diplomatija - prva parcijala denija

7/28/2019 Diplomatija - Prva Parcijala DENIJA

1/11

Diplomatski odnosi

- Pojam diplomatskog prava

Diplomatskim pravom (engl. Diplomatic) nazivamo skup svih odredaba meunarodnogprava koje se odnose na prava i dunosti drava u svezi s diplomatskim odnosima,

funkcijama i privilegijama i imunitetima displomatskih predstavnitava i diplomatskogosoblja, kao i drugih lanova diplomatskog predstavnitva. Suvremeno diplomatskopravo obuhvaa, kako redovita odnosno stalna diplomatska predstavnitva i njihovoosoblje, tako i specijalne misije, ukljuujui i diplomatska predstavnitva kod odreenihmeunarodnih organizacija.

Do stupanja na snagu Beke konvencije o diplomatskim odnosima od 1961. Godinediplomatsko pravo bilo je dio meunarodnog opeg obiajnog prava, uz iznimku da jeBeki pravilnik o rangu diplomatskih predstavnika iz 1815. Godine ureivao samo pitanjeprvenstva izmeu raznih diplomatskih predstavnika. Odreeni pokuaji kodifikacije bili suna Aacehnskom kongresu 1818. godine (protokol o dopuni Bekog pravilnika o rangudiplomatskih predstavnika od 1815. godine), itd.

Bekim pravilnikom o rangu diplomatskih predstavnika, koji je donesen na Bekomkongresu 19. marta 1815. godine, prvi su se put ugovorno uredila pitanja diplomatskihpredstavnika, njihovog razreda i ranga.

- Beka konvencija o diplomatskim odnosima - Diplomatsko pravo je danas preteitoi u najvanijem dijelu kodificirano u Bekoj konvenciji o diplomatskim odnsoima iz 1961.godine. Sukladno odluci Ope skuptine Ujedinjenih naorda od 7. decembra 1959. godineodraan je u Beu od 2. marta do 14. aprila 1961. godine konferencija Ujedinjenih narodao diplomatskim odnosima i imunitetima, kojoj su bili nazoni predstavnici 81 drave ipredstavnici pojedinih meunarodnih organizacija. Konvencija je sklopljena 18.aprila1961. godine, a stupila na snagu 24. aprila 1964. godine, nakon to su skupljena 22instrumenta o ratifikaciji i pristupanju. Pripremne radove za ovu kodifikaciju obavila jeKomisija za meunarodno pravo. Konvenciji su dodana dva fakultativna protokola i etirirezolucije. Prvi protokol ureuje podnoenje sporova o tumaenju ili primjeni Konvencijepred Meunarodnim sudom, a drugi (o stjecanju dravljanstva) odreuje da lanovidiplomatskog predstavnitva i lanovi njihovih obitelji, koji nisu dravljani draveprimateljice, ne stjeu dravljanstvo te drave samim djelovanjem njezinogzakonodavstva.

Beka konvencija o diplomatskim odnosima je postojee meunarodno ope obiajnopravo pretoila u ugovorni pisani oblik, te tako skupa s Bekom konvencijom okonzularnim odnosima od 1963. godine, smanjila mogunost kontradiktornih tumaenjagrae odnosno unijela vie sigurnosti u meudravne diplomatske odnose. Bekakonvencija o diplomatskim odnosima, pored kodifikacije postojeih pravila meunarodnog

opeg obiajnog prava, obavila je i odreenu legislaciju, izgraujui pojedine novemeunarodnopravne odredbe i to prvenstveno u dijelu koji se odnosi na tijelameudravnih odnosa. Izmeu drava ugovornica Beke konvencije o diplomatskimodnosima primjenjivat e se odrebe Konvencije, ukoliko one uzajamno na osnovisporazuma ili obiaja, ne primjenjuje povoljniji postupak nego to to zahtijevaju odredbeKonvencije. Ako neko pitanje nije ureeno posebnim ugovorom ili Bekom konvencijom odiplomatskim odnosima, tada e se ono rjeavati prema pravilima meunarodnog opegobiajnog prava.

- Izvori:

Dakle, izvori pravila koja ureuju poloaj, prava i obveze, te odnose i druga relevantnapitanja izmeu meunardnopravnih subjekata, kao i njihovih predstavnika umeunarodnim odnosima, mogu se svesti na sljedee:


2/11

- bilateralni sporazumi (ponajprije se radi o bilateralnim sporazumima u kojima su ovapitanja glavni predmet, ali ova pitanja mogu biti i djelomino ureivana u sklopu drugihdvostranih ugovora);

- multilateralni sporazumi (ponajprije su to Beka konvencija o diplomatskim odnosimaod 1961. godine, Beka konvencija o konzularnim odnosima od 1963. godine, Konvencija

o specijalnim misijama od 1969. godine i drugi);- partikularno obiajno meunarodno pravo (vrijedi izmeu drava odreenog podrujakoje ga prakticiraju, primjerice izmeu drava Latinske Amerike);

- ope obiajno meunarodno pravo (i dalje vrijedi glede pitanja koja nisu ureenameunarodnim ugovornim, pisanim pravom odnosno vrijedi za meunarodnopravnesubjekte koji takvim ugovorima nisu pristupili);

pored spomenutih meunarodnopravnih pravila, takoer su za ureivanje odnosa izmeumeunarodnopravnih subjekata odnosno njihovih predstavnika u meunarodnimodnosima, bitna i sljedea pravila:

- uzajamnost (reciprocitet bilo u pozitivnom smislu, kao npr. u sluaju klauzulenajpovlatenije nacije ili u negativnom smislu, kao npr. u sluaju retorzije), - unutarnjepravo drave primateljice (u mjeri koje nije na tetu odredbama meunarodnog prava),- unutarnje pravo drave iljateljice (u mjeri koje nije na tetu odredbamameunarodnog prava odnosno prava drave primateljice); obiaji (esto imaju iprioritetnu vanost, npr. u pitanjima protokola i ceremonijala i slino); - kurtoazija ipravila etikete (to su pravila uljudnosti koja se primjenjuju u normalnim odnosima izmeumeunarodnopravnih subjekata, te iako nisu dio meunarodno prava, tj. nisumeunarodnopravno obvezna, ona su bitna, jer odreuju nain ponaanja i timeosiguravaju meusobno tovanje, ime se olakavaju kontakti izmeu subjekatameunarodnog prava.

Diplomatski odnosi

Pod diplomatskim odnosima podrazumijevaju se slubeni odnosi izmeu drava, poglavitoodnosi koji ukljuuju meusobno uspostavljanje diplomatskih predstavnitava odnosnomeusobno akreditiranje efova diplomatskih predstavnitava. Pri tom treba razlikovatiuspostavu diplomatskih odnosa od uspostave diplomatskih predstavnitava izmeuodnosnih drava, jer diplomatski odnosni mogu postojati iako izmeu odnosnih dravanisu uspostavljena stalna diplomatska predstavnitva. Meutim, tek nakon uspostavljanjameusobnih stalnih diplomatskih predstavnitava moe se govoriti o redovitim (stalnim)diplomatskim odnosima izmeu dvije drave.

Uspostava diplomatskih odnosa - Da bi dolo do uspostave diplomatskih odnosaizmeu odnosnih drava, one se prethodno trebaju uzajamno priznati. Priznanje jepolitiki in s pravnim posljedicama. Uspostava diplomatskih odnosa je i sama po sebi inpriznanja odnosne drave. To priznanje ostaje i u sluaju prekida diplomatskih odnosa. Dabi se izmeu draava mogli uspostaviti meusobni diplomatski odnosi i uzajamnouspostaviti stalna diplomatska predstavnitva, odnosne drave moraju imati punimeunarodnopravni subjektivitet koji ukljuuje i aktivno i pasivno dravno pravo, tj. pravootvaranja svojeg diplomatskog predstavnitva i akreditiranja efa tog predstavnitvaodnosno slanja svojih diplomatskih predstavnika u dravu primateljicu, kao i pravoprimitka diplomatskog predstavnitva i efa tog predstavnitva odnsno primitkadiplomatskih predstavnika drave iljateljice. Uspostavljanje diplomatskih odnosa izmeudrava, kao i uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavnitava, obavlja se na temeljuuzajamnog pristanka odnosnih drava, to utvruje i lanak 2. Beke konvencije odiplomatskim odnosima. Drave su slobodne same odluivati o uspostavi i odravanju, atakoer i o prekidu i obnovi diplomatskih odnosa.


3/11

Vrste odnosa izmeu drava - Iako nema posve tone podjele i definicije odnosaizmeu drava, ipka je meunarodna praksa iskristalizirala odreene nazive za pojedinuvrstu tih odnosa, pod kojima se podrazumijeva odreeni tip odnosa prema njihovoj prirodii izgraenosti, i to od najprijateljskijih do zaotrenih. Podjela - savezniki odnosi,

dobrosusjedski odnosi, srdani odnosi, prijateljski odnosi, dobri odnosi, korektni(normalni) odnosi, indiferentni odnosi, hladni odnosi, zategnuti odnosi, odnosi de facto,obustavljeni odnosi, prekinuti odnosi.

Prekid diplomatksih odnosa - Prekid diplomatskhi odnosa nastaje voljom jedne ili ijedne i druge odnosne drave. To je jednostrani meunarodnopravni in, koji ovisi odiskrecionoj volji drave u pitanju. Do prekida diplomatskih odnosa dolazi uslijed ozbiljneporemeenosti njihovih meusobnih odnosa, a najee zbog izbijanja oruanog sukobaizmeu tih drava. Prekid diplomatskih odnosa dovodi i do meusobnog zatvaranjadiplomatskih predstavnitava odnosnih drava. Prekid diplomatskih odnosa ne znai iautomatski prekid konzularnih odnosa. Prekid diplomatskog predstavnitva moe se

dogoditi, ako je drava iljateljica odluila zatvoriti svoje predstavnitvo (npr. zbogtednje) ili ako je sporazumno izmeu drave primateljice i drave iljateljice dogovorenapromjena razreda meusonobnih diplomatskih predstavnitava, to rezultira da sezatvara diplomatsko predstavnitvo jednog, a otvara diplomatsko predstavnitvo drugog,obino vieg razreda (iz poslanstva u veleposlanstvo).

Tijela meunarodnih odnosa

Za drave i druge subjekte meunarodnog prava meunarodnopravne posljedice mogunastati djelovanjem razliitih njihovih tijela. Meutim, neka od tih tijela su izriitoodreena, kako po unutarnjem tako i po meunarodnom pravu, za vanjsko predstavljanjei zastupanje, tj. za djelatnosti koje se tiu meunarodnih odnosa. Stoga se pod tijelimameunarodnih odnosa podrazumijevaju meunarodno relevantni imbenici fizike ilipravne osobe, kojima je povjerena odreena funkcija u odnosu prema drugim (stranim)subjektima meunarodnog prava (drugim dravama, meunarodnim organizacijama).Najnoviji razvoj meunarodnih odnosa i meunarodnog prava doveo je, pored postajanjatzv. nacionalnih (dravnih) tijela, i do stavaranja ''meunarodnih tijela'' koja su zajednikaodreenom broju drava, odnosno ije se djelovanje smatra skupnim djelovanjemodnosnih drava. Primjeri takvih tzv. meunarodnih tijela sve su ei uslijed porastabroja meunarodnih organizacija. U pravilu, dravni poglavar, vlada i parlament utvrujuodrednice vanjske politike, dok diplomacija odnosno sluba vanjskih poslova provodi takoodreenu vanjsku politiku svoje zemlje. Kao uobiajena tijela, ovlatena za predstavljanjei zastupanje drava u meunarodnim odnosima, smatraju se dravni poglavar (efdrave), vlada, te ministar i ministarstvo vanjskih poslova, ukljuujui i diplomatske i

konzularne predstavnike odnosno diplomatska i konzularna predstavnitva. Dravniparlament (skuptina) takoer moe biti jedno od tijela vanjskog predstavanja izastupanja drave, te danas u veini parlamenata postoje odbori i komisije za vanjskupolitiku, kao i za odreene posebne poslove iz meunarodnih odnosa. Parlament isto takoraspravlja i o ukupnom provoenju vanjske politike, te da zbog vanjske politike iskazuje iliuskrauje povjerenje ministru vanjskih poslova, pa i itavoj vladi.

Dravni poglavar - Dravni poglavar je redovito najvie tijelo vanjskog zastupanjadrave, koje po ustavnom poretku odnosne drave i prema meunarodnom pravupredstavlja i zastupa svoju dravu u meunarodnim odnosima, te u ime svoje dravedaje oitovanja i opunomouje druga tijela za zastupanje prema vani. Meunarodno pravo

trai da svaka drava, kao subjekt meunarodnog prava, mora imati najvie tijelovanjskog zastupanja, tj. da je ono poznato odnosno da stvarno postoji, bilo da je topojedinano ili skupno tijelo koje obavlja tu funkciju, s tim da se najvie tijelo vanjskog


4/11

zastupanja drave ne mora poklapati s vrhovnim tijelom ustavnog poretka u dravi. Uveini drava ustavom su odreene ovlasti dravnog poglavara i one se najee sastoje,izmeu ostalog, od prava i obveza na temelju kojih je dravni poglavar odgovoran zaegzistencijalno stanje nacije, koje ukljuuje objavu rata i sklapanje mira, vrhovnozapovjednitvo nad vojskom, prava na sklapanje, potvrivanje i otkazivanjemeunarodnih ugovora, imenovanje diplomatskih predstavnika svoje zemlje i slino.

Njegove funckije u meunarodnim odnosima ponajprije ovise o politikom sustavudotine drave.

Vlada - Pod vladom se podrazumijeva najvie dravno izvrno tijelo, koje djeluje zadravu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena drava. Vlada moe biti i najefektivnije,pa ak i najvie tijelo vanjskog zastupanja dotine drave, to ovisi o ustavnom ureenju iunutarnjim propisima te drave o odreivanju nadlenosti vlastitih tijela. Vlada je upravilu skupno tijelo, a njezin ef (predsjednik vlade, premijer) takoer svojimoitovanjima stvara za dravu meunarodno pravne posljedice, prava i obveze.

Ministarstvo vanjskih poslova - Ministarstvo vanjskih poslova, na elu s ministromvanjskih poslova, je dio vlade koji se bavi pitanjima i zadacima iz podruja vanjskihposlova i nastupa kao redoviti posrednik izmeu svoje vlade i drugih subjekatameunarodnog prava. Ministar vanjskih poslova dobiva ovlatenje za vanjsko zastupanje,jer zauzima taj poloaj, te se skupa sa svojim ministartsvom smatra ovlatenim zaiskazivanje volje drave glede vanjskih poslova i meunarodnih odnosa. Opseg ovlastiministra vanjskih poslova razliit je u pojedinim dravama, ali je ipak istovjetan unajosnovnijem. Takoer se i njegov naziv razlikuje u pojedinim dravama. Funkcije,ovlasti i organizacija ministarstva vanjskih poslova razlikuju se u pojedinim dravama,ovisno o njezinim potrebama i prioritetima u meunarodnim odnosima, veliini drave injezinom utjecaju i ulozi u meunarodnoj politici, gospodarskoj snazi, te o drugim bitnimimbenicima.

Meutim, gotovo svim ministarstvima vanjskih poslova zajednike su sljedee funkcije iposlovi odnosno osnovno unutarnje ustrojstvo: - politiki poslovi, koje obino primarnoobavljaju regionalno podijeljene politike uprave ili odjeli; poslovi vezani za meunarodneorganizacije, tzv. multilateralna diplomacija, esto s posebnim naglaskom na Ujedinjenenarode, te druge univerzalne i regionalne meunarodne organizacije; poslovi iz podrujameunarodnih gospodarskih odnosa, bilateralnih ili multilateralnih; poslovi iz podrujameunarodnih kulturnih i znanstvenih odnosa; meunarodnopravni poslovi, u ijidjelokrug obino ulaze pravna tumaenja, sklapanje meunarodnih ugovora i drugiposlovi iz podruja meunarodnog prava; konzularni poslovi odnosno poslovi vezani zazatitu vlastitih dravljana, pravnih osoba i posebnih dravnih interesa u inozemstvu.Uobiajeno je da ministar vanjskih poslova ima zamjenika ili dravne tajnike, te glavnogdirektora ili glavnog tajnika kao sljedee najvie rangirane dunosnike.

Funkcije, ovlasti i organizacija ministarstva vanjskih poslova razlikuje se u pojedinimdravama, ovisno o njezinim potrebama i prioritetima u meunarodnim odnosima, veliinidrave i njezinom utjecaju i ulozi u meunarodnoj politici, gospodarskoj snazi, te o drugimbitnim imbenicima. Meutim, gotovo svim ministarstvima vanjskih poslova zajednike susljedee funkcije i poslovi odnosno osnovno unutarnje ustrojstvo: - politiki poslovi, -poslovi vezani za meunarodne organizacije, - poslovi iz podruja meunarodnihgospodarskih odnosa, bilateralnih ili multilateralnih, - poslovi iz podruja meunarodnihkulturnih i znanstvenih odnosa, - meunarodnoparvni poslovi. Uobiajeno je da ministarvanjskih poslova ima zamjenika ili dravne tajnike, te glavnog direktora ili glavnog tajnikakao sljedee najvie rangirane dunosnike.

Diplomatski predstavnici - Pod diplomatskim predstavnicima (diplomatskimzastupnicima) podrazumijevaju se osobe koje na temelju izdane punomoi predstavljaju


5/11

(zastupaju) svoju dravu prema drugim subjektima meunarodnog prava. Ponajprije su toefovi diplomatskih predstavnitava, te lanovi tih predstavnitava koji su na to urednoovlateni. Diplomatski predstavnici uobiajeno se dijele na redovne i izvanredne, ovisnoradi li se o efovima i lanovima stalnih diplomatskih predstavnitava ili je rije oosobama koje u pojedinim prigodama zastupaju svoju dravu u svezi s odreenimposlovima i dogaajima (specijalne misije).

Diplomatske funkcije (funkcije diplomatskog predstavnitva)

Funkcije diplomastkog predstavnitva - su raznolike, a sukladno lanku 3. Bekekonvencije o diplomatskim odnosima one se, izmeu ostalog, naroito sastoje: - upredstavljanju drave iljateljice u dravi primateljici, - u zatiti interesa draveiljateljice i njezinih dravljana u dravi primateljici, u granicama odreenimmeunarodnim pravom, - u pregovaranju s vladom drave primateljice, - u sakupljanjuobavjetenja svim doputenim sredstvima o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljicii izvjetavanju o tome vlade drave iljateljice, te u unapreivanju prijateljskih odnosa irazvijanju gospodarskih, kultrunih i znanstvenih odnosa izmeu drave iljateljice i draveprimateljice. Naglaava se da nita prema ovoj Konvenciji ne treba tumaiti kao dadiplomatskom predstavnitvu prijei obavljanje konzularnih funkcija. Stoga diplomatskopredstavnitvo razvija svoju djelatnost naroito na politikom, konzularnom,gospodarskom, kulturnom, prosvjetnom, znanstveno tehnikom i informacijskompodruju.

Predstavljanje drave - Predstavljanje svoje drave u dravi primateljici jedna je odosnovnih funkcija diplomatskog predstavnitva i diplomatskog predstavnika koji jeovlaten istupati u ime svoje vlade (ef diplomatskog predstavnitva). Njegovim seposredstvom obavlja i dopisivanje izmeu vlada drave iljateljice i drave primateljice, atakoer je u njegovom djelokrugu i tumaenje informacija koje se tiu njegove drave. On

zastupa svoju vladu i govori u ime svoje vlade, te stoga se njegovim izjavama daje punoslubeno znaenje. Diplomatski predstavnik predstavlja svoju zemlju i u raznimdrutvenim prigodama, poput slubenih prijema i manifestacija, proslava, konferencija,skupova i slino. Nesudjelovanje na takvim prigodama moe imati tetne posljedice.

Zatita interesa drave i njezinih dravljana - Zatita interesa svoje drave i njezinihdravljanja u dravi primateljici takoer je jedna od osnovnih dunosti diplomatskogpredstavnitva drave iljateljice. Ovdje treba ukljuiti i pravne osobe, dakle ustanove,poduzea i organizacije koje po unutarnjem pravnom poretku imaju pravnu osobnost, apripadaju dravi iljateljici. Pripadnost pravne osobe odreuje se sukladno injenici premaijem je dravnom zakonodavstu ta pravna osoba nastala. Dakle, tite se interesi i dobra

drave iljateljice u dravi primateljici, kao i dobra, integritet i interesi njezinih graana ipravnih osoba koji se nalaze u dravi primateljici, te u takve svrhe diplomatsko ikonzularno predstavnitvo djeluje i posreduje kod nadlenih tijela drave primateljice. Tapitanja zatite interesa prvenstveno su vezana uz konzularne funkcije i stoga su ureenaBekom konvencijom o konzularnim odnosima. Treba istaknuti lanak 3. St. 2 Bekekonvencije o diplomatskim odnosima koji naglaava mjerodavnost diplomatskogpredstavnitva za obavljanje konzularnih funkcija, a da lanak 3. Beke konvencije okonzularnim odnosima utvruje da konzularne funkcije obavljaju i diplomatskapredstavnitva u skladu s odredbama te Konvencije. Dakle, diplomatsko predstavnitvo uobavljanju konzularnih funkcija ima mogunost djelovanja primjereno konzularnom uredu,uz odreene dodatne ire mogunosti rezervirane samo za diplomatsko predstavnitvo.(npr. openje sa sredinjim tijelima drave primateljice.


6/11

Pregovaranje i obavjetavanje - Pregovaranje s vladom odnosno tijelima draveprimateljice je stalni nain djelovanja diplomatskog predstavnitva. Ono se jo u vrijemetzv. klasine diplomacije smatralo kao najvanija diplomatska djelatnost. Diplomatskipredstavnik je i u suvremenoj diplomaciji vrlo esto u ulozi pregovaraa. Ti pregovorimogu biti neformalni, kada se takorei dnevno raspravlja o modalitetima meusobnesuradnje i rjeavanju pojedinih pitanja, ili formalni, to je znatno rjee, kada diplomatski

predstavnik na temelju ovlasti dobivenih od svoje vlade, pregovara i sklapa odreenemeunarodne sporazume. Obavjetavanje je takoer stalni nain djelovanja diplomatskogpredstavnitva i diplomatskog predstavnika i predstavlja jednu od njegovih najvanijihfunkcija. Kvalitetno, analitiko i injenino utvreno izvjeivanje svoje vlade vrlo je bitnoza voenje vanjske politike dotine zemlje. Odnosi se na obavjetavanje svoje vlade ostanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici, njezinim unutarnjim politikim,gospodarskim i ukupnim prilikama, odnosima u regiji, o vanjskopolitikoj djelatnostidrave primateljice itd. U tu svrhu se mogu koristiti sva uobiajena doputena sredstavadjelovanja i prikupljanja informacija. Dakle, prikupljanje informacija svim doputenimsredstvima, njihovo klasificiranje, analiziranje i slanje svome ministarstvu vanjskihposlova i drugim mjerodavnim tijelima, predstavlja jednu od glavnih zadaa udiplomatskom radu.

Unapreivanje prijateljskih odnosa - Unapreivanje prijateljskih odnosa i razvijanjegospodarskih, kulturnih i znanstvenih odnosa takoer je posebno istaknuto u lanku 3.Beke konvencije o diplomatskim odnosima kao jedna od osnovnih zadaa diplomatskogpredstavniva. Tu dolazi do izraaja inicijativa i uinkovitost djelovanja diplomatskogpredstavnika u predstavljanju svoje drave i njezinih potencijala i interesa. Osim redovitihodnosno uobiajenih funkcija meunarodno pravo poznaje i izvanredne funkcijediplomatskog predstavnitva, kao to su npr. zastupanje i zatita interesa neke treedrave i njezinih dravljanja u dravi primateljici, bilo zbog prekida diplomatskih odnosatree drave i drave primateljice ili to trea drava uope nema svoje diplomatskopredstavnitvo u dravi primateljici. Beka konvencija o diplomatskim odnosima predviai mogunost da se nekoj treoj dravi povjeri samo uvanje prostorija diplomatskog

predstavnitva, njegove imovine i arhiva, ali ne i zatita interesa. U oba sluaja potrebnaje prethodna suglasnost drave primateljice.

Diplomatska predstavnitva i diplomatski predstavnici

Diplomatska predstavnitva - Pod diplomatskim predstavnitvom (diplomatskommisijom) podrazumijeva se stalno zastupstvo jednog meunarodnog subjekta (draveiljateljice) koje kod drugog meunarodnog subjekta (drave primateljice ili meunarodneorganizacije) obavlja diplomatske poslove, bez obzira na njegov i ran efa togpredstavnitva. Beka konvencija o diplomatskim odnosima, koja je kodificiraladotadanje meunarodno obiajno pravo o poloaju dravnih predstavnika i inozemstvu,

ali ujedno obavila i njegovu legislaciju, tj. daljnji razvoj i unapreenje, takoer je naglasilai vanost samog diplomatskog predstavnitva kao ustanove, za razliku od prijanjeg stavada je ef diplomatskog predstavnitva iskljuivo relevantni imbenik u tim odnosima, tedetaljno uredila pojedina pitanja koja utvruju poloaj diplomatskog predstavnitva.

Uspostava diplomatskih predstavnitava - Uspostavljanje stalnih diplomatskihpredstavnitava obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih drava, to utvrujei lanak 2. Beke konvencije o diplomatskim odnosima. Drava iljateljica moe otvoritiurede, kao sastavne dijelove svog diplomatskog predstavnitva, i u drugim mjestimaizvan mjesta u kojima je diplomatsko predstavnitvo uspostavljeno, ali samo ako je za toprethodno dobila pristanak drave primateljice. Razumljivo je da veina drava ne moe

imati svoja stalna diplomatska predstavnitva u svim dravama svijeta, te se uobiajilo dase u takvim sluejevima, kada ne postoje stalna diplomatska predstavnitva, dakle zavoenje diplomatskih poslova bez stalnog diplomatskog predstavnitva, diplomatski


7/11

poslovi obavljaju: akreditacijom diplomatskog predstavnika koji ima sjedite u drugojdravi (nerezidencijalni veleposlanik); ili akreditacijom visokog diplomatskog dunosnikakao nerezidencijalnog veleposlanika (obino u vie drava odreene regije), a koji imasjedite u svojem ministarstvu vanjskih poslova; putem stalnog diplomatskogpredstavnitva tree drave u dravi primateljici, ako su se prethodno s tim sloile treadrava i drava primateljica.

Ustrojstvo diplomatskog predstavnitva - Unutarnje ustrojstvo i funkcioniranjediplomatskog ili konzularnog predstavnitva ovisi o dravi iljateljici. Pri tome ona trebavoditi rauna o dogovoru s dravom primateljicom odnosno o uzajamnosti ili o drugimvanim imbenicima. Velika diplomatska predstavnitva uglavnom imaju i preciznijupodjelu poslova, pa i posebne podjele (politiki, konzularni, gospodarski, za odnose smedijima, za poslove iz podruja kulture, poslovi vojnog izaslanika i slino). Osobito znabiti brojan konzularni odjel, koji je esto i fiziki odijeljen od ostalih prostora diplomatskogpredstavnitva.

Diplomatski privilegiji i imuniteti

Pod diplomatskim privilegijama i imunitetima podrazumijevaju se povlastice i izuzea kojepozitivno meunarodno pravo priznaje i zajamuje diplomatskom predstavnitvu draveiljateljice odnosno lanovima osoblja njezinog diplomatskog predstavnitva i lanovimanjihovih obitelji, radi osiguranja djelotvnornog obavljanja funkcija diplomatskogpredstavitva. Diplomatski imuniteti sastoje se u izuzeima koja su neophodni preduvjetuspjenog obavljanja dunosti diplomatskog predstavnika i diplomatskog predstavnitva,dok se diplomatski priveligije sastoje u povlasticama koje nisu takve naravi da bi njihovonepostojanje ili nepotovanje u svakom sluaju nuno onemoguavalo obavljanje funkcijadiplomatskog predstavnitva, ali pridonose djelotvornom obavljanju tih funkcija.

Privilegije i imuniteti koji se odnose na diplomatsko predstavnitvo - Beka konvencijao diplomatskim odnosima u pogledu olakica, privilegija i imuniteta openito istie obvezudrave primateljice da stranom diplomatskom predstavnitvu prui na svojem teritorijusve olakice radi obavljanja njegovih funkcija. Pored ove naelne obveze Konvencijaposebno utvruje pojedine obveze drave primateljice u odnosu na samo diplomatskopredstavnitvo drave iljateljice.

Nepovredivost prostorija - Beka konvencija o diplomatskim odnosima posebnoutvruje, sukladno pravilima meunarodnog opeg obiajnog prava, da su prostorijediplomatskog predstavnitva nepovredive, to znai da tijela drave primateljice ne smijuui u prostorije diplomatskog predstavnitva bez pristanka efa tog diplomatskogpredstavnitva, te da je drava primateljica posebno obvezna na poduzimanje svihpotrebnih mjera da bi sprijeila njihovo nasilno zaposjedanje ili oteenje, naruavanje

mira ili povredu dostojanstva diplomatskog predstavnitva. Pod prostorijamadiplomatskog predstavnitva podrazumijevaju se zgrade ili dijelovi zgrada i okolni prostor(vrt, dvorite i slino), kao i odvojeni dijelovi (npr. konzularni odjel), koji se, bez obzira ijesu vlasnitvo, upotrebljavaju za potrebe tog predstavnitva, ukljuujui i rezidenciju efadiplomatskog predstavnitva. Dakle, nepovredivost prostorija, ukljuujui i izdvojenihdijelova diplomatskog predstavnitva, znai da drava primateljica ne moe u njimaobavljati bilo kakav akt vlasti, osim ako za to nije dao pristanak ef diplomatskogpredstavnitva.

Neprovedivost arhiva - Arhiv i dokumenti diplomatskog predstavnitva nepovredivisu u svako doba i ma gdje se nalazili. Ova nepovredivost, koju Beka konvencija odiplomatskim odnosima posebno istie, nadovezuje se na nepovredivost prostorija idopisivanja diplomatskog predstavnitva. Ta zatita vrijedi i u sluaju prekida

diplomatskih odnosa odnosno konanog ili privremenog opoziva diplomatskogpredstavnitva, pa ak i u sluaju oruanog sukoba.


8/11

Sloboda komuniciranja - Kao osnovni preduvjet za uspjeno obavljanje funkcijadiplomatskog predstavnitva je njegova mogunost slobodne komunikacije, ukljuujuitajnu, s vladom i drugim tijelima svoje zemlje, zatim s vlastitim dravljanima i pravnimosobama, kao i s diplomatskim i konzularnim predstavnitima, kako svoje, tako i drugihdrava, te s tijelima meunarodnih organizacija. Stoga Beka konvencija o diplomatskimodnosima utvruje da drava primateljica doputa i titi slobodno openje diplomatskog

predstavnitva za sve slubene svrhe. Slubeno dopisivanje, pod kojim se podrazumijevasvako dopisivanje koje se odnosi na diplomatsko predstavnitvo i njegove funkcije, jenepovredivo.

a) Diplomatska pota - Kurirska pota i diplomatska valiza, tj. pota, poiljke ikurirska prtljaga diplomatskog predstavnitva, izuzeta je od svakog otvaranja,pregleda i zadravanja. Vree koje ine diplomatsku valizu moraju nositi vidljivevanjske znakove koji oznaavaju da se radi o diplomatskoj valizi. Njihov sadrajmogu biti samo diplomatske isprave ili predmeti namijenjeni slubenoj upotrebi. Unovije vrijeme pojedine drave sve vie zahtijevaju da se diplomatska valizadrave iljateljice podvrgne tzv. sigurnosnoj (rendgenskoj) provjeri. Diplomatskikurir, ija je dunost da diplomatsku potu prenese na odredite (diplomatskompredstavnitvu odnosno ministarstvu vanjskih poslova), a kojeg u obavljanju

njegovih dunosti titi drava primateljica, mora posjedovati slubenu ispravu (tzv.kurirsko pismo) kojim se potvruje njegovo svojstvo i oznaava broj vrea (paketa)koji ine diplomatsku potu.

Fiskalno i carinsko izuzee - Drava iljateljica i ef njezinog diplomatskogpredstavnitva izuzeti su od svih dravnih, pokrajinskih ili opinskih poreza i pristojbi usvezi s prostorijama diplomatskog predstavnitva, iji su vlasnici ili najmomprimci, osimukoliko se radi o porezima i pristojbama koji se ubiru kao naknada za posebne usluge(npr. za komunalne usluge i slino). Takoer pristojbe i davanja to ih je propisalodiplomatsko predstavntvo za svoje radnje, izuzeti su od svih poreza i pristojbi.

Diplomatsko dopisivanje

Dopisivanje - pod diplomatskim dopisivanjem podrazumijeva se svako dopisivanjekoje u svom slubenom statusu izmeu sebe izmjenjuju osobe ili tijela nadlena zapredstavljanje i zastupnaje meunarodnopravnih subjekata u njihovim meusobnimodnosima odnosno za obavljanje poslova iz podruja meunarodnih odnosa bitnih zadrave i meunarodne organizacije. Diplomatsko dopisivanje moe se razvrstati unekoliko grupa: slubeno dopisivanje podrazumijeva pisma koja izmeu sebe izmjenjujutijela u sklopu svojih ovlatenja, osobno dopisivanje koje meusobno izmjenjujurelevantne osobe o mjerodavnim pitanjima i privatno dopisivanje koje mjerodavne osobeizmjenjuju o neslubenim pitanjima. Za svaku vrstu diplomatskog dopisivanja

karakteristino je da, pored sadraja, ukljuuje odreene formalne elemente, posebnostvanjskog izbleda, te odreeni stil i ton. Pismo predstavlja i osobno predstavljanjenjegovog autora, kao i izraz potovanja prema onome kome je upueno. Treba naglasitida oblik diplomatskog dopisivanja ovisi od protokola, koji je u upotrebi u draviprimateljici. Pozornost treba obratiti, dakle, na oslovljavanje (tituliranje) osobe kojoj sepismo upuuje, zavrnu utivost, adresu, potpis i druge elemente. Najformalnije inajdetaljnije ue ureeno dopisivanje izmeu dravnih poglavara.

Ponajprije su u upotrebi tzv. uredska pisma, koja imaju sveani karakter i strogo utvrenioblik, a koriste se u slubenim sveanim prigodama odnosno u dopisivanju od opedravne vanosti. Sadre dravni grb ili grb dravnog poglavara. Kabinetska pisma suvrsta pisama u diplomatskom dopisivanju, preteito izmeu dravnih poglavara, kojaimaju manje svean i manje formalan oblik u odnosu prema uredskim pismima, kako po

izgledu, tako i glede teksta. Osobna (privatna) pisma i osobne poruke, koje meusobnorazmjenjuju dravni poglavari, imaju vie osobni ton i stil. Osobnim pismima najee seizraaju estitke i zahvale, iskazi suuti i slino. Diplomatsko dopisivanje najee se


9/11

koristi u dopisivanju izmeu diplomatskih predstavnitava i ministarstva vanjskih poslova,te njihovih efova i drugih diplomatskih predstavnika.

Slubeno pismo (osobna nota) - Slubeno pismo esto se jo naziva i osobnom

notom ili notom u prvom licu, odnosno diplomatskom notom, potpisanom notom. To jevrsta diplomatskog pisma kojim se njegov potpisnik, najee ministar ili drugi visokidunosnik ministarstva vanjskih poslova odnosno ef diplomatskog predstavnitva ilidrugi visoko rangirani diplomatski predstavnik, izravno obraa osobi na koju jenaslovljeno, tj. najee ministru ili drugom visokom dunosniku ministarstva vanjskihposlova odnosno efu ili drugom visoko rangiranom diplomatskom predstavnikuodreenog diplomatskog predstavnitva. Ovo pismo pie se na papiru obinog formata sazaglavljem, te s navoenjem naslova i datuma na vrhu. Oslovljavanje je formalizirano, akao i oblik pisma, ovisi o praksi drave.

Nota (u treem licu) - nota (lat. nota znak, pisani znak, pismo, list, biljeka.), odnosnorazmjena nota, je openito prihvaeni i najei nain diplomatskog dopisivanja, naroitou europskoj kontinentalnoj praksi, a takoer postaje sve dominantniji i u anglo saksonskoj praksi. To je slubeno priopenje izmeu ministarstva vanjskih poslova idiplomatskog predstavnitva strane drave, kao i izmeu samih diplomatskihpredstavnitava u dravi primateljici. Nota ima slubenu i pravno obavezujuu vrijednost,a njezin sadraj bitan je za diplomatske odnose tih drava. Ova nota pie se u treem licujednine, na papiru s tiskanim zaglavljem ili utisnutim grbom, te uz naznaku broja ugornjem lijevom kutu. Broj olakava pozivanje na notu koju smo primili, bez navoenjasadraja. Pored broja mogu se staviti i druge oznake.

Posebni nazivi pojedinih nota - Pojedine note toliko su karakteristine da im se dajuodreeni nazivi, bez obzira da li se radi o noti u treem licu (verbalnoj noti) ili oslubenom pismu (osobnoj noti).

cirkularna nota - alje se veem broju primatelja. Obino ministarstvo vanjskihposlova drave primateljice tako izvjeuje strana diplomatska predstavnitva oodreenom pitanju opeg znaenja, za koje je potrebno da sva strana diplomatskapredstavnitva u dravi primateljici budu izvjetena (npr. o pojedinim privilegijama iimunitetima. skupna nota - skupna (zajednika) nota moe biti slubeno pismo(osobna nota), to je ei sluaj ili nota u treem licu (verbalna nota), kojom diplomatskipredstavnici vie drava skupa izlau dravi primateljici jedinstveni stav o nekom pitanju.identina nota - identina nota, takoer, moe biti slubeno pismo (osobna nota),takoer, moe biti slubeno pismo (osobna nota) ili nota u treem licu (verbalna nota), stim da se ovdje radi o samostalnim notama istog ili slinog sadraja, upuenim u priblinoisto vrijeme dravi primateljici od diplomtskih predstavnika vie stranih drava.

Manifest - manifestom se naziva nota ija je svrha da, osim dostavljanja primatelju,bude i javno objavljena. Sadri naelne stavove, koji se ele priopiti ne samoprimateljima (dravama) kojih se to neposredno tie ve i drugim primateljima i javnommnijenju. U najnovije doba manifest se sve manje koristi., prosvjedna nota -prosvjednom notom naziva se nota, bez obzira o kojoj se vrsti note po obliku radi, kojomse primatelju izraava prosvjed, alba ili nezadovoljstvo u svezi s nekim stavom, pitanjemili povredom odreenog prava, za to odgovornost, prema miljenju poiljatelja, snosiprimatelj ovakve note, ultimativna nota (ultimatum) je nota kojom se primateljunajavljuju odreene represivne mjere ako ne postupi prema u noti navedenom uvjetu.Nije rijedak sluaj da se u ovakvoj noti prijeti i oruanim sukobom ukoliko primatelj neispuni traene uvjete, razmjerna nota - predstavlja u meunarodnim odnosimapojednostavljeni nain zakljuenja odreenih meunarodnih ugovora. Uobiajeno je dajedna strana u noti predloi tekst, u kojem navodi prethodno dogovorreni nain

ureivanja odreenog pitanja, a da druga strana, potvrujui prijem takve note, u svojojnoti navodi njezin tekst, uz izjavu o suglasnosti prihvaanja takvog teksta.


10/11

Osobno pismo - Osobnno pismo (personal letter) ili privatno pismo slino jeslubenom pismu, ali uz manje formalnosti i slubenog stila. Pie se u prvom licu i uprisnijem tonu koji odgovara uspostavljenom stupnju osobnih odnosa izmeu poiljatelja iprimatelja, ali i sukladno stanju odnosa izmeu njihovih drava. Osobnim pismom obinose obraaju ef diplomatskog predstavnitva i drugi diplomatski predstavnici izravnoosoboma odgovarajueg ranga u ministarstvu vanjskih poslova drave primateljice, a koji

takoer tako mogu odgovarati. esto se koristi kao dodatni oblik slubenog dopisivanjanotama odnosno odranih pregovora, te iako ostavlja neslubeni dojam radi se, ako sepismo odnosi na slubeno pitanje, o vrsti slubenog diplomatskog dopisivanja.

Aide memoire (pro memoria) - (pro memoria ili Pour memoire) je pismeni akt(podsjetnik( u kojem se saeto predstavlja ve prethodno uinjeno usmeno priopenjeodnosno obavljen razgovor. Njegova svrha je pismeno precizirati sadraj ve uinjenogusmenog priopenja odnosno sadraj obavljenog razgovora (usmeno izloenihstanovita), kako se isti ne bi krivo ili neprecizno tumaio iil zaboravio. Diplomatskipredstavnik predaje ga na kraju razgovora (izlaganja ili razmjene miljenja) kojeg je vodios dunosnikom ministarstva vanjskih poslova druge drave ili sa efom ili drugim lanomdiplomatskog osoblja stranog diplomatskog predstavnitva. Aide memoire je vrloneformalan, nema zaglavlja, oslovljavanja i adrese, niti uobiajenog uvoda ili potpisa,

parafa i peata, a niti drugih formalnih dijelova, ima samo datum koji se stavlja ispodteksta, te naslov ''aide memoire''. Najee se upotrebljava kada se drugoj strani elipodnijeti neki prijedlog, stanovite, zahtjev ili prosvjed, ali se to ne eli uiniti notom kaoslubenijom formom koja na odreeni nain obvezuje drugu stranu na odgovor.

Memorandum - je vrsta diplomatskog pisma koje sadri pregled izvjesnih injenica,stavova ili zahtjeva, u kojem se saeto, ali potanko, razlae i dokazuje odreenostanovite koje je bitno, a esto i sporno, u meudravnim odnosima. Svrhamemoranduma je da uvjeri stranu kojoj se dostavlja u ispravnost i opravdanost injenica,stavova ili zahtjeva koji se u njemu iznose, a to zahtijeva da se meritum izloi tocjelovitije i argumentiranije. Pored strane na koju se konkretno odnosi memorandum semoe slati i treim dravama. Moe se drugoj strani dostaviti kao jedini dokument, ali ikao prilog noti, sa svrhom obrazloenja u noti izloenog stava.

Non papar - tzv. non paper (nepostojei papir, nepostojei dokument) je neformalnopismo u kojem su formulirani neki stavovi ili izloen neki problem. Koristi se kada sedrugoj strani eli izloiti svoje stanovite o nekom problemu ili pitanju, odnosno datiodreeni prijedlog, ali se ne eli vidjeti odakle taj tekst potjee. Stoga se takvo izlaganjene eli uiniti nekim od ostalih naina diplomatskog dopisivanja. Naime, na ovakvo sepismeno ne moe pozivati, a niti ga navoditi jer se u pravnom smislu smatranepostojeim dokumentom.

Diplomatski azil

Za razliku od teritorijalnog azila, kojeg drava daje na svom teritoriju, ekskteritorijalnioznaava azil kojeg se daje na mjestima pod nadzorom te drave, ali izvan njezinogvlastitog teritorija i unutar teritorijalne jurisdikcije druge vlasti. Glavni obliciekteritorijalnog azila su diplomatski i konzularni azil. Diplomatski je onaj azil koje dravadaje bjeguncu u svojem diplomatskom predstavnitvu, smjetenom na teritoriju drugedrave (drave primateljice). To je pojam koji se uzima za oznavanje utoita(pribjeita) u stranom veleposlanstvu ili poslanstvu u namjeri izbjegavanja jurisdikcijapostupaka mjesnih vlasti. Drava ima iskljuivo pravo davanja teritorijalnog azila naosnovi naela teritorijalne suverenosti. Davanje eksteritorijalnog azila je iznimno pravo,koje dovodi do povrede suverenosti teritorijalne drave. Dakle, diplomatski azil se temeljina konceptu eksteritorijalnosti i sadri ogranienje teritorijalne suverenosti. Meutim,

diplomatski azil nije istovjetan teritorijalnom, kod kojeg je izbjeglica izuzet od jurisdikcijedrave progona i kod kojeg ekstradicija (izruenje) predstavlja pravilan postupak za


11/11

podvrgavanje izbjeglice progonu. Diplomatski azil je suprotan osnovama teritorijalnogazila.

Stoga izbjeglica nema a priori pravo dobivanja azila, ve se radi o diskrecionoj ocjenidrave u ije se diplomatsko predstavnitvo izbjeglica sklonio. Drave imaju pravo, ali ne iobvezu, pruiti diplomatski azil. Tome dosljedno, osoba koja trai diplomatski azil nema

ga pravo zahtijevati (da mu se mora pruiti), jer davanje azila ovisi o diskrecionoj ocjenidavatelja.

Diplomatski zbor

efovi diplomatskih predstavnitava, akreditirani u istom mjestu, sainjavaju diplomatskizbor. U irem smislu diplomatski zbor obuhvaa i ostale strane diplomatske predstavnikena slubi u diplomatskim predstavnitima u toj dravi i lanove njihovih obitelji.Diplomatski zbor ponekad nastupa kao cjelina, uglavnom kod odreenih sveanosti iceremonijala ili u vezi s diplomatskim povlasticama i izuzeima odnosno drugimpitanjima. Diplomatski zbor predvodi doajen, tj. onaj ef diplomatskog predstavnitva udotinoj dravi koji je najstarijii po rangu, osim u dravama koje su uvele da to uvije budepapinski nuncij. Beka konvencija o diplomatskim odnosima ne mijenja obiaje, koji suprihvaeni ili e to biti od strane drave primateljice u pogledu predstavnika SveteStolice. Tako je npr. u Austriji, Belgiji, ileu, Hrvatskoj i drugdje.

Doajen istupa pred dravmo primateljicom i ime diplomatskog zbora, ponajprije uprigodama protokolarnog odnosno ceremonijalnog karaktera, brani interese diplomatskogzbora kao cjeline, te prima odreene obavijesti i zahtjeve od strane drave primateljiceupuene diplomatskom zboru ili pojedinim njegovim lanicama. Uobiajeno je da senovopristigli efovi diplomatskih predstavnitava obraaju doajenu radi upoznavanja spitanjima ceremonijala i obiajima drave primateljice.

Diplomacija

Zaeci diplomacije seu u rane poetke civilizacije. Ureivanje odnosa izmeu drava,njihove meusobne slubene veze, pregovori, sporazumi i razni drugi oblici odnosa isuradnje, od davnine su ukazivali na potrebu stvaranja odreenih pravila u ophoenju iponaanju izmeu drava. Pojam diplomacija ima vie znaenja: 1) voenje dravnihposlova na podruju vanjske politike preko slubenih odnosa s drugim dravama imeunarodnim organizacijama, 2) oblik i sadraj odnosa izmeu drava to nastaju iodravaju se slubenim vezama i kojima se nastoje uskladiti interesi odnosnih drava

postizanjem pojedinih sporazuma i opim sporazumijevanjem, 3) sposobnost, znanje,umjetnost voenja pregovora s drugim dravama, 4) vanjsko predstavljanje drave, 5)karijera, poziv predstavljanja i zastupanja drava u odnosima s drugim dravama,pripadnost krugu osoba koje obavljaju taj poziv.

Rije diplomatija najee se upotrebljava za oznaavanje voenja dravnih poslova napodruju vanjske politike putem slubenih odnosa s drugim dravama i meunarodnimorganizacijama. U tom sklopu diplomacija se takoer dijeli na vie oblika i vrsta, te setako govori o bilateralnoj i multilateralnoj, tradicionalnoj i parlamentarnoj, javnoj i tajnojdiplomaciji itd. odnosno o kombinaciji tih vrsta. Glavna zadaa diplomacije odnosnoslube vanjskih poslova u cjelini je predstavljanje svoje drave u inozemstvu, tepromicanje njezinih interesa i ciljeva. Dakle, diplomatsko djelovanje je dinamian procesirokog raspona aktivnosti, iji se prioriteti mijenjaju sukladno promjeni unutarnjih i

meunarodnih prilika u odnosu na odreenu dravu.

diplomatija - prva parcijala denija

Documents