogu da obezbijede energiju za više od 35 litara mlijeka dnevno. Zbog toga ovakve krave u prvih desete sedmica laktacije prati gubitak tjelesne mase. Manjak unijete energije kroz obroke kod ovakvih krava do pojave neplodnosti, takozvanog gladnog steriliteta. Neplodnost krava u polovini slučajeva nastaje zbog oskudne ishrane, lošeg držanja, oslabljenog hormonalnog sistema i infekcije reproduktivnih organa (materice i vagine). Gubitak tjelesne mase u tijeku telenja kod krava može da iznosi 60 do 70 kg, od čega na tele otpada 40 do 50 kg. U tijeku faze rane laktacije, prvih 60 do 70 dana po telenju, gubitak tjelesne mase ne bi smio biti veći od 30 kg. Izgubljene kilograme, odnosno kondiciju krave, obavezno treba popraviti u tijeku srednje i završne faze laktacije, nikako u periodu zasušenja, kada krava slabije iskorištava energiju i ostale hranjive materije iz hrane. Ako se ovo obezbijedi kravama, one će imati normalnu plodnost i proizvodnju, a samim tim i duži vijek iskorištavanja. Osnovni efekti uspjeha u proizvodnji mlijeka zavise od mogućnosti konzumiranja hrane i efikasnosti njenog iskorištavanja. Zbog smanjenog apetita na početki lakatcije, krave ne mogu da unesu (pojedu) dovoljne količine hrane i

 

  42

obezbijede svoje potrebe u energiji i ostalim hranjivim materijama. Zbog toga je vrlo značajno poznavati faktore koji utječu na konzumiranje hrane kod krava muzara. Maksimalno konzumiranje hrane može se postići samo kombinovanjem različitih vrsta kabastih i koncentrovanih hranjiva u obroku. Od faktora koji u velikoj mjeri utječu na konzumiranje hrane kod krava najznačajniji su:

• tjelesna masa krava, • mliječnost, • apetit, • svarljivost i ukus pojedinih hranjiva i čitavog obroka, • način pripreme hranjiva, • kvalitet hranjiva, • starost i fiziološko stanje organizma.

Uobičajen način izražavanja konzumiranja hrane je preko suhe materije obroka. Konzumiranje se izražava u kilogramima suhe materije na 100 kg tjelesne mase krave, ili u procentima od ukupne tjelesne mase krave. Po preporukama većeg broja autora, kod većine krava u laktaciji konzumiranje suhe materije iz obroka treba da bude oko 3% od tjelesne mase krave, ili 3 kilograma suhe materije obroka na svakih 100 kg tjelesne mase krave. Pri tome, konzumiranje suhe materije iz kabaste hrane ne bi trebalo da bude ispod 2% od tjelesne mase krave. Krave koje su u fazi vršne proizvodnje mlijeka treba da konzumiraju suhu materiju iz obroka u količini od oko 4% od tjelesne mase. Konzumiranje manje suhe materije od ovog iznosa može da dovede do slabljenja kondicije, usljed čega se mogu javiti metabolički poremećaji. Što je hrana kvalitetnija, to krave mogu više da je konzumiraju, a nekvalitetna hrana, pogotovo kabasta, sporo se razlaže u buragu, dugo se zadržava u njemu i ne dopušta uzimanje druge hrane.

 

  43

Danas je veliki problem nedostatak dovoljnih količina kvalitetne kabaste hrane u ishrani visoko mliječnih krava na imanjima individualnih gazdinstava. Kad se u obrok uključi koncentrovana hrana povećava se konzumiranje suhe materije, jer se tada povećava koncentracija energije u suhoj materiji. Međutim, dodavanje veće količine koncentrovane hrane dovodi do snižavanja pH vrijednosti, odnosno zakišeljavanja tečnog sadržaja buraga, što smanjuje aktivnost celuloznih bakterija koje vrše razlaganje celuloznih vlakana. Ako vrijednost pH padne ispod 6,0 prestaje razlaganje celuloze, a to dovodi do ozbiljnih poremećaja u proizvodnji mlijeka, jer optimalna pH vrijednost tečnog sadržaja buraga treba da je neutralna, odnosno oko 7,0. Optimalnu pH vrijednost buraga krave postižu lučenjem velikih količina pljuvačke. Veče i teže krave imaju i veću zapreminu organa za varenje pa prema tome i veče potrebe u energiji. Krave mliječnih rasa imaju veći kapacitet organa za varenje i zato konzumiraju veću količinu hrane po jednom kilogramu tjelesne mase od krava drugih rasa. Zapremina organa za varenje krava mijenja se u tijeku laktacije. Najmanja je na početki laktacije, a zatim se postepeno povećava, da bi svoj maksimum dostigla 10 do 15 nedjelja od telenja. Povećanu mliječnost krava ne prati baš uvijek i povećan apetit. U tom pogledu postoje očigledne razlike između krava. Zbog nedovoljnog apetita, najveći8 broj krava visoke mliječnosti u početnoj fazi laktacije ne uspijeva da konzumira dovoljne količine hrane i tako obezbijedi svoje potrebe, pa tako osjetno gube u kondiciji. Ukus različitih hranjiva i te kako utiječe na njihovo konzumiranje. Tako hraniva sa lošijim ukusom treba davati u kombinaciji sa drugim hranjivima boljeg ukusa radi maskiranja njihovog prisustva u obroku. Takođe, usitnjena, samljevena, sjeckana i peletirana hranjiva znatno brže prolaze kroz organe za varenje od kabastih

 

  44

hranjiva u prirodnoj formi i tako omogućavaju veće konzumiranje hrane. Za preživare značajan je sistem predželudaca koji je jedinstven. U tom djelu hranu vare mikroorganizmi i u burag izlučuju uglavnome tri organske kiseline:

- propionsku - octenu - maslačnu

Kiseline se resorbuju i preko krvi stižu do jetra gdje ulaze u daljnje hemijske procese. Propionska kiselina pretvara se u glukozu i ta dalje u laktozu ili mliječni šečer, octena kiselina i maslačna pretvoraju se u mast. Od sirišta dalje probava ide istim načinom kao kod životinja sa jednodjelnim želucem i u nas. Kod hranjenja preživara moramo imati na umu, da ne hranimo njih već mikroorganizme koji žive u buragu. Kiseline koje izlučuju u burag snižavaju ph (kiselost), a kada preživaju vlaknastu hranu (prave loptice koje ponovno vrate u usta) natapaju je sa slinom (pljuvačka) koja je bazična i neutralizira kiselinu. Bjelančevine Mikroorganizmi rastvaraju hranu i pri tome veći ili manji dio bjelančevina u hrani koriste za stvaranje svoje bjelančevine. Dio bjelančevina u krmi ostaje neprobavljen i probava se nastavlja dalje u sirištu, isto se događa sa mikroorganizmima koji su bili porinuti u donji probavni trakt sa neprobavljenom hranom. U tankom crijevu vrši se resorpcija probavljenih bjelančevina (aminokiseline koje sastavljaju bjelančevine) koje životinja onda upotrijebi za tvorbu bjelančevina za sebe i za proizvodnju mlijeka. Zbog mikroorganizama u buragu preživari mogu koristit azot za tvorbu vlastitih bjelančevina što je vidno iz sheme.

 

  45

 

Shema 2. Razgradnja hraniva

BJELANČEVINE U KRMI

RAZGRADIVE 50 – 90%

NERAZGRADIVE 50 – 10%

NH3

N P N BJELANČEVINE

AMINOKISELINE

MIKROBNE BJELANČEVINE

BJELANČEVINE

AMINOKISELINE

PREDŽELUDCI

SIRIŠTE I TANKO CRIJEVO

BJELANČEVINE U BALEGI

 

  46

Ako u obroku fali lakosvarljive energije (skrob) mikroorganizmi ne mogu upotrijebiti azot zato se izlučuje iz tjela u obliku uree. U tom slučaju dolazi do gubitka bjelančevine. Opskrba sa bijelančevinama Tvorba mliječne bijelančevine kod krava ovisi o količini probavljivih postojnih (nerazgradivih) bijelančevina i mikrobnih bijelančevina, bitno je, da životinja ima na raspolaganju dovoljne količine glukoze, što spriječava upotrebu aminokiselina za tvorbu glukoze (količina mlijeka). Za zadovoljavajuču razinu sinteze mikrobnih bijelančevina, moraju u buragu mikroorganizmi imati na raspolaganju dovoljne količine nepostojne (razgradive) bijelančevine kombinovane sa nepostojnim skrobom. To omogućava mikroorganizmima, da fermentiraju velike količine organske tvari. Bitno je, da je usklađena brzina razgradnje bijelančevina sa brzinom razgradnje ugljikohidrata. Efikasna upotreba postojnih bijelančevina za sintezu mliječnih bijelančevina ovisi o aminokiselinskom sastavu bijelančevine iz hrane, jer je mikrobna sinteza bijelančevina u buragu ograničena, krave na početku laktacije ne mogu pokriti sve potreba za bijelančevinama iz nepostojnih bijelančevina krme, i zbog toga moramo dodavati postojne bjelančevine s odgovarajućim aminokiselinskim sastavom. U drugoj polovini laktacije može životinja pokriti potrebe iz nepostojnih bjelančevina krme.

 

  47

 Slika 2. Krave na mladoj ispaši, u obroku imaju dosta sirovih

bijelančevina, malo sirovih vlakana, treba opskrbijeti sa energijom.

7. PROIZVODNE GRUPE

Sa organizacione tačke gledišta, potrebno je krave prema fazi laktacije podjeliti na proizvodne grupe. Podjela krava u proizvodne grupe je neophodna da bi se prema potrebama svake grupe sastavio odgovarajući obrok. U štalama sa vezanim načinom držanja svaka krava dobija individualni obrok, ali pri slobodnom načinu držanja kada se u jednoj grupi drže zajedno visoko produktivne i nisko produktivne krave, nije moguće za svaku kravu posebno obezbjediti željeni obrok, tako da je ovdje neophodno podjeliti krave po proizvodnim grupama. Drugi razlog zbog kojeg je potrebno podjeliti krave po proizvodnim grupama je u vezi sa djeljenjem kabastih hraniva zimi i u periodima suše. U tim periodima kvalitet hraniva ima značajnu ulogu i visoko produktivna grla treba da dobijaju

 

  48

najbolja hraniva. Da bi se pripremio za period suše, farmer treba da skladišti kabastu hranu za vrijeme vegetacionog perioda. Često se dešava da farmeri imaju određenu količinu hrane koja nije dovoljno kvalitetna za visoko produktivne krave, ali može dobro poslužiti za nisko produktivna i zasušena grla, tako da je dobro prije svakog perioda suše i zimskog perioda sastaviti plan ishrane kako bi se kabasta hraniva različitog kvaliteta rasporedila po proizvodnim grupama. U periodu davanja svježe kabaste hrane, ista zelena masa se daje svim proizvodnim grupama. Podjela krava u proizvodne grupe prema fazi laktacije:

o visoko produktivna grla (krave koje su u laktaciji od telenja pa do 3 mjeseca po telenju)

o nisko produktivna grla (krave koje su u laktaciji više od 3 mjeseca)

o zasušene krave Naravno, potrebno je obratiti pažnju i na sastavljanje obroka za telad i junad kojima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi im se obezbjedio optimalan razvoj i time kasnije profitabilna proizvodnja. Hranjenje po prosjeku grupe Grupe hranimo po prosjeku grupe ne obazirući se na proizvodnju individualnih životinja tijekom duljeg razdoblja (4-5 mjeseci). Hranjenje po normativima U svakom periodu laktacije kravam se pokriva potrebe po energiji i bjelančevinama individualno, sa time, da se prilagođava osnovni obrok i koncentrat. Fazno krmljenje U svakom stadiju laktacije ponuda hranivih tvari i vrsta hranivih tvari prilagođena je proizvodnim potrebam krave.

 

  49

Sa pokusima je utvrđeno da je potrebno hraniti po fazama laktacije, zbog toga jer su potrebe po bjelančevinama, energiji, i vitaminima - mineralima različiti na početku, sredini i kraju laktacije te u suhostaju. Različite potrebe ne odnose se samo na količine jednog i drugog (bjelančevina i energije), več i na sam oblik energije te bjelančevina. Obim potrošnje hranivih tvari za proizvodnju i, ili taloženje rezervi, zavisi o stadiju laktacije, bilansu energije i hormonalnog stadija životinje. Fazno hranjenje zahtijeva optimalizaciju sastava i količine energije i bjelančevina u obroku u svakom razdoblju laktacije, da bismo postigli optimalnu proizvodnju sa željenim postotkom masti i bjelančevina u mlijeku. Opskrba sa energijom po fazama Prva faza (razdoblje) laktacije je razdoblje kada životinja pada u negativnu energetsku bilansu (manjak), razdoblje traje od telenja do cirka 13-tog tjedna laktacije. Faza 2 obuhvata sredinu laktacije (od 13 do 29-tog tjedna). Faza 3 obuhvata kraj laktacije (od 30-tog tjedna do zasušenja). Faza 4 obuhvata suhostajno razdoblje. Konzumacija kabaste hrane Koliko kabaste hrane krava pojede na dan zavisi od niz faktora Ako nabrojimo samo neke koji se odnose na hranu:

- procenat suhe tvari, kod travne silaže životinje manje pojedu ako je silaža mokra, najviše pojedu kad ima od 35 do 45-50% suhe tvari, kad prijeđe 50% konzumacija nešto opada, kod kukuruzne silaže idealno je od 33 do 35 % suhe tvari, - kvalitet silaže, starija trava više ima neprobavljivih vlakana, postotak bijelančevine opada, krave manje pojedu, - hemijska kvaliteta silaže, to znači kiselinski sastav silaže (mliječna kiselina, octena kiseline, maslačna kiselina), kod loše fermentacije nastaje maslačna

 

  50

kiselina koja smanjuje konzumaciju, pogotovo kod krava na početku laktacije, može prouzrokovati ketozu - red hranjenja krme, najprije kabastu hranu poslije kukuruznu silažu, na kraju koncentrat, - snabdijevanje sa sviježom pitkom vodom, puno puta pojilice su zaprljane te ima ostatka hrane u vodi, što smanjuje konzumaciju vode, i na kraju konzumaciju ukupnog obroka, - hranu moramo nuditi više puta na dan sviježu, što povečava konzumaciju obroka.

Pored ovih utiču i faktori kao što su zdravstveno stanje životinje (metaboličke bolesti), vanjska temperatura, količina mlijeka koju krava proizvodi, sistem uzgoja itd.. Krave na početku laktacije mogu pojest i do 16 kg suhe tvari iz kabaste hrane.

 

  51

Slika 3. Kriva laktacije

 

  52

Telenje: uvod u mliječnost − Krave su poslije telenja umorne, a probavni organi

oslabljenog tonusa (rumino-intestinalna staza). Iz tog razloga treba ih prva 4 dana hraniti samo dobrim sijenom i pšeničnim mekinjama razmućenim u vodi (oko 2 do 4 kg/dan).

− Rzdoblje pothranjenosti krava ne smije dugo trajati jer se naglo pojačava izlučivanje mlijeka. Što prije 3 do 4 dana nakon telenja – postepeno (svaki treći dan) povećavati količinu krmiva i to ona koja su krave dobijale i prije telenja. Do 21 dan poslije telenja krave će dobivati krmiva koja zadovoljavaju muznost od 21 do 25 litara mlijeka dnevno.

− Poslije 21 dana treba uskladiti ishranu krva prema stvarnim količinama izmuzenog mlijeka i na taj način spriječiti pojavu dislokacije sirišta i ketoze, kao i dalje mršavljenje krava.

− Da bi se nakon telenja krave što brže oporavile, bolje im je davati krmiva više nego što im je potrebno za muznost. Tijekom 2. do 3. mjeseca treba ih pripremiti za pripust i novu gravidnost (avansiranje krmiva).

− Već u tom razdoblju krave mogu davati preko 30 do 35 litara mlijeka dnevno. S našim tradicionalnim krmivima teško je zadovoljiti tako visoke potrebe za hranom, a velika količina koncentratnih krmiva može biti štetna po zdravlje i reprodukciju krava.

− Krmni obroci krava moraju sadržavati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana, a koncentratne i krmne smjese mogu zauzimati 40 do 50% od ukupne suhe materije krmnog obroka.

− Duža pothranjenost krava, zbog visoke muznosti nakon telenja, uzrokovat će mršavljenje, nagli pad krivulje laktacije, kasniju pojavu gonjenja (estrusa), slabiju plodnost (teže ostaju gravidne) i nižu proizvodnju mlijeka tijekom laktacije.

 

  53

− Krmiva, posebno osnovna krmiva, moraju biti odličnog kvaliteta, a krmni obroci moraju sadržavati sve hranjive materije potrebne za proizvodnju mlijeka, zdravlje i reprodukciju (plodnost).

Prva faza: Početak laktacije − značajno za to razdoblje je lagani rast konzumacije i

brza rast proizvodnje mlijeka − proizvodnja dostiže svoj vrh između 4 i 6 a

konzumacija između 8 i 12 tjedna, − u prvim tjednima laktacije životinja nije u stanju

pojesti dovoljno energije za proizvodnju mlijeka, što dovodi do razlike između pojedene i sa mlijekom izlučene energije – negativni bilans energije,

− krava u tom razdoblju mobilizuje svoje tijelesne rezerve (mast, u manjem omjeru bjelančevinu),

− poveća se nivo hormona koji stimuliraju mliječnost – rastni hormon i prolaktin, nivo insulina dosta je snižen,

− životinje imaju veliku potrebu za glukogenim hranivima (propionska kiselina, glukoza, aminokiseline), iz kojih stvara mliječni šečer – laktozu. Količina proizvedene laktoze u najvećoj mjeri ima uticaj na visinu mliječnosti,

− nestrukturne ugljikohidrate koji sastavljaju obrok krava muzara možemo podjeliti na brzo i sporo u buragu fermentirajuće, te u buragu opstojne.

Razlikujemo: − šečer i brzo razgradljiv skrob – više od 12,5% na sat

(šečer iz krme repe, skrob iz ječma, pšenice), − polako razgradljiv i nepostojan skrob ( veči udio

kukuruznog skroba), − postojan nerazgradljiv skrob (dio skroba iz kukuruza).

Maksimalna proizvodnja mikrobne bijelančevine zavisi od vrste ugljikohidrata, brzine razgradnje ugljikohidrata i drugih

 

  54

komponenata u buragu (u najvećoj mjeri bjelančevina), brzina kretanja hrane kroz burag, nivo konzumacije (količina), te krajnji proizvodi od razgradnje i fermentacije u buragu, pojedenih ugljenohidrat. Druga faza: 13 – 29 tjedan laktacije

− u sredini laktacije konzumacija toliko poraste, da možemo sa lakoćom pokriti potrebe u energiji. Životinje pokušavaju izgubljene telesne rezerve kompenzirati, istovremeno snizi se nivo hormona koji stimuliraju tvorbu mlijeka, sada možemo utjecati sa obrokom na visoku proizvodnju mlijeka – dovoljna opskrba krava sa energijom.

− kod hranjenja po normativima i sada je bitan oblik energije, tako obrok obilat na skrobu (dosta kukuruzne silaže, ječam, pšenica, prekrupa itd.) dovodi do visokih koncentracija propionske kiseline u buragu, glukoze u tankom crijevu, što dovodi do povišanja nivoa insulina u krvi. Insulin regulira promet glukoze koje tijelo sprema kao rezervu, umjesto, da bi ju usmjerilo u proizvodnju mlijeka (laktoza - mliječni šečer). Prekomjerno taloženje tjelesnih rezervi dovodi do zadebljanja životinje.

Treća faza: kraj laktacije - od 30 tijedna do zasušenja

− životinje prema kraju laktacije imaju priliku obnove tjelesnih rezervi u koliko to nisu već učinile prema kraju 2 faze, hranjenje energijom preko normativa dovodi do previsoke konzumacije energije i do preobilate kondicije kod početka laktacije

− posljedica je prosječni »start« u sledečoj laktaciji – ketoza, slabo uzimanje hrane

− obroci sa viškovima akroba ne utječu na povećanje mliječnosti , te snižavaju mliječnu mast

 

  55

− krave u toj fazi mogu lako pokriti veći dio svojih potreba u energiji iz octene kiseline (vlakno - celuloza hemiceluloza) manje iz propionske, količina šečera i skroba neka budu u toj fazi u manjem omjeru.

Četvrta faza: zasušenje

− Krave treba zasušiti najkasnije 45 do 60 dana prije očekivanog telenja. U razdoblju suhostaja završava intenzivan rast ploda, vime se mora odmoriti, a krava pripremiti za porod i novu laktaciju. Ako se ne zasuši na vrijeme, često poslije telenja daju kolostrum (grušalinu ili mljezivo) slabijeg kvaliteta i manju količinu mlijeka u laktaciji.

− pPrvih 6 mjeseci gravidnosti (bređosti) ne mijenja se mnogo stanje ni potrebe krave za većim količinama hrane za rast ploda. Gravidnost ne predstavlja veći napor za životinju jer se u gravindosti poboljšava iskorištavanje hrane i metabolizam (izmenja hranjivih materija). Tek poslednja 2 do 3 mjeseca gravidnosti plod (fetus) intenzivno raste i treba uvoditi poseban sistem ishrane krava.

− Ako su krave slabije tjelesne kondicije a dobre muznostri, poslije četvrtog ili petog mjeseca gravidnosti treba dodavati uz krmiva za muznost još 1,5 do 2,5 kg potpune krmne smjese na dan za rast ploda jer krave moraju u suhostaj ući s dobrom rasplodnom kondicijom.

− U suhostaju krave troše samo oko 1,8 do 2,0 kg suhe materije krmiva na 100 kg tjelesne težine, budući da nema u buragu dovoljno prostora zbog pritiska gravidne materice. Krmiva moraju stoga biti vrlo dobrog kvaliteta i probavljivosti, vrlo dobrog energetskog i bjelančevinastog sastava s kvalitetnim aminokiselinama (metioninom, cistinom, lizinom, triptofanom i dr.).

 

  56

− Gravidne krave tijekom zasušenja trebaju dobivati krmiva koja odgovaraju, otprilike za potrebama proizvodnje od 7 do 10 litara mlijeka na dan. Dakle, energetska hranidbena vrijednost krmnih obroka treba biti oko 8,5 do 10,5 h.j./dan, 700 do 900 grama probavljivih sirovih bjelančevina, od kojih veći procenat u buragu stabilnih bjelančevina, dobrog aminokiselinskog sastava, 50 do 60 grama kalcijuma i 40 do 50 grama fosfora.

− U razdoblju zasušenja krave treba hraniti krmivima koja će dobivati i poslije telenja. Ne smiju se udebljati ni smršaviti, ali moraju biti u dobroj tjelesnoj kondiciji.

− Krmni obroci krava moraju imati dovoljno energije, ne previše bjelančevina naročito ako nema dovoljno dobrih energetskih materija iz ugljikohidrata (skroba). Masna krmiva treba potpuno izostaviti (opasnost od ketoze).

− U suhostaju treba smanjiti davanje silaže, a davati više sijena. Silaža maksimalno 15 do 20 kg dnevno, a kraće vrijeme pred telenje i manje (10 kg). Silaža mora biti kvalitetna, ne prekisela i bez maslačne kiseline.

− Potpune krmne smjese treba davati oko 2 kg na dan, a poslednje 2 do 3 nedjelje do 4 kg/dan. Krmne smjese moraju sadržavati oko 14 do 16% sirovih bjelančevina i energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 1,1 h.j./kg, veću količinu minerala (posebno fosfora) i vitamina A, D, E, B12 i niacin (B kompleks vitamina).

− 10 do 14 dana prije telenja dobro je smanjiti količinu kalcijuma i fosfora u krmnim smjesama za bolju resorpciju i iskoristivost minerala, a koristit će i nakon telenja – u razdoblju velike pothranjenosti krava i većih potreba minerala – zbog visoke muznosti i sprječavanja puerperalnih oboljenja krava.

 

  57

− Treba dobro paziti na stanje vimena. U slučaju ranog nalijevanja treba smanjiti davanje sočnih, pa i koncentratnih krmiva te omogućiti kravama više kretanja.

− Zbog sprječavanja oboljenja ketoze i dislokacije sirišta (izmještanje) u trbušnoj šupljini dobro je kravama davati dnevno propilenglikol, vitamin B12 i niacin.

Zaključak

Iz navedenog slijedi, da možemo sa vrstom energije utjecati na visinu proizvodnje i na sastav mlijeka – omjer mast/bijelančevina. Na početku laktacije možemo sa više skroba stimulirati stvaranje glukoze. U drugoj fazi laktacije, učinak ekstra skroba manje je efikasan jer najviše puta prouzrokuje dodatno taloženje tijelesnih rezervi. Na proizvodnju mliječne masti možemo utjecati sa vrstom energije, prijesvega sa promjenom omjera između nepostojnog skroba/vlakno i nepostojni/postojni skrob. Doziranje koncentrata Krave: Počnemo sa 3 kg koncentrata na dan, poslije povećajemo za cirka 0,5 kg na 3 do 5 dana do 8 kg, nakon toga povećamo razdoblje na najmanje 5 dana do ukupno 14 kg Kod junica do 6 kg, po 0,5 kg 3 do 5 dana, poslije najmanje 5 dana do maksimalno 11 kg. Ako podignemo količinu prebrzo može doći do smanjenja konzumacije kabaste hrane što dovodi do acidoze, ali ako podižemo koncentrat presporo onda može doći do pomanjkanja energije što dovodi do ketoze (crpanje tjelesne masti).

 

  58

 Slika 4. Doziranje koncentrata putem automata, ukupna

količina može se podijelit na više doza što pozitivno utječe na pH buraga.

8. SASTAV MLIJEKA KAO POKAZATELJ

ODGOVARAJUĆE ISHRANE ŽIVOTINJA

Podaci o sastavu mlijeka su dobrodošla pomoć kod otkrivanja eventualnih grešaka u ishrani i kod praćenja uspješnosti njihova otklanjanja. Od svih svojstava mlijeka za otkrivanje grešaka u ishrani najprimjereniji su odnos između masnoća i bjelančevina, te sadržaj uree. Odnos između masnoća i bjelančevina je posredni pokazatelj opskrbljenosti krava muzara energijom i istovremeno nas upozorava na eventualne poteškoće u probavljanju u želucu (kiseljenje želuca). Na osnovu sadržaja uree možemo zaključivati na uravnoteženost obroka s obzirom na energiju i bjelančevine.

 

  59

Osim odnosa između masnoća i bjelančevina i sadržaja uree, kod interpretacije podataka moramo uzeti u obzir i podatke o mliječnosti, sadržaju masnoća, sadržaju bjelančevina, fazi laktacije i ostalo. Kako bi uvid u ove podatke bio bolji, daje se grafički prikaz stanja u krdu iz kojega se mogu za svaku kravu posebno razabrati odstupanja od optimalnog stanja.

Grafikon 1. Odnos proetina i uree u mlijeku kao pokazatelj

dobre ishrane životinja

 

  60

Tabela 3. Moguće greške u ishrani

UREA U MLEKU BJELANČEVINE U MLIJEKU

mg / 100 ml mmol / l

MOGUĆE GREŠKE U ISHARNI

Manje od 15 Manje od 2,5 E- P-

15 – 30 (24) 2,5 – 5,0 (3,5) E –

Manje od 3,2

Više od 30 Više od 5,0 E- P+

Manje od 15 Manje od 2,5 P-

15 – 30 (24) 2,5 – 5,0 (3,5)

3,2 – 3,5

Više od 30 Više od 5,0 P+

Manje od 15 Manje od 2,5 E+ P-

15 – 30 (24) 2,5 – 5,0 (3,5) E +

Više od 3,5

Više od 30 Više od 5,0 E+ P+

 

  61

Tabela 4. Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja

proteina i uree u mlijeku Opskrbljenost

energijom i razgradivim

bjelančevinama

Upozorenje Posljedice Korekcija obroka

E+ B-

- nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu - prevelik sadržaj energije u obroku

- pretjerano debljanje ako je riječ o kravama na kraju laktacije

- povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža, paša, svježa zelena trava) ili sačme i pogače - smanjiti količinu silaže - povećati udio sijena

B-

- nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu

- najčešće su u ovoj grupi krave nakon 60 dana laktacije - smanjenja mliječnost

- povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža, paša, svježa zelena trava) ili sačme i pogače - smanjiti količinu silaže - povećati udio sijena

E- B-

- nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu - nedovoljan sadržaj energije u obroku

- nedovoljna konzumacija krmiva posebno ako su u ovoj grupi krave do 60 dana nakon telenja - smanjenja mliječnost i sadržaj bjelančevina - značajan gubitak na kondiciji

- povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža, paša, svježa zelena trava) ili sačme i pogače - kod visoko proizvodnih grla eventualno povećati količinu koncentrata te krmiva sa manje razgradivim proteinima (zasićene aminokiseline) - smanjiti količinu silaže - povećati udio sijena

E+

- višak energije u obroku

- pretjerano dobijanje na kondiciji (debljanje) posebno ako su krave na kraju laktacije - mogući problemi kod telenja kao i na početku sljedeće laktacije

- ocjena kondicije dobar putokaz za promjenu obroka - predobra kondicija – smanjiti silažu - primjerena kondicija – smanjti koncentrat

 

  62

E= B= UKOLIKO SU KRAVE U OVOM POLJU ONDA JE OBROK DOBRO SASTAVLJEN UZ DOVOLJNO KONZUMACIJE

E-

- manjak energije u obroku, a vrlo često nedovoljna konzumacija ili loše sastavljen obrok ili slabiji kvalitet krme

- nedovoljna konzumacija krmiva, posebno ako su u ovoj grupi krave do 120 dana nakon telenja - smanjenje mliječnosti i sadržaja bjelančevina - visok sadržaj masti (>5%) - značajan gubitak na kondiciji

- osigurati dovoljne količine kvalitetne krme kako bi se povećala konzumacija obroka - uvesti krmiva sa manje razgradivih bjelančevina (zasićene aminokiseline)

E+ B+

- višak energije i bjelančevina u obroku

- pretjerano dobijanje na kondiciji posebno ako su krave na kraju laktacije - problemi s plodnosti

- ocjena kondicije – dobar putokaz za promjene (predobra kondicija - smanjiti silažu, primjerena kondicija – smanjiti koncentrat) - smanjiti sadržaj bjelančevina u obroku

B+ - višak bjelančevina u obroku

- moguće oštećenje jetre - problemi sa plodnošću

- smanjiti sadržaj bjelančevina u obroku - povećati količinu kukuruzne silaže

E- B+

- manjak energije u obroku - višak bjelančevina u obroku

- problemi s plodnošću - često slučaj kod krava visoke mlječnosti

- povećanje energetske vrijednosti obroka (kukuruzna silaža, kukuruz) a onda ponovno utvrditi sadržaj uree - ako je urea još visoka smanjti sadržaj razgradivih bjelačevina u obroku

 

  63

Tabela 5. Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja proteina, uree i masti u mlijeku

PROTEIN U

MLIJEKU

UREA MG/DL

% MLIJEČNE MASTI

MOGUĆI NEDOSTACI U OBROKU

KUKURUZ – silaža i prekrupa SUHI REPINI REZANCI ŽITARICE LJUSKE ULJARICA MEKINJE

PAŠA, ZELENA TRAVA LUCERNA – silaža SIJENO – livadno, lucerna, leguminoze DTS SJENAŽA LEGUMINOZE – zelena krma i zrnje ZRNJE ULJARICA – soja, suncokret, uljana repica ULJANE SAČME I POGAČE

SUŠENI PIVSKI TROP EKSTRUDIRANA SOJA LJUSKE ULJARICA – soja, suncokuljana repica KUKURUZNI GLUTEN KUKURUZNO GLUTENSKO BRA

> 3,84 + + + < 12 < 3,84

P - E - - + +

> 3,84 + + + 12 – 20 < 3,84

P - E - +

> 3,84 +

< 3,2 > 20

< 3,84 E -

- > 3,84 P - + < 12 < 3,84 E + -

12 – 20 OBROK URAVNOTEŽEN > 3,84 E - +

3,2 – 3,4 > 20

< 3,84 P + - - > 4,08 P - + < 12 < 4,08 E + -

12 – 20 OBROK URAVNOTEŽEN > 4,08 P + -

> 3,4 > 20

< 4,08 E + - -

 

  64

LAKTOZA

o ZDRAVO MLIJEKO JE SADRŽI OD 4,6 - 4,8 % o POVEĆAN BSS (somatske stanice) SMANJUJE

UDIO LAKTOZE ZA 10-20 % o SMATRA SE DA MLIJEKO KOJE SADRŽI < 4,5 %

LAKTOZE POTJEČE IZ VIMENA ZAHVAĆENOG UPALNIM PROCESIMA

o INFEKCIJA VIMENA SMANJUJE DOTOK KRVI U VIME, POSLJEDICA JE SMANJEN SADRŽAJ LAKTOZE

OMJER MLIJEČNE MASTI I BJELANČEVINA -

INDEKS MASTI I BJELANČEVINA IMB

o TIJEKOM LAKTACIJE SADRŽAJ MLIJEČNE MASTI I BJELANČEVINA MIJENJA SE USPOREDNO, PA SE I NJIHOV OMJER NE MIJENJA ZNATNIJE

o PROMJENA OMJERA POSLJEDICA NEPRIMJERENE HRANIDBE TJ. NEODGOVARAJUĆEG ODNOSA VLAKANA I SKROBA (ENERGIJE) U OBROKU

INDEKS MAST/BJELANČEVINE (IMB)

o NORMALAN IMB IZMEĐU 1,1 – 1,5 o PROMJENE NASTAJU ZBOG

NEODGOVARAJUĆE HRANIDBE, BOLESTI, UVJETA U OKOLINI IMB > 1,5 OZNAČAVA LOŠU OPSKRBU ENERGIJOM I METABOLIČKIM

 

  65

BJELANČEVINAMA. NAJČEŠĆE JE POSLJEDICA PREKOMJERNOG CRPLJENJA TJELESNIH REZERVI U PRVOJ FAZI LAKTACIJE IMB < 1,1 JE POSLJEDICA HRANIDBE PREKOMJERNIM KOLIČINAMA KONCENTRATA

o POSLJEDICE SU: KISELOST BURAGA (ACIDOZA), DISLOKACIJA SIRIŠTA, SMANJENA SPOSOBNOST KONZUMACIJE KRMIVA TE OBOLJENJE PAPAKA

o U OBA SLUČAJA KVALITETA MLIJEKA JE BITNO UMANJENA

UREA U MLIJEKU

o NORMALNI SADRŽAJ 12 – 30 MG/100 ML MLIJEKA

o POKAZATELJ OPSKRBLJENOSTI BJELANČEVINAMA I ENERGIJOM

o IZ ORGANIZMA SE IZLUČUJE MLIJEKOM I MOKRAĆOM

o S BROJEM LAKTACIJA BLAGO RASTE SADRŽAJ UREE > 30 MG/100 ML MLIJEKA

• PREVIŠE BJELANČEVINA U OBROKU, PREMALO FERMENTIRAJUĆE ENERGIJE (MELASA, ŠKROB)

• NEURAVNOTEŽEN OMJER BJELANČEVINA I ENERGIJE

• VELIK DIO ENERGIJE SE TROŠI ZA IZLUČENJE DUŠIKA IZ ORGANIZMA

 

  66

< 12 MG/100 ML MLIJEKA • MALO BJELANČEVINA U HRANI, PUNO

LAGANE ENERGIJE • MLIJEČNOST KRAVA SE SMANJUJE A

SADRŽAJ MASTI, BJELANČEVINA I LAKTOZE U MLIJEKU OPADA VEZA IZMEĐU SADRŽAJA UREE I PLODNOSTI KRAVA

PRIBLIŽNO 25 MG – NAJUSPJEŠNIJA OSJEMENJIVANJA

Grafikon 2. Odnos masti i indeks masti/bjelančevine

 

  67

Tabela 6. Odnos masti/bjelančevine (M/B) i bjelančevine u

mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane životinja

M : B > 1,9 : 1 KETOZA - subklinička i klinička M : B < 1,1 : 1 ACIDOZA - zakiseljavanje buraga M > 5 1 mjesec nakon telenja NEB - negativna energetska bilanca B< 3,2 1 polovina laktacije NEB - negativna energetska bilanca

9. SASTAVLJANJE OBROKA ZA VISOKO PRODUKTIVNA GRLA

Obično su grla u maksimumu proizvodnje mlijeka između 30 i 40 dana nakon telenja, a maksimum unosa SM je između 60 i 80 dana po telenju. U ovom periodu visoko mliječno grlo najteže zadovoljava svoje potrebe u hranjivim materijama (posebno u proteinima i energiji), tako da ako unos SM zaostaje za proizvodnjom mlijeka, pa će to rezultirati negativnim energetskim balansom i gubitkom tjelesne mase. Unos SM se razlikuje od grla do grla i obično, što je viša proizvodnja mlijeka, duži je period potreban grlu da postigne pozitivan energetski balans. Dovoljne količine sirovih vlakana u obroku pomažu da se spriječe metabolički poremećaji, kao što je acidoza buraga. Sadržaj sirovih vlakana u obroku ne smije da bude ispod 16% od ukupnog unosa SM, a važna je i vrsta sirovog vlakna. Kabasta hraniva dobrog kvaliteta i visoke energetske vrijednosti su osnova za visoku mliječnu proizvodnju. Ona se trebaju kombinovati zajedno sa koncentratima koji imaju visok nivo sporo razgradivog skroba jer ovaj obrok sa visokim energetskim sadržajem pomaže u sprječavanju gubitka tjelesne težine.

 

  68

Od kabastih hraniva, najbolje ima je davati lucerkino sijena po volji i kukuruznu silažu. Skrob iz kabastih hraniva može imati pozitivan uticaj na proizvodnju proteina i mlijeka, ali može umanjiti procenat mliječne masti u mlijeku (skrob iz žitarica i krompira), a i njegova velika količina može uzrokovati acidozu. Acidoza je bolest koja se javlja obično kod krava u ranoj laktaciji kada se mijenja sastav obroka i kada obrok sadrži veće količine žitarica. Što se tiče koncentrata, potrebno je visoko mliječnim kravama postepeno povećavati dnevnu količinu koncentrata (sa 15% proteina). Ovim se postiže da 60 dana po telenju krave dostižu maksimalnu proizvodnju mlijeka, a nakon ovog perioda, nivo koncentrata treba podesiti individualno prema svakoj kravi. Dnevno miješanje svih sastojaka obroka ima prednost u odnosu na davanje hraniva pojedinačno. Glavna prednost ishrane ovakvom mješavinom je da se redukuje mogućnost pojave acidoze. Preporučljivo je mješanom obroku i dodavati dovoljne količine vitamina i minerala. Visoko mliječnim kravama treba obezbjediti i dovoljno vode po volji. One koje daju više od 30 litara mlijeka dnevno imaju dnevne potrebe za vodom od 150 litara, pa čak i više u ljetnjem periodu. U periodu između 90 i 200 dana po telenju, unos SM je na zadovoljavajućem nivou i zadovoljava energetske potrebe za proizvodnju mlijeka i rast. Ovde mliječno grlo nadoknađuje tjelesne rezerve koje je izgubilo u periodu do 90 dana po telenju. Ishrana obrocima sa visokim sadržajem ugljenih hidrata će u ovom periodu imati manje efekta na proizvodnju mlijeka i treba paziti da ne bi došlo do gojenja krava. Kod sastavljanja obroka za muzna grla korisno je znati i odnose potrebne suhe tvari, bjelančevina i energije za odgovarajuću proizvodnju mlijeka.

 

  69

Tabela 7. Potrebe u energiji, bjelančevinama i suhoj tvari Standardna laktacijska proizvodnja 5.000 kg 6.000 kg 7.000 kg 8.000 kg 9.000 kg

10.000 kg

Suha tvar (kg/kg mlijeka) 1.019 0,900 0,815 0,751 0,702 0,662 Energija (MJ NEL/kg mlijeka) 5.471 5.088 4.814 4.608 4.448 4.321 Bjelančevine (g/kg mlijeka) 114,28 109,40 105,92 103,30 101,27 99,65 ST : energija 1 : 5,471 1 : 5,654 1 : 5,908 1 : 6,136 1 : 6,341 1 : 6,528

ST : bjelančevine 1 :

112,18 1 :

121,59 1 :

130,00 1 :

137,54 1 :

144,36 1 :

150,55 Energija : Bjelančevine 1 : 20,89 1 : 21,50 1 : 22,00 1 : 22,42 1 : 22,77 1 : 23,06

Grafikon 3. Potrebe u suhoj tvari za različite nivoe

proizvodnje mlijeka u laktaciji

 

  70

Grafikon 4. Potrebe MJ NEL-a u zavisnosti od nivoa

proizvodnje mlijeka u laktaciji

Grafikon 5. Potrebe u bjelančevinama u zavisnosti od nivoa

proizvodnje mlijeka u laktaciji

 

  71

Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivna grla Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivnu kravu tjelesne mase 600 kg koja daje 25 litara mlijeka dnevno sa 4,00% mliječne masti i 3,40% proteina. Cijena mlijeka: 0,50 KM/lit

Tabela 8. Potrebe u hranivima SM

kg SP g NEL Ca g P g

Uzdržne potrebe 12,7 406 40,6 24 17 Potrebe za proizvodnju mlijeka 25 l. 5,8 2.250 77,5 80 50 Ukupne potrebe 18,4 2.656 118,1 104 67

Tabela 9. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA: SM/ kg SP g NEL Ca g P g KM/kg Kabasta hraniva Kukuruzna silaža 30 24 6,30 0,8 0,6 0,05 Svježa lucerka 20 43 5,91 3,7 0,6 0,01 Sijeno lucerke kvalitetno 83 162 5,27 14,0 2,7 0,15 Sijeno lucerke slabog kvaliteta 83 140 4,13 14,6 2,2 0,12 Slama 84 25 2,88 2,7 0,7 0,02 Travna silaža - livada 35 56 5,72 2,3 1,2 0,04 TDS silaža 35 60 5,65 3,8 1,2 0,04 Sijeno livada - dobro 86 107 5,30 5,5 2,2 0,12 Sijeno TDS 86 113 5,01 9,3 2,3 0,12 Koncentrat Koncentrat 15% 90 195 5,7 6,0 5,0 0,40 Koncentrat 18% 90 215 5,9 6.0 5,0 0,45 Pivski trop 22 59 6,26 0,9 1,6 0,04 Repini rezanci 90 88 6,9 8,5 1,0 0,30 Suncokretove pogače 87 330 6,2 3,0 9,8 0,38 Pšenične mekinje 88 145 5,3 0,8 10,0 0,20

 

  72

Tabela 10. SASTAVLJANJE OBROKA: Kg

hraniva SM kg

SP g NEL Ca g P g KM dnevno

Kukuruzna silaža

12,5 3,8 300 78,75 10 7,5 0,625

Sijeno lucerke slabog kvaliteta

5 4,2 700 20,65 73 11 0,60

Koncentrat 15%

5,5 4,95 1.072,5 31,35 33,0 25,5 2,60

Travna silaža livada

8 2,8 448 45,76 18,4 9,6 0,32

Repini rezanci 2 1,8 176 13,8 17,0 2,0 0,60 Pšenične mekinje

1 0,9 145 5,3 0,8 10,0 0,20

Ukupan zbir 34 18,45 2.841,5 195,61 152,2 65,6 4,945 Ukupne potrebe

18,4 2.656 118,1 104 67

Bilans 0,05 185,5 77,51 48,2 -1,4 Bilans u % 100 107 165,6 146,35 97,9

Tabela 11. PREPORUKA OBROKA ZA PROIZVODNE

GRUPE: Zasušene

krave Niskoproduktivne Visokoproduktivne KM/kg

Mlijeka litara po kravi 0 15 25 Kukuruzna silaža kg 12,5 12,5 12,5 0,05 Sijeno lucerke slabog kvaliteta kg

5 5 5 0,12

Koncentrat 15% kg 0 3 5 0,40 Travna silaža kg 0 7,5 15 0,04 Repini rezanci kg 2 2,5 3 0,30 Prihodi od mlijeka KM

0 7,5 12,5

Hrane po danu KM 1,825 3,475 4,725 Bilans KM -1,825 4,025 7,775

Zasušene Niskoproduktivne Visokoproduktivne Broj krava po grupi

100 10 35 55

Proizvodnja mlijeka

1.900 litara/dan

0 525 1.375

 

  73

Tabela 12. POTREBE ZA STADO – (10 zasušenih, 35 niskoproduktivnih, 55 visokoproduktivnih, 25 teladi i 10 junadi)

Telad i junad

Zasušene

Niskoproduktivne Visokoproduktivne Kg/dan

Kukuruzna silaža

125 438 688 1.251

Sijeno lucerke 62,5 50 175 175 462,5 Koncentrat 15%

35 - 105 275 415

Travna silaža 125 - 262,5 825 1.212,5 Suhi repini reznaci

50 20 87,5 165 322,5

Prihodi od mlijeka KM

0 0 262,5 687,5

Hrane po danu KM

31,50 18,25 121,625 259,875

Bilans KM -31,50 -18,25 140,875 427,625

 Slika 5. Krava koja stoji ne proizvodi. Balega je dobar

pokazatelj pravilne ishrane.

 

  74

10. SASTAVLJANJE OBROKA ZA ZASUŠENE KRAVE

Obično se krave u poslednja dva mjeseca graviditeta zasušuju zato što je potrebno obezbjediti normalan razvoj ploda, odmoriti mliječnu žlijezdu i pripremiti je za sljedeću laktaciju, obezbjediti izvjesne rezerve hranjivih materija i omogućiti produkciju kolostruma. Zasušenje se vrši prekidom muže i smanjenjem obroka s tim da on mora biti voluminozan, dovoljno suv i lak. Dobro izbalansirani obroci sprječavaju teškoće pri telenju, ali i metaboličke poremećaje kao što su mliječna groznica, ketoza i sindrom masne jetre. Zasušeni period traje dva mjeseca tj. do telenja i prema tome se zasušena grla dijele u 2 grupe:

o I grupa tj. zasušena grla u fazi I (ovaj period traje maksimalno 6 nedjelja i za ovo vrijeme se krave odmaraju, pogotovo u vezi sa produkcijom mlijeka)

o II grupa tj. zasušena grla u fazi II (završna faza koja traje minimalno 2 nedjelje)

Za vrijeme prvog mjeseca zasušenja, krave treba hraniti prema standardima ishrane za uzdržne potrebe i proizvodnju mlijeka od 2 – 4 kg, a za vrijeme drugog mjeseca zasušenja, kravama se trebaju davati obroci koji zadovoljavaju potrebe krava u laktaciji od 5 - 7 kg mlijeka. Ove potrebe mogu biti adaptirane prema kondicionom stanju krava. Idealno bi bilo da krave uđu u zasušeni period sa kondicijom od 3,5 i da se ona održava sve do telenja. Ako krava ima slabiju kondiciju od 3,5 ona se treba hraniti sa obrocima na višem energetskom nivou. Ako krava pri zasušivanju ima kondiciju veću od 3,5, to znači da je ona pregojena i da će najvjerovatnije ostati takva do telenja, a to će uzrokovati probleme pri telenju i na početku naredne laktacije. Zasušenim kravama treba prvenstveno davati kabasta hraniva bogata fibroznim vlaknima i sa niskim sadržajem energije (potrebno je energiju ograničiti kako bi se sprječilo gojenje),

 

  75

kao i sa limitiranim sadržajem proteina. Ova kabasta hraniva su neophodna za normalno funkcionisanje buraga (on treba da je popunjen kako bi se održao u dobroj kondiciji) i za odmor mrežavca. Dobar obrok u prvom mjesecu zasušenja sadrži 4 kg SM iz travne silaže pristojnog kvaliteta zajedno sa 6 kg SM iz sijena (lucerkinog), a u drugom mjesecu zasušenja sadrži 6,5 kg SM zajedno iz travne silaže i lucerkinog sijena datog po volji. Kravama treba davati ukusnu silažu sa visokim sadržajem šećera. Unos hrane bi trebao biti na dalje limitiran kada se daje kabasto hranivo sa visokim sadržajem energije jer može loše utjecati na razvoj ploda i može dovesti do poremećaja organa za varenja. Neposredno pred telenje (10 dana), kravu treba pripremiti za laktaciju povećanim nivoom ishrane. Kabasta hrana ne treba biti zamjenjena drugom vrstom kabaste hrane nakon telenja. Zasušena grla koja su u dobroj kondiciji ne treba hraniti sa kukuruznom silažom, ali ako su u slaboj kondiciji može im se dati malo kukuruzne silaže. Obroci moraju da sadrže dovoljnu količinu mineralnih materija i vitamina kako bi se sprječio rizik od gojenja. Zasušenim kravama se moraju davati smješe minerala siromašne sa Ca kako bi se pospješila mobilizacija sopstvenih tjelesnih rezervi i sprječila mliječna groznica. Potrebno im je davati i mineralna hraniva sa niskim sadržajem K da bi se omogućilo optimalno iskorištavanje drugih minerala. Lista stvari koje treba provjeriti kod zasušenih krava:

o vime (vime treba biti potpuno zasušeno i zdravo)

o popunjenost buraga (pun burag treba blago da prominira)

o preživanje (zasušena grla trebaju stalno i snažno da preživaju)

o tjelesna kondicija treba da je maksimalno 3,5 (procjenjuje se na osnovu sednjačnih kostiju i rebara)

 

  76

Uobičajene greške: o previsoka tjelesna kondicija na početku

zasušenog perioda o previsoka tjelesna kondicija pri telenju o dovođenje grla sa prekomjernom tjelesnom

težinom u mršaviju kondiciju za vrijeme zasušenog perioda

o pogrešno davanje minerala za vrijeme zasušenog perioda

11. SASTAVLJANJE OBROKA ZA NISKO PRODUKTIVNA GRLA

Nisko produktivna mliječna grla su ona koja su u laktaciji više o 3 mjeseca po telenju (od 200-og dana). Kriterijumi koji pokazuju da krava pripada nisko produktivnoj grupi:

o krave koje su pred telenjem i koje iz tog razloga ulaze u zasušeni period

o krave u laktaciji oko 200-tog dana (sa normalnom proizvodnom perzistencijom)

o krave čiji prinos mlijeka suviše naglo opada o krave sa previsokom ocjenom kondicije u

odnosu na datum telenja Provjeravanje grla u fazi niske mliječnosti:

• tjelesna kondicija (maksimum tjelesne kondicije treba da je 3,5 kad krave ulaze u zasušeni period; krave u ovoj grupi se ne smiju ugojiti; voditi računa o prekomjernoj količini skroba u obroku)

• struktura izmeta (hrana treba da je dobro svarena; konzistencija izmeta ne smije da je previše rjetka ili previše čvrsta; izmet ne treba da sadrži nesvarena

 

  77

hraniva; vlakna u izmetu treba da su kratka i svarena što ukazuje na dobro preživanje)

• parametri mliječnosti (kg mleka, % mlečne masti i % proteina)

Od 200-og dana pa na dalje opada proizvodnja mlijeka, a unos SM postaje visok i to posebno energije, tako da lako može doći do prekomjernog gojenja krava (sindrom masne jetre). Zbog ovoga je potrebno krave hraniti obrocima sa nižim sadržajem energije, tj. smanjiti ishranu krava sa visoko energetskim hranivima kao što su kukuruz, kukuruzna silaža. Preporučljivo je davati obroke sa visokim udjelom kabastih hraniva i niskim sadržajem lako razgradivih ugljenih hidrata. Ako je farmer limitirao kabastu hranu dobrog kvaliteta, on prvo treba da namiri visoko produktivna grla i podmladak mlađi od 10 mjeseci, a tek onda ostatak ovih hraniva može dati nisko produktivnim grlima. Obično se nisko produktivnim grlima daje kukuruzna silaža i veća količina lucerkinog sijena. Što se tiče koncentrata, krave sa nižim prinosom mlijeka obično dobijaju manje koncentrata od visoko mliječnih krava. U praksi, potrebno je u prvih 200 dana laktacije kravama davati koncentrat na bazi prinosa mlijeka (ako krava proizvodi 20 kg mleka, potrebno joj je davati 1 kg koncentrata na 10 kg mlijeka), a nakon 200 dana, količina koncentrata nije određena samo količinom mlijeka već i tjelesnom kondicijom. Ako je kondicija krava pred zasušenje preko optimalnih 3,5, to znači da je ona predebela i da treba smanjiti količinu koncentrata.

 

  78

SASTAVLJANJE OBROKA ZA TELAD I JUNAD

Obroci se sastavljaju za telad i junad u starosti od 2 do 24 mjeseca života tj. tjelesne mase od 75 do 525 kg života. Kukuruzna silaža ne smije da se daje podmlatku u okviru navedenog uzrasta. Količina sijena lucerke visokog kvaliteta treba da se postepeno povećava od 0.5 kg sa 2 mjeseca života pa sve do 5,0 kg sa 24 mjeseca života. Količina koncentrata koja se daje teladima u uzrastu od 2 mjeseca života treba da iznosi 1,5 kg, u uzrastu od 130 kg treba da iznosi 2,5 kg života, a na dalje tj. od 6 pa do 24 meseca života potrebno je podmlatku davati 1,0 kg koncentrata. Od ostalih hraniva, teladima i junadima se mogu davati suhi repini rezanci i pivarski trop, ali počev od 6 mjeseci života. U uzrastu od 6 mjeseci života daje im se 4,0 kg pivarskog tropa, a na dalje tj. do 24 mjeseca života može da se ova količina poveća do 5,0 kg. Suhi repini rezanci se daju u količini od 1,0 kg teladima starim 6 mjeseci, a ova količina može da se povećava do 2,5 kg sa 24 mjeseci života.

 

  79

Primjer sastavljanja obroka za telad i junad Primjer sastavljanja obroka za june staro 14 mjeseci, tjelesne mase 360 kg i prirasta 700g/dan. SM kg SJ/kg SP g SvP g Ca g P g Mg/g Uzdržne potrebe + rast 6,8 3,66 660 363 29 23 13

Tabela 13. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA SM/ kg SP g NEL Ca g P g KM/kg Kabasta hraniva Kukuruzna silaža 30 24 6,30 0,8 0,6 0,05 Svježa lucerka 20 43 5,91 3,7 0,6 0,01 Sijeno lucerke kvalitetno 83 162 5,27 14,0 2,7 0,15 Sijeno lucerke slabog kvaliteta 83 140 4,13 14,6 2,2 0,12 Slama 84 25 2,88 2,7 0,7 0,02 Travna silaža - livada 35 56 5,72 2,3 1,2 0,04 TDS silaža 35 60 5,65 3,8 1,2 0,04 Sijeno livada - dobro 86 107 5,30 5,5 2,2 0,12 Sijeno TDS 86 113 5,01 9,3 2,3 0,12 Koncentrat Koncentrat 15% 90 195 5,7 6,0 5,0 0,40 Koncentrat 18% 90 215 5,9 6.0 5,0 0,45 Pivski trop 22 59 6,26 0,9 1,6 0,04 Repini rezanci 90 88 6,9 8,5 1,0 0,30 Suncokretove pogače 87 330 6,2 3,0 9,8 0,38 Pšenične mekinje 88 145 5,3 0,8 10,0 0,20

Tabela 14. SASTAVLJANJE OBROKA

Kg hraniva

SM kg

SJ/kg SP g SvP g

Ca g

P g

Mg g

KM dnevno

Sijeno lucerke dobrog kvaliteta

2,5 2,1 0,91 400 263 30 6 4 0,30

Koncentrat 15% 1,0 0,9 0,59 195 145 6 5 5 0,40 Travna silaža 5,0 1,5 0,65 240 180 4 6 2 0,20 Repini rezanci 2,5 2,3 1,45 200 138 21 2 7 0,75 Ukupan zbir 11,0 6,7 3,59 1.035 725 60 20 18 Ukupne potrebe 6,8 3,66 660 363 29 23 13 Bilans -

0,1 -0,07 375 362 31 -3 5 1,65

Bilans u % 99 98 157 200 207 86 141

 

  80

Tabela 15. PREPORUKA OBROKA ZA TELAD I JUNAD

kg hraniva Mjeseci starosti

Kg tjelesne mase

Prirast (grama)

SM/kg SJ/kg SP g

SvP g Sijene

lucerke Pivski trop

Repini rezanci

Konc. 15%

KM/dan

2 75 850 1,4 1,55 450 248 0,5 1,5 0,675 4 130 850 2,5 1,98 510 281 1,0 2,5 1,15 6 185 850 3,5 2,39 570 314 1,5 3,0 1,0 1,0 1,045 8 235 850 4,5 2,85 610 336 2,0 3,0 1,5 1,0 1,27 10 280 700 5,3 3,01 580 319 2,0 5,0 1,5 1,0 1,35 12 320 700 6,1 3,35 620 341 2,0 5,0 2,0 1,0 1,50 14 360 700 6,8 3,66 660 363 2,5 5,0 2,5 1,0 1,575 16 400 625 7,6 3,78 670 369 3,0 5,0 2,5 1,0 1,80 18 440 625 8,4 4,12 710 391 3,5 5,0 2,5 1,0 1,875 20 480 625 9,1 4,53 830 457 4,0 5,0 2,5 1,0 1,975 22 510 500 9,7 4,65 920 507 4,5 5,0 2,5 1,0 2,025 23 520 350 9,9 4,65 920 507 5,0 5,0 2,5 1,0 2,10 24 525 150 10,0 4,65 920 507 5,0 5,0 2,5 1,0 2,10

Tabela 16. DNEVNE POTREBE TELADI I JUNADI

Sijeno lucerke dobro

Pivski trop

Suhi repini rezanci

Koncentrat 15%

25 teladi – starosti 6 mjeseci 37,5 75 25 25 10 junadi – starosti 14 mjeseci 25 50 25 10 Ukupno dnevno 62,5 125 50 35

 

  81

12. VAŽNE PRAKTIČNE PREPORUKE ZA ISHRANU KRAVA

Da bi se ostvarila maksimalna prozvodnja mlijeka,

mora se postići maksimalno konzumiranje hrane, odnosno suhe materije (SM) do desete nedjelje iza telenja.

Krave visoke mliječnosti treba da konzumiraju 4% SM od tjelesne mase.

Trokratna muža povećava konzumiranje suhe materije za 5 – 6%, u odnosu na dvokratnu.

Praksa je pokazala da na svaki kilogram očekivanog mlijeka, krava treba da konzumira 0,5 kg SM. Ako se ovo ne ostvari, krava slabi i može doći do pojave produktivnih bolesti.

Davenjem svježe hrane kravama neposredno iza muže, povećava se konzumiranje suhe materije.

Krave visoke mliječnosti jedu u toku jednog dana do 12 puta (svaki put 20 do 25 minuta), o čemu treba voditi računa pri distribuciji (davanju) hrane.

Krave treba da imaju na raspolaganju hranu najmanje 20 časova u toku dana.

Hranu u jaslama treba što češće prevrtati, pošto ovo podstiče njeno konzumiranje.

Sadržaj SM u čitavom obroku treba da iznosi 50 do 75%, dok obroci sa više vlage ili suhe materije od ovih smanjuju konzumiranje.

Ako temperatura vazduha u objektu sa kravama (staji) prijeđe 27oC, a relativna vlažnost 80% dolazi do toplotnog stresa (udara).

Pri ovakvim vremenskim uvjetima najmanje 60% hrane treba davati kravama u toku noći.

Krave popiju do 4 litra vode na svaki kilogram proizvedenog mlijeka.

 

  82

U ishrani mladih krava, hrana treba da zadovolji njihove uzdržne potrebe, omogući odgovarajući porast i maksimalnu proizvodnju mlijeka.

Maksimalna proizvodnja mlijeka u prvotelki treba da bude za oko 25% manja od maskimalne proizvodnje mlijeka u odraslih krava.

Ako se maksimalna dnevna proizvodnja mlijeka poveća za 1 kg, u tom slučaju proizvodnja mlijeka u toku čitave laktacije biće veća za 200 do 250 kg.

Poslije postizanja maksimalne dnevne mliječnosti, ova se u prvotelki smanjuje za 0,2%, a u odraslih krava za 0,3% na dan (3% svakih 10 dana).

Krave visoke mliječnosti ranije ostvaruju maksimalnu dnevnu mliječnost, imaju viši maksimum i bolju perzistenciju (postojnost) laktacije.

Konzumiranjem velike količine kabaste hrane visokog kvaliteta, može se povećati masnoća mlijeka.

Krava treba da konzumira oko 2% SM iz kabastih hraniva od svoje tjelesne mase.

Dužina sječke kabastih hraniva treba da iznosi 2,5 do 3,5 cm, kako bi stimulisala lučene pljuvačke.

Krava koja u toku 24 šasa konzumira 23 kg suhe materije proizvede (izluči) 130 do 150 litara pljuvačke.

Nivo proteina u obroku visoko mliječnih krava treba da bude 18 – 19%.

Većina krava više pati od nedostatka energije nego od manjka proteina.

Fino mljevena ili peletirana kabasta hraniva ili koncentrati, ne treba davati kao jedina kabasta hraniva kravama, pošto dovode do smanjenog lučenja pljuvačke i opadanja sadržaja mliječne masti.

Pri ishrani krava sa silažom, najbolje je davati sa silažom i određenu količinu sijena.

 

  83

Poželjno je da krave imaju na raspolaganju svježu pitku vodu u toku 24 šasa.

Ne treaba zaboraviti da pojedina hraniva imaju specifičan nepoželjan uticaj na miris mlijeka. Ovakva hraniva treba koristiti 4 – 6 šasova prije muže krava.

U zavisnosti od tjelesne kondicije, zasušenim kravama se može dati 2 – 3 kg koncentrata dnevno. Zasušenim kravama u dobroj kondiciji treba dati malu količinu koncentrata.

Na dvije nedjelje pred teljenje zasušenim kravama treba povećati dnevnu količinu koncentrata, ali ne više od 8 kg na dan u vrijeme teljenja.

Povećanjem dnevne količine koncentrata na kraju perioda zasušenosti, krave se blagovremeno prilagođavaju na povećane količine koncentrata odmah nakon teljenja i smanjuju slučajevi ketoze.

Ishrana zasušenih krava suvišnim količinama kukuruzne silaže ili zrna šitarica, može dovesti do deponovanja suvišnih količina masti u jetri krave (sindrom masnih krava) ili dislokacije (promjene položaja sirišta).

Ishrana zasušenih krava izvjesnim količinama sijena (1kg/100kg) može eliminisati sve ove probleme.

Pojava mliječne groznice (padanje krava nakon teljenja) može se reducirati ishranom zasušenih krava na dvije nedjelje pred teljenje sa malim količinama kalcijuma(Ca) (manjim od 0,2%) u obroku i povratkom na normalne količine nakon teljenja.

Odgovarajućom ishranom omogućiti što prije iza teljenja maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka.

U vrijeme teljenja krave mogu da pojedu dnevno 2,5 – 3,8 kg koncentrata, a od trećeg dana iza teljenja dnevnu količinu koncentrata treba povećati za 0,5 do 1 kg dnevno.

 

  84

Količina koncentrata po jednom hranjenju (porciji) ne treba da bude veća od 2,5 do 3,5 kg, na koncentrovana hraniva u obroku krave može da odpadne najviše 60% SM.

Pri postizanju maskimalne dnevne mliječnosti, dnevnu količinu koncentrata u oborku krava treba uskladiti sa količinom proizvedenog mlijeka.

Mnoge krave visoke mliječnosti izgube u toku rane faze laktacije do 100 kg tjelesne mase, zbog ove pojave krave u vrijeme teljenja treba da budu u dobroj kondiciji.

U toku jednog dana kravi treba obezbjediti 30 grama soli za uzdržne potrebe i 2 grama svaki kilogram proizvedenog mlijeka.

Da bi se spriječila pojava mliječne groznice, kravama u toku perioda zasušenja treba ograničiti dnevnu količinu kalcijuma na 80 do 100 grama ili 0,5 – 0,7% u SM, dok količina fosofora treba da bude manja od 45 grama dnevno ili 0,3 – 0,35% SM obroka.

Odnos Ca : P, treba da bude ispod 2:1. Ne zaboravite da vaše krave veoma često pate od

nedostatka pojedinih mineralnih elemenata. Obezbjedite valjke ili cigle MINERASOL.

Porast spoljašne temperature iznad 24oC, za svaki 1oC opada konzumiranje suhe materije za 2,8%.

Po svakoj kravi potrebno je obezbijediti 60 – 75 cm jasala.

Maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka krave treba da ostvare 8 – 10 nedjelja poslije teljenja.

Pri ishrani krava visoke mliječnosti velikom količinom zelene kabaste hrane, kukuruzne silaže ili koncentrata, u njihove obroke treba unijeti sodubikarbonu (natrijumbikarbonat). Količina sode treba da iznosi 0,75% od ukupne suhe materije obroka.

 

  85

U cilju prevencije pojave mliječne groznice (porođajne groznice), izbjegavati ishranu zasušenih krava sa velikim količinama kalcijuma ili malim količinama fosfora.

Da ne bi došlo do pojave sindroma debelih krava u obrocima zasušenih krava potrebno je ograničiti količinu kukuruzne silaže o zrna kukuruza na ½ od količine korištene u prethodnom periodu.

Odgovarajućom ishranom krava u periodu zasušenosti, spriječavaju se mogući problemi u vrijeme teljenja, osigurava dobar apetit i visoka mliječnost.

Zasušene krave u dobroj kondiciji imaju adekvatnu rezervu u energiji i mineralnim materijama, i ostvaruju veću ukupnu proizvodnju mlijeka i imaju manje problema u toku laktacije.

U cilju sprječavanja ketoze (acetonemije) ne dopustite gojenje zasušenih krava.

Da ne bi došlo do promjene položaja sirišta (dislokacije ili torzija) treba izbjegavati ishranu zasušenih krava sa suvišnim količinama energije (zrno kukuruza i kukuruzna silaža).

 

  86

12. GLOBALGAP STANDARD – ISHRANA MUZNIH GRLA

Primjer ishrane muznih krava (hrana i dodaci hrani ). Sljedeće aktivnosti definirane su za ovaj procesni korak:

• izrada formulacije prema zahtjevima uzgoja, • odabir hrane, • pregled hrane (buđ, plijesan, ostaci zemlje i dr.), • opskrba hranom, • prijem hrane, • skladištenje odabrane hrane, • priprema formulacije, • dodavanje aditiva u hranu, • ishrana, • uklanjanje ostataka hrane.

Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za stočarstvo, su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R.br. Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti Nivo BS 4 HRANA I VODA ZA STOKU

Prikladna, visoko kvalitetna opskrba hranom i vodom podupire dobrobit, zdravlje i razvoj i pomaže osiguranju efikasne proizvodnje.

BS 4.1

OPĆENITO

BS 4.1.1

Ima li sva stoka pristup dovoljnoj količini čiste vode, uključujući i za vrijeme paše?

Mora biti dostupna čista voda, oprema za napajanje mora biti čista i treba postojati mehanizam kojim se osigurava opskrba u slučaju ekstremnog vremena/klime. Unakrsna provjera sa PG 4.6 i PY 4.2.

Primarni

 

  87

BS 4.1.2

Jesu li komponente hrane bile proizvedene i dobivene iz izvora odobrenog odstrane GLOBALGAP-a?

Gdje se opskrbljuje s komponentama hrane preko tvrtke koja je licencirana od strane relevantnog kompetentnog autoriteta mora se demonstrirati da je u skladu sa zahtjevima za osiguranjem kvalitete koje je postavio GlobalGAP (vidjeti GlobalGAP standard proizvodnje komponenta hrane). Proizvođači komponenti hrane (CFM) odobreni od strane GlobalGAP-a stavljeni su na odobrenu listu na web stranicama www.globalgap.org. Korišteni proizvođači komponenta hrane moraju biti certificirani prema GLOBALGAP standardu proizvođača komponeneti hrane ili prema standardu koji je bio uspješno sustavno vrednovan prema GlobalGAP CFM standardu unutar 12 mjeseci od proizvođačke registracije kod GlobalGAP-a. Vidjeti GlobalGAP CFM standard. NE N/A.

Primarni

BS 4.1.3

Jesu li sve domaće mješaone hrane registrirane od ili odobrene preko odgovarajućih kompetentnih tijela?

Domaće mješaone moraju demonstrirati registraciju (tj. u skaldu sa EU direktivom 95/69), ili odobrenjem relevantnog kompetentnog tijela.

Primarni

 

  88

BS 4.1.4

Čuvaju li se oznake krmiva kod uzgajivača kao evidencija porijekla hrane i sastava hranidbenih sastojaka?

Oznake krmiva koje sadrže sastav hrane moraju se čuvati. Broj računa mora biti registriran u bazi podataka proizvodnje i taj se broj treba slijediti unatrag sve do informacije grupe hrane koja je čuvana od strane opskrbljivača hranom kad se više ne čuvaju oznake sa vreća nakon konzumacije. N/A samo ako nema opskrbe krmivima.

Primarni 

BS 4.1.5

Jesu li svi nabavljeni stočni hranidbeni materijali sljedivi do opskrbljivača?

Svi stočni hranidbeni materijali su sljedivi do opskrbljivača. NE N/A.

Primarni 

BS 4.1.6

Jesu li proteinski elementi obroka jedino dobiveni iz biljaka, mlijeka, jaja ili ribe (riblje brašno ne može služiti za ishranu preživara)

Zapisi hrane demonstriraju korištene samo dopuštenih izvora. Oznaka ili izjava proizvođača koji tvrdi da porijeklo proteina mora biti zabilježeno od strane uzgajivača kao evidencija. N/A ako nema hranjenja.

Primarni 

BS 4.1.7

Provode li gospodarstva koja sama miješaju hranu u vlastitim strojevima, protokol miješanja kod različitih mješavina?

Detaljni zapisi pokazuju postotak komponenata. N/A ako nema miješanja u vlastitim mješaonama.

Primarni 

 

  89

BS 4.1.8

Opskrbljuju li se domaće mješaone hrane, od januara 2009, samo certificiranim GlobalGAP kombiniranim usjevima za miješanje hrane?

Svi kombinirani usjevi (vidjeti listu usjeva za kombinirane usjeve) koji se opskrbljuju za miješanje hrane moraju biti GlobalGAP certificirani (ili istovjetno). NE N/A

Primarni

BS 4.1.9

Je li dopušteni izvor ribljeg brašna samo iz održivih i sljedivih izvora?

Zapisi hrane pokazuju korištenje samo dozvoljenih izvora. Označavanje toga ili izjava proizvođača kojom tvrdi održivost izvora ribljeg brašna trebaju se čuvati od strane uzgajivača kao evidencija. N/A gdje nema hranjenja ribljim brašnom.

Preporuka

BS 4.1.10

Postoji li procedura koja se bavi s reziduama u hrani u koju su dodani lijekovi?

Ako je korištena hrana u koju su dodani lijekovi, mora postojati odvojena kanta/odjeljak u koji je odložen obrok koji ima karencu.

Primarni

BS 4.1.11

Postoji li procedura koja bi osigurala da su sustavi za hranjenje redovito čiste?

Vizualna ocjena i radnici moraju pokazati svjesnost tijekom razgovora. NE N/A.

Primarni

 

  90

BS 4.2

ZAPISI STOČNE HRANE

BS 4.2.1

Jesu li dostupni dokumentirani zapisi (npr.računi) opskrbljivača hranom od kojih je nabavljen hranidbeni materijal?

Zapisi, uključujući tip hrane, količinu i datum isporuke su dostupni za nabavljenu hranu. N/A ako nema hranjenja nabavljenom hranom

Primarni

BS 4.2.2

Uključuju li sastojke, dokumentirani zapisi opskrbljivača hranom od kojih su komponente hrane i ostali životinjski hranidbeni materijal bili nabavljani?

Oznake/računi/izjave koji specificiraju sastojke su dostupni. N/A samo ako nema hranjenja ili gdje postoje ograničenja u patentnim/intelektualnim pravima vlasništva .

Sekundarni

BS 4.3

SKLADIŠTENJE I NABAVKA STOČNE HRANE

BS 4.3.1

Je li hrana skladištena u uvjetima koji sprečavaju razgradnju i kontaminaciju?

Hrana mora biti skladištena odvojeno po tipu i u uvjetima koji sprečavaju razgradnju i kontaminaciju.

Sekundarni

BS 4.3.2

Čiste li se redovito svi sustavi za hranjenje, spremnici, kante i kamioni?

Vizualna ocjena sustava za hranjenje, spremnika, kanti, vozila i zapisi ako su dostupni i radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Vreće, kante jednom godišnje. NE N/A

Primarni

 

  91

BS 4.3.3

Poduzimaju li sve farme mjere opreza kako bi kontrolirale glodavce i štetočine i kako bi se spriječila kontaminacija hrane (uključujući voluminozna krmiva gdje je moguće) od strane domaćih životinja?

Odsutnost glodavaca i ostalih štetočina i isključenje domaćih životinja iz skladišta hrane (uključujući krmiva gdje je moguće). NE N/A.

Primarni

BS 4.3.4

Je li hrana kojoj su dodani lijekovi držana u odvojenim, jasno označenim i identificiranim skupnim spremnicima ili vrećama?

Vizualna inspekcija koja će osigurati da nema unakrsne kontaminacije između hrane u koju su dodani lijekovi i hrane u koju nisu. Jasno označavanje/identifikacija. N/A samo ako nema hranjenja.

Primarni

BS 4.3.5

Je li hrana kao što je hrana kojoj su dodani lijekovi ili hrana koja je namjenjena za različite vrste jasno identificirana i čuvana odvojeno?

Identifikacija i odvajanje krmiva za različite vrste i tipove hrane.N/A ako nema hranjenja.

Primarni

Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za goveda i ovce, su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R.br. Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti Nivo GO 3

HRANA, KRMIVA

GO Tamo gdje je Ocijeniti sustav za hranjenje i Sekundarni

 

  92

3.1 pristup hrani ograničen, može li sva stoka dobiti njen dnevni obroki i on biti zadovoljna?

kondiciju stoke. Ako je nedovoljan hranidbeni prostor za svu stoku da se hrani u isto vrijeme, uzgajivač treba opisati kako osigurava da sva stoka dobiva njihov obrok. N/A samo gdje nema restriktivnog hranjenja.

GO 3.2

Kad su ovce hranjene voluminoznim krmivima, imaju li pristup suhim područjima (run back area) ili slami i jesu li ovce zadovoljne što se može vidjeti iz njihovog ponašanja?

Gdje se ovce napasuju voluminoznim krmivima, evidentirati da su suha područja prikladna, tj. da je stoka čista i zadovoljna. Ako nema voluminoznih krmiva, upitati uzgajivača koristili ih i ako ih koristi upitati ga za njegovu politiku. N/A gdje nema voluminoznih krmiva ili gdje se ne drže ovce.

Sekundarni

Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za mlijeko, su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R.br. Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti Nivo ML 2 HRANA ML 2.1

Traži li uzgajivač nutricionistički savjet za uspostavu režima hranjenja mliječnih krava?

Postoje zapisi kojima se potvrđuje recepturni savjet iz kvalificiranog izvora savjeta (tvrtka za proizvodnju hrane s

Sekundarni

 

  93

reputacijom ili prepoznatljiva individua).

ML 2.2

Je li napravljen adekvatan i prikladan akcijski plan, implementiran i pregledan najmanje dvaput godišnje?

Dostupan pisani plan hranidbe i potpisan od strane savjetnika. Pregledati plan hranidbe za implementaciju, unakrsna referenca sa kupljenim hranidbenim komponentama i krmivima koja su proizvedena doma i njihova sposobnost da pruže nivo održavanja i proizvodnje.

Sekundarni

ML 2.3

Omogućuju li sustavi za hranjenje dovoljan pristup za sve dobne skupine i težine goveda kako bi se spriječilo nasilje? Da nije dozvoljeno podno hranjenje unutar boksa?

Vizualna ocjena gdje je moguće ili uzgajivač treba opisati kako je u skladu s tim. Ne N/A samo gdje nema ustava za hranjenje.

Sekundarni

15. ZAKLJUČAK

Farmer u mliječnom govedarstvu treba da zna osnovne principe ishrane mliječnih grla da bi se optimizirala proizvodnja mlijeka i životinje održale u dobrom zdravstvenom stanju. Kravama svih proizvodnih grupa se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigla dobra proizvodnja mlijeka, a teladima i junadima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigao njihov najoptimalniji razvoj. Dobro izbalansirani obroci svakako znače dobar profit.

 

  94

− Krave visoke mliječnosti su vrlo osjetljive na sve promjene u sastavu ishrane i stresne podražaje.

− Krmni obroci moraju biti dobro uravnoteženi sa svim hranjivima i zadovoljavati energijom, bjelančevinama, sirovim vlaknima, mineralima i vitaminima, koji po količini i kvalitetu odgovaraju potrebama krava prema visini proizvodnje i stanju reprodukcije.

− Krmiva moraju biti tehnološki pravilno pripremljena i dobro čuvana, što bolje hranidbene vrijednosti da bi se s njima postigla najviša proizvodnja.

− Krmiva moraju biti čista, zdrava, ukusna, bez plijesni i štetnika,, bez prašine i stranih primjesa.

− Staje moraju biti čiste, uredne, posebno ležišta, valovi, hranilice i pojilice.

− Krave moraju uvijek imati na raspolaganju dovoljno zdrave i pitke vode. U nedostatku vode uzimaju manje hrane, slabiji im je apetit, samnuje se mliječnost i slabi tjelesna kondicija krava.

− Ako su krave slabe i ne postižu očekivanu muznost, a pravilno se posupalo u pripremi krmnih obroka i tehnologiji ishrane, treba utvrditi uzroke i provjeriti zdravstveno stanje (vimena, genitalija, probavnih organa, nogu, papaka), hranidbenu vrijednost krmiva ( nedostatkak energije, bjelančevina, minerala i vitamina - hemijskom analizom hranjiva) ili slab genetski potencijal krava.

 

  95

16. KAKO ISHRANOM POVEĆATI MLIJEČNOST I KVALITET MLIJEKA

Opći uvjeti su:

• Genetska (nasljedna), pasminska i individualna sposobnost krave za proizvodnju.

• Zdravlje krava, dobra plodnost i tjelesna kondicija.

• Zdravo, dobro razvijeno i mekano (žljezdano) vime.

• Blagi postupak s kravama, mir i tišina (izbjegavanje stresa).

• Ugodno ležište, čistoća okoline, valova, hranilica i pojilica.

• Redovno obrezivanje i održavanje papaka. • Pravilna upotreba tehnike i ispravnih uređaja za

mužu i njihovo održavanje. • Uvijek dobro i do kraja izmuzivanje vimena. • Pravilno zasušivanje krava i uvod u mliječnost

dvadesetprvog dana iza telenja, a zatim avansiranje mliječnosati krmivima.

• Ishrana 1. Krave moraju dobivati dovoljno sočne

voluminozne krme dobrog kvaliteta (paša, livadska trava, sjenaža, kukuruzna silaža i dr.) najviše 11 do 13 kg suhe materije na dan.

2. Voluminozna krmiva dobro je davati usitnjena sa sočnim krmivima (repom, sirovim repinim rezancima i dr.)

3. Voluminozna krmiva s dovoljno suhe materije i probavljive celuloze (sirovim

 

  96

vlaknima) poboljšavaju masnoću mlijeka. Stoga, preporučuje se davati livadsko sijeno 4 do 7 kg/dan, sojinu ili mljevenu suncokretovu ljusku 1 do 3 kg/dan.

4. Krmni obroci krava moraju uz dobru energetsku hranidbenu vrijednost (prema muznosti krava) sadržavati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana u suhoj materiji.

5. Uz osnovna krmiva u krmne obroke treba dodavati enrgetska i bjelančevinasta koncentratna krmiva, a količina zavisi o vrsti i kvalitetu osnovne krme i o mliječnosti krava (35 do 50% ukupne suhe materije krmnog obroka). Smjesa žitarica mora sadržavati najmanje 50% mljevenog zrna kukutuza.

6. Određenu količinu koncentratnih krmiva treba davati kravama individualno u dva do tri obroka dnevno.

7. Na povećanje suhe materije i bjelančevina u mlijeku vrlo dobro utječu bjelančevinasta krmiva: sijeno djeteline i lucerke, pšenične posije, kvasac, sačma suncokreta, a naročito sojina sačma (krmiva koja sadrže više u buragu stablinih bjelančevina) i zasićena aminokiselina metionin.

8. Sojinu sačmu treba naročito davati kravama koje imaju muznost preko 20 litara/dan. Daje se u krmnim smjesma 1 do 2 kg/dan, dodatno.

 

  97

9. Suncokretovu i sačmu uljane repice, dobro je dodavati uz sojinu sačmu jer sadrži veći procenat metionina.

10. Posebnim mineralno-vitaminskim dodacima (premiksima) u potpunim i dopunskim krmnim smjesama daju se potrebni minerali i vitamini.

11. U zasušenju i poslije telenja dobro je povećati količinu vitamina A, D i E, i uz to dodavati vitamine B12 i niacin.

12. S visokom muznosti smanjuje se potrošnja krmiva po litri mlijeka (konverzija) jer se smanjuje količina osnovnih uzdržnih krmiva, ali krave moraju dobivati kvalitetnija krmiva visoke energetske hranidbene vrijednosti, dobro uravnotežene krmne obroke s više bjelančevina, minerala i vitamina.

13. Kravame se ne smiju davati prašna, pjesniva i zaražena krmiva.

14. Krave moraju uvijek imati dovoljno zdrave pitke vode.

17. NAJČEŠĆI METABOLIČKI POREMEĆAJI

KOD KRAVA Potrebno je ponovo istaći da organizam krave koja proizvodi mlijeko ima vrlo velike zahtjeve u svim hranjivim materijama. Zbog toga je ova proizvodnja često praćena brojnim oboljenjima krava kao posljedica različitih grešaka u ishrani.

 

  98

Najčešći poremećaji pri nepravilnoj ishrani su: kisela indigestija buraga, nadun, dislokacija sirišta, sindrom debelih krava, mliječna groznica, otok vimena, ketoza.

17.1 Kisela indigestija buraga (acidoza): Nastaje pri naglom prelasku krava sa kabastih obroka na obroke sa velikim učešćem zrna žitarica i na preobilnu količinu kisele silaže. Tada dolazido zakišeljavanja sadržaja buraga i prestanka pokretanja zidova buraga i sam burag prestaje da radi. Oboljela grla imaju proliv, stomačne tegobe i ispoljavaju znake slabosti. U ovakvim slučajevima treba smanjiti količinu koncentrovanog dijela obroka i prijeći na obroke sa većim sadžajem kabastih krmiva. U težim slučajevima neophodna je pomoć veterinara.

17.2 Nadun: Nasatje usljed nagomilavanja suvišnih količina gasova u tijeku varenja hrane. U tom slučaju kod goveda izostaje podrigivanje i gasovi se brže nagomilavaju nego što se podrigivanjem izbacuju. Nadun kod goveda na paši koga izazivaju lucerka, razne vrste djetelina i druge leguminoze, može se spriječiti ako se govedima prije izgona na pašu daje određena količina suhih kabastih krmiva. Naročito je opasna mlada, sočna i vlažna paša većine leguminoza. U odnosu na pašu, pokošena zelena masa leguminoza manje je opasna. Vrlo je bitno postepeno navikavanje goveda na biljke koje izazivaju nadun. Kod blagih naduna dobra mjera je masiranje lijeve strane buraga i kretanje grla, U težim slučajevima nadunaželudačnom sondom ispuštaju se gasovi iz buraga i tako samnuje njihov pritisak. U najtežim slučajevima

 

  99

naduna, neophodno je izvršiti trokiranje (bušenje) buraga. Za liječenje naduna potreban je intervencija veterinara.

17.3 Dislokacija sirišta:

Nasatje pri nedovoljnoj ispunjenostim buraga i u nedostatku kabastih hranjiva u obroku. Takođe uzrok može biti i ako se zasušene krave hrane velikim količinama zrnaste i koncentrovane hrane. Kad dođe do ovog poremećaja, krve slabije jedu, mršave i nastaje opća slabost grla. U ovakvim slučajevima ako dođe do oporavka grla pod nadzorom veterinara, potrebno je u obrok uključiti više kabastih hranjiva, kao što su sijeno, silaža, paša i dr.

17.4 Sindrom debelih krava: Karakterističan je za krave koje su suviše ugojene. Javlja se nekoliko dana iza telenja, kada krava gubi apetit, javlja se opća slabost organizma i krave su podložne raznim infekcijama. Jetra ima umanjenu funkciju zbog nagomilavanja loja. Ovakvo stanje je za vrijeme i poslije telenja praćeno i drugim poremećajima, kao što je dislokacija sirišta, zadržavanje posteljice, upala materice, mastitis i dr.. Preventiva je pravilna i kontrolisana ishrana.

17.5 Mliječna groznica: Javlja se za vrijeme telenja i odmah nakon toga. Vezana je za početak laktacije. Tada dolazi do smanjenja sadržaja kalcijuma u krvi krava. Krave gube apetit, nesigurno stoje i konačno, kada legnu, ne mogu da ustanu. Veoma

 

  100

je važno da krave nakon telenja dobijaju dovoljno kalcijuma sa hranom. Ali treba znati da suviše kalcijuma u periodu zasušenosti može dovesti do mliječen groznice. U slučaju oboljenja potreban je pomoć veterinara.

17.6 Otok vimena: Obično se javlja u vrijeme telenja, a ponekad se može javiti prije telenja i napraviti ozbiljan problem. Najčešće se javlja kod prvotelki, mada se može javiti i kod starijih krava visoke mliječnosti. Vime je na dodir prilično bolno. Postoji mišljenje da ishrana velikim količinama koncentrata ili kukuruza tri nedjelje prije telenja može dovesti do izražene pojave otoka. Takođe je bitno ne davati suvišne količine soli u obroku u periodu predtelenje. Otok vimena obično ne predstavlja veći problem i često će proći bez veterinarskog tretmana ali je potrebno istovremeno izmuzanje i masiranje vimena sa umjerenim kretanjem grla. U ozbiljnijim slučajevima potrebna je intervencija veterinara.

17.7 Ketoza: Predstavlja oboljenje visokomliječnih krava kada dolazi do opadanja sadržaja glukoze u krvi, naglog gubljenja tjelesne mase i opadanja mliječnosti. Obično se javlja 10 do 30 dana iza telenja. Ako povećane potrebe krava u hranjivim materijama nakon telenja nisu podmirene u pravilno izbalansiranom i sastavljenom obroku, krave tada koriste svoje sopstvene masti da bi nadoknadile nedostatak energije. Ako se korištenje sopstvenih masti odvija suviše brzo, jetra ne uspijeva da do kraja transformiše masti, nego se one

 

  101

nagomilavaju u jetri i dolazi do razvoja simptoma ketoze kada se ketonska tijela nagomilavaju u krvi, a zatim u mokraći i mlijeku. Prvi znaci oboljenja mogu se zapaziti desetak dana nakon telenja, Krave oboljele od ketoze gube apetit, prvo odbijaju koncentrat, pa sijeno, naglo mršave, naglo im pada dnevna proizvodnja mlijeka i iz nosa je prisutan miris na aceton. Ako se zakasni u liječenju, nagomila se mast u jetri i grlo može uginuti. Liječenjem se podiže nivo šećera u krvi dodavanjem glukoze i liječenje izvodi veterinar. Znači potrebno je znati da suvišna količina tjelesne mase kod krava u vrijeme telenja, tako reći obavezno, imaju za poslijedicu gubljenje apetita, kada dolazi do mobilizacije sopstvenih masti. Zbog toga se kravama poslije telenja moraju obetbijediti ukusna kabasta hranjiva i potrebna količina koncentrovanih hraniva.

 

  102

Primjer softwera za balansiranje obroka - Njemačka

 

  103

KRMNE TABLICE

U 1 Kg krmiva U 1 Kg suve materije ZELENA KRMIVA SM g KJ

SPr g

SPP g

SV g

Ca g

P g

SPr g

SPP g

SV g

Ca g

P g

NEL MJ

KJ

PAŠA (ekstenzivni pašnjaci) - mlada 170 0,18 24 16 35 141 94 205 6,65 1,08 - u vlatanju 185 0,19 23 14 44 1,2 0,7 124 76 238 6,49 3,78 6,26 1,02 - početak cvatnje 220 0,19 25 14 60 1,5 0,9 114 64 273 6,82 4,10 5,58 0,88 - kraj cvatnje 240 0,18 23 13 75 96 54 312 4,93 0,75 PAŠA (intenzivni pašnjaci) - mlada 160 0,18 37 29 30 231 181 188 6,81 1,10 - u vlatanju 175 0,18 35 26 41 200 149 234 6,31 1,03 - početak cvatnje 220 0,20 42 31 58 1,1 0,8 191 141 264 5,00 3,63 5,65 0,90 - kraj cvatnje 240 0,18 37 25 76 154 104 317 4,94 0,75 LIVADSKA TRAVA (I otkos) - u vlatanju 180 0,18 31 21 43 1,2 0,7 172 117 239 6,67 3,90 6,34 1,03 - početak cvatnje 210 0,18 31 20 57 1,8 0,5 148 95 272 8,57 2,38 5,57 0,89 - kraj cvatnje 230 0,17 28 17 72 1,2 0,8 122 74 313 5,22 3,48 4,92 0,75 LIVADSKA TRAVA (daljni otkosi) - do 4 nedjelje 180 0,17 31 22 38 172 122 211 5,97 0,97 - do 6 nedjelja 200 0,18 32 22 51 1,6 0,6 160 110 255 8,00 3,00 5,78 0,93 - nakon 6 nedjelja 220 0,18 31 20 65 141 91 295 5,25 0,82 LUCERKA (I otkos) - prije pupanja 176 0,18 46 39 31 261 222 176 6,21 1,02 - u pupanju 193 0,18 43 34 46 3,7 0,6 223 176 238 21,02 3,11 5,91 0,95 - početak cvatnje 210 0,18 39 31 60 4,4 0,6 186 148 286 20,95 2,86 5,42 0,85 - kraj cvatnje 240 0,17 41 31 80 4,0 0,6 171 129 333 16,67 2,50 4,76 0,70

 

  104

LUCERKA (daljni otkosi) - u pupanju 220 0,19 47 37 55 4,1 0,7 214 168 250 18,64 3,18 5,36 0,85 - u cvatnji 230 0,17 45 34 70 4,2 0,6 196 148 304 18,26 2,61 4,90 0,75 CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju 207 0,20 37 27 44 3,4 0,6 179 130 213 16,43 2,90 6,09 0,99 - početak cvatnje 220 0,20 36 26 55 3,4 0,6 164 118 250 15,45 2,73 5,63 0,90 - kraj cvatnje 235 0,19 35 24 69 3,9 0,6 149 102 294 16,60 2,55 5,14 0,80 CRVENA DJETELINA (otkosi) - prije pupanja 187 0,19 42 33 33 2,4 0,6 225 177 177 12,83 3,21 6,30 1,03 - u pupanju 200 0,19 39 27 45 2,8 0,6 195 135 225 14,00 3,00 5,84 0,95 - početak cvatnje 220 0,19 38 26 65 173 118 295 5,30 0,86 DTS (I otkos) - u pupanju 182 0,19 33 25 38 2,4 0,6 181 137 209 13,19 3,30 6,42 1,04 - početak cvatnje 212 0,20 31 22 54 2,8 1,3 146 104 255 13,21 6,13 5,80 0,93 - kraj cvatnje 226 0,19 30 21 71 133 93 314 5,04 0,77 DTS (daljni otkosi) - u pupanju 184 0,19 33 26 44 2,6 1,0 179 141 239 14,13 5,43 6,65 1,06 - početak cvatnje 221 0,19 31 24 63 140 108 285 5,48 0,86 STOČNI GRAŠAK - u cvatnji 145 0,14 30 25 33 2,2 0,5 207 172 228 15,17 3,45 5,91 0,98 ZOB - u klasanju 164 0,16 17 12 45 0,7 0,4 103 73 274 4,26 2,44 6,36 1,01 - mliječna zrioba 264 0,19 20 11 93 1,2 0,7 76 42 352 4,54 2,65 4,95 0,74

 

  105

U 1 Kg krmiva U 1 Kg suve materije

SILAŽE

SM g

KJ SPr g

SPP g

SV g

Ca g

P g

SPr g

SPP g

SV g

Ca g

P g

NEL MJ

KJ

SILAŽA KUKURUZA - mliječna zrioba 220 0,21 21 12 55 0,9 0,6 95 55 250 4,10 2,73 6,06 0.97 - voštana zrioba 270 0,27 24 13 61 0,8 0,6 89 48 226 2,96 2,22 6,30 1,02 - kasno voštana zrioba 320 0,33 27 14 65 0,7 0,6 84 44 203 2,19 1,88 6,61 1,06 - kasna zrioba 350 0,29 29 15 65 1,2 0,9 83 43 186 3,43 2,57 5,99 0,84 SILIRANI KLIP KUKURUZA - sa komušinom 500 0,59 49 30 73 98 60 146 8,03 1,19 - bez komušine 600 0,75 58 38 44 0,2 1,8 97 63 73 0,33 3,00 8,60 1,26 SILIRANO ZRNO KUKURUZA 630 0,80 61 38 18 97 60 29 9,05 1,27 PRIRODNE LIVADE - I otkos početak klasanja 210 0,18 27 18 64 1,4 0,7 129 86 305 6,66 3,33 6,29 0,88 CRVENA DJETELINA - I otkos, početak cvatnje 200 0,14 30 19 59 3,0 0,5 150 95 295 15,00 2,50 5,03 0,70 - I otkos, puna cvatnja 220 0,13 27 13 75 2,8 0,4 123 60 341 12,73 1,82 4,09 0,57 - II i III otkos, početak cvatnje 220 0,14 34 19 65 3,0 0,4 155 86 295 13,64 1,82 4,40 0,62 C. DJETELINA + TRAVE (1:1) - I otkos, početak cvatnje 205 0,14 26 15 60 2,1 0,6 127 73 293 10,24 2,93 4,90 0,69 - I otkos, puna cvatnja 245 0,17 26 14 81 2,5 0,6 106 57 331 10,21 2,45 4,83 0,68 - II i III otkos, početak cvatnje 225 0,15 29 15 66 2,2 0,6 130 44 293 9,78 2,67 4,74 0,66 LUCERKA - I otkos, početak cvatnje 200 0,13 35 26 62 3,3 0,5 175 130 310 16,50 2,50 4,73 0,66 - I otkos, puna cvatnja 215 0,13 35 24 75 3,5 0,5 163 112 350 16,28 2,33 4,31 0,60 - II-IV otkos, početak cvatnje 210 0,12 40 25 64 3,7 0,5 190 120 305 17,62 2,38 4,17 0,58

 

  106

LUCERKA + TRAVA (1:1) - I otkos, početak cvatnje 210 0,14 29 19 67 2,3 0,6 138 90 320 10,95 2,86 4,87 0,68 - I otkos, puna cvatnja 250 0,15 30 18 90 2,7 0,7 120 72 360 10,80 2,80 4,41 0,62 - II-IV otkos, početak cvatnje 235 0,14 34 19 76 2,8 0,6 145 81 323 11,90 2,55 4,26 0,60

U 1 Kg krmiva U 1 Kg suve materije SJENAŽE SM g

KJ SPr g

SPP g

SV g

Ca g

P g

SPr g

SPP g

SV g

Ca g

P g

NEL MJ

KJ

LIVADSKE TRAVE (I otkos) - prije vlatanja 350 0,34 61 44 78 174 125 223 6,13 0,98 - u vlatanju 350 0,31 56 38 90 2,3 1,2 160 108 257 6,57 3,43 5,72 0,90 - početak cvatnje 350 0,27 49 31 101 140 89 288 5,08 0,78 - kraj cvatnje 350 0,23 41 23 117 117 66 334 5,23 0,67 LIVADSKE TRAVE (daljni otkosi) - do 4 nedjelje 350 0,30 55 37 84 2,6 1,2 157 106 240 7,43 3,43 5,23 0,85 - do 6 nedjelja 350 0,27 50 32 98 143 91 280 5,06 0,79 - nakon 6 nedjelja 350 0,23 46 28 111 131 80 317 4,46 0,67 LUCERKA (I otkos) - u pupanju 350 0,29 71 52 91 5,4 1,1 203 149 260 15,43 3,14 5,34 0,83 - početak cvatnje 350 0,27 61 44 104 5,1 1,1 174 126 297 14,57 3,14 5,08 0,77 - kraj cvatnje 350 0,23 60 40 128 171 114 366 4,45 0,67 LUCERKA (daljni otkosi) - u pupanju 350 0,28 74 54 96 4,8 1,0 211 154 274 13,71 2,86 5,25 0,81 - u cvatnji 350 0,24 71 50 121 5,0 1,2 203 143 346 14,23 3,43 4,70 0,69 CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju 350 0,32 62 43 83 5,4 0,9 177 123 237 15,43 2,57 5,72 0,91 - početak cvatnje 350 0,29 58 39 97 5,1 1,2 166 111 277 14,57 3,43 5,46 0,85 - kraj cvatnje 350 0,25 52 32 112 149 91 320 4,88 0,72 CRVENA DJETELINA (otkosi) - u pupanju 350 0,29 60 39 91 4,8 1,0 171 111 260 13,71 2,86 5,29 0,82

 

  107

- u cvatnji 350 0,23 59 38 112 5,0 1,2 168 109 320 14,28 3,43 4,49 0,66 DTS (I otkos) - prije pupanja 350 0,34 69 52 69 197 149 197 6,11 0,98 - u pupanju 350 0,31 60 43 85 3,8 1,2 171 123 243 10,86 3,43 5,65 0,89 - početak cvatnje 350 0,30 51 33 99 5,0 1,1 146 94 283 14,28 3,14 5,53 0,85 DTS (daljnji otkosi) - u pupanju 350 0,39 63 45 91 4,2 1,2 180 128 260 12,00 3,43 6,99 1,11

DEHIDRIRANA VOLUMINOZNA KRMIVA

BRAŠNO LUCERKE - do 15 % proteina 893 0,57 140 96 263 157 107 294 4,61 0,64 - 15 – 17 % proteina 907 0,63 162 117 257 18,3 2,9 179 129 283 20,18 3,20 4,85 0,70 - 17 – 19 % proteina 906 0,75 178 130 239 196 143 264 5,47 0,83 - 19 – 21 % proteina 905 0,83 200 153 222 221 169 245 5,84 0,92 - više od 21 % proteina 899 0,92 217 175 207 241 195 230 6,38 1,03

SUHA VOLUMINOZNA KRMIVA – SIJENO U 1 Kg krmiva U 1 Kg suhe materije SM

g KJ SPr

g SPP

g SV g

Ca g

P g

SPr g

SPP g

SV g

Ca g

P g

NEL MJ

KJ

LIVADSKO SIJENO (I otkos) - prije vlatanja 860 0,71 124 81 209 144 94 243 5,82 0,83 - u vlatanju 860 0,62 107 64 238 5,5 2,2 124 74 277 6,40 2,56 5,30 0,73 - početak cvatnje 860 0,52 95 53 267 6,3 2,1 110 62 310 7,32 2,44 4,70 0,61 - kraj cvatnje 860 0,47 82 42 302 6,5 1,8 95 49 351 7,56 2,10 4,31 0,55 - nakon cvatnje 860 0,43 70 31 310 6,0 1,0 81 36 360 6,98 1,16 4,00 0,50 LIVADSKO SIJENO (otkosi) - do 4 nedjelje 860 0,62 128 85 220 5,2 2,7 149 99 256 6,05 3,14 5,14 0,72

 

  108

- 4 – 6 nedjelja 860 0,56 115 72 251 4,1 2,1 134 84 292 4,77 2,44 4,85 0,65 - nakon 6 nedjelja 860 0,40 107 64 281 124 74 327 3,94 0,47 LUCERKA (I otkos) - u pupanju 860 0,60 162 119 249 14,0 2,7 188 138 290 16,28 3,14 5,27 0,70 - početak cvatnje 860 0,50 145 102 283 13,6 2,3 168 119 329 15,81 2,67 4,69 0,58 - kraj cvatnje 860 0,46 140 92 330 14,6 2,0 163 107 384 16,98 2,33 4,13 0,54 LUCERKA (daljnji otkosi) - u pupanju 860 0,54 166 118 240 15,7 2,6 193 137 279 18,25 3,02 4,74 0,63 - početak cvatnje 860 0,46 151 103 309 16,3 2,2 175 120 360 18,95 2,56 4,30 0,54 CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju 860 0,66 137 92 219 14,2 2,2 159 107 255 16,51 2,56 5,53 0,77 - početak cvatnje 860 0,59 123 81 253 13,2 2,2 143 94 294 15,35 2,56 5,16 0,69 - kraj cvatnje 860 0,50 118 71 304 9,7 2,1 137 83 353 11,28 2,44 4,49 0,58 DTS (I otkos) - u pupanju 860 0,64 118 73 212 6,5 2,6 137 85 246 7,56 3,02 5,33 0,75 - početak cvatnje 860 0,56 113 69 259 9,3 2,3 131 80 301 10,81 2,67 5,01 0,66 - kraj cvatnje 860 0,50 100 58 303 116 67 352 4,52 0,58 DTS (daljnji otkosi) - u pupanju 860 0,64 150 101 244 6,9 2,6 174 117 284 8,02 3,02 5,47 0,75 - u cvatnji 860 0,49 132 81 276 8,9 2,5 153 94 321 10,35 2,91 4,55 0,57 SLAMA - pšenica 880 0,22 25 6 400 2,7 0,7 28 7 455 3,07 0,79 2,88 0,25 - ječam 880 0,30 27 6 394 2,6 0,7 31 7 448 2,95 0,79 3,18 0,36 - zob 880 0,30 28 8 329 3,6 1,2 32 9 374 4,10 1,36 3,48 0,36 - kukuruzovina 850 0,46 62 20 288 5,0 2,0 73 23 339 5,88 2,35 3,35 0,54 - grašak 860 0,30 82 45 355 11,5 1,6 95 52 413 13,37 1,86 4,44 0,34 - soja 860 0,37 55 26 366 10,4 1,4 64 30 426 12,10 1,63 2,78 0,43 GOMOLJAČE I KORIJENJAČE

 

  109

- krompir 219 0,28 20 10 6 0,1 0,5 91 46 27 0,46 2,31 8,08 1,30 - krmna repa 146 0,17 12 6 10 0,4 0,4 82 41 68 2,74 2,74 7,62 1,16 - šečerna repa 232 0,28 14 7 12 0,5 0,3 60 30 52 2,16 1,30 8,11 1,22 - tikva 104 0,13 13 10 18 125 96 173 7,26 1,25 NUSPROIZVODI - pivski trop 237 0,23 59 47 44 0,9 1,6 249 198 186 3,80 6,75 6,26 0,99 - kukuruzna džibra 85 0,09 19 12 10 0,2 0,7 223 141 117 2,35 8,23 7,25 1,12 - krompirova pulpa 134 0,15 7 1 21 52 7 156 6,69 1,11

 

  110

KONCENTRATNA KRMIVA

UGLJIKOHIDRATNA I PROTEINSKA KONCENTRATNA KRMIVA U 1 Kg krmiva U 1 Kg suhe materije SM

g KJ SPr

g SPP

g SV g

Ca g

P g

SPr g

SPP g

SV g

Ca g

P g

NEL MJ

KJ

KUKURUZ - 7,5 % sirovi protein 860 1,33 75 21 0,1 2,0 87 24 0,12 2,3 8,3 1,55 - 8,6 % sirovi protein 860 1,29 86 25 0,1 2,5 100 29 0,12 2,9 8,2 1,50 - 9,6 % sirovi protein 860 1,31 96 21 0,3 2,7 111 24 0,34 3,1 8,2 1,52 - kukuruz klip 860 1,03 75 82 0,4 2,0 87 95 0,46 2,3 6,9 1,20 JEČAM 880 1,16 95 65 0,5 3,3 108 74 0,56 3,8 7,2 1,32 ZOB 880 1,02 115 120 1,1 2,6 131 136 1,3 3,0 6,3 1,16 RAŽ 870 1,20 110 22 0,8 2,9 126 25 0,92 3,3 7,6 1,38 PŠENICA 880 1,26 100 22 0,5 2,8 114 25 0,57 3,2 8,0 1,43 PŠENIČNE MEKINJE 880 0,72 145 110 0,8 10,0 165 125 0,91 11,6 5,3 0,81 REPINI REZANCI (suhi) 900 1,10 88 183 8,5 1,0 98 203 9,44 1,1 6,9 1,22 SOJA SJEME (tostirano) 920 1,43 362 58 2,2 7,0 393 63 2,4 7,6 8,2 1,55 SAČMA SOJA - 48 % 900 1,19 480 35 2,0 6,5 533 39 2,2 7,2 7,2 1,32 - 44 % 900 1,16 440 65 2,5 6,0 489 72 2,8 6,7 7,0 1,29 - 42 % 900 1,15 420 65 2,0 6,0 467 72 2,2 6,7 6,9 1,28 - 40 % 900 1,27 400 65 2,7 6,3 444 72 3,0 7,0 6,6 1,41 SAČMA SUNCOKRET - 33 % 900 0,97 330 180 3,0 9,8 367 200 3,3 10,9 6,2 1,08 - 40 % 930 1,07 410 133 4,3 10,4 441 143 4,6 11,2 6,3 1,15 - 32 % (pogača) 900 1,08 320 180 3,0 9,0 355 200 3,3 10,0 6,2 1,20

 

  111 

OBROCI ZA MUZNE KRAVE FORMULISAO ROY E. CHAPIN, PROF. DR., NUTRICIONIST, USA

 OSNOVNI OBROK: 9,26 Kg SIJENA TRAVA ZRELO

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 4,80 6,10 7,50 8,80 10,00 11,40 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,78 1,46 2,13 2,80 3,47 4,12 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 9,84 11,84 13,93 15,92 17,81 19,88  OSNOVNI OBROK: 10, 7 Kg SIJENA TRAVNO-DJETELINSKA SMJESA ZRELO

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 4,10 5,60 6,90 8,20 9,00 9,90 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,67 1,35 2,12 3,23 4,28 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0.12 Ukupno koncentrat 8,32 10,51 12,51 14,60 16,53 18,50 OSNOVNI OBROK: 12,65 Kg SIJENA LEGUMINOZA ZRELO

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,60 4,10 5,10 6,10 7,00 7,90 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,40 1,44 2,46 3,50 4,52 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 5,76 8,68 10,74 12,78 14,74 16,68

 

  112 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 6,6 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 3,20 4,50 5,80 7,20 8,40 9,70 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,90 1,59 2,27 2,93 3,61 4,34 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 8,38 10,39 12,39 14,47 16,37 18,42 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7,6 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 3,00 4,20 5,60 6,90 7,70 8,70 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,35 1,02 1,69 2,37 3,43 4,45 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 7,55 9,46 11,55 13,55 15,43 17,47 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 9 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,00 3,60 4,50 5,50 6,30 7,30 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,39 1,48 2,52 3,61 4,60 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 5,18 8,19 10,20 12,26 14,17 16,18

 

  113 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 5,2 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 2,50 3,80 5,20 6,50 7,80 9,00 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,96 1,65 2,32 2,99 3,64 4,43 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 7,72 9,73 11,82 13,81 15,79 17,79 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6,0 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 2,20 3,50 4,90 6,20 7,20 8,20 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,53 1,21 1,88 2,55 3,50 4,52 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 6,97 8,97 11,06 13,05 15,02 17,06 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 7,15 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,00 3,10 4,10 5,10 6,00 7,00 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,60 1,55 2,60 3,65 4,66 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 5,22 7,94 9,91 11,98 13,95 15,98

 

  114 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 3,84 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,70 3,00 4,40 5,70 6,90 8,10 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,04 1,72 2,39 3,06 3,74 4,58 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 7,02 9,02 11,11 13,10 15,00 17,06 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4,44 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,50 2,80 4,20 5,50 6,60 7,60 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,09 1,39 2,06 2,73 3,58 4,60 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 6,43 8,55 10,54 12,53 14,50 16,54 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 5,25 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,30 2,60 4,00 5,00 5,70 6,70 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,25 0,93 1,60 2,57 3,71 4,73 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 5,77 7,77 9,86 11,85 13,71 15,75

 

  115 

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAŠA Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg

15 20 25 30 35 40 Kukuruz 2,70 5,50 6,80 7,80 8,60 9,60 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,52 1,21 2,14 3,26 4,30 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 6,94 10,28 12,29 14,24 16,18 18,24 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11,17 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 5,00 6,30 7,70 8,40 9,40 10,40 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,83 1,50 2,21 3,37 4,39 5,40 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 10,07 12,06 14,19 16,07 18.11 20,15 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 12,8 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 4,20 5,00 6,00 6,80 7,80 8,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,20 1,36 2,40 3,50 4,50 5,48 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 8,60 10,58 12,64 14,56 16,58 18,59

 

  116 

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15,0 Kg Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg

20 25 30 35 40 45 Kukuruz 1,70 2,60 3,70 4,60 5,60 6,60 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,64 1,70 2,66 3,69 4,67 5,63 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,48 8,44 10,52 12,47 14,47 16,46 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5,0 Kg + PAŠA

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 4,80 5,70 6,70 7,40 8,40 9,40 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,08 1,20 2,26 3,41 4,43 5,44 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 9,12 11,16 13,24 15,11 17,15 19,19 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 7,9 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 3,80 5,10 6,50 7,40 8,40 9,40 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,14 1,82 2,48 3,49 4,52 5,53 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 9,18 11,18 13,26 15,19 17,24 19,28

 

  117 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9,04 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 3,50 4,60 5,50 6,30 7,20 8,20 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,37 1,38 2,47 3,57 4,62 5,62 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 8,09 10,22 12,23 14,15 16,12 18,15 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10,6 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,00 2,90 3,90 4,70 5,70 6,70 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,53 1,60 2,64 3,72 4,72 5,70 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,69 8,68 10,74 12,64 14,66 16,67 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 6,25 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 3,20 4,60 5,90 6,90 7,90 8,90 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,30 1,97 2,64 3,56 4,59 5,61 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,2 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 8,78 10,87 12,86 14,80 16,85 18,90

 

  118 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7,2 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 3,00 4,20 5,20 5,90 6,90 7,90 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,68 1,46 2,51 3,66 4,68 5,68 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 7,90 9,90 11,97 13,84 15,88 17,91 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8,4 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,10 3,00 4,00 4,80 5,80 6,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,50 1,60 2,63 3,72 4,73 5,72 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,78 8,80 10,85 12,76 14,79 16,81 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4,63 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,60 4,00 5,30 6,30 7,30 8,30 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,45 2,12 2,79 3,66 4,69 5,71 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 8,31 10,40 12,39 14,28 16,33 18,38

 

  119 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5,3 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,50 3,80 4,90 5,70 6,70 7,70 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,99 1,67 2,58 3,69 4,71 5,72 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 7,73 9,73 11,76 13,69 15,73 17,77 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6,22 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,10 3,10 4,00 4,80 5,70 6,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,51 1,58 2,66 3,76 4,81 5,77 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,81 8,90 10,90 12,82 14,79 16,88 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12,96 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 4,90 5,80 6,50 7,60 8,60 9,50 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,24 2,33 3,44 4,46 5,46 6,49 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 10,42 12,43 14,36 16,40 18,43 20,38

 

  120 

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 14,96 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 2,95 3,90 4,80 5,80 6,80 7,70 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,39 2,42 3,47 4,47 5,45 6,45 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 8,52 10,52 12,49 14,51 16,52 18,44 OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17,67 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 0,00 1,10 2,10 3,10 4,30 5,30 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,69 2,63 3,60 4,56 5,44 6,38 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 5,83 7,87 9,84 11,80 13,89 15,83 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAŠA

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 4,90 5,80 6,60 7,60 8,60 9,50 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,24 2,33 3,44 4,46 5,46 6,49 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 10,42 12,43 14,36 16,40 18,43 20,38

 

  121 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 9,17 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 4,50 5,40 6,20 7,10 8,10 9,00 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,30 2,40 3,52 4,58 5,59 6,61 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 10,06 12,08 14,02 16,00 18,04 19,98 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10,6 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,00 4,00 4,80 5,80 6,80 7,70 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,45 2,49 3,59 5,59 5,58 6,60 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 8,67 10,73 12,65 14,67 16,69 18,63 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12,5 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,10 2,20 3,00 4,00 5,00 6,00 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,59 2,56 3,64 4,62 5,60 6,56 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,83 8,90 10,80 12,80 14,81 16,79

 

  122 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 7,3 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 4,20 5,10 5,90 6,80 7,80 8,60 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,37 2,47 3,59 4,65 5,66 6,73 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 9,83 11,85 13,79 15,77 17,81 19,70 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8,4 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,00 4,00 4,80 5,80 6,80 7,60 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,50 2,54 3,64 4,65 5,65 6,71 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 8,72 10,78 12,70 14,73 16,76 18,63 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10,0 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,40 2,40 3,20 4,20 5,30 6,10 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,62 2,64 3,72 4,71 5,65 6,69 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 7,20 9,24 11,14 13,15 15,22 17,08

 

  123 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 5,38 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,80 4,80 5,70 6,60 7,60 8,40 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,55 2,55 3,63 4,70 5,70 6,78 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 9,63 11,65 13,65 15,64 17,67 19,57 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA 6,2 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,20 4,20 4,80 5,80 6,80 7,70 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,46 2,52 3,71 4,72 5,73 6,76 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 8,88 10,96 12,77 14,80 16,84 18,79 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7,33 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 2,00 3,00 3,80 4,80 5,80 6,70 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 1,58 2,61 3,71 4,71 5,70 6,72 Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 7,76 9,80 11,73 13,75 15,77 17,71

 

  124 

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 9,26 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,40 4,80 6,10 7,40 8,60 9,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,36 1,03 1,71 2,40 3,23 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,66 9,43 11,43 13,43 15,34 17,39 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 10,7 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 2,55 5,50 6,60 7,40 8,40 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,26 1,26 2,36 3,36 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,14 6,79 10,02 12,13 14,06 16,08 OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 12,65 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 1,50 3,40 4,50 5,60 6,30 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,65 1,60 2,56 3,66 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,16 5,68 8,25 10,32 12,40 14,22

 

  125 

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 2,10 5,40 6,30 7,00 8,00 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,12 1,23 2,39 3,40 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,24 6,36 9,80 11,83 13,71 15,74 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 6,6 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 3,20 4,50 5,80 7,00 8,20 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,48 1,17 1,84 2,52 3,43 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,28 7,98 9,99 11,98 13,88 16,01 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7,6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 2,20 4,20 5,40 6,20 7,20 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,60 1,42 2,53 3,54 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,22 6,44 9,06 11,10 12,03 15,06

 

  126 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA 9,00 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 0,90 2,80 3,80 4,60 5,60 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,68 1,70 2,79 3,78 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,18 5,10 7,70 9,74 11,65 13,66 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 5,2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 2,40 3,80 5,10 6,30 7,40 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,56 1,23 1,90 2,58 3,55 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,22 Ukupno koncentrat 4,16 7,24 9,33 11,32 13,22 15,31 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 2,20 3,50 4,70 5,60 6,50 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,11 0,79 1,56 2,62 3,68 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,24 6,57 8,57 10,55 12,54 14,52

 

  127 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 7,15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 0,66 2,60 3,50 4,30 5,30 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,66 1,74 2,83 3,83 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,22 4,90 7,52 9,52 11,43 13,45 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 3,84 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 1,70 3,00 4,40 5,60 6,60 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,61 1,30 1,95 2,64 3,66 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,28 6,67 8,62 10,69 12,60 14,64 OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4,44 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 1,50 2,90 4,20 5,00 6,00 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,28 0,95 1,63 2,71 3,72 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,24 6,04 8,13 10,13 12,03 14,06

 

  128 

OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 5,25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 0,45 2,40 3,40 4,20 5,20 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,67 1,71 2,82 3,82 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 4,22 4,69 7,33 9,39 11,32 13,34 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11,17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,20 5,00 6,00 6,80 7,80 8,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,40 1,38 2,50 3,51 4,50 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,44 9,66 11,66 13,60 15,63 17,65 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 12,8 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 1,10 3,40 4,40 5,10 6,10 7,20 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,51 1,54 2,67 3,67 4,61 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 5,30 8,13 10,18 12,03 14,05 16,12

 

  129 

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,00 1,00 2,00 2,80 4,00 5,00 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,86 1,86 2,92 3,81 4,77 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 4,14 6,00 8,02 9,90 12,01 14,00 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 1,35 4,00 5,00 5,80 6,80 7,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,38 1,43 2,54 3,55 4,55 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 5,59 8,64 10,71 12,64 14,67 16,70 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 7,9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,40 3,80 5,00 5,80 6,80 7,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,05 0,72 1,50 2,62 3,64 4,65 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,69 8,78 10,78 12,72 14,76 16,80

 

  130 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,70 2,80 3,80 4,50 5,60 6,60 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,60 1,62 2,78 3,74 4,74 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 4,92 7,64 9,68 11,56 13,64 15,67 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10,6 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,00 1,20 2,10 3,00 4,10 5,10 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,80 1,88 2,90 3,85 4,83 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 4,16 6,18 8,18 10,12 12,19 14,20 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 6,25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 1,90 3,20 4,20 5,30 6,30 7,30 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,19 0,88 1,69 2,69 3,71 4,72 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 Ukupno koncentrat 6,37 8,38 10,21 12,33 14,37 16,41

 

  131 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7,2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,50 2,50 3,50 4,30 5,30 6,30 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,65 1,70 2,80 3,81 4,81 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 4,72 7,39 9,46 11,38 13,41 15,44 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8,4 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,00 1,20 2,20 3,00 4,00 5,00 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,81 1,83 2,92 3,92 4,90 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 4,18 6,21 8,25 10,16 12,18 14,19 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4,63 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 1,30 2,60 3,90 4,80 5,80 6,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,35 1,03 1,70 2,75 3,77 4,78 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 5,91 7,97 9,90 11,87 13,91 15,95

 

  132 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5,3 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,30 2,30 3,30 4,10 5,10 6,10 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,66 1,71 2,82 3,84 4,84 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 4,54 7,22 9,29 11,22 13,26 15,29 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6,22 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,00 1,40 2,40 3,20 4,20 5,20 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,00 0,77 1,80 2,90 3,90 4,90 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 4,18 6,39 8,44 10,36 12,38 14,41 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12,96 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,20 4,10 5,00 6,00 7,00 7,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,42 1,50 2,57 3,57 4,58 5,63 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 7,90 9,90 11,89 13,91 15,95 17,82

 

  133 

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 14,96 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,30 2,30 3,10 4,10 5,10 6,10 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,55 1,57 2,65 3,64 4,62 5,58 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,03 8,07 9,97 11,98 13,99 15,97 OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17,67 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 0,00 0,00 0,50 1,50 2,70 3,70 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,86 1,89 2,76 3,72 4,59 5,53 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 5,00 6,03 7,40 9,36 11,44 13,38 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,20 4,10 5,00 6,00 7,00 7,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,42 1,50 2,57 3,57 4,58 5,63 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 7,90 9,90 11,89 13,91 15,95 17,82

 

  134 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg +SIJENO TRAVA NEZRELO 9,17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 2,90 3,80 4,50 5,50 6,50 7,30 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,44 1,53 2,69 3,70 4,71 5,77 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 7,60 9,61 11,49 13,52 15,56 17,44 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10,6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,30 2,30 3,10 4,10 5,10 6,10 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,63 1,67 2,76 3,76 4,75 5,72 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,15 8,21 10,12 12,14 14,16 16,15 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12,5 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 0,00 0,50 1,30 2,30 3,50 4,30 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,88 1,76 2,82 3,80 4,70 5,72 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 5,02 6,40 8,28 10,28 12,41 14,25

 

  135 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 7,3Kg+PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 2,60 3,40 4,20 5,20 6,20 7,00 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,50 1,64 2,75 3,77 4,78 5,84 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 7,36 9,32 11,25 13,29 15,33 17,21 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNOSJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8,4 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,40 2,40 3,20 4,20 5,20 6,00 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,64 1,68 2,78 3,79 4,78 5,83 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,26 8,32 10,24 12,27 14,29 16,16 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 0,00 0,80 1,80 2,60 3,70 4,60 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,80 1,80 2,87 3,86 4,79 5,79 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 4,98 6,80 8,89 10,70 12,76 14,68

 

  136 

OSNOVNI OBROK:KUKURUZNASILAŽA 20Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 5,38Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 2,30 3,30 4,00 5,00 6,00 6,80 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,58 1,64 2,80 3,82 4,83 5,90 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 7,16 9,30 11,12 13,16 15,20 17,09 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 6,2 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,60 2,40 3,20 4,20 5,20 6,10 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,60 1,73 2,84 3,85 4,85 5,88 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 6,42 8,37 10,30 12,33 14,26 16,31 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7,33 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg

Proizvodnja mlijeka litara Hranivo Kg 25 30 35 40 45 50

Kukuruz 0,30 1,30 2,10 3,10 4,30 5,10 Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Sojina sačma 44 % 0,77 1,80 2,89 3,90 4,80 5,84 Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 Ukupno koncentrat 5,25 7,30 9,21 11,24 13,37 15,23

 

  137 

SIJENO NEZRELO ( KOŠENO U RANOJ OPTIMALNOJ FAZI) o POČETAK KLASANJA TRAVE o POČETAK PUPANJA LEGUMINOZE o U TRAVNO DJETELINSKIM SMJESAMA KADA JE

DOMINANTNA VRSTA U OPTIMALNOJ FAZI SIJENO SREDNJE ZRELO – POČETAK CVJETANJA SIJENO ZRELO – STVARANJE SJEMENA (KASNO KOŠENO)

 

  138 

Literatura

1. Bahtijarević, E., (1982.): Krmiva,krmne smjese, ishrana stoke. Glas. Banja Luka

2. Brinze,j M., Caput, P., Čaušević, Z., Jurić, I., Kralik, G., Mužić, S., Nikolić, M., Petričević, A., Srećković, A., Steiner, Z., (1991.): Stočarstvo, Udžbenik za studente poljoprivrednih fakulteta i viših poljoprivrednih škola, Osijek – Zagreb

3. Caput, P., (1996.): Govedarstvo, Celeber, Zagreb 4. Feldhofer, S., (2004.): Hranidba Goveda, Zagreb 5. Grbeša, D., (2004.): Metode procjene i tablice kemijskog sastava

i hranjive vrijednosti krepkih krmiva, Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb

6. Grubič, G., Adamović, M., (1998.): Ishrana visokoproizvodnih krava, Institut PKB Agroekonomik, Beograd

7. Jovanović, R., (1998.): Ishrana krava, MP Stilos, Novi Sad 8. Kalivoda, M., (1986.): Hranidba domaćih životinja, I. Osnova

hranidbe, Zagreb 9. Kalivoda, M., (1990.): Krmiva, Školska knjiga, Zagreb 10. Katalinić, I., Pejaković, D., Brčić, J., (2000.): Spremanje sjenaže,

Zagreb 11. Latinović, D., Grubić G., Koljajić, V., Lazarević, D., Trifunović

G., (1997.): Selekcija, ishrana i muznost goveda, NIP Student, Beograd

12. Mišković, B., (1996.): Krmno bilje, Naučna knjiga, Beograd 13. Obračević, Č., (1998.): Osnovi ishrane domaćih životinja, Naučna

knjiga, Beograd 14. Obračević, Č., (1984.): Novi sistemi procenjivanja hranljive

vrednosti stočne hrane, Poslovna zajednica za proizvodnju stočne hrane, Zagreb

15. Ocokoljić, S., (1974.): Leptiraste biljke u ishrani stoke, Nolit, Beograd

16. Stilinović, Z., (1993.): Fiziologija probave i resorpcije u domaćih životinja, Školska knjiga, Zagreb

17. Ševković, N., Rajić, I., Pribičević, C., (1987.): Ishrana domaćih životinja, IRO Naučna knjiga, Beograd

 

  139 

18. Zeremski, D., (1987.): Ishrana goveda i proizvodnja mleka, Govedarstvo – monografsko delo, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd

 

 

 

 

PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE  JE OMOGUĆENA OD STRANE AMERIČKE AGENCIJE ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (USAID)  I  ŠVEDSKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY) 

FARMA Sarajevo Kolodvorska 12 Phone. 033 722 090 Fax.033 661 562  

FARMA TuzlaMarsala Tita 34 A Phone. 035 277 520 Fax.035 277 521 

FARMA Banja LukaKrajiskog korpusa bb Phone. 051 327 530 Fax.051 327 532 

FARMA Mostar Buna bb 

www.bosniafarma.ba