diplomski rad - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/259.b.pdf · sveuĈiliŠte u rijeci ekonomski...

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANDREJA KRNJAIĆ

MENADŢERSKO ODLUĈIVANJE

POMOĆU INFORMACIJSKIH SUSTAVA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MENADŢERSKO ODLUĈIVANJE

POMOĆU INFORMACIJSKIH SUSTAVA

DIPLOMSKI RAD

Kolegiji: Menadţment informacijski sustav

Mentor: Prof. dr.sc. Marina Ĉiĉin-Šain

Student: Andreja Krnjaić

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081105658

RIJEKA, RUJAN 2013.

SADRŢAJ

1. UVOD ............................................................................................................................... 2

1.1. Problem i predmet istraţivanja ................................................................................... 2

1.2. Radna hipoteza ........................................................................................................... 2

1.3. Svrha i ciljevi istraţivanja .......................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ..................................................................................................... 3

1.5. Struktura rada ............................................................................................................. 3

2. MENADŢMENT I POSLOVNO ODLUĈIVANJE ......................................................... 5

2.1. Pojmovno odreĊenje menadţmenta ............................................................................ 5

2.2. Pojam odluĉivanja i preduvjeti za donošenje odluka ................................................. 6

2.3. Odluke i tipovi odluka ................................................................................................ 7

2.4. Proces donošenja odluka ............................................................................................ 8

2.5. Menadţersko odluĉivanje ......................................................................................... 11

3. INFORMACIJSKI SUSTAV .......................................................................................... 13

3.1. Pojam i vrste informacijskih sustava ........................................................................ 13

3.1.1. Komponente informacijskog sustava ................................................................ 15

3.1.2. Informacijski sustav kao model poslovnog sustava .......................................... 16

3.2. Znaĉaj interneta u poslovanju ................................................................................... 17

3.3. Sigurnost podataka i transakcija ............................................................................... 19

4. SOFTVER ZA UPRAVLJANJE POSLOVANJEM ....................................................... 22

4.1. SAP – Sustavi, aplikacije i proizvodi u obradi podataka ......................................... 22

4.2. Profil poduzeća Agrokor .......................................................................................... 27

4.3. SAP u Agrokoru ....................................................................................................... 32

4.4. Prihvaćenost SAP-a od strane zaposlenika ............................................................... 35

4.5. Znaĉaj SAP-a za djelovanje poduzeća ...................................................................... 38

5. PERSPEKTIVE RAZVOJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA………………………...40

6. ZAKLJUĈAK ................................................................................................................. 44

LITERATURA ........................................................................................................................ 46

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................ 48

.

2

1.UVOD

1.1. Problem i predmet istraţivanja

Poslovanje svake tvrtke suoĉava se sa brojnim problemima, a menadţment se bavi

istraţivanjem i odluĉivanjem. Problem ovog rada je pronaći kvalitetan informacijski sustav i

poboljšati menadţersko odluĉivanje. U skladu s problemom istraţivanja, postavlja se predmet

istraţivanja: informacijski sustav kao potpora menadţerskom odluĉivanju.

Predmet istraţivanja utjeĉe na objekte istraţivanja, a to su: informacijske tehnologije,

informacijski sustav, SAP i Agrokor. Na osnovi prikupljenih podataka utvrditi prednost i

vaţnost informacijskih sustava kao potpori u procesu odluĉivanja.

1.2. Radna hipoteza

Sukladno problemu, predmetu, i objektu istraţivanja postavljena je radna hipoteza: Znanje,

spoznaje, vještine i aktivnosti o informacijskim sustavima i njihovoj primjeni u praksi

poslovanja poduzeća omogućavaju brojne prednosti iskazane kroz ĉimbenike upravljanja

informacijskim sustavom. Poduzeća koja primjenjuju informacijske sustave u poslovnom

odluĉivanju ostvaruju konkurentsku prednost koja osigurava opstanak na trţištu u

promjenjivim i nepredvidivim uvjetima na trţištu.

1.3. Svrha i ciljevi istraţivanja

Svrha i ciljevi istraţivanja su objasniti sve vaţnije znaĉajke informacijskih sustava, kao

ĉimbenika menadţerskog odluĉivanja na primjeru poduzeća Agrokor koji koristi integrirani

informacijski sustav SAP, te ukazati na znaĉenje informacijskih tehnologija informacijskih

sustava za jaĉanje trţišne pozicije poduzeća.

3

U radu se daju odgovori na pitanja:

1. Što je odluĉivanje i koji su preduvjeti za donošenje odluka?

2. Koje sve odluke i tipovi odluka postoje?

3. Što je informacijski sustav?

4. Što omogućava Internet u poslovanju?

5. Što najviše ugroţava sigurnost podataka?

6. Što predstavlja skraćenica SAP?

7. Koja poduzeća se nalaze u sustavu koncerna Agrokor?

8. Da li je SAP u Agrokoru prihvaćen od strane zaposlenika?

9. Koje su koristi implementacije SAP-a u poduzeću?

10. Koje su koristi primjene informacijskih sustava u procesu odluĉivanja?

1.4. Znanstvene metode

Pri istraţivanju i formuliranju rezultata istraţivanja u diplomskom radu „Menadţersko

odluĉivanje pomoću informacijskih sustava“ u odgovarajućoj kombinaciji korištene su

slijedeće znanstvene metode

Povijesna metoda – analiza dostupne literature o informacijskim sustavima kao

potpori menadţmentu u procesu odluĉivanja

Deskriptivna metoda – interpretacija teorije s obzirom na sadašnje stanje

prouĉavane tematike

Analiza primjera dobre prakse

1.5. Struktura rada

Rezultati diplomskog rada prezentirani su u šest povezanih dijelova. U prvom dijelu,

UVODU, definiran je problem i predmet istraţivanja odnosno svrha i cilj istraţivanja te

naznaĉene znanstvene metode i struktura rada. Drugi dio temelji se na MENADŢMENTU I

POSLOVNOM ODLUĈIVANJU uz definiranje menadţmenta, odluĉivanja, donošenje

odluka, procesa odluka, te menadţerskog odluĉivanja. Treći dio sadrţi INFORMACIJSKI

SUSTAV objašnjen kroz pojam i vrste informacijskog sustava, te znaĉaj Interneta u

4

poslovanju uz sigurnost podataka i transakcija. U ĉetvrtom dijelu objašnjen je SOFTVER ZA

UPRAVLJANJE POSLOVANJEM kroz SAP sustav koji je prihvaćen i proveden u Agrokoru.

Peti dio donosi PERSPEKTIVE RAZVOJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA. Šesti dio

donosi ZAKLJUĈAK kao sinteza rezultata istraţivanja do kojih se došlo stvarajući ovaj rad.

5

2. MENADŢMENT I POSLOVNO ODLUĈIVANJE

Menadţment je dakle sveobuhvatni proces koji u svakom koraku prati poslovanje poduzeća.

Moglo bi se reći da su aktivnosti menadţmenta, kao jednog od glavnih procesa poduzeća, srţ

cjelokupnog poslovanja. O uspješnom menadţmentu ovisi i uspješna izvedba poduzeća.

Situacije u kojima se moraju donositi odluke veoma su razliĉite, od ograniĉenja trţišta,

pogrešaka u proizvodnji, nedostataka materijala, izostanaka radnika, kvarova strojeva, pa

menadţment mora stalno procjenjivati uvjete u kojima treba djelovati. Te uvjete moţe

karakterizirati sigurnost, rizik i nesigurnost. Odluĉivanje u uvjetima sigurnosti pretpostavlja

da se toĉno mogu predvidjeti rezultati svake od alternativa za rješenje problema. Malo je

odluka koje se donose u takvim uvjetima – rijeĉ je prvenstveno o rutinskim odlukama.

2.1. Pojmovno odreĊenje menadţmenta

Jedan od najvaţnijih poslovnih procesa je menadţment. Vaţnost menadţmenta se pojaĉano

iskazuje sa poĉecima timskog rada, usmjerenoga ka ostvarivanju zacrtanih ciljeva, koje

pojedinci samostalno ne mogu ostvariti. U takvim uvjetima menadţment je bio neophodan

kako bi se osigurala koordinacija rada pojedinih zaposlenika. Razvojem društva te sve većim

utjecajem skupina uloga menadţmenta postaje sve bitnija. Weihrich i Koontz definiraju

menadţment kao proces oblikovanja i odrţavanja okruţenja u kojem pojedinci, radeći zajedno

u skupinama, efikasno ostvarujući odabrane ciljeve. (Weihrich i Koontz, 1998:4)

Menadţment je proces planiranja ciljeva, organiziranja raspoloţivih resursa i potrebnih

aktivnosti, upravljanja ljudskim potencijalima i kontroliranja, sa ciljem postizanja efikasne

kombinacije ograniĉenih resursa i ljudskih potencijala koja će omogućiti ostvarivanje

organizacijskih ciljeva u suvremenoj, turbulentnoj i izrazito promjenjivoj okolini.

Menadţment se smatra procesom koji se sastoji od cijeloga niza kreativnosti, nazvanih

funkcijama menadţmenta. (Buble, 2006:41)

Menadţer je osoba ĉije primarne zadaće proizlaze iz procesa menadţmenta i on planira i

donosi odluke, organizira rad i poslovanje te angaţira i vodi ljude kontrolirajući ljudske,

financijske, fiziĉke i informacijske resurse. Menadţer ima direktnu kompetenciju nad drugim

6

ljudima i tako ostvaruje svoje ciljeve ali i motivira svoje suradnike u procesu rada. Menadţer

je aktivni voĊa koji svoje vizije prenosi na zaposlene angaţirajući ih u ostvarenju i donošenju

odgovarajućih rješenja. Pri tom mora imati znanje, ali i strast za poslom koji obavlja. Sama

radna okolina potiĉe zaposlene na uspjeh i oblikuje mogućnosti za ostvarenje visokih uĉinaka.

Menadţer uz pomoć svojih suradnika mora poticati adekvatne resurse da svojom kvalitetom i

kvantitetom ostvaruju visoke performanse.

2.2. Pojam odluĉivanja i preduvjeti za donošenje odluka

Odluĉivanje je kognitivni proces koji se sastoji od prepoznavanja problema biranja mogućih

rješenja koja vode do nekog ţeljenog stanja. (Vukmirović i Ĉapko, 2009:18) Odluĉivanje je

proces koji traje odreĊeno duţe ili kraće vrijeme, a završava donošenjem odluka. Da bi se

odluĉivanje moglo sprovoditi, potrebna je organizacijska struktura ljudi.

Odluĉivanje je kreativan proces koji se ostvaruje racionalno uz tri sljedeće pretpostavke:

1. Da postoji jasno razumijevanje alternativnih pravaca putem kojih se mogu ostvariti

postavljeni ciljevi uz postojeće prilike i ograniĉenja;

2. Da postoje informacije i sposobnost donositelja odluka za analizu i evaluaciju

alternativa u okviru postavljenih ciljeva;

3. Da postoji ţelja donositelja odluka za iznalaţenje najbolje alternativne solucije

koja mora biti efikasna za ostvarenje postavljenih ciljeva (Buble, 2006:143)

Da bi proces donošenja odluka uopće mogao pokrenuti, neophodno je da se ispune

odgovarajući preduvjeti. Hellriegel i Slocum smatraju da ima ĉetiri sljedeća preduvjeta

donošenja odluka (Buble, 2006:144)

1. postojanje nesklada izmeĊu stanja i cilja,

2. svijest donositelja odluka o znaĉenju tog nesklada,

3. motiviranost donositelja odluka da djeluje na taj nesklad,

4. raspolaganje donositelja odluka adekvatnim resursima kojima bi mogao djelovati

na uklanjanje nesklada.

7

Menadţment prilikom donošenja razliĉitih odluka mora procjenjivati uvjete prilikom

djelovanja, odnosno kreirati sigurnost, rizik i nesigurnost. Odluĉivanje u uvjetima sigurnosti

odnose se na toĉnost alternativnih rezultata. Odluĉivanje u uvjetima rizika zbiva se u uvjetima

u kojima rezultati nisu sigurni i u tim uvjetima donosi se najveći broj odluka. Odluĉivanje u

uvjetima nesigurnosti je tip odluĉivanja koje se zbiva u uvjetima insuficijencije adekvatnih

informacija.

2.3. Odluke i tipovi odluka

Definiranje odluka sliĉno ili gotovo isto kod većine autora koji se bave teorijom odluĉivanja

odnosno problemima organizacije i managementa, te će se navesti nekoliko definicija odluka.

„Odluka je rezultat procesa odluĉivanja tj. rezultat izbora izmeĊu više alternativnih pravaca

djelovanja orijentiranih k ostvarenju cilja. Njome se završava proces odluĉivanja s obzirom na

to da je ĉinom izbora alternative proveden izbor naĉina rješenja problema zbog kojeg je

proces zapoĉeo“. (Buble, 2006:143) Odluka je putokaz djelovanja akcije za rješenje dilema.

Prilikom donošenja odluke treba voditi raĉuna o smjeru kretanja odluke i na naĉin na koji će

djelovati, a sve u svrhu pravilnog usmjerenja za provoĊenje.

Odluka je izbor izmeĊu alternativnih pravaca djelovanja orijentiranih k ostvarenju cilja.

Odluka predstavlja izbor jedne od više mogućnosti, nastojeći da to bude optimalan izbor.

Odluka je neka specifiĉna akcija odabrana od nekoliko raspoloţivih. (Sikavica i suradnici,

1994:31)

U teoriji i praksi postoje brojne odluke ovisno o problemu koji se rješavaju njihovim

postavljanjem. Tako razlikujemo strateške, taktiĉke i rutinske odluke, ali i adaptivne i

inovativne ovisno o znanstveniku koji ih postavlja. MeĊutim, postoji i klasifikacija na

programirane i neprogramirane. Programirane su one odluke koje se odnose na poznate

probleme s unaprijed odreĊenim naĉinom rješavanja dok su neprogramirane one odluke koje

se odnose na nepoznate probleme s nepoznatim naĉinom rješavanja. Programirane se koriste

za rješavanje rutinskih i ponavljajućih problema i temelje se na bitnim odluĉivanjima.

Neprogramirane se primjenjuju u situaciji koja se prvi put pojavljuje i predstavlja jednokratno

rješenje koje se ne moţe primijeniti na druge situacije. (Buble, 2006:144)

8

2.4. Proces donošenja odluka

Odluĉivanje je stalan proces, kako u privatnom ţivotu, tako i u poduzeću, tj. poslovnom

odluĉivanju. Mnoge odluke traţe od donositelja puno vremena, pripreme i znanja, za razliku

od najvećeg broja odluka koje su dio našeg svakodnevnog ţivota, koje se donose spontano pa

gotovo se ne zapaţa da se odluĉuje.

Donošenje odluka je misaoni proces koji ima svoj tok i koji se podvrgava odreĊenim

pravilima. Na toj su osnovi danas razvijene brojne tipologije procesa donošenja odluka koje

se meĊusobno razlikuju s obzirom na aspekt njegova promatranja. Tako se s aspekta

planiranja o kojemu je ovdje rijeĉ mogu razlikovati tri faze karakteristiĉne u procesu

donošenja odluka, a to su: (Buble, 2006:148)

1. generiranje alternativnih rješenja,

2. evoluiranje alternativnih rješenja,

3. selekcija alternativnih rješenja.

Nakon što su definirani ciljevi i planske premise, menadţmentu ostaje da razvije adekvatne

alternative za ostvarivanje tih ciljeva. To je kreativna faza u procesu donošenja odluka u kojoj

se istraţuju razliĉite mogućnosti ostvarivanju postavljenih ciljeva. Pri tome se rabe brojne

tehnike stimuliranja individualne i grupne kreativnosti kao što su: (Buble, 2006:148)

1) brainstorming,

2) morfološka analiza i

3) sinektika.

Nakon što je generiran odgovarajući broj alternativa, nuţno je obaviti njihovu evaluaciju s

aspekta doprinosa ostvarenju postavljenih ciljeva. U tom se postupku pojavljuju alternative

determinirane kvantitativnim faktorima i alternative determinirane kvalitativnim faktorima. U

prvom se sluĉaju evaluacija provodi na temelju mjerljivih numeriĉkih izraza, dok se u drugom

sluĉaju radi o nemjerljivim atributivnim izrazima. Ĉesto su sluĉajevi da jednu te istu

alternativu treba evaluirati i preko kvantitativnih i preko kvalitativnih izraza. U svrhu

evaluacije alternativnih rješenja razvijene su razliĉite metode, od kojih se najĉešće rabe dvije:

(Buble, 2006:151)

1. marginalna analiza i

9

2. Cost – Effectivens analiza

Nakon što je provedena evaluacija alternativnih rješenja, menadţment pristupa selekciji

prikladne alternative. Pri tome je prema Ackoffu moguće razlikovati tri vrste rješenja:

zadovoljavajuće, optimalno i idealno. U selekciji zadovoljavajućeg rješenja najĉešće se rabe

nekvantitativne, subjektivne metode; u selekciji optimalnog rješenja rabe se sistematsko

istraţivanje alternativnih rješenja znanstvenim promatranjem i kvantitativnim mjerenjem; dok

se u selekciji idealnog rješenja primjenjuju kombinirane nekvantitativne i kvantitativne

metode. To je vjerojatno i ponukalo Koontza i Weihricha da formuliraju tri osnovna pristupa

u izboru alternativnih rješenja: (Buble, 2006:153)

1. iskustveni,

2. eksperimentalni i

3. istraţivaĉki

Proces donošenja odluka upotrebom informacijskih sustava u menadţerskom odluĉivanju,

sastoji se od slijedećih faza (Vukmirović i Ĉapko, 2009:43)

Inteligencija,

Dizajn,

Izbor,

Implementacija.

Primarni zahtjev potpore odluĉivanju u fazi inteligencije je sposobnost skeniranja vanjskih i

unutarnjih izvora informacija za mogućnosti, probleme i interpretiranje onoga što se

skeniranjem otkrije. U fazi inteligencije traţi se izvor informacija, skupljaju se potrebne

informacije za donošenje odluke i procjenjuje se njihova vrijednost. Tehnologije potpore

odluĉivanju mogu biti od velike pomoći jer je glavna svrha sustava za potporu izvršnom

menadţmentu poduprijeti fazu inteligencije neprestanim nadgledanjem i povezivanjem

vanjskih i unutarnjih informacija, traţenjem ranih znakova problema i mogućnosti. Fazu

inteligencije podupire pretraţivanje podataka i online analitiĉko procesuiranje, a ekspertni

sustavi s druge strane, mogu pruţiti savjet ovisno o prirodi problema, njegovoj klasifikaciji,

njegovoj ozbiljnosti i dr. TakoĊer mogu savjetovati na temelju pogodnosti pristupa rješenju i

na temelju vjerojatnosti uspješnosti rješenja problema. Jedno od primarnih podruĉja uspjeha

ekspertnog sustava je interpretacija informacije i dijagnosticiranje problema, a to se istraţuje

10

u fazi inteligencije. Sljedeće podruĉje potpore je izvještavanje. Faza inteligencije je u središtu

razmatranja sustava za potporu odluĉivanja i drugih informacijskih sustava za rješavanje

nestrukturiranih problema. (Vukmirović i Ĉapko, 2009:43)

Faza dizajna ukljuĉuje stvaranje alternativnih pravaca akcije, diskutiranje o kriterijima izbora

i njihovoj relevantnoj vaţnosti i prognoziranje budućih posljedica koje proizlaze iz korištenja

razliĉitih alternativa. Neke od ovih aktivnosti mogu koristiti standardne modele koje

osiguravaju sustavi za potporu odluĉivanja (DSS). Stvaranje alternativa za strukturiranje

probleme moţe se osigurati korištenjem standardnih ili specijalnih modela. Stvaranje

alternativa za kompleksne probleme zahtjeva potporu ljudskih i softverskih potencijala kao

što su projektanti, „brainstorming“ metoda ili ekspertni sustav.

Gotovo svaki sustav za potporu odluĉivanja ima mogućnost kvantitativnih analiza, a

unutrašnji ekspertni sustav moţe pomagati s kvalitativnim metodama kao i sa struĉnošću

potrebnom u selektiranju kvantitativne analize i predviĊanja modela. Ako problem zahtjeva

„brainstorming“, koji bi mu pomogao da identificira vaţne probleme i opcije, zahvalnim se

mogu pokazati sustavi za potporu skupnom radu, ali i stvaranje kognitivnih mapa. U fazi

dizajna formuliraju se mogući smjerovi daljnjih aktivnosti i nakon toga se analiziraju i

procjenjuju opcije u skladu s ciljem odnosno strategijom poduzeća. Menadţer kao donositelj

odluke izabire na kraju onu opciju za koju smatra da je najpovoljnija za poduzeće

(Vukmirović i Ĉapko, 2009:44).

Pri izboru opcije treba ocijeniti sve prethodno postavljene opcije i odabrati onu koja najbolje

ispunjava menadţerske ciljeve. Obiĉno je to opcija koja donosi najveću dobit uz najmanje

troškove, a koja nije u skladu sa osnovnim ciljevima poslovnog sustava. Npr. ispitivanjem

trţišta moţda će biti odabrana opcija preoblikovanja proizvoda i pokušaja povećanja prodaje

proizvoda pod drugim nazivom. Sama odluka je vrhunac procesa, a bez obzira na problem,

alternative, pomoć odluke ili posljedica koje slijede, jedanput kada je odluka donesena, stvari

se poĉinju dogaĊati. Kljuĉni ĉimbenik optimalnog izbora je identificirati problem prije nego

što se pokušava riješiti. Izbor opcije je najsloţeniji kod djelomiĉno strukturiranih i

nestrukturiranih problema (Vukmirović i Ĉapko, 2009:44).

Stavljanje predloţenog rješenja u pogon znaĉi provedbu implementacije. Mnogi

implementaciji srodni problemi, kao što su opiranje promjeni, stupanj potpore od strane viših

11

menadţera i treniranje korisnika, vaţni su u radu sa sustavima za potporu vrhovnom

menadţmentu. Povezivanje znaĉajki faza odluĉivanja i mogućnosti upotrebe informacijskih

sustava vaţno je za uspješno dizajniranje i upotrebu sustava za potporu odluĉivanja. Teorije

izbora optimalne opcije pretpostavljaju da se buduće posljedice predvidljive i da donosilac

odluke mora odluĉiti koje posljedice on više preferira. Teorija izbora adresira nesigurnost

jednostavno dodjeljujući vjerojatnost dogaĊaja svakoj od tih posljedica. One ne govore o

aktivnostima koje su povezane s oblikovanjem, razvojem alternativa, determiniranjem ciljeva

i implementiranjem odluke nakon što je ona donesena. Usprkos naizgled uskom pogledu na

proces, mora se razumjeti alate koji su razvijeni da pomognu u normativnom pristupu

donošenja odluke. To ne znaĉi da sustav za potporu odluĉivanju ne moţe pomoći u

bihevioralnim pristupu. No, ipak većina podrške u kapacitetima sustavu za potporu

odluĉivanju je normativna. (Vukmirović i Ĉapko, 2009:45)

2.5. Menadţersko odluĉivanje

Menadţersko odluĉivanje je dinamiĉan proces, a to je generiĉki naziv za sve oblike aktivnosti

organizacije. Taj proces je eklektiĉan. Pri menadţerskom odluĉivanju uzimaju se u obzir

relevantna stajališta brojnih disciplina ( npr. psihologija, sociologija). Zbog toga ga treba

promatrati u interdisciplinarnom kontekstu koji ima bihevioristiĉko i kvantitativno obiljeţje.

Menadţersko odluĉivanje moglo bi se shvatiti i kao podskup poslovnog odluĉivanja. U

poslovnom odluĉivanju sudjeluju razliĉiti subjekti odluĉivanja, od uprave preko menadţmenta

do radnika. (Vukmirović i Ĉapko, 2009:19)

Najveću vaţnost za organizaciju i prema ulozi i koliĉini, imaju menadţeri koji odluĉuje i

menadţersko odluĉivanje. Menadţersko se odluĉivanje temelji na situacijskom pristupu u

rješavanju problema i omogućava slobodni odabir razliĉitih raspoloţivih menadţerskih

tehnika, ovisno o vrsti problema koji se rješava. Za razliku od univerzalnog pravca ili pravac

sugerira da se menadţeri ponašaju u ovisnosti od situacije i da za rješenja postoji više naĉina i

elemenata. Situacijski pristup polazi od toga da je svaka organizacija specifiĉna i da nema

univerzalnih rješenja. Situacijsko planiranje i izrada razliĉitih scenarija olakšava odluĉivanje i

rezultira djelotvornim odlukama i u nepovoljnim okolnostima odluĉivanja. Situacijske teorije

odluĉivanja one su koje upućuju donositelja odluke da s obzirom na situaciju, kontekst ili

12

okruţenje naglašava objektivne ili subjektivne aspekte odluke. Situacijske teorije odluĉivanja

ukljuĉuju jednu fluidno definiranog prostora i vremena. Pretpostavke situacijskih teorija

odluĉivanja su : (Vukmirović i Ĉapko, 2009:20)

1. ograniĉena racionalnost,

2. otvoreni sustav odluĉivanja,

3. odvojenost subjektivnih i objektivnih elemenata odluĉivanja i

4. tehnološka ovisnost.

Uspjeh i budućnost svake organizacije ovisi o sposobnosti odluĉivanja što je najvaţnija

vještina menadţera „Za uspješnost odluĉivanja vaţno je poznavanje kljuĉnih dimenzija

menadţerskog odluĉivanja. Kljuĉne dimenzije menadţerskog odluĉivanja: (Bahtijarević-Šiber

i suradnici, 2008:342)

organizacija, mjesto menadţerskog odluĉivanja,

razina menadţmenta na kojoj se donose odluke,

vaţnost odluka za budućnost organizacije,

racionalnost, s obzirom na to da je menadţersko odluĉivanje nadasve racionalno jer je

orijentirano postizanju dugoroĉnih ciljeva organizacije,

strategija kao sastavni dio menadţerskog odluĉivanja, s obzirom na to da ona pokazuje

kad i kako treba postići ciljeve organizacije,

rezultat, tj. postizanje cilja organizacije,

nesigurnost, kao stalna konstanta u menadţerskom odluĉivanju koja se nikada ne

moţe ukloniti“.

U današnjoj neizvjesnoj i vrlo dinamiĉnoj okolini, menadţersko odluĉivanje mora biti

uĉinkoviti i djelotvorno kako bi osigurao napredak i budućnost organizacije.

13

3. INFORMACIJSKI SUSTAV

Informacijski sustav je svrhovit i ciljni sustav. Osnovni cilj informacijskog sustava je dostava

prave informacije u pravo vrijeme na pravo mjesto u organizaciji uz minimalne troškove.

Istovremeno informacijski sustav shvaćamo kao podsustav poslovnog sustava, što znaĉi da će

ciljevi informacijskog sustava biti pod ciljevi poslovnog sustava.

3.1. Pojam i vrste informacijskih sustava

Informacijski sustavi su umjetno stvoreni sustavi, nastali radom ljudi, stvoreni su radi

zadovoljenja potreba, te iz toga proizlazi da i postoje onoliko dugo dok zadovoljavaju potrebe

korisnika tog sustava. Budući da su nastali radom ljudi, informacijski sustavi imaju

karakteristike socijalnih sustava. Da bi informacijski sustav, kao umjetni sustav, mogao

postići i odrţati svoj cilj, projektira se na osnovi ovih karakteristika, to su: hijerarhijskog

organiziranja podsustava, funkcionalnog spajanja podsustava, te rastavljanja veza meĊu

podsustavima. (Grbavac, 1991)

Prema meĊunarodnoj federaciji za obradu informacija (eng. International Federation

Information Processing – IFIP) informacijski se sustav moţe definirati kao sustav koji

prikuplja, pohranjuje, ĉuva, obraĊuje i isporuĉuje informacije vaţne za organizaciju i društvo,

tako da budu dostupne i upotrebljive za svakoga tko se ţeli njima koristiti, ukljuĉujući

poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale. (Ĉerić i suradnici, 1998:32)

Informacijski sustav se moţe odrediti kao strukturirani, meĊusobno povezani kompleks ljudi,

strojeva i procedura, predviĊen za generiranje kontinuiranog toka odgovarajućih informacija

prikupljenih iz unutarnjih i vanjskih izvora poduzeća za upotrebu istih, kao baze pri

donošenju poslovnih odluka. Ne postoji jedan jedinstveni tip informacijskog sustava koji bi

mogao pokriti sve razliĉite aspekte kompjuterske obrade podataka. Zato u poduzećima obiĉno

postoji veći broj klasa kompjuteriziranih informacijskih sustava koji pokrivaju razliĉita

funkcionalna i organizacijska podruĉja. Svi oni zajedno ĉine ono što zovemo informacijskim

sustavom poduzeća ili poslovnim informacijskim sustavom. Kljuĉni zadaci informacijskog

sustava u poduzeću su kompjutorsko pokrivanje poslovnih transakcija i osiguranje potrebnih

14

informacija managerima u odgovarajućem vremenu i upotrebljivom formatu. On upravlja

tokovima podataka i informacijama od njihovih izvora do managera koji će ih upotrebljavati.

(Sikavica i suradnici, 1994:183)

Informacijski sustav obavlja pet grupa aktivnosti koji se odnose na: (Buble, 2006:672)

1. Unošenje podataka koja se sastoji od tvz. ulaznih aktivnosti, kao što su zapisivanje

i sreĊivanje podataka.

2. Obradu podataka koja se sastoji od aktivnosti kao što su kalkuliranje,

kompariranje, sortiranje, klasificiranje i sumiranje.

3. Izlazne aktivnosti koje predstavljaju informacijske produkte namijenjene krajnjem

korisniku, a sastoji se od poruka, izvještaja, obrazaca i grafiĉkih prikaza koji se

mogu osigurati pomoću video displeja, audio odgovora, papirnog produkta ili

multimedije.

4. Pohranjivanje koje kao temeljna komponenta informacijskog sustava predstavlja

aktivnost ĉuvanja podataka i informacija na organizirani naĉin za kasniju upotrebu.

5. Kontroliranje, tj. aktivnost kojom se preko povratne veze utvrĊuje funkcionira li

sistem u okviru zadanih performansi ili treba izvršiti odreĊene korekcije.

Prema Laudanovima postoji veći broj informacijskih sustava u koje se ubraja: (Sikavica i

suradnici, 1994:184-185)

1. Sustav za transakcijsku obradu podataka (eng. Transaction Processing System –

TPS) – sluţi za voĊenje svakodnevnih i rutinskih poslovnih transakcija. Oni

podrţavaju procesiranje poslovnih i drugih operacija u poduzeću. To se najprije

odnosi na pripremu obradu, slanje i primitak narudţbi, fakturiranje, voĊenje plaća.

Kao posebna vrsta informacijskih sustava oni povezuju organizaciju i glavni su

proizvoĊaĉi informacija za druge klase informacijskih sustava. Premda nisu

izravno orijentirani prema odluĉivanju, izlazne informacije ovog sustava

predstavlja ulazne veliĉine za druge klase informacijskih sustava.

2. Sustav za automatizaciju uredskog poslovanja (eng. Office Automatization System

– OAS) – obuhvaćaju kompjuterske ureĊaje i programske pakete potrebnih za

obradu dokumenata i poruka. Ovaj sustav podrţava sluţbeniĉke managerske

funkcije, sluţi potrebama rukovoditelja na gotovo svim razinama odluĉivanja u

poduzeću kao i svim poslovnim djelatnostima koje se uobiĉajeno obavljaju u

uredu.

15

3. Upravljaĉki informacijski sustav (eng. Managment Information System – MIS) –

osiguravaju managerima izvješća i izravan pristup podacima o sadašnjem i

prošlom poslovanju poduzeća potrebnim za brţe i efikasnije donošenje odluka.

4. Pod pojmom managerski sustav podrške (eng. Managerial Support System – MSS)

– podrazumijeva se skupina sustava namijenjenih za podršku managerskih

aktivnosti na svim razinama odluĉivanja. Benbast i Nault u ove sustave ubrajaju:

sustav za podršku odluĉivanja, sustav za podršku grupnom odluĉivanju i ekspertne

sustave. U ovu skupinu svakako spadaju i sustavi za podršku vrhovnom

rukovodstvu.

3.1.1. Komponente informacijskog sustava

Jezgrenu strukturu informacijskog sustava ĉine:

1. Sklopovska oprema ili hardver je materijalna osnovica koju tvore informacijske

tehnologije.

2. Programska oprema ili softver je nematerijalni elementi u obliku programskih

rješenja i paketa- rutina ili metoda na kojima se temelji primjena hardvera.

3. Ljudski potencijali ili lajfver su informacijski djelatnici, ljudi koji rade s

informacijskim tehnologijama. (Vukmirović i Ĉapko, 2009:12)

Kako u suvremenoj obradi informacija kljuĉnu ulogu imaju povezivanja korisnika s

informacijskim resursima i tehnologijama, telekomunikacije i raĉunalne mreţe, baze i

skladišta podataka, te se ĉesto koriste i proširene sistematizacije, prema kojima uz hardver,

softver i lajfver osnovne komponente:

a) Organizacijski postupci ili orgver su postupci, metode i naĉini povezivanja

komponenti informacijskog sustava u skladnu i funkcionalnu cjelinu.

b) Komunikacijski resursi ili netver je komunikacijsko povezivanje elemenata sustava

u skladnu cjelinu u obliku informatiĉke mreţe

c) Podatkovni resursi ili dataver je koncepcija i organizacija baze podataka i svih

raspoloţivih informacijskih resursa informacijskog sustava. (Vukmirović i Ĉapko,

2009:13)

16

3.1.2. Informacijski sustav kao model poslovnog sustava

Informacijski sustav jest sustav koji prikuplja, pohranjuje, ĉuva, obraĊuje, i isporuĉuje

informacije vaţne za organizaciju tako da budu dostupne i upotrebljive svakome kome su

potrebne. Informacijski sustav aktivni je društveni sustav koji se moţe, ali ne mora , koristiti

informacijskom tehnologijom. (Ĉerić i Varga, 2004:19) Informacijski sustav opskrbit će

poslovni sustav svim njemu potrebnim informacijama pri izvoĊenju poslovnog procesa i

upravljanju poslovnim sustavom. Svaki poslovni sustav nastoji izgraditi svoj informacijski

sustav koji će dati podlogu za brzo i kvalitetno odluĉivanje.

Slika 1. Djelovanje informacijskog sustava unutar poslovnog sustava

Izvor: (Ĉerić i suradnici, 1998:32)

Slika 1. pokazuje kako informacijski sustav djeluje unutar poslovnog sustava. U poslovni

sustav ulaz informacijski, materijalni, upravljaĉki tokovi, a informacijski sustav preuzima sve

pristigle informacije koje obraĊuje i prikazuje poslovnom sustavu ili okolini.

Elementi poslovnog sustava preslikavaju se na odgovarajuće elemente modela informacijskog

sustava: (Ĉerić i suradnici, 1998:42-43)

1. Model podataka-definiraju se podaci informacijskog sustava. Podacima se

simboliĉki prikazuju stvarni elementi poslovnog sustava.

2. Model procesa-opisuje procese odnosno funkcije kojima se mijenjaju podaci

informacijskog sustava. Podaci se mogu mijenjati programima.

17

3. Model izvršitelja-opisuje sve izvršitelje potrebne za rad informacijskog sustava:

tehniĉku opremu- hardver, programsku opremu-softver, ljude izvršitelje poslova u

informacijskom sustavu lajfver i organizaciju svih komponenata u skladnu cjelinu

orgver.

Prema tome svaki poslovni sustav nastoji izgraditi svoj informacijski sustav koji će dati

podlogu za brzo i kvalitetno odluĉivanje. Stoga poslovni informacijski sustav pomaţe

menadţmentu u donošenju odluka opskrbljujući ih potrebnim informacijama i dajući rješenja

za probleme optimizacije koja im sluţe kao svojevrsni orijentir, a s druge strane informacijski

sustav moţe ĉak i samostalno donositi odluke u sitaucijama koje se oĉekivano ponavljaju i

ondje gdje se proces odluĉivanja ne mijenja nego samo njegove ulazne varijable. (Sikavica i

suradnici, 1994:184)

Strateško planiranje informacijskog sustava integralni je dio strateškog planiranja u tvrtci jer

doprinosi poboljšanju poslovanja i postaju generatori promjena i inovacija. Prilikom

planiranja i ulaganja u informacijske sustave potrebno je uskladiti informatiĉki sustav

poslovnim prioritetima te riješiti arhitekturu i infrastrukturu informacijskom sustavu.

3.2. Znaĉaj Interneta u poslovanju

Internet danas ĉini nekoliko desetaka milijuna razliĉitih raĉunala povezanih u globalnu mreţu.

Ta golema raĉunalna mreţa globalni je komunikacijski prostor u kojem svatko moţe

komunicirati s bilo kime. Ona je i globalni informacijski prostor u kojem svatko u bilo koje

doba dana moţe pretraţivati sve raspoloţive informacije (podaci, tekstovi, programi, grafika,

zvuk ili video) bez obzira na kojem se mjestu globusa one nalazile. (Ĉerić i suradnici,

1998:257-258)

„Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreţa koja zajedno povezuje

raĉunala i raĉunalne mreţe korištenjem istoimenog protokola ( Internet protokol = IP). To je

„mreţa svih mreţa“ koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih

mreţa koje meĊusobno razmjenjuju informacije kao što su elektroniĉka pošta, chat i prijenos

18

datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba“.

(http://www.poslovnenovine.com/kategorije-djelatnosti/139.asp, 21.08.2013.)

Postoje brojni servisi Interneta koji omogućavaju brţe i lakše snalaţenje korisnika, te

jednostavnije dolaţenje do potrebnih podataka i informacija, te jednostavniju komunikaciju.

Najvaţniji od njih su svakako WWW, FTP, E-MAIL, USNET, TELNET, CHAT i ostali.

Sa sve većom raširenošću i primjenom Interneta u gospodarski razvijenim zemljama, sve

znaĉajniji postaje trend elektroniĉkog poslovanja, tj. usmjerenje svih resursa tvrtke na

formiranje adekvatnog poslovnog modela koji omogućuje efikasno poslovanje posredstvom

Interneta. Time svi IT resursi tvrtke ne samo da moraju ĉiniti efikasnima tvrtkine interne

poslovne procese i da moraju biti integrirani unutar tvrtke, već se sve više orijentiraju na

podrţavanje eksterno orijentiranih tvrtkinih poslovnih procesa na njihovu optimizaciju i

prilagoĊavanje kupcima i dobavljaĉima. (Müller, 2001:609)

Prilagodba zahtjevima svakog korisnika poduzeća razvija dugoroĉna partnerstva gdje

interaktivnost Interneta olakšava pristup informacijama 24 sata dnevno. Time Internet postaje

dinamiĉan, informacije se mogu aţurirati i prilagoditi korisnicima Interneta u vrlo kratkom

razdoblju uz uštedu vremena i minimalne troškove. Internet na taj naĉin omogućuje

interakciju s korisnicima i potrošaĉima. Poduzeća koja ulaţu u istraţivanje i razvoj koriste

Internet za razmjenu informacija izmeĊu poduzeća, potrošaĉa i drugih ponuĊaĉa te virtualnim

prodavaonicama mogu prodavati proizvode i usluge.

Poduzeća danas ulaţu u kreiranje interaktivnih odnosa koristeći Internet uz jednostavno

korištenje stranica, povezivanje razliĉitih sadrţaja te vizualnu prihvatljivost automatskog

raĉunala. Upotreba usluga Interneta ubrzava rješavanje administrativnih procedura, poslovne

procese komunikacije.

Servisi koje je osigurala drţavna uprava u Republici Hrvatskoj su

(www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priruĉnik-e-Poslovanje.pdf, 21.08.2013)

- e-OBRT je elektroniĉka usluga koja omogućuje upis podataka potrebnih za

pokretanje postupaka osnivanja obrta,

- e-Mirovinsko – usluga e-PRIJAVE iz sustava e-MIROVINSKO Hrvatski zavod za

mirovinsko osiguranje omogućuje poslodavcima, obveznicima podnošenje prijave

na mirovinsko osiguranje,

http://www.poslovnenovine.com/kategorije-djelatnosti/139.asp

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priručnik-e-Poslovanje.pdf

19

- e-PDV je usluga porezne uprave koji svim obveznicima poreza na dodanu

vrijednost omogućuje dostavu podataka o periodiĉnom obraĉunu PDV-a za

odreĊeno obraĉunsko razdoblje,

- Usluga e-REGOS omogućuje predaju elektroniĉki pisanog Obrasca R-Sm putem

Interneta u sustav REGOS-a u FINA-i,

- E-Katastar – preglednik katastarskih podataka sluţi za uvid u središnju bazu

postojećih katastarskih podataka Republike Hrvatske koja se vodi u Središnjem

uredu Drţavne geodetske uprave,

- HITRO.HR na ovom mjestu moţete dobiti sve informacije i obaviti većinu

potrebnih radnji za osnivanje trgovaĉkog društva i otvaranje obrta.

3.3. Sigurnost podataka i transakcija

Kako bi poduzeće bilo dostupno na Internetu 24 sata dnevno 365 dana godišnje, web

posluţitelj mora stalno biti spojen na Internet, a ta je stalna veza prije bila skupa, meĊutim

posljednjih su se godina troškovi znatno smanjili. No, time se povlaĉe druga pitanja poput

sigurnosti i pouzdanosti. Kad je rijeĉ o sigurnosti, najvaţnije je imati aţuriran operacijski

sustav. TakoĊer je vaţno imati antivirusni softver koji pomaţe otkriti već zaraţene datoteke i

sprijeĉiti daljnju zarazu. Postoji više besplatnih antivirusnih softvera, kao što su Avast, Avira i

AVG. Nadalje, vaţno je da je u sustavu instalirani vatrozid.

(www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priruĉnik-e-Poslovanje.pdf, 21.08.2013.)

Vatrozid je raĉunalni program koji onemogućuje neovlašteni pristup raĉunalu i tako pomaţe

izbjeći hakerske napade. Najpoznatiji besplatni vatrozidi su ZoneAlarm, Commodo, Windows

Firewall, Online Armor Free itd. Spyware takoĊer moţe utjecati na razinu sigurnosti na

internetu jer prati naše navike pregledavanja internetskih sadrţaja te obavještava reklamne

tvrtke kako bi one mogle objavljivati ciljane oglase preko neţeljenih skoĉnih prozora.

Raĉunalni resursi zbog toga postaju opterećeni, ĉime se smanjuje brzina pregledavanja

sadrţaja, kao i brzina raĉunala općenito. Kako bi se to sprijeĉilo, uputno je instalirati

antispyware programe. Najpoznatiji besplatni softver takve vrste ukljuĉuje AdAware SE,

Spybot – Search&Destroy, Windosw Defender, SpySweeper, Spyware Doctor itd.




20

Postoji mnogo podruĉja na koja se kompanija moţe osloniti kao dio sigurnosnog programa i

ona ukljuĉuju: (www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priruĉnik-e-Poslovanje.pdf, 21.08.2103.)

- Redovite sigurnosne kopije i oporavak,

- Antivirusnu zaštitu,

- Oporavak od katastrofe,

- Elektroniĉku evidenciju pristupa podacima i praćenje neuobiĉajenih aktivnosti,

- Pristup ovlaštenim korisnicima korištenjem lozinke.

Virus je naziv za posebnu vrstu programa koji oštećuju ostale programe i podatke na raĉunalu

ili izazivaju kakvo drugo neţeljeno ili neoĉekivano i štetno ponašanje raĉunala. Cilj mu je

ometanje korisnika u radu koje moţe biti relativno bezazleno ili vrlo opasno ako se obrišu svi

podaci s tvrdog diska. Vaţno obiljeţje virusa je da se on razmnoţava stvarajući svoje kopije i

smještajući te kopije na raĉunalo korisnika ili na raĉunalo u raĉunalnoj mreţi. ( Grundler i

suradnici, 2005:I-80)

E-poslovanje utjeĉe na unutarnje upravljanje i komunikacije. Jednostavne mjere opreza

znatno mogu umanjiti rizik poduzeća da gubi novac ili podatke kao posljedicu prijevare.

Kljuĉne toĉke su slijedeće: (www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priruĉnik-e-Poslovanje.pdf,

21.08.2013.)

sigurnost moţe ugroziti prijevara pomoću visoke tehnologije – mnoštvo se

internetskih prijevara dogodi kada je osoblje obmanom navedeno na otkrivanje

lozinki poduzeća zloĉincima,

lozinke za raĉunala trebalo bi biti teško pogoditi ( najbolja je kombinacija razliĉitih

vrsta znakova) i trebale bi sadrţavati najmanje 8 znakova. Trebalo bi ih redovito

mijenjati jer bi u suprotnom osobe izvana i bivši zaposlenici lako mogli pristupiti

sustavu,

drţati podatke na sigurnom korištenjem ureĊaja za pohranu sigurnosnih kopija

(eng. backup) i ograniĉenjem pristupa osobnim raĉunalima putem ureĊaja kao što

su USB ureĊaji koji se jednostavno mogu koristiti za kopiranje mnoštva podataka.

Zaštititi podatke na posluţiteljima i osobnim raĉunalima moţemo korištenjem i

aţuriranjem antivirusnog i antimalware softvera, te od napada hakera instaliranjem

i ukljuĉivanjem vatrozida,



21

pobrinuti se da je osoblje svjesno rizika od obmane koje se navode da se predaju

podaci ili pristup podacima ( eng. phishing) – jedna od tipiĉnih podvala je uvjerljiv

e-mail s poveznicom na laţnu internetsku stranicu ( npr. banke) koja traţi da se

unese lozinka. Drugi je telefonski poziv osobe koja se laţno predstavlja kao

zaposlenik ili izvoĊaĉ radova poduzeća i traţi povjerljive informacije kao što su

lozinke. To se postiţe enkripcijom prometa elektriĉnom poštom (tj. šifriranje pri

prijenosu), korištenjem softvera za kriptiranje. Signal beţiĉne mreţe takoĊer bi

trebao biti enkriptiran, inaĉe će se komunikacija lako moći presresti.

Dodatna zaštita podataka je redovito kreiranje sigurnosne kopije (back-up podataka). To znaĉi

kreiranje rezervne kopije podataka, tj. izrada sigurnosne kopije podataka na neki drugi ili isti

medij npr. s tvrdog diska spremiti na CD ili DVD medij tako da se u sluĉaju oštećenja tvrdog

diska mogu vratiti podaci na novi tvrdi disk. Ona se moţe kreirati dnevno, tjedno, mjeseĉno,

ili kako se već utvrdi procedurom, što ovisi i o vaţnosti podataka. Pravilo je da se tako

spremljeni podaci (spremljeni na drugi medij) pohranjuju na drugim lokacijama. Dodatno se

danas sve više preporuĉuje korisnicima ĉuvanje podataka pravljenjem rezervne kopije u

„oblacima“ (eng. cloud computing). Online backup je jednostavan i automatski, ne zahtjeva

se posebna disciplina i sudjelovanje korisnika pri pokretanju procedure, a zadovoljava da

sigurnosna kopija mora biti pohranjena na drugoj lokaciji.


Tri temeljna sigurnosna programa su: (www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priruĉnik-e-

Poslovanje.pdf, 21.08.2013.)

Povjerljivost – samo ovlaštene stranke imaju pristup pojedinostima transakcije,

Integritet – neovlaštene izmjene transakcija bit će otkrivene,

Dostupnost – sustavi su pouzdani i popravljivi.

Informacijske tehnologije mogu kompanijama pruţiti prednost pred konkurencijom.

MeĊutim, to moţe znaĉiti da klijenti, dobavljaĉi, izvoĊaĉi i poslovni partneri rutinski imaju

omogućen pristup vrlo vaţnim poslovnim podacima i sustavima koji obraĊuju i pohranjuju

informacije. E-poslovanje nudi pouzdano, jeftino i automatsko sredstvo poslovanja. Rutinski

poslovi mogu biti automatizirani a klijenti, ako ţele, mogu koristiti usluge poslovanja 24 sata

na dan. (www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priruĉnik-e-Poslovanje.pdf, 21.08.2013.)





22

4. SOFTVER ZA UPRAVLJANJE POSLOVANJEM

Softver je programski proizvod naĉinjen pomoću drugih programa, a sastoji se od jednog ili

više programa, pri ĉemu svaki od njih moţe obavljati jednu ili više tisuća naredbi. Svaka

naredba je nalog raĉunalnom sustavu da izvede jedan posao. Softver je proizvod pomoću

kojeg se upravlja raĉunalnim sustavom. (Srića i suradnici, 1994:187) Softver ili raĉunalni

programi su nematerijalni elementi raĉunala bez kojeg hardver ne moţe raditi. On je

neopipljiva komponenta informacijskog sustava koju ĉine programi triju osnovnih kategorija:

sistemski, aplikacijski i komunikacijski. (Mikić i suradnici, 2011:867)

Aplikacijski softver ĉine programi koji rješavaju konkretne korisniĉke probleme. Programi i

aplikacije su korisniĉki programi koji pretpostavljaju postojanje nekog operativnog sustava,

koriste njihove funkcije i moraju biti usklaĊeni. Komunikacijski softver sluţi za povezivanje

hardverskih komponenata informacijskog sustava. (Mikić i suradnici, 2011:867) Jedan od

većih aplikacijskih softvera je SAP.

4.1. SAP – Sustavi, aplikacije i proizvodi u obradi podataka

MeĊuorganizacijski informacijski sustavi ukljuĉuju: (Vukmirović i Ĉapko, 2009:70)

1) Sustave planiranja poslovnih resursa (eng. Enterprise Resource Planing – ERP)

2) Sustave upravljanja odnosa s kupcima (eng. Customer Relationship Management –

CRM)

3) Sustave upravljanja nabavnim lancima (eng. Supply Chain Management – SCM).

Sustav planiranja poslovnih resursa (eng. Enterprise Resource Planing – ERP) programsko je

rješenje koje nastoji objediniti sve podatke i procese u organizaciji i time povezati sve

dijelove i funkcije u jedinstveni sustava, koji će moći podjednako dobro informacijski

posluţivati sve dijelove i cijelu organizaciju, zadovoljavajući u potpunosti njihove

informacijske potrebe. Temeljna ideja ERP-a je promatranje sustava kao cjeline gdje su

organizacija i procesi integrirani, te se kao takvi trebaju promatrati i informacijski posluţivati.

Vodeći proizvoĊaĉi softvera za ERP, kao što su SAP, Oracle, PeopleSoft i J.D. Edwards,

ţarište svog zanimanja usmjeravaju na elektroniĉko poslovanje i meĊuorganizacijske sustave.

23

(Vukmirović i Ĉapko, 2009:71) Sustavi za planiranje poslovnih resursa je skup podataka i

procesa u organizaciji sa ciljem povezivanja svih dijelova i funkcija u jedinstveni sustav.

Tako povezan moţe informacijski posluţivati sve dijelove u organizaciji i zadovoljiti

informacijske potrebe. ERP sustavi ubrzavaju komunikaciju distribuirajući analizu

informacija te razmjenom informacija povezuju tvrtkine podruţnice. Takav sustav prihvaćaju

velike tvrtke s dugogodišnjim iskustvom trţišnog vodstva, ali i ĉitav niz manjih tvrtki vrše

poslovanje ERP sustavom.

Sustavi za upravljanje vezama s kupcima (eng. Customer Relationship Management – CRM)

moţe se definirati kao integrirana strategija prodaje, marketinga i servisa koja ovisi o

koordiniranim akcijama diljem poduzeća. (Vukmirović i Ĉapko, 2009:72) MeĊutim, u

današnje vrijeme kupci odreĊuju pravila, a poduzeća koja ţele opstati na trţištu, moraju

poslovati kako to kupci ţele. Upravljanje ţivotni ciklusom kupca ĉine tri faze CRM-a:

(Vukmirović i Ĉapko, 2009:73)

1) Pridobivanje novih kupaca,

2) Produbljivanje odnosa i

3) Zadrţavanje profitabilnosti kupaca zauvijek.

Sustav za upravljanje nabavnim lancima (eng. Supply Chain Management – SCM) obuhvaća

sudionike nabavnih lanaca, od dobavljaĉa i kupaca do vozaĉa i kontrolnih kuća. Sudionici su

povezani robnim, financijskim i informacijskim tokovima. Metoda SCM temelji se na

koncepciji proširenog poduzeća temeljenog na brzini odziva i orijentiranog na potrebe kupaca

i omogućava sinkroniziranje temeljnih ciljeva: zadovoljavanje kupaca, minimiziranje troškova

i vremena. Upravljanje lancem nabave znaĉi usklaĊivanje materijalnih, informacijskih i

financijskih tokova izmeĊu svih poduzeća sudionika u poslovnim transakcijama. (Vukmirović

i Ĉapko, 2009:73)

„Kao trţišni leader u softveru aplikacija poduzeća, SAP (NYES:SAP) pomaţe poduzećima

svih veliĉina i djelatnosti da bolje funkcioniraju. Osnovan 1972. godine, SAP (što znaĉi

„Sustavi, aplikacije i proizvodi u obradi podataka“) ima bogatu povijest inovativnosti i rasta

kao istinski leader u svojoj industrijskoj grani. Danas SAP ima prodajne i razvojne lokacije u

više od 50 drţava u cijelom svijetu. SAP aplikacije i usluge omogućuju više od 248,500

kupaca u cijelom svijetu profitabilno funkcioniranje, kontinuirano prilagoĊavanje i odrţivi

rast“. ( http://www.sap.com/croatia/about/index.epx, 24.08.2013)

http://www.sap.com/croatia/about/index.epx

24

SAP-ove aplikacije i usluge osposobljavaju ljude i organizacije omogućavajući na taj naĉin

tvrtkama bolje poslovanje. On nudi potpore procesima u upravi, skladištima, poslovnicama na

naĉin da poslovanje postane uĉinkovitije i ispred konkurencije. SAP-ove aplikacije

omogućuju profitabilno poslovanje i prilagoĊavanje poslovanje novim zahtjevima trţišta i

konkurencije.

„SAP je vodeći svjetski proizvoĊaĉ poslovnog softvera. Trenutno, više od 34.600 korisnika u

više od 120 zemalja koristi SAP-ove aplikacije – od rješenja koja odgovaraju na potrebe

malih i srednjih tvrtki do poslovnih rješenja za velike i globalne korporacije. SAP-ov softver,

pokretan SAP NetWeaver™ platformom koja omogućuje inovaciju i poslovne promjene,

pomaţe tvrtkama diljem svijeta u poboljšanju odnosa s korisnicima, povećanju suradnje s

poslovnim partnerima i u kreiranju uĉinkovitosti diljem svojih nabavnih lanaca i poslovnih

operacija. SAP-ov portfelj rješenja podrţava jedinstvene poslovne procese u više od 25

industrija, ukljuĉujući visoke tehnologije, maloprodaju, financijske usluge, zdravstvo i javni

sektor. Sa podruţnicama u više od 50 zemalja, SAP je kotiran na nekoliko burzi, ukljuĉujući

Frankfurtsku i Njujoršku burzu, pod simbolima SAP.SAP, R/3, mySAP, mySAP.com, xApps,

xApp, SAP Netweaver, kao i drugi SAP-ovi proizvodi i usluge spomenuti te njihovi logotipi

zaštitni su znakovi ili su registrirani zaštitni znakovi poduzeća SAP AG u Njemaĉkoj te u

nekoliko drugih zemalja širom svijeta. Nazivi svih drugih proizvoda i usluga koji se spominju

zaštitni su znakovi njihovih poduzeća. Podaci sadrţani u ovome dokumentu sluţe samo u

informativne svrhe. Specifikacije proizvoda mogu se razlikovati od drţave do drţave“.

(http://www.sap.com/croatia/press.epx?pressid=6786, 24.08.2013.)

SAP je vodeći svjetski proizvoĊaĉ poslovnih rješenja i nudi sveobuhvatan softver i usluge

koje mogu odgovoriti na sve zahtjeve:

(http://www.sap.com/croatia/solutions/index.epx, 24.08.2013.)

SAP ERP – omogućuje korištenje samousluţnih aplikacija, analitike, upravljanje

ljudskim kapitalom, financija i logistike.

SAP Business Suite – poslovna rješenja mogu se riješiti putem neograniĉene

integracije sa gotovo bilo kojim sustavom. SAP Business Suite ukljuĉuje SAP

Customer Relationship Management, SAP Product Lifecycle Management, SAP

Supply Chain Management i SAP Supplier Relationship Management.

http://www.sap.com/croatia/press.epx?pressid=6786

http://www.sap.com/croatia/solutions/index.epx

25

Executive View – poslovne operacije mogu se optimizirati bez obzira gdje se nalaze i

moguća je poslovna suradnja s partnerima, kupcima, dobavljaĉima – ĉak i s

konkurentima.

Rješenje za manje i srednje tvrtke – cijeli program je dizajniran za manje i srednje

tvrtke uz jednostavne implementacije i dizajna u skladu sa SAP-ovim

funkcionalnostima.

Sap Netweaver – tehnološka osnova za SAP Business Suite i SAP xApps koja uz

prilagodljivu infrastrukturu omogućuje jednostavnu integraciju SAP-ovih i aplikacija

drugih proizvoĊaĉa.

Sap Business Objects Portfolio – nudi širok portfelj alata i aplikacija za optimiziranje

poslovanja, povezivanje ljudi, informacija i tvrtke.

Sap Manufacturing – rješenje je bazirano na uslugama koje maksimalno iskorištavaju

podatke u stvarnom vremenu ĉime je omogućena brza reakcija na trţišne promjene,

koordinacija cjelokupnog vrijednosnog lanca, pridrţavanje zakonskih regulativa i

propisa i povećanje produktivnosti.

SAP je sve više razvijen, te podrţava sve vodeće jezike poslovanja, a meĊu njima je i hrvatski

jezik. Na temelju rješenja za prevoĊenje SAP-a nadograĊuju se jeziĉni elementi koji

predstavljaju interakcije korisnika s raĉunalom. Za suradnju s poslovnim partnerima SAP

omogućuje izrade dokumenata i izvješća na svim jezicima. Stranim je revizorima na

jednostavan naĉin omogućen da na sustavu rade na engleskom ili njemaĉkom jeziku, dok je

hrvatskim revizorima omogućen i na hrvatskom. SAP prati zakonske propise i verificira

njihovo znaĉenje i praksu radi izrade i odrţavanja programskih segmenata za podršku

elementima poslovanja.

„Ugradnjom uobiĉajenih poslovnih praksi u hrvatsku inaĉicu svojih rješenja SAP izlazi u

susret korisnicima podrţavajući funkcije i prakse koje su ustaljene na hrvatskom trţištu.

Kljuĉni element za lokalnu inaĉicu rješenja je komunikacija s trţištem i pojedinaĉnim

korisnicima koja omogućuju najbolje pristupe za:

(http://www.sap.com/croatia/about/hrvatskainacica/index.epx, 24.08.2013.)

1. planiranje i uvoĊenje novih inaĉica rješenja; nove inaĉice nastaju praćenjem novih

SAP-ovih rješenja,

2. planiranje poboljšanja ili promjene inaĉice zbog zakonskih ili jeziĉnih promjena“.

http://www.sap.com/croatia/about/hrvatskainacica/index.epx

26

SAP odrţava upravljaĉke, etiĉke, socijalne i ekološke vrijednosti sa ciljem poboljšanja

vlastitih aktivnosti kako bi postao odrţiviji i zadovoljio kupce. SAP-ove mape rješenja

pomaţu pri fokusiranju za povećanje konkurentnosti i uĉvršćenje poslovnih odnosa s

korisnicima i poslovnim partnerima. Na taj naĉin SAP-ova rješenja dostavljaju najviše

standardne kvalitete kako bi bili konkurentniji. Današnja poslovna klima razvija okruţenja

gdje trţišni udio i vrijednost nositelja zavise o odrţivim rješenjima, a SAP je prepoznat kao

lider odrţivosti. SAP vjeruje da se odrţivost temelji na prepoznavanju kad su ekonomski,

ekološki i socijalni izazovi povezani pristup upravljanja. Takav pristup povećava

profitabilnost jer smanjuje rizik i trošak operacije i stvara priliku za kompetitivnu razliĉitost i

trţišni udio. SAP olakšava holistiĉko upravljanje strategijom odrţivosti i uvodi promjene

partnerstva i nositelja interesa kako bi povećao uĉinak poslovnih rješenja za odrţivost, a

poduzeće se širilo diljem svijeta. SAP-ovim rješenjem poduzeće preispituje svoje postupke i

rizike i prilike u vezi socioekonomskih, sigurnosnih, ekoloških i zdravstvenih pitanje i time

postiţe novu razinu poslovne izvrsnosti.

U listopadu 2012. godine tvrtka SAP je sudjelovala u globalno pokrenutoj akcije pod nazivom

„Sjeme uspjeha“. Akciju „Sjeme uspjeha“ tvrtka SAP globalno je zapoĉela kako bi novim

naraštajima omogućila nesmetan napredak i razvoj te potrebnu opremu za praćenje školske

nastave. Tvrtka je dvjema ustanovama uruĉila školsku opremu i pribor kako bi se uĉenicima

omogućila ista razina kvalitete obrazovanja kakvi imaju i njihovi vršnjaci jer gospodarska

situacija sve više oteţava obrazovnim institucijama kao i njihovim polaznicima kontinuiran

razvoj i napredak, a mlaĊe generacije ĉine temelj našeg društva. Time je SAP potvrdio svoje

društveno odgovorno poslovanje. (http://www.sap.com/croatia/press.epx?pressid=19672,

24.08.2013.)

„Ukupni prihod tvrtke za 2012. godinu iznosi 51 milijun kuna, što predstavlja porast od 8% u

odnosu na 2011. godinu. Prihod od softvera i odrţavanja zabiljeţili su porast od 4% odnosno

44 milijuna kuna. Prihodi od konzaltinga obiljeţili su SAP-ovu 2012. poslovnu godinu sa

porastom od ĉak tri puta u odnosu na 2011. godinu. SAP u Hrvatskoj ostvario je još jednu

uspješnu godinu ostvarivši planiranu strategiju i zadrţavši trţišni udio u podruĉju Enterprise

Resource Planninga u Hrvatskoj. SAP je poslovnu 2012. godinu usmjerio na nove korisnike i

dodatno licenciranje postojećih korisnika, zahvaljujući ĉemu je prihod od softvera porastao

5%. Novi korisnici su HP Produkcija, Istarski vodovod Buzet, MEBU, Miran dan, TITA

Grupa, Tromont, Vjesnik. Dok su postojeći korisnici s novim licencama: AWT, BWA,


27

Croatia osiguranje, Crosco, INA, IPKO, Ivanĉica, KING-ICT, M San Grupa, mStart, Pliva,

Podravka, Veĉernji list, Zraĉna luka Pula. U Hrvatskoj je 2012. godina obiljeţena brojnim

promjenama u zakonskom regulativama i financijskim propisima ĉime je SAP-ova mreţa

partnera koja broji 14 partnera zajedno sa SAP-ovim struĉnjacima odigrala kljuĉnu ulogu u

odrţavanju nesmetanog poslovanja korisnika. U zadnjem tromjeseĉju poslovne godine SAP-

ovi struĉnjaci osigurali su provedbu fiskalizacije“. (http://liderpress.hr/tvrtke-i-

trzista/poslovna-scena/sap-s-51-milijunom-kuna-prihoda/, 24.08.2013.)

4.2. Profil poduzeća Agrokor

„Agrokor koncern najveća je privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najjaĉih kompanija u

jugoistoĉnoj Europi s konsolidiranim prihodom od prodaje većim od 29 milijardi kuna

ostvarenim u 2011. godini i s gotovo 40.000 zaposlenika. Unutar Agrokor koncerna, kojem su

primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i pića te maloprodaja, izmeĊu ostalih

posluju i najveći hrvatski proizvoĊaĉ mineralne vode- Jamnica, sladoleda – Ledo, ulja,

margarina i majoneze – Zvijezda, najveća hrvatska mesna industrija – PIK Vrbovec, zatim

Belje – najveći poljoprivredno-industrijski kapacitet u Hrvatskoj, kao i vodeći maloprodajni

lanac Konzum. Tijekom sada već 30 godina postojanja, Agrokor je od male obiteljske tvrtke

za proizvodnju i prodaju cvijeća, zahvaljujući jasnoj poslovnoj viziji, striktno provoĊenoj

strategiji i promišljenom investiranju uspio izrasti u vodeći prehrambeno-trgovaĉki koncern

na trţištu regije. Liderske pozicije Agrokorovih kompanija izraţene su visokim trţišnim

udjelima, Ledo dominira na hrvatskom trţištu sladoleda, Zvijezda na trţištu margarina, dok

Jamnica dominira trţištem mineralnih i izvorskih voda u Hrvatskoj. Pored kompanija iz

Hrvatske, Agrokor koncern sastoji se i od kompanija iz regije pridruţenih tijekom nekoliko

proteklih godina; iz BIH to su Ledo Ĉitluk, Sarajevski kiseljak i Velpro Sarajevo, zatim

Dijamant, Frikom i Idea iz Srbije, te Ledo i Fonyodi iz MaĊarske. (http://www.agrokor.hr/hr-

HR/O-nama/O-nama.html, 25.08.2013.)

Vlasnik Agrokora je Ivica Todorić koji je 1976. godine osnovao privatnu tvrtku za

proizvodnju cvijeća i cvjetnih sadnica, sa prvim staklenicima za proizvodnju cvijeća. Sljedeće

godine Agrokor postaje trţišni lider u prometu cvijeća. godine 1989. registrirano je dioniĉko

društvo Agrokor i kao takvo ulaze u graditeljsku djelatnost i kupuju tvornicu za preradu soje u

http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/sap-s-51-milijunom-kuna-prihoda/


http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-nama/O-nama.html


28

Zadru. Slijedećih godina Agrokor postaje vlasnik udjela u Jamnici, Zvijezdi, Agropreradi,

Lovnom gospodarstvu Moslavina d.o.o., DIP-u Turopolje, te postaje većinski vlasnik u Ledu,

Konzumu, Silos-mlinovima, Bobisu i Solani Pag. Tako je nastao Agrokor Koncern 1995.

godine i izgraĊen prvi Super Konzum. Narednih godina postaju vlasnici Silos Mlinova i SRC

Andrijaševci koji su registrirani kao PIK Vinkovci d.d., Sarajevskog kiseljaka (97,4%

dionica), te osnivaju poduzeće za proizvodnju sladoleda u Ĉitluku (BIH) Ledo Ĉitluk.

Agrokor 2000. godine dobiva kredit vrijedan 170 milijuna eura i otvara najveći distribucijski

centar u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Ledo je 2001. godine dogovorio poslovnu suradnju s

daruvarskim Iridom za distribuciju i proizvodnju smrznute ribe, dok je Konzum ušao u otkup

voća i povrća u dolini Neretve i osnovao sektor veleprodajnih centara. Narednih godina

Agrokor postaje i vlasnik Agrolagune d.d., Tiska d.d., Kozmo drogerije. Tisak, lider u

distribuciji tiskovina i duhana, završio je s impementacijom SAP-a u financijama, prodaji,

nabavi, skladištenju te ostalim segmentima poslovanja. (http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-

nama/Povijest.html, 25.08.2013.) U sljedećem dijelu prikazati će se struktura vlasniĉkih

odnosa za sve kompanije u sastavu koncerna Agrokor i njegova organizacijska struktura

Agrokora (tablica 1. i 2.)

http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-nama/Povijest.html

http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-nama/Povijest.html

29

Tablica 1. Struktura vlasniĉkih odnosa za sve kompanije u sastavu koncerna Agrokor

AGROKOR - UPRAVLJANJE OVISNIM DRUŠTVIMA Poslovna grupa hrana Poslovna grupa maloprodaja Ostale djelatnosti

Agrofructus d.o.o.

Agrofructus d.o.o.

Ĉapljina

Agrokor vina d.o.o.

Agrokor - Zagreb

d.o.o.

Agrolaguna d.d.

Agroprerada d.d.

Belje d.d.

Dijamant a.d.

Dijamant agrar a.d.

Frikom a.d.

Fonyodi kft.

Irida d.o.o.

Jamnica d.d.

Kikindski mlin a.d.

Ledo d.d.

Ledo Ĉitluk d.o.o.

Ledo kft.

Ledo d.o.o. Podgorica

Mladina d.d.

Nova Sloga a.d.

PIK Vinkovci d.d.

PIK Vrbovec d.d.

Plodovi fructus d.o.o.

Sarajevski kiseljak

d.d.

Sojara d.d.

Solana Pag d.d.

Vupik d.d.

Zvijezda d.d.

100,00%

100,00%

100,00%

100,00%

85,22%

67,92%

67,92%

73,08%

45,20%

95,83%

80,44%

78,85%

80,44%

75,79%

78,85%

78,85%

78,85%

100,00%

48,98%

95,83%

70,87%

99,99%

50,00%

80,98%

51,84%

96,49%

55,76%

51,84%

Bootleggers d.o.o.

Euroviba d.o.o.

Idea d.o.o.

Jadrankomerc d.d.

Jamnica d.o.o. Beograd

Jamnica d.o.o. Maribor

Konzum d.d.

Konzum d.o.o. Sarajevo

Krka d.o.o.

Ledo d.o.o. Kosovo

Ledo d.o.o. Ljubljana

Multiplus card d.o.o.

Slobodna dalmacija-

trgovina d.o.o.

Tisak d.d.

TPDC Sarajevo d.d.

Zvijezda d.o.o. Ljubljana

Zvijezda d.o.o. Sarajevo

Ţitnjak d.d.

100,00%

75,27%

100,00%

77,63%

80,44%

80,44%

80,55%

80,55%

66,38%

78,85%

78,85%

60,41%

54,15%

54,15%

51,00%

51,84%

51,84%

72,03%

Acro d.o.o.

Agrokor AG

Agrokor energija d.o.o.

Agrokor kft.

Agrokor - trgovina d.d.

eLog d.o.o.

Lovno gospodarstvo

Moslavina d.o.o.

mStart

telekomunikacije d.o.o.

Unex MPG d.o.o.

100,00%

100,00%

100,00%

100,00%

100,00%

80,55%

100,00%

100,00%

50,00%

Izvor:(www.agrokor.hr/Resources/Media/Izvjesce_o_odrzivosti_2010_i_2011.pdf,

25.08.2013.)

Tablica 2. Operativna organizacijska struktura Agrokora u 2011. godini

PROIZVODNJA HRANE I PIĆA MALOPRODAJA OSTALO

Belje

Pik Vinkovci

Agrolaguna

Solana Pag

Agrofruktus

Ledo

Frikom

Ledo

BiH

Ledo Kft

Irida

Pik

Vrbovec

Solana

Pag

Zvijezda

Dijamant

Sojara

Jamnica

Sarajevski

kiseljak

Fonyodi

Nova

Sloga

Mladina

Konzum

Idea

Konzum BiH

Tisak

Agrokor

trgovina

Izvor:(www.agrokor.hr/Resources/Media/Izvjesce_o_odrzivosti_2010_i_2011.pdf,

25.08.2013.)

http://www.agrokor.hr/Resources/Media/Izvjesce_o_odrzivosti_2010_i_2011.pdf


30

„Misija koncerna Agrokor jest osigurati najviše standarde kvalitete u proizvodnji i distribuciji

prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda te kroz maloprodajnu mreţu kupcima pruţiti

najbolju vrijednost za novac vodeći se naĉelima konkurentnosti i društvene odgovornosti“.

(http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-nama/Misija.html, 25.08.2013.)

„Vizija koncerna Agrokor jest biti meĊunarodno relevantna kompanija koja postavlja nove

standarde izvrsnosti u svim podruĉjima svoga djelovanja“. (http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-

nama/Vizija.html, 25.08.2013.)

O uspješnosti poslovanja svjedoĉi i Agrokorova maloprodaja koja je svrstana u društvo

vodećih svjetskih trgovaĉkih lanaca kao što su Wal – Mart, Carrefour i Tesco. Agrokor

zauzima 226 mjesto. MeĊu 250 najvećih trgovaĉkih lanaca na svijetu našla se i Agrokorova

maloprodaja, koja se takoĊer uvrstila i na listu 50 najbrţe rastućih trgovaĉkih lanaca.

Zanimljivo je kako ĉak 24 od 50 najbrţe rastućih trgovaĉkih lanaca dolazi s trţišta zemalja u

razvoju.

Zahtjevi menadţmenta u poduzeću su da je u svakom trenutku dostupan uvid u stanje

proizvodnog procesa, da su što manji troškovi te da informacijski sustav proizvodnje

podrţava fleksibilnost proizvodnog procesa. Menadţment traţi da proizvodni proces bude

podrţan informacijskim tehnologijama na naĉin da se u svakom trenutku moţe vidjeti stvarno

stanje proizvodnje. Uvidom u stanje proizvodnog procesa u svakom trenutku omogućava se

dostupnost o popunjenosti proizvodnih kapaciteta, uska grla proizvodnog procesa, zalihe

materijala te procjena rokova završetka pojedinih serija proizvodnje.

Uspjeh kompanije vezan je uz stvaranje partnerskih odnosa s dobavljaĉima i kupcima gdje

proizvodnja zdrave i kvalitetne hrane poštuje tradiciju i njihove potrebe i preferencije. Vlastita

mreţa modernih i funkcionalno opremljenih maloprodajnih objekata nude uslugu i ugodnu

kupnju po pristupaĉnim cijenama. Glavni uspjeh smatraju zaposlenike koji u ugodnom i

sigurnom okruţenju ostvaruju profesionalne ciljeve. Aktivnostima u zajednici potiĉe se

stvaranje transparentnog okruţenja kroz donacije i sponzorstva te podupiranje humanitarnih

aktivnosti i aktivnostima usmjerenim na djecu i mlade. Uĉinkovita tehnologija i ekološko

zbrinjavanje otpada stavljaju naglasak na primjereno poslovanje u skladu s odrţivim

razvojem.

http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-nama/Misija.html

http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-nama/Vizija.html

http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-nama/Vizija.html

31

„Prihodi najbrţe rastućih kompanija prosjeĉno su rasli 22 posto u periodu od 2006. do 2011.

godine, odnosno ĉak ĉetiri puta brţe od prihoda 250 najvećih trgovaĉkih lanaca na svijetu u

cjelini“. (http://www.agrokor.hr/hr-HR/Vijesti/24-sij-2013/Agrokorova-maloprodaja-medu-

50-najbrze-rastucih-na-svijetu.html?bmlcNzAwLHBcMjQ%3D, 25.08.2013.)

„Agrokor koncern, kao jak i aktivan gospodarski subjekt, prepoznao je informatiku kao temelj

uspješnog poslovanja te je njezino izdvajanje logiĉan potez s obzirom na veliĉinu i sloţenost

poslovnih procesa u Koncernu“. http://www.agrokor.hr/hr-HR/mStart.html, 25.08.2013.)

Tvrtka mStart d.o.o. nastala je izdvajanjem organizacijske jedinice Agrokor ICT iz poduzeća

Agrokor d.d. s ciljem implementacija poslovnih rješenja i informatiĉkih tehnologija, te

podrška krajnjim korisnicima u njihovu korištenju.

Izvor: Interni podaci poduzeća Agrokor

„U poslovanje tvrtke uloţeno je sto milijuna kuna, a zapošljava stotinjak radnika, mahom

specijaliziranih informatiĉara, što ju svrstava meĊu najveće pruţatelje IT usluga u Hrvatskoj.

Formiranje tvrtke mStart u skladu je i sa svjetskim trendovima outsourcinga. Osnovni ciljevi

mStart tvrtke jesu: (http://www.agrokor.hr/hr-HR/mStart.html, 25.08.2013.)

unapreĊenje IT funkcija u Agrokor koncernu

optimiziranje ulaganja u IT

standardizacija rješenja na razini Koncerna

povećanje zadovoljstva poslovanja s IT-om

kvalitetna i racionalna IT potpora svim ĉlanicama

dugoroĉne uštede.“

Osnovna komponenta Agrokor koncerna je uĉinkovitost i dinamiĉnost povezana ICT

tehnologijama i kvalitetnim IT uslugama. Takav poslovni sustav je kljuĉ za uspješan rad i

razvoj koji dugoroĉnom politikom pruţa ĉlanicama najbolja rješenja i usluge s unapreĊenjem

poslovnih procesa i podizanja razine kvalitete poslovanja.

„Društva Agrokor koncerna neprestano istiĉu i dokazuju da su zaposlenici najvrjedniji resurs

koji imamo. Omogućavanjem kontinuiranog usavršavanja i dodatnog obrazovanja i

planiranjem razvoja karijere nastojimo motivirati zaposlenike i povećati njihovo zadovoljstvo

i uĉinkovitost. Istodobno svi su oni podvrgnuti oĉekivanjima najviših standarda izvrsnosti.

Zaposlenici na svim razinama aktivno sudjeluju u predlaganju i kreiranju poboljšanja rješenja,

http://www.agrokor.hr/hr-HR/Vijesti/24-sij-2013/Agrokorova-maloprodaja-medu-50-najbrze-rastucih-na-svijetu.html?bmlcNzAwLHBcMjQ%3D

http://www.agrokor.hr/hr-HR/Vijesti/24-sij-2013/Agrokorova-maloprodaja-medu-50-najbrze-rastucih-na-svijetu.html?bmlcNzAwLHBcMjQ%3D

http://www.agrokor.hr/hr-HR/mStart.html

http://www.agrokor.hr/hr-HR/mStart.html

32

a radno okruţenje pruţa im priliku za stalni poslovni i osobni razvoj“.

(www.agrokor.hr/Resources/Media/Izvjesce_o_odrzivosti_2010_i_2011.pdf, 25.08.2013.)

4.3. SAP u Agrokoru

Koncern Agrokor ostvaruje poslovne rezultate koristeći usluge SAP, System, Applications

And Products in Data Processing koja slovi kao najveća softverska kompanija. Primjena

suvremenih rješenja te informatiĉke grupe, Agrokor odrţava prednost na sve konkurentnijem

trţištu regije. UvoĊenjem SAP-ovog softverskog rješenja ERP predstavlja za veliku

kompaniju nezamjenjivi alat jer integrira i sistematizira njihovo poslovanje, a to sa sobom

nosi racionalizaciju i smanjenje troškova poslovanja.

SAP-ov R/3 projekt u Agrokoru sastoji se od sljedećih modula:

sijeĉanj – prosinac 2007. - implementacija SAP FI i CO u Konzum d.d., a

implementator je B4b, te je projekt završen u predviĊenom roku i budţetu,

svibanj – studenog 2008. – implementacija SAP FI, CO, MM i SD u Agrokor d.d., a

implementator je B4b i Agrokor ICT te je projekt završen u predviĊenom roku i

budţetu.

rujan 2009. – studeni 2010. -implementacija SAP FI, CO, MM, SD, HCM,

Replenishment,Interface-i prema POS sustavima u Tisak d.d. a implementator je SAP

d.o.o.

rujan 2012. - prosinac 2013. projekt u tijeku – implementacija SAP FI, CO, HCM,

MM, SD, PP, QM, PM, specifiĉni moduli za praćenje poljoprivredne proizvodnje i

stoĉarstva u Belje d.d. a implementator je B4b i mStart.

Izvor: Interni podaci poduzeća Agrokor

Svaki od ovih modula pokrivaju pojedine segmente poslovanja a to su: financijsko

raĉunovodstvo (FI), kontrola (CO), upravljanje materijalima (MM), prodaja i distribucija

(SD), kadrovska sluţba sa obraĉunom plaĉa (HCM), planiranje punjenja prodajnih mjesta

(replenishment), planiranje proizvodnje (PP), odrţavanje pogona (PM) i upravljanje

kvalitetom (QM).


33

„Zahtjevi temeljem iskustva prethodnih SAP projekata:

(http://www.sap.com/croatia/about/events/2009/worldtour/pdf/03_Agrokor%20SAP%20Worl

d%20Tour%2009%2029052009.pdf, 25.08.2013.)

implementirani sustavi

- osposobljavanje internog tima za kvalitetnu podršku krajnjih korisnika,

- striktna kontrola promjena implementiranih SAP sustava i

- smanjivanje troškova odrţavanja implementiranih SAP sustava;

budući projekti

- mogućnost pokretanja više projekata istovremeno,

- skraćivanje trajanja projekata implementacije,

- standardizacija poslovnih procesa i

- osposobljavanje internog tima za implementaciju SAP sustava“.

Slika 2. Agrokor SAP Program

Izvor:


d%20Tour%2009%2029052009.pdf, 25.08.2013.)

Na slici 2. vidljiva je struktura Agrokora temeljena na projektu SAP gdje upravljaĉki odbor uz

voditelja programa donosi vizije i dizajnerska rješenja.

http://www.sap.com/croatia/about/events/2009/worldtour/pdf/03_Agrokor%20SAP%20World%20Tour%2009%2029052009.pdf




34

„Postojeći problemi s kojima se Agrokor susreo su rast koncerna akvizicijama sa razliĉitim

softverskim rješenjima na razliĉitim poslovnim procesima, npr. razliĉiti kontni planovi u

raĉunovodstvu, razliĉita organizacija i oznaĉavanje matiĉnih podataka. Stoga bi oĉekivane

koristi jedinstvenog pristupa organizaciji i voĊenju SAP projekta u Agrokoru bile slijedeće:


d%20Tour%2009%2029052009.pdf, 25.08.2013.)

- mogućnost pokretanja više paralelnih projekata / nizova projekata,

- ujednaĉavanje poslovnih procesa unutar pojedine Grupe poslovanja – pristupom «Pilot

projekt – Roll-out-projekti» ubrzati i smanjiti troškove SAP implementacija

maksimalnim korištenjem rezultata prethodnih projekata,

- uspostavom Ureda programa (eng. Programme Management Office – PMO):

osigurati jedinstvenu metodološku osnovu SAP projekata,

ujednaĉiti kvalitetu i isporuke pojedinih projekata,

efikasno upravljati resursima i znanjem na projektima,

primijeniti najnoviju SAP praksu i tehnološka rješenja za podršku projektima,

- uspostavom Centra izvrsnosti (eng. Center of Expertise – CoE , CCC):

izgraditi internu organizaciju sposobnu da efikasno sudjeluje na projektima

implementacije i pruţa podršku korisnicima implementiranih sustava,

implementirati IT procese u skladu ITIL standardima,

korištenjem SAP tehnoloških rješenja smanjiti troškove odrţavanja sustava u

produkciji“.

UvoĊenjem SAP-a Agrokor izraţava viziju unutar kompanije za implementaciju

funkcionalnosti kompanije. Uz uspostavu same organizacije za podršku uvodi se i

implementacija upravljanja u tri tvrtke (Konzum d.d., Agrokor d.d. i Tisak d.d. te Belje d.d. u

tijeku). Zadatak projekata bilo je i postavljanje okvira za širenje funkcionalnosti i certifikacija

ekspertnog centra pri SAP-u što je i ostvareno.

„Poslovi Ureda programa se dijele u dvije grupe:


d%20Tour%2009%2029052009.pdf, 25.08.2013.)

1) zadaci izvršeni u fazi pripreme

a) definirana standardna metodologija,





35

b) definiran naĉin primjene i organizacije projekata,

c) definiran naĉin komunikacije na projektima,

d) definirane procedure, potrebni predlošci i upute,

e) definirana tehnološka platforma za podršku projektima.

2) zadaci ureda u fazi izvoĊenja projekata su:

a) nadzor i kontrola uspješnosti pojedinih projekata,

b) identificiranje i usklaĊivanje meĊuovisnosti na projektima,

c) nadzor korištenja jedinstvene metodologije na projektima,

d) praćenje i rješavanje eskalacija na projektima,

e) kontrola kvalitete na projektima,

f) upravljanje zahtjevima za promjene na projektima (eng. Change Request

Management),

g) upravljanje promjenama (eng. Organizational Change Management),

h) uspostava tehnološke platforme za podršku projektima.“

Projekt SAP uveden u Konzum najviše je utjecao na sektor skladištenja, sektor transporta i

sektor kontrole zaliha ĉime se omogućilo optimalno upravljanje skladištem, transportom i

automatsko naruĉivanje proizvoda. UvoĊenjem SAP-a stvorena je politika upravljanja

zalihama, svakodnevna podrška radu sa zalihama te praćenje i analiza stanja zaliha.

4.4. Prihvaćenost SAP-a od strane zaposlenika

Agrokor je regionalni lider koji svojom jedinstvenom organizacijom privlaĉi, zapošljava i

motivira ljudske potencijale kao temeljne pokretaĉe sadašnjih i budućih uspjeha kompanije.

Agrokor koncern ĉini preko 35.000 zaposlenika zaposlenih u više od 30 kompanija diljem

regije povezanih u prehrambenu industriju na maloprodajnim i veleprodajnim poslovanjem.

Agrokor kompanija vodi brigu o svojim zaposlenicima te ima omogućuje uspjeh i razvoj u

karijeri koje rezultira zadovoljstvom zaposlenika, pozitivnom organizacijskom klimom i

dinamikom poslovanja i spremnošću na predani rad, uĉenje i lojalnost kompaniji. Suradnja sa

bitnim institucijama, lokalnim zapošljavanjem i sudjelovanjem na svim vaţnijim

dogaĊanjima, Agrokor pozicioniraju kao jednog od najpoţeljnijih poslodavaca u podruĉju

Republike Hrvatske i u regiji.

36

„Na dan 31. prosinca 2011. godine Agrokor Grupa imala je 35.652 zaposlena, dok je na dan

1.12.2010. godine imala 33.724 zaposlena“. (http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-

nama/Financijska-izvjesca.html, 25.08.2013.)

Unatoĉ gospodarskoj krizi i informatizaciji poslovanja uvoĊenjem SAP rješenja u Agrokoru

nije došlo do smanjenja broja zaposlenih i otpuštanja radnika, već se broj zaposlenika

povećao za 6%. Oko 30% djelatnika raĉunovodstva automatizacijom likvidatore i 50%

djelatnika kadrovske sluţbe rasporeĊeno je na druga radna mjesta. Uz pribliţno podjednak

broj zaposlenih djelatnika poduzeće je nastavilo širenje i jaĉanje svoje pozicije i profitabilno

je. (http://www.sap.com/croatia/about/events/2011/worldtour11/pdf/Agrokor_SAP-

vizija_suradnje_2020.pdf, 25.08.2013.)

Ljudski resursi u suradnji sa svim poslovnim funkcijama, utvrĊuju pozicije i ljude prateći

razvoj poslovanja, trţišnu orijentaciju i potrebe koje su ukljuĉene u dinamiku tekućih

poslovnih procesa te kreiranju dugoroĉnih poslovnih strategija i politike kompanije.

Odgovornost za planiranje i primjenu strategije politike zapošljavanja, nose kljuĉni ljudi

kompanije koristeći se naprednim alatima i sustavima. Brzina kojom se širi kompanija, donosi

nove sustave i procese za poslovanje i širenje timova struĉnjaka za rad stvarajući odrţivu

vrijednost u novijoj globalnoj ekonomiji. U Agrokoru se edukacija zaposlenika trajno

unapreĊuje uz praćenje poslovnih i individualnih potreba i planova ĉime se osigurava

kontinuirani kompanijski i individualni rast i razvoj. Sustav edukacije u Agrokoru su

Akademija Agrokor koncern ĉiji brojni programi dovode do ciljanog razvoja menadţmenta i

mladih zaposlenika. Zaposlenici pohaĊaju diplomske, poslijediplomske i MBA studije te

razliĉite struĉne i specijalistiĉke programe na najboljim domaćim i svjetskim institucijama.

Pored navedenog, zaposlenici su sudionici konferencija, seminara i struĉnih radionica te se

natjeĉu na meĊusektorskim i meĊukompanijskim projektima. Sustavi edukacije temelje se na

svakodnevnoj povezanosti s poslovanjem kompanije te se generiraju u individualno i

kompanijsko znanje povezano i sa usvajanjem svjetskih praksi bitnih za poslovanje

kompanije. Akademija Agrokor povezuje najbolje interne i eksterne resurse i znanja u cilju

pravovremenog i sustavnog praćenja poslovnih procesa i promjena koje postavlja trţište,

tehnologija, kupci i ostali sudionici poslovanja. (http://www.agrokor.hr/hr-HR/Ljudski-

resursi/Razvoj-nasih-zaposlenika/Edukacija.html, 25.08.2013.)

http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-nama/Financijska-izvjesca.html

http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-nama/Financijska-izvjesca.html

http://www.sap.com/croatia/about/events/2011/worldtour11/pdf/Agrokor_SAP-vizija_suradnje_2020.pdf

http://www.sap.com/croatia/about/events/2011/worldtour11/pdf/Agrokor_SAP-vizija_suradnje_2020.pdf

http://www.agrokor.hr/hr-HR/Ljudski-resursi/Razvoj-nasih-zaposlenika/Edukacija.html

http://www.agrokor.hr/hr-HR/Ljudski-resursi/Razvoj-nasih-zaposlenika/Edukacija.html

37

„Uz specijalistiĉka znanja i specifiĉne vještine vezane uz pojedini segment poslovanja

Koncerna, procesi praćenja i razvoja zaposlenika od Agrokora istovremeno zahtijevaju i

programe koji će na najvišoj razini dogovoriti na potrebe za vještinama rukovoĊenja i

voĊenja, strateškog razmišljanja i upravljanja promjenama, vještinama koje su presudne za

uspjeh svih linija menadţmenta, kao i potencijala i nasljednika koji se pripremaju iste uloge

preuzeti u skoroj budućnosti. Uspjeh ovakvog sustava je vidljiv i mjerljiv kroz poslovni

uspjeh i rezultate Agrokor koncerna, uspjeh kojeg nose naši ljudi“. Agrokorovi zaposlenici

mogu se educirati na slijedećim Akademijama: (http://www.agrokor.hr/hr-HR/Ljudski-

resursi/Razvoj-nasih-zaposlenika/Akademije-Agrokor-koncerna.html, 25.08.2013.)

A•A Agrokor akademija,

Konzum akademija,

Tisak akademija,

Akademija Vina.

SAP pruţa širok raspon pogodnosti i usluga za edukaciju zaposlenika i potencijalnih partnera

kroz kratke teĉajeve s ciljem boljeg upoznavanja SAP-a i njegovih rješenja. Teĉaj se sastoji

od uvoda s SAP rješenja i zacrtanog plana edukacije. SAP osposobljuje ljude i organizacije,

od back office do uprave, skladišta do izloga preko desktopa i mobilnog ureĊaja, a sve za

uĉinkovitiju suradnju i efektivnije korištenje informacija. To sve ĉini se proširenjem

raspoloţivosti softvera kroz instalacije na lokaciji.

„SAP Solution Academy“ je program koji partnerima pruţa usluge edukacije i certificirane

obuke. Njezin opseţan nastavni program omogućuje SAP partnerima da odgovore na izazove

promjenljivih projektnih okruţenja i omogućuje im da iskoriste nove prilike na trţištu. Obuka

za partnere je fokusirana na (http://www.sap.com/croatia/partners/edukacija/index.epx,

25.08.2013.)

pruţanje vještina i znanja aplikacijskim konzultantima potrebnih za uspješan rad u

okruţenju orijentiranom na rješenja,

pruţanje vještina i sposobnosti koje partneri trebaju za podrţavanje korisnika kroz sve

faze ţivotnog ciklusa, ukljuĉujući otkrivanje i procjenu, implementaciju i operacije, i

kontinuirani napredak“.

http://www.agrokor.hr/hr-HR/Ljudski-resursi/Razvoj-nasih-zaposlenika/Akademije-Agrokor-koncerna.html

http://www.agrokor.hr/hr-HR/Ljudski-resursi/Razvoj-nasih-zaposlenika/Akademije-Agrokor-koncerna.html

http://www.sap.com/croatia/partners/edukacija/index.epx

38

SAP program je fokusirana na višu suradnju radi stvaranja vrijednosti kupca na naĉin

povezivanja korisnika, partnera i pojedinca, na taj naĉin korisnici postiţu iznimne rezultate i

povećavaju povrat uloţenog.

4.5. Znaĉaj SAP-a za djelovanje poduzeća

Znaĉenje informatike i tehnologija proţimaju cjelokupno poslovanje automatizacijom

cjelokupnog poslovanja i na taj naĉin kompanija stjeĉe prednost na trţištu. SAP pruţa

cjelovito programsko rješenje za poslovanje kompanije i podrţava i integrira rad svih sluţbi i

funkcija ta povezuje procese unutar organizacije i vanjske suradnike.

„Šest je glavnih utjecaja informacijske tehnologije na poslovnu politiku poduzeća:

(http://www.poslovniforum.hr/projekti/003.asp, 25.08.2013.)

1) praktiĉku postaju sastavni dio sve većeg broja proizvoda i usluga (npr. ĉipovi,

turistiĉki informativni punktovi),

2) baza su kreacije novih proizvoda i usluga (roboti, umjetna inteligencija),

3) redefiniranje djelatnosti (banke, burze, osiguravajuća društva),

4) poslovna uĉinkovitost s gledišta sniţenja troškova poduzeća,

5) informacija postaje bitni, dominantni resurs za rukovoĊenje,

6) iz temelja mijenjaju poslovne odnose (bankomati, elektroniĉko bankarstvo ili npr.

elektroniĉko naruĉivanje robe poput B2B (eng Business to Business - B2B) – razmjena

izmeĊu korporacija) poslovanja izmeĊu Podravke i Konzuma).“

„Pomoću SAP-a, tvrtke posluju bolje – i izgraĊuju konkurentsku prednost. SAP osnaţuje

ĉetiri konkurentske prednosti: (http://www.sap.com/croatia/press.epx?pressid=19612,

25.08.2013.)

1) poboljšana suradnja,

2) kvalitetno odluĉivanje,

3) profitabilnije operacije (ukljuĉujući odrţivost),

4) prilagodljivost organizacije“.

Razvoj SAP-a omogućava sustav za planiranje potreba proizvodnje (MRP), sustav za

planiranje resursa poduzeća (ERP), upravljanje odnosima s kupcima (CRM), upravljanje

http://www.poslovniforum.hr/projekti/003.asp


39

lancem opskrbe (SCM). Razlozi i koristi uvoĊenja SAP ERP-a su višekratni unos istih

podataka ma razliĉitim mjestima unutar postojećeg informacijskog sustava, postojeći sustav

ne pruţa primjerenu potporu vodstvu i korisnicima – potrebna velika ulaganja za odrţavanje i

razvoj postojećeg, znatno smanjenje zaliha, brţi opticaj financijskih sredstava, bolje

informacije o zahtjevima kupaca, povezivanje s informacijskim sustavima poslovnih partnera.

Glavni nedostatak uvoĊenja je visoki troškovi i rizik, zahtjevnost i sloţenost i ĉest otpor

zaposlenika.

Umreţavanje poslovnih partnera rezultira kvalitetnijom uzajamnom razmjenom informacija te

brţom komunikacijom. Razmjena dokumenata izmeĊu Podravke i Konzuma ugovorena je

SAP programom, a rezultat su pohranjeni elektroniĉki dokumenti i automatsko zaprimanje

narudţbi i pouzdanost naruĉenog i isporuĉenog po dogovorenoj cijeni i u roku.

„B2B poslovanje omogućava brţi, toĉniji i jednostavniji protok informacija izmeĊu dviju

kompanija, B2B poslovanje podrazumijeva:

razmjenu dokumenata (narudţbe, raĉuni, cjenici, zakonski akti),

povećanje kvalitete i volumena prodaje izmeĊu udaljenih sustava povezanih

meĊusobno dogovorenom suradnjom,

poslovne subjekte koji digitalno potpisuju ugovore,

distribuciju usluga, proizvoda, ideja, softvera, informacija, baze podataka, planova i

kupaca,

brţu i uĉinkovitiju komunikaciju izmeĊu kompanija, agencija i drţavne administracije,

brţe i uĉinkovitije poslovanje u kojem dobivaju svi, od proizvoĊaĉa do potrošaĉa,

rasterećenje radnika i smanjenje mogućnosti pogreške“.

(http://www.poslovniforum.hr/projekti/003.asp, 25.08.2013.)

Tvrtke sa upotrebom B2B programa imaju mogućnost uzajamnog uvida u stanje zaliha,

isporuka robe bez prethodnog naruĉivanja te inkorporiranje podataka od strane partnera.


40

5. PERSPEKTIVE RAZVOJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Ulaganja u IT uzimaju sve veći postotak u ukupnim ulaganjima tvrtki ali sa pravilnim

odabirom programa tvrtke mogu steći odreĊene konkurentske prednosti kojima mogu potpuno

potisnuti konkurenciju na trţištu. Kvalitetna upravljaĉka informacijska tehnologija vodi tvrtku

u veće vrijednosti poslovanja i time joj podiţe rejting na trţištu.

Suvremenim razvojem informacijske tehnologije omogućena je široka upotreba raĉunala.

Raĉunala su zamijenila neke poslove u banci, osiguravajućim tvrtkama, poslovima drţavne

uprave, obrazovanju i mnogim drugim institucijama. Informacijska tehnologija ukljuĉuje

inovativnost i poboljšanje novĉanog toka, uĉinkovitije poslovanje i smanjenje vremena za

neke rutinske operacije koje sad izvodi raĉunalo.

SAP predvodi inovacije koje su integrirane u svakodnevne poslovne procese i time se

omogućuje kvalitetno i vjerodostojno poslovanje. U lipnju 2012.g. odrţana je konferencija

SAP FORUM koja je okupila veliki broj sudionika sa ciljem objedinjavanja znanja i

tehnologije kojima će se osigurati trţišni rast. Uz preko 400 sudionika, predstavljene su

inovacije i korisniĉka iskustva kroz sustav novih tehnoloških potencijala: SAP HANA,

Sybase Mobility, Sybase Database, aplikacije i Business intelligence kojima su osim SAP-a

predvodile vodeće ICT tvrtke u Republici Hrvatskoj: B4b, HP, KING-ICT, BCC Services,

Altima, Atos, Fujitsu te Dialog i ICE Group. (http://www.nacional.hr/clanak/131060/sap-

forum-znanje-i-tehnologija-osigurat-ce-gospodarski-rast, 25.08.2013.)

Tvrtka SAP predstavila je svoj strateški plan do 2020. g. prateći trţišne promjene i potrebe

korisnika i uvodeći demo kutak kao izravan pristup SAP-u. Razvoj tehnologije potiĉe

prihvaćanje i ostvarenje poslovnih angaţmana kroz kvalitetne poslovne procese koje se SAP

prihvatio i udruţio u novu tehnologiju: tzv. pet pilara: SAP HANA, Sybase Mobility, Sybase

Database, aplikacije i Business intelligence kojima korisniĉke potencijale svojih usluga

dovodi na novu dimenziju. (http://www.nacional.hr/clanak/131060/sap-forum-znanje-i-

tehnologija-osigurat-ce-gospodarski-rast, 25.08.2013.)

.

SAP je u Hrvatskoj predstavio SAP HANA prije skoro dvije godine, a koji biljeţi najveći

godišnji rast globalno od ĉak 25% dok Sybase akvizicijom dobiva novi trţišni zamah i

http://www.nacional.hr/clanak/131060/sap-forum-znanje-i-tehnologija-osigurat-ce-gospodarski-rast




41

potencijal. Tomu svjedoĉi više od 190 000 korisnika diljem svijeta i podatak kako ĉak 85%

vodećih svjetskih brandova svoje poslovanje temelji upravo na nekom od rješenja iz SAP

portfelja. Konferencija SAP Forum odrţala se kroz tri kljuĉne cjeline: jutarnji tzv. keynote u

kojem su sudjelovali vodeći SAP-ovi partneri B4b i sudionici konferencije mogli su testirati

dio SAP-ovog portfelja kroz SAP HANA kutak koji je osigurala tvrtka HP. Drugi dio

konferencije odrţao se kroz dvije tematske cjeline koje su pruţile odgovore onima koji su u

potrazi za stvarnim svijetom inovacija koje ĉine današnje poslovno okruţenje, ukljuĉujući

nekoliko kljuĉnih segmenata. Osim izravnog uvida u revolucionarni softver - SAP HANA,

Sybase Mobility, Sybase Database sudionici su mogli pratiti trendove u mobilnoj povezanosti,

brzoj implementaciji i optimizaciji IT resursa. Sudionike koje je više zanimao poslovni aspekt

primjene SAP-ovih rješenja doznali su kako se poslovni procesi mogu unaprijediti na zahtjev,

on-device, te in-memory, istodobno se lako integrirajući sa SAP sustavom i sustavima izvan

SAP-a. Odrţan je i velik broj fokusiranih radionica povezanih za ostvarenje SAP-ovog

inovativnog portfelja rješenja. (http://www.nacional.hr/clanak/131060/sap-forum-znanje-i-

tehnologija-osigurat-ce-gospodarski-rast, 25.08.2013.)

U rujnu 2012. godine odrţan je regionalni susret IT profesionalaca pod nazivom SAP

Adriatic Innovation Day gdje se okupilo više od 150 gospodarstvenika i vodećih IT

menadţera koji se bave optimizacijom poslovanja. Nova rješenja i tehnologije koje SAP nudi

na globalnoj razini predstavljena su od vodećih ljudi SAP-a, ĉim je pokazano kako CEE

(eng. Central Easter Europe – CEE) regija donosi poslovnu strategiju kojom osigurava

konkurentske prednosti ovog trţišta. Nastavno tomu predstavljena su poslovna rješenja i

tehnologije koja osiguravaju optimizaciju poslovanja povezujući ljude, informacije i tvrtke, uz

minimalne investicijske angaţmane i maksimalnu uĉinkovitost. Revolucionarni softver – SAP

HANA, zatim Sybase Mobility, Sybase Database, a mobilna povezanost, brza implementacija

i optimizacija IT resursa, samo su neke inovacije koje se javljaju na trţištu informacijske

tehnologije kojima se poslovni procesi mogu unaprijediti.


Konferencija je bila posvećena novim tehnologijama koje SAP promovira kroz svoj portfelj

rješenja sa naglascima na upravljanje podacima i informacijama namijenjenih menadţerima

koji moraju donositi vaţne odluke za kompanije. Prilikom obrade podataka potrebno je

obraditi mnogo istovremenih korisnika stoga je predstavljena SAP Sybase Adaptive Server

Enterprise baza podataka koja zadovoljava upravo te uvjete poslovanja. Današnja velika




42

mobilnost podataka je kljuĉan faktor pravovremenih odluka koje omogućuju konkurentsku

prednost svakog poslovnog subjekta te je SAP i u tom djelu predstavio mogućnosti i iskustva

korisnika SAP Mobility platforme koja omogućuje upravo te prednosti.


„Kako informacijska tehnologija (IT) moţe poboljšati odrţivost za ispunjavanje potreba

odrţivosti kupaca danas i u budućnosti SAP u svojoj ponudi gleda na IT kao na aktivator

„Zelene informacijske tehnologije“, tj. smanjenja upotrebe energije u centrima podataka.

Suoĉena s izazovnim i sloţenim poslovnim procesima u obuhvaćanju odrţivosti, poduzeća

trebaju i ţele dosljedan i integriran poslovni proces za pristupanje inicijativama odrţivosti.

Kako je odrţivost kljuĉna strateška inicijativa za SAP, SAP ponude omogućavaju

(http://www.sap.com/croatia/solutions/sustainability/offerings/index.epx, 27.08.2013.):

smanjenje troška usklaĊenosti i smanjeni poslovni rizik s rastućim lokalnim,

regionalnim i globalnim propisima u podruĉjima ljudi, zdravlja i sigurnosti i

odgovornosti za proizvod i zaštite okoliša,

zaštitu i poboljšanje vrijednosti robne marke, trţišnog udjela i kapitalizacije trţišta

primjenom najboljih poslovnih praksi u upravljanju izvedbom odrţivosti, ukljuĉujući

upravljanje rizikom i upravljanje strategijama,

optimiziranje uĉinkovitosti energije i prirodnih resursa proizvodnih procesa poduzeća

u svrhu smanjenih troškova i štetnih emisija“.

Tijekom više od 41 godina, SAP je identificirao, razvijao i pomagao kupcima u korištenju

softvera poslovnih aplikacija, omogućujući poduzećima svih veliĉina uĉinkovito i odgovorno

upravljanje resursima. Vrlo je svjestan svoje odgovornosti i utjecaja koji moţe imati kako bi

omogućio ekološki najodrţivije operacije centara podataka diljem svijeta. SAP prihvaća taj

izazov tako što nudi (http://www.sap.com/croatia/solutions/sustainability/green-it/index.epx,

27.08.2013.)

o savjetodavne usluge koje pomaţu u smanjenju utjecaja na okoliš proizvoda

koji se koriste,

o tehnološke partnere koji nude energetski najisplativiju infrastrukturu

o softver dizajniran za energetsku uĉinkovitost.

Portfelj usluga SAP-a nastoji pomoći poduzećima u stvaranju i isporuci poslovnih procesa na

najuĉinkovitiji naĉin stvarajući metodologiju za mjerenje potrošnje energije što bi kupcima


http://www.sap.com/croatia/solutions/sustainability/offerings/index.epx

http://www.sap.com/croatia/solutions/sustainability/green-it/index.epx

43

omogućilo odabir energetski najisplativije hardverske strukture. SAP pokreće virtualizaciju sa

svojim partnerima kako bi se ponudila uĉinkovitija raĉunalna infrastruktura i postavila

smjernica za programiranje i preporuke za arhitekturalni dizajn i uvoĊenje novih i postojećih

aplikacija. (http://www.sap.com/croatia/solutions/sustainability/green-it/index.epx,

27.08.2013.)

Potrošnja energije IT i komunikacijskih industrija sektora uzrokuje otprilike 2% ukupnog

stakleniĉkog plina, gdje centri podataka imaju znaĉajnu i rastuću ulogu u toj potrošnji.

MeĊutim SAP je na poziciji s koje moţe utjecati na mnogo veću promjenu od vlastite

potrošnje energije tako što kupcima pomaţe u rješavanju ostalih 98%. Kao odgovor na

minimalizaciju potrošnje energije SAP rješenja provode „Zelenu informacijsku tehnologiju“.

http://www.sap.com/croatia/solutions/sustainability/green-it/index.epx

44

6. ZAKLJUĈAK

U menadţerskom odluĉivanje potrebo je definirati i sistematizirati relevantne ĉimbenike

upravljanja informacijskim sustavom, a u svrhu razvoja i korištenja informacijskih sustava za

potporu menadţerskom odluĉivanju. Istraţivanjem i povezivanjem problema i rješenja te

uvoĊenjem informacijskih sustava dolazi se do kvalitetnih, preciznih, pouzdanih i jasnih

informacija na temelju kojih menadţment donosi optimalne i kvalitetne poslovne odluke.

Naĉin na koji poduzeće donosi pravilne poslovne odluke osnova je za razlikovanje uspješnih

od neuspješnih poduzeća, pa je donošenje poslovnih odluka riziĉan proces za svaku tvrtku. Da

bi poduzeće što bezbolnije prošlo kroz takav proces, potrebno je razviti sustavni pristup

prilagodbe novim uvjetima obavljanja poslovnih aktivnosti. Ulaganje u informacijsku

tehnologiju predstavlja sve veći dio investicija tvrtki i iznos ulaganja ĉini više od polovine

investicijskih budţeta većine usluţnih tvrtki razvijenih zemalja. Informacijski sustav

predstavlja skup elemenata i djelatnosti koje osiguravaju transformaciju podataka u

informacije i prezentaciju informacija korisniku. U prioritetne pravce razvoja gospodarstva na

prvo mjesto treba staviti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju s teţištem na softveru i

usmjerenjem na mreţne aplikacije, uslugu i protokole.

SAP kao trţišni lider u aplikacijskim softverima za poduzeća omogućuje tvrtkama svih

veliĉina i industrija poslovati bolje. Od potpore poslovnih procesa do uprave, od skladišta do

poslovnica, od raĉunala do mobilnog ureĊaja. SAP osposobljava ljude i organizacije da

zajedniĉki rade uĉinkovitije i da imaju bolji uvid u poslovanje kaka bi ostali ispred

konkurencije. SAP-ove aplikacije i usluge omogućuju profitabilno poslovanje, stalno

prilagoĊavanje, i odrţiv rast za preko 230.000 korisnika u svijetu.

Zahvaljujući integriranom SAP softveru poduzeća mogu optimizirati svoje poslovne

operacije, bez obzira na to gdje su locirane ili koga ukljuĉuju. Suradnja s partnerima,

kupcima, dobavljaĉima ĉak i s konkurentima omogućena je kroz funkcionalna SAP-ova

poslovna rješenja. Kako SAP-ovi informatiĉari kontinuirano prate svjetske trendove i uvode

novitete u svoje poslovanje za oĉekivati je da će njihovo znanje i tehnologije osigurati

gospodarski rast mnogih poduzeća diljem Republike Hrvatske.

45

Implementacija SAP-a u Agrokoru, u prvoj fazi provedena je unutar Konzuma, a u narednim

godinama u svim ostalim kompanijama. Njome je omogućen pregled zaliha po vrijednosti,

ulazu, izlazu. Time je omogućeno utvrĊivanje najbolje politike voĊenja zaliha, automatsko

provoĊenje te politike, te stalni i trenutni uvid u stanje i analiza prometa i stanja zaliha.

Agrokor koncern je vodeća tvrtka u proizvodnji hrane te uvoĊenjem SAP-a postiţe cjelovitost

i kvalitetnije upravljanje cjelokupnim poslovanjem. UvoĊenjem SAP-a postigla je visoki

stupanj integracije i povezanosti s partnerima i kupcima.

46

LITERATURA

Knjige:

1. Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P., Pološki Vokić, N., 2008., Suvremeni menadţment:

Vještine, sustavi i izazovi, Školska knjiga, Zagreb

2. Buble, M., 2006., Menadţment, Ekonomski fakultet Sveuĉilišta u Splitu, Split

3. Buble, M., 2006., Osnove menadţmenta, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb

4. Ĉerić, V., Varga, M., Birolla, H., 1998., Poslovno raĉunarstvo, Znak d.o.o., Zagreb

5. Ĉerić, V., Varga, M., 2004., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb

6. Grbavac, V., 1991., Analiza i implementacija informatiĉkih sustava, Školska knjiga,

Zagreb

7. Grundler, et.al., 2005., 2005, ECDL, PRO-MIL, Varaţdin

8. Mikić, M., etl.al., 2011., Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav

Krleţa“: Masmedia, Zagreb

9. Sikavica, P., Skoko, H., Tipurić, D., Dalić, M., 1994., Poslovno odluĉivanje, teorija i

praksa donošenja odluka, Informator, Zagreb

10. Srića V., Pavlić, M., Treven, S., 1994., Menedţer i informacijski sustavi: Sve što bi

menedţeri trebali znati o informatici, Hodak OR, Zagreb

11. Vukmirović, S., Ĉapko, Z., 2009., Informacijski sustavi u menadţerskom odluĉivanju,

Ekonomski fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka

12. Weihrich, H., Koontz, H. 1998., Menedţment, Mate, Zagreb

Ĉasopisi:

1. Müller, J. 2001, Upravljanje informacijskom tehnologijom u suvremenim tvrtkama te

hrvatska poslovna praksa korištenja informacijskih tehnologija, Ekonomski pregled,

vol. 52 , no.5-6, str. 587-612.

Ostali izvori

1. 1.E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika/Penić, S., et.al.,

Priruĉnik za pomoć poduzetniĉkim potpornim institucijama u podršci subjektima

malog gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Zagreb,

(www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priruĉnik-e-Poslovanje.pdf, (21.08.2013.)

2. Interni podaci poduzeća Agrokor


47

Internet stranice:

1. Agrokor, http://www.agrokor.hr/hr-HR/O-nama/O-nama.html (25.08.2013.)

2. Lider Press, http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/sap-s-51-milijunom-

kuna-prihoda/ (24.07.2013.)

3. Nacionalni, http://www.nacional.hr/clanak/131060/sap-forum-znanje-i-tehnologija-

osigurat-ce-gospodarski-rast (25.08.2013.)

4. Poslovne novine, http://www.poslovnenovine.com/kategorije-djelatnosti/139.asp,

(21.08.2013.)

5. Poslovni forum, http://www.poslovniforum.hr/projekti/003.asp (25.08.2013.)

6. SAP Hrvatska, http://www.sap.com/croatia/about/index.epx (27.08.2013.)






http://www.poslovnenovine.com/kategorije-djelatnosti/139.asp


http://www.sap.com/croatia/about/index.epx

48

POPIS ILUSTRACIJA

Slike:

Slika 1. Djelovanje informacijskog sustava unutar poslovnog sustava ................................... 16

Slika 2. Agrokor SAP Program ................................................................................................ 33

Tablice:

Tablica 1. Struktura vlasniĉkih odnosa za sve kompanije u sastavu koncerna Agrokor.......... 29

Tablica 2. Operativna organizacijska struktura Agrokora u 2011. godini ............................... 29

diplomski rad - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/259.b.pdf · sveuĈiliŠte u rijeci ekonomski...

Documents