1. POJAM I OBILJEJA ZNANOSTI*U svom irem znaenju, znanost se moe odrediti kao sinonim za sveukupno znanje. *U uem znaenju, znanost je vrsta drutvene misaone djelatnosti iji je temeljni cilj otkrivanje zakona prirodnih i drutvenih pojava, a koje je u uskoj vezi sa savladavanjem problema ovjekova egzistiranja u najirem znaenju rijei. Znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u odreenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se dolo svjesnom primjenom odreenih objektivnih metoda istraivanja sa svrhom spoznaje zakona prirodnih i drutvenih zbivanja da se omogui tono predvianje buduih dogaaja i maksimalne djelotvornosti ljudske prakse. OBILJEJA ZNANOSTI:1. DRUTVENI KARAKTER- manifestira se u njenoj univerzalnosti, usmjerenosti interesima ovjeanstva, ali i svakog pojedinanog drutva.2. JEDINSTVENOST ZNANOSTi- budui je svijet jedinstven, to i sve znanosti na izvjestan nain, ine nerazdvojivo jedinstvo. Izmeu njih nije mogue, kako se dugo mislilo a mnogi naalost misle jo i uvijek, uspostaviti nikakvu vododijelnicu u smislu brane koja uspostavlja neku vrstu neprobojnog zida. 3. JEDINSTVO ZNANSTVENE TEORIJE I PRAKSE- Prevedeno na razumljiviji jezik ovo jedinstvo znai da ne postoji ni objektivna znanstvena spoznaja koja se, prije ili kasnije, ne moe primijeniti u praksi ali isto tako i da nema objektivne i stvaralake prakse koja nije, pa makar u bilo kojem obliku, utemeljena na znanosti. 4. KREATIVNOST U ZNANOSTI- kao najznaajniji kvalitativni element znanstvenika koji se temelji na aktivnom znanju kojeg oni posjeduju. 5. INTERDISCIPLINARNOST ZNANOSTI- koja pretpostavlja interaktivno povezivanje dvije ili vie disciplina u cjelinu vieg reda, pri emu se sinteza ne vri samo na planu predmeta znanja nego, prije svega i na planu koncepta i metoda, a jo vie na planu naela i aksioma.6. INTERNACIONALNI KARAKTER ZNANOSTI- koji proizlazi iz injenice da se znanost ne moe svesti u ue okvire, okvire jedne regije, nacije ili drave. Ona je i po unutarnjim zakonitostima svoga razvoja, ali i po svojim ciljevima i zadacima, univerzalna, opeovjeanska. 7. PRIMJENA ZNANSTVENE METODE U ZNANSTVENOM ISTRAIVANJU- jasno je da je znanosti imanentno znanstveno istraivanje kao njen bitni sastavni dio. S druge strane, nema znanstvenog istraivanja bez primjene znanstvene metode u njenom najirem znaenju rijei.

2. POJAM I OBLJEJA RAZVOJA ZNANOSTIPraenje povijesti razvoja znanosti nas, htjeli to ili ne, vodi u najstarije civilizacije u vrijeme sumerske, egipatske i kineske kulture. Naime, u tim se kulturama mogu identificirati zaeci prvih prirodnih znanosti prije svega astronomije i matematike, a potom i fizike, biologije i medicine. Ono sto se danas, uobiajenom terminologijom, oznaava kao drutvena znanost ,moe se identificirati ve u antikoj Grkoj.* Razvojne etape znanosti: antika znanost, srednjovjekovna znanost, novovjekovna znanost i suvremena znanost.-Temelji astronomije kao znanstvene discipline postavljeni su ve u Babilonu tijekom 11. i 10. stoljea prije Krista. Njenu su pojavu uvjetovali praktini razlozi - traganje za odgovorom na pitanje o danu, mjesecu i godini kao jedinici vremena.- Temelji matematike- vezani za brojanje, a prve su se brojke upotrebljavale ve u Indiji 2.500 godina prije Krista. Prva matematika istraivanja se daju identificirati ve u vremenu staroegipatske kultura od koje su ih Grci i preuzeli i razvili matematiku kao znanstvenu disciplinu. - Razvoj politike znanosti se sustavno moe pratiti ve od vremena antike Grke. Pitanja vezana uz grad i dravu su i najznaajnija pitanja kojima svoje radove posveuju velikani filozofske, ali i politoloke misli poput Platona, Aristotela, Pitagore, Sokrata i mnogih drugih. Za helensku kulturu su vezani i poeci razvoja ekonomske znanosti.

3.POJAM I ZNAAJKE RAZVOJA SUVREMENE ZNANOSTINakon Drugog svjetskog rata dolazi do veoma snanog razvoja znanosti. Mnogi govore o takozvanoj eksploziji znanosti, izraavajui na taj nain slikovito brzinu u njenom razvoju koju doivljava u zadnjih pola stoljea. Dolo je do naglog porasta ulaganja u znanstveni rad. Svakih pet do deset godina se, prema kompetentnim miljenjima, u visokorazvijenim zemljama ulaganje u znanstvenoistraivaku djelatnost udvostruuje. *Jasno je da porast ulaganja za posljedicu mora imati i poveavanje broja znanstvenika i istraivaa. *Rezultat i porasta ulaganja i poveanja angairanog ljudskog potencijala u znanstveno-istraivakom radu je radikalan porast znanstvenih informacija. *Na koncu, sve prethodne znaajke utjecale su na odustajanje od individualnog rada u sferi znanstveno-istraivake djelatnosti. Umjesto angamana pojedinaca dominantnim postaje rad znanstveno-istraivakih timova koji ne moraju biti ak ni koncentrirani na jednom prostoru, u jednom institutu. Ali vjerujemo kako je dovoljno barem neke od njih markirati. U tom kontekstu smatramo kako je nemogue barem slijedee apostrofirati: 1. Dalje razvijanje informacijsko-komunikacijskih procesa i tehnologija. 2. Ubrzaniji razvoj bioloke znanosti i porast njenog znaenja na ivot ovjeka i drutva. 3. Zahvaljujui znanosti mogue je u slijedeim desetljeima pretpostaviti i mogunost upravljanja klimom.

4. POJASNI OBJEKTIVNOST KAO OBILJEJE ZNANSTVENE SPOZNAJE?Objektivnost u znanosti ima najmanje dva bitna aspekta ispoljavanja: 1. Aspekt, u kojem dolazi do izraaja objektivan odnos prema stvarnosti-objektivnost znanstvene spoznaje podrazumijeva otvorenost i prema stvarnosti i prema novim iskustvima.2. Formalni aspekt manifestacije objektivnosti znanstvene spoznaje - podrazumijeva odreenu proceduru u istraivanjima koja omoguuje ponavljanje, ali i provjeru dobivenih rezultata istraivanja. *Objektivnost znanstvene spoznaje pretpostavlja i mogunost njezine provjerljivosti. S druge strane, mogunost provjerljivosti podrazumijeva i obvezu pridravanja nekoliko temeljnih proceduralnih pravila. U pitanju je, prije svega, pravilo javnosti i intersubjektivne provjerljivosti svakog izvornog podatka. Nita manje nije znaajno i pravilo potpune javnosti svih sastavnih dijelova istraivakog procesa. Takoer vano je i pravilo koje istie i potrebu permanentne kontrole svakog znanstvenog podatka i stava, ali i spremnost da se oni, ukoliko se pod pritiskom novih spoznaja pokau neadekvatnima, popravljaju, izmijene ili potpuno odbace.

3. POJAM I TIPOVI ZNANSTVENOG ZAKONA*Znanstveni zakoni su iskustveni stavovi koji izraavaju neku opu osobinu pojava ili neki njihov odnos koji nuno proizlaze iz njihove prirode i odreenih uvjet a to, onda, znai i najvii oblik znanstvene spoznaje. *Razlikujemo tipove znanstvenih zakona s obzirom na predmet, gnoseoloku funkciju, vaenje i njihovu openitost.-Prema predmetu se moe praviti razlika izmeu tri osnovne vrste zakona. To su: a) Zakoni veze, u koje spadaju funkcionalni i funkcionalno-genetiki zakoni, b) Strukturni zakoni, koji se odnose na strukturu tijela, spojeva, organizama itd. c) Zakoni skupa, -Po gnoseolokoj funkciji mogue je razlikovati: a) deskriptivne, dakle zakone kojima se naprosto konstatira odreen sutinski odnos i meuovisnost bilo predmeta i pojava, bilo njihovih osobina b) eksplikativne, odnosno zakone koji objanjavaju same pojave u njihovu nastanku, mijenjanju i razvoju. -Prema kriteriju vaenja mogue je razlikovati a) stroge (kakvi su dinamiki zakoni) i b) vie ili manje vjerojatne zakone (kakvi su, primjerice, statistiki zakoni). -Prema openitosti njihova vaenja mogue je praviti razliku izmeua) univerzalnih (zakona koji vrijede za sveukupnu stvarnost), b) opih (kakvi su zakoni pojedinih znanosti ili grupa znanosti) i c) posebnih znanstvenih zakona koji su zakoni koji vrijede za sutinske odredbe unutar pojedinih znanosti (takav je, primjerice, zakon o odbijanju i prelamanju svjetlosti).

6. NAVEDI I POJASNI NAJVANIJE CILJEVE ZNANSTVENE SPOZNAJE (ZNANSTVENO OBJANJENJE i ZNANSTVENO PREDVIANJE, ZNANSTVENA DESKRIPCIJA I ZNANSTVENA KLASIFIKACIJA)?

a) ZNANSTVENO OBJANJENJE I ZNANSTVENO PREDVIANJEZnanstveno objanjenje i znanstveno predvianje su najvii teorijski ciljevi i zadae znanstvene spoznaje do koje se dolazi znanstvenim istraivanjem. Ali oni nisu i jedini ciljevi.Dostizanje ovih ciljeva pretpostavlja prethodnu realizaciju najmanje dvije vrste relativno jednostavnijih ciljeva: znanstvenog opisivanja ili deskripcije, te znanstvene klasifikacije.

b) *ZNANSTVENA DESKRIPCIJADeskripcija ili opis istraivane pojave je prvi korak, ali i prvi cilj znanstvene spoznaje. Ona je simbolikim jezikom znanosti iskazan neposredni doivljaj i prvi dojam u odnosu na predmet istraivanja. Deskripcijom, drugim rijeima, postiemo opi uvid u pojavu. Da bi taj prvi korak i prvi cilj znanstvene spoznaje odgovorio zahtjevima koji se pred njega postavljaju, on mora udovoljiti i odreenim uvjetima. To su: 1. VALJANOST- da bi znanstvena deskripcija bila valjana, nuna pretpostavka za to je precizno definiranje onoga to se eli opisati, a potom i prikupljanje podataka koji se odnose na ono to elimo opisati. 2. OBJEKTIVNOST ZNANSTVENE DESKRIPCIJE- Najbolji nain objektivnog opisivanja istraivanih pojava je prakticiranje logike da istu pojavu istovremeno opisuje vie osoba. Istovrsnost dobivenih rezultata je i potvrda objektivnog opisa. Vrijedi, dakako, i obrnuto. 3. POTPUNOST- koja znai zahvaanje opisivanih pojava i procesa u cjelini. 4. SISTEMATINOST ZNANSTVENE DESKRIPCIJE- znai pridravanje plana u opisivanju istraivane pojave ili procesa koji je prethodno utvren. 5. PRECIZNOST U OPISIVANJU- znai opis pojave kojim se mogu identificirati i sitnije razlike u obiljeju koje pratimo.

c) ZNANSTVENA KLASIFIKACIJAZnanstvena klasifikacija je prvi vii cilj znanstvene spoznaje nakon deskripcije. Njome se primjenom odreene forme sreivanja istraivanih pojava koja moe biti razliita, dolazi do bliih spoznaja o pojavama i procesima.Klasifikacija je dvostruk spoznajni proces. -Ona podrazumijeva unutarnju klasifikaciju samih pojava ili njihovih svojstava. Ali ona istodobno -podrazumijeva i odreivanje mjesta odreene vrste istraivanih pojava u okviru drugih pojava ili neke vie klasifikacije. Stoga se je neophodno, prije svega, odluiti se za formu unutarnje klasifikacije. To drugim rijeima znai da se pojave ili njihova svojstva mogu klasificirati u klase i podklase, rodove i vrste.

d) ZNANSTVENO OBJANJENJEOno je, po mnogima, i najvii cilj znanstvene spoznaje. Temeljno je pitanje: zbog ega? Iz jednostavnog razloga jer se njime, za razliku od deskripcije koja se zadovoljava odgovorom na pitanje Kakvo je neto? Odgovara na pitanje Zato? Ralani li se navedeno pitanje i odgovor na njega, moe se kazati kako je znanstveno objanjenje veoma sloen cilj znanstvene spoznaje. Njime se dolazi do spoznaje sadraja i strukture, ali i uzroka i naina nastajanja, promjene i razvoja ili nestanka praene prirodne ili drutvene pojave. Meu znanstvenim objanjenima postoje odreene razlike, koje podrazumijevaju najmanje dvije stvari. S jedne strane one znae injenicu da se znanstveno objanjenje moe odnositi na neki opi stav primjerice: iskustveno uopavanje, znanstveni zakon ili znanstvenu teoriju ali i na pojedinane pojave odreene vrste.

e) ZNANSTVENO PREDVIANJE Smisao svake znanstvene teorije se moe svesti na tri temeljne zadae.- Ona, prije svega, treba to svestranije i to tonije opisati predmet svoga istraivanja. -S druge strane, njena je obveza predmet svoga istraivanja to temeljitije objasniti.- Na koncu, zadaa znanstvene teorije je i to tonije predvidjeti promjenu i razvoj istraivane pojave. To znai da je bitni cilj znanstvenih istraivanja i predvianje.*Da bi znanstveno previanje uope bilo mogue, nuno je postojanje dviju temeljnih pretpostavki: -znanja odreenih injenica u vezi s pojavom koja se istrauje s jedne, te -zakona na temelju kojih se postavljaju odreene hipoteze. Iz toga slijedi zakljuak da su i osnovne tekoe znanstvenog predvianja u uskoj vezi s tim dvjema pretpostavkama. U kontekstu ove analize apostrofiramo posebice dvije vrste takvih tekoa: 1. nedovoljnost injenica ili raspolaganje injenicama koje su s pojavama koje treba predviati u posrednoj vezi. 2. tekoe koje su u vezi s tumaenjem danih injenica, a koje proizlaze iz mogunosti razliitih, meusobno ak i potpuno oprenih, tumaenja dostupnih injenica.

7. NAVEDI KLASIFIKACIJU ZNANOSTI NA TEMELJU ZNANSTVENIH PODRUJA? Razlikujemo est temeljnih znanstvenih podruja, i to: 1. podruja prirodnih znanosti 2. podruja tehnikih znanosti 3. podruja biomedicinskih znanosti 4. podruja biotehnikih znanosti 5. podruja drutvenih znanosti, te 6. podruja humanistikih znanosti

8. EKONOMIJA (POJASNITI KOJEM TEMELJNOM ZNANSTVENOM PODRUJU PRIPADA I OD KOJIH SE GRANA SASTOJI)? Ekonomija pripada podruju drutvenih znanosti a njezine grane su:Opa ekonomija, Ekonomika poduzetnistva, Financije i fiskalna politika, Kvantitativna ekonomija, Menadment i upravljanje, Meunarodna ekonomija, Marketing..

9. POJASNI ZNANSTVENU METODU? Metode znanstvenog istraivanja podrazumijevaju put ili nain kojim se dolazi do znanja o nekoj pojavi u prirodi ili drutvu.*Kada se govori o metodi razlikujemo 4 skupine pitanja:- postupci dolaenja do znanstvene spoznaje,- metode znanstvenog istraivanja, - tehnike i instrumenti prikupljanja empirijskih podataka,- tehnike obrade prikupljenih podataka.

10. POJASNITE VRSTE ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA (FUNDAMENTALNA, PRIMIJENJENA I RAZVOJNA ISTRAIVANJA)? a) FUNDAMENTALNA ISTRAIVANJA Fundamentalnim se istraivanjem smatraju istraivanja koja su izravno usmjerena prema poveavanju znanja. Drugim rijeima, njihov prvenstveni zadatak je otkrivanje odreenih procesa, uzrono-posljedinih veza i zakonitosti u prirodi i drutvu radi poveanja ljudskog znanja i stvaranja spoznajnih pretpostavki za druga, budua istraivanja. *Razlikujemo dvije podvrste fundamentalnih istraivanja: a) Neusmjerena (slobodna, ista) fundamentalna istraivanja, kod kojih predmet istraivanja odreuju potpuna sloboda i interes konkretnog istraivaa, njegova znatielja za otkrivanjem odreenih znanstvenih istina, a ne i odreeni praktini cilj ili mogunost primjene u ivotu. Stoga je najei sluaj da su ovakva istraivanja vezana uz pojedince, uz njihove ambicije, elje i interese.b) Usmjerena fundamentalna istraivanja, koja se oznaavaju i terminom strategijska istraivanja. Bit ove grupe fundamentalnih istraivanja se svodi na to da predmet istraivanja, odnosno pravac istraivanja i podruje rada su u njima strogo odreeni. Ona su, iako im cilj nije neposredna aplikacija, ipak orijentirana na praktine probleme.To znai i na moguu primjenu u praksi. Stoga u njihovoj realizaciji obino sudjeluju znanstveni timovi iako nije iskljueno i individualno obiljeje ovakvih istraivanja.

b) PRIMIJENJENA ISTRAIVANJA Pod ovim tipom znanstvenih istraivanja se podrazumijevaju istraivanja iji je smisao dvostruk. Njihov cilj je, kao i kod fundamentalnih istraivanja, takoer uveavanje kvantuma znanja o prirodi i drutvu. Ali, to nije i jedini cilj. Cilj primijenjenih istraivanja je i rjeavanje nekog praktinog zadatka, a to znai postizanje znanja koja e biti ili koja mogu biti brzo i neposredno praktino primijenjena. Stoga je i predmet istraivanja unaprijed strogo odreen i istraiva uope nema slobode u izboru predmeta.

c) RAZVOJNA ISTRAIVANJA Razvojna istraivanja predstavljaju zadnju fazu procesa istraivanja, fazu koja se temelji na fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima i u kojoj se razvijaju i testiraju novi ili poboljavaju stari postupci, proizvodi, usluge, poboljava stara ili uvodi potpuno nova organizacija itd. To su sve radnje i postupci, koji zauzimaju prostor izmeu odreene znanstvene spoznaje i njene primjene. Iz toga proizlazi da razvojna istraivanja imaju naglaeno praktini cilj. Takav cilj, od onih koji se ovakvim istraivanjima bave, trai i znanstvena i empirijska znanja ali i mnogo mate i snalaljivosti, otroumnosti, a ponekad i profesionalne hrabrosti.

11. POJAM I SVOJSTVA ZNANSTVENO ISTRAIVAKOG RADA? To je sistematizirana stvaralaka aktivnost kojom se, primjenom znanstvenih metoda, stjeu nove znanstvene spoznaje, odnosno stvaralaki koristi postojee znanje za nove primjene. Njegov rezultat je u pravilu neka istina koja je ograniena, nepotpuna, nedovrena i relativna, a to sve znai da je podlona zastarijevanju i promjenama. S druge strane izvjesno je da se znanstveno istraivaki rad i njegovi rezultati znaenje kojih se izvodi iz njihova doprinosa razvoju same znanosti i mogunosti njihove primjene u ukupnom drutvenom razvoju, vrednuju primjenom razliitih kriterija.*Svojstvo originalnosti polazi od neistraenog i nerijeenog problema.*injenice, na kojima se temelji znanstveno istraivanje, moraju biti pouzdane, provjerene, analizirane i interpretirane.

12. POJAM I VRSTE ZNANSTVENIH, STRUNIH I ZNANSTVENO-STRUNIH DJELA? 1. Znanstveno djelo koje je primjenom znanstvenih metoda usmjereno na ispitivanje veza i odnosa meu predmetima i pojavama u objektivnoj stvarnosti, pri emu mora biti strukturirano na nain da omoguuje procjenu tijeka istraivanja, uvid u procjenu postignutih rezultata, te mogunost ponavljanja eksperimenta potrebnog radi provjere dobivenih rezultata.Vrste najznaajnijih znanstvenih djela: - Monografija- Doktorska disertacija - Znanstvena studija - Znanstveni lanak2. Struna djela- djelo kojim se ne otkrivaju nove, nego:*prikupljaju i interpretiraju ve poznate znanstvene injenice, spoznaje i teorije, *iri i popularizira ve dostignuta znanstvena spoznaja, *i traga za nainom njihove primjene. Vrste strunih djela: - Struni lanak - Prikaz - Elaborat - Ekspertiza - Recenzija 3. Znanstveno-struna djela- djelo u kojem su u priblino istoj mjeri zastupljeni elementi i znanstvenog i strunog rada. Vrste znanstveno-strunih djela: - Udbenik - Enciklopedija - Leksikon - Praktikum - Rjenik - Zbornici radova

13. ZNANSTVENA DJELATNOST, ZNANSTVENO-NASTAVNE I ZNANSTVENO-ISTRAIVAKE INSTITUCIJE?

14. POJASNI OSNOVNE ZNAAJKE ZNANSTVENE SPOZNAJE (ISTINITOST, PRECIZNOST I SLOENOST). Spoznaju, do koje dolazimo primjenom metoda znanstvenog istraivanja, bitno odreuju tri znaajke:- istinitost, -preciznost i -sloenost. ISTINITOST je prva i najbitnija znaajka svake nove znanstvene spoznaje. Ona je osnovno naelo kojim se znanost rukovodi u svim fazama teorijskog i empirijskog dijela istraivanja. PRECIZNOST SPOZNAJE podrazumijeva i njezinu egzaktnost i injeninu utemeljenost i preciznost jezinog izraavanja. Ona omoguuje da se pojavom otkriju manje ili vie razlike koje su bitne. Dva vana elementa preciznosti su : element znanstvene suzdrljivosti u zakljuivanju i ograniavanje ciljeva.SLOENOST SPOZNAJE upuuje na karakter rezultata do kojeg se dolo istraivanjem. Postoje, praktino, etiri razine sloenosti znanstvene spoznaje:-spoznaja koja otkriva tek neke uzrono-posljedine veze, unutar neke pojave,-spoznaja koja otkriva odreene uzrono-posljedine veze, meu pojavama,-otkrivanje znanstvenih zakona,-potpuno objanjenje uzrono-posljedine veze.

15. NAVEDI FAZE PROCESA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA? 1. Izbor i definiranje predmeta istraivanja, 2. Postavljanje hipoteza i sreivanje varijabli istraivanja 3. Izrada projekta istraivanja, 4. Prikupljanje, sreivanje i obrada empirijskih podataka 5. Znanstveno tumaenje i interpretacija podataka, 6. Izvjetaj o rezultatima istraivanja.

16. POJASNI IZBOR I DEFINIRANJE PREDMETA ISTRAIVANJA? a) Izborom predmeta istraivanja zapoinje svako istraivanje. Kao predmet istraivanja uvijek se uzima problem koji se ne moe rijeiti ni uenjem, ni studiranjem. U protivnom, dakle ukoliko se znatielja moe zadovoljiti na taj nain, problem koji je predmet znatielje ne moe biti i predmetom znanstvenog istraivanja. O njemu je potrebna spoznaja dokuena, a do nje se moe doi studiranjem ve dostignutog znanja o predmetu. *Drugim rijeima, predmetom istraivanja moe biti samo problem o kojemu nema dovoljno spoznaja. Put do spoznaja o njemu vodi jedino preko novog istraivanja.Izbor predmeta istraivanja ukljuuje dvije bitne komponente: -traenje znanstvenih informacija te -formuliranje predmeta istraivanja.

Traganje za znanstvenim informacijama u vezi s problemom kojeg se eli istraivati je prema tome prva bitna pretpostavka, ali i prva faza formuliranja i definiranja predmeta istraivanja.Vano je da se do njih moe doi na razliitim mjestima, odnosno da se moe govoriti o postojanju razliitih centara za prikupljanje znanstvenih informacija. Meu njima se istiu osobito biblioteke, dokumentacijski centri, arhive i internet. Drugu fazu izbora predmeta istraivanja predstavlja samo formuliranje predmeta istraivanja. Putevi i naini dolaska do spoznaje o izabranom i definiranom problemu su dosta razliiti. Stoga, ponekad i dobro postavljeno pitanje znai mnogo, ak i polovicu odgovora. b) Odreivanje ciljeva istraivanja (17. POJASNI ODREIVANJE CILJEVA ISTRAIVANJA?)Cilj svakog znanstvenog istraivanja je spoznaja, dakle otkrivanje onoga to je definirano kao problem, kao nepoznato. U znanstvenom istraivanju mogu se praviti razlike izmeu raznih vrsta znanstvenih ciljeva. Ipak, svi se oni mogu grupirati u dvije skupine: pragmatine (drutvene) i znanstvene (spoznajne). -Pragmatini (drutveni) ciljevi -zapravo upuuju na koristi koje iz istraivanja mogu proistei. Naravno, oni govore i o korisnicima koji se razultatima istraivanja mogu sluiti, pa i o nainu na koji to mogu initi. -Znanstveni (spoznajni) ciljevi -odreuju razinu spoznaje do koje u procesu istraivanja treba doi.

18. POJASNI IDEJNI PROJEKT ISTRAIVANJA? Istraivanje je kreativan i visokointelektualni posao. Da bi ono uope bilo mogue nuno je osiguravanje najmanje dvije vrste pretpostavki: spremnost i potrebna motiviranost, ali i neophodna znanstvena osposobljenost istraivaa s jedne, te osiguravanje potrebnih, materijalnih i drugih uvjeta istraivanja s druge strane. Smisao i cilj izrade idejnog projekta istraivanja jeste upravo u tome da se njime pokuaju osigurati takvi uvjeti. U takvom projektu istraiva ili istraivaki tim nastoji, po odreenoj proceduri, ukazati na problem kojeg se eli istraiti, ali i iznijeti argumentaciju u prilog potrebe realizacije predloenog istraivanja.

19. POJASNI KVANTITATIVNU METODOLOGIJU I NJEZINE PREDNOSTI?Kvalitativna i kvantitativna metodologija istraivanja razlikuju se u filozofskom pristupu koji se nalazi u njihovoj osnovi. Iako je proces istraivanja isti ova 2 pristupa se razlikuju s obzirom na nain prikupljanja podataka, njihove obrade i analize.*Osnova kvantitativnog pristupa je oslanjanje na teoriju ili hipotezu.*Karakteristike ove metodologije su:-Pristup u podlozi- primarno racionalan.-Pristup istraivanja- strukturirana unaprijed definirana metodologija.-Glavni cilj istraivanja- izmjeriti koliinu varijacije odreenog fenomena.-Naglasak se stavlja na veim uzorcima.-Ovu metodu karakterizira pouzdanost i objektivnost, a podaci se analiziraju putem distribucije frekvencija .*Prednosti metodologije:-Omoguava opsenije istraivanje i vei broj ispitanika,-Nude vei stupanj objektivnosti i tonosti rezultata,-Kvantitativna istraivanja ukljuuju mali broj varijabli.

20. POJASNI TRI NAJEE POGREKE KOJE PROIZLAZE IZ ISTRAIVAEVE PRISTRANOSTI? To su:1. BOLISTIKA POGREKA -koja se dogaa kada se detalji i injenice promatraju kao cjelina koja je vie ureena, sukladna i pouzdana nego to zapravo i jest.2. ELITISTIKA PRISTRANOST -koja se dogaa kada istraiva precijenjuje podatke dobivene od osoba koji su vieg statusa.3. UROENIKA OBJANJENJA koja se dogaaju kada istraiva opisuje pojavu kao da je pripadnik grupe, a ne kao istraiva.

21. POJASNI KRITERIJE PROCJENE KVALITETE ISTRAIVANJA? 1. ISTOA metoda koja se koristi u prikupljanju podataka na terenu. Odgovara na pitanja:Jesu li ti podaci potrebni za istraivaa?; Jesu li koritene sve metode?; Je li procedura dokumentirana?2. VJERODOSTOJNOSTI Ima li istraiva dostatnu izobrazbu?; Je li istraiva iskusan i uvjeban i je li etian?3. SISTEMATINOST ANALIZE PRIKUPLJENIH PODATAKA I VALJANOSTI INTERPRETACIJE Jesu li provjereni svi podaci?

22. NAVEDITE NAJEE POGREKE PRI PRIKUPLJANJU LITERATURE? 1. Izvori literature koji nisu povezani s podrujem istraivanja,2. Preopeniti izvori literature,3. Popularna literature iz ireg podruja koja je povezana s podrujem istraivanja,4. Izostavljnje lanaka,5. Zastarjeli izvori literature,6. Izvori literature iskljuivo na hrv. jeziku,7. Napreac prikupljeni izvori literature,8. Premalo izvora literature.

23. NAVEDI I POJASNI KORAKE PROCESA POTRAGE ZA LITERATUROM? 1. ODREIVANJE KLJUNIH RIJEI PUTEM KOJIH E SE POTRAIVATI( 24. ODREIVANJE KLJUNIH RIJEI PUTEM KOJIH E SE POTRAIVATI )Bez njih nije mogue pretraivati elektronske baze (asopisi, knjige, dr. disertacija), predmetne kataloge, naruivati publikacije preko interneta, pretraivati knjige itd.To su zapravo: naziv podruja, naziv koncepata koji se stavljaju u odnos, geografsko podruje od interesa i ime autora...2. PRETRAIVANJE KNJINICA( 25. TO SU KATALOZI KNJINICA, NAVEDI BIH KATALOG KNJINICA ? ) Pretraivanje kataloga knjinica- tiskanih i digitalnih, pojedinanih i skupnih omoguuju dolazak do bibliografskih referencija, tj. informacijama o obavljenim publikacijama. Postoje razliite vrste kataloga: -katalozi knjiga,-katalozi asopisa,-katalozi materijala sa znanstvenih i strunih skupova,-fiziko pretraivanje (pretraivanje knjiga na policama).

3. PRETRAIVANJE INTERNETA( 26. POJASNI PRETRAIVANJE ELEKTRONSKIH BAZA I NAVEDI BAREM TRI ELEKTRONSKE BAZE ZA PRETRAIVANJE LITERATURE? )Moemo doi do najrazliitijih podataka. Pretraga elektronskih baza je laki korak jer su dostupne informacije i neke od njih su i besplatne.Baze podataka koje moemo pretraivati su:-baze asopisa,-elektronskih knjiga,-magistarskih i doktorskih radova,-baze statistikih podataka....Putem njih je mogue doi do velikog broja cjelovitih tekstova knjiga, lanaka objavljenih u asopisima, radova prezentiranih na znanstvenim ili strunim skupovima, mr. ili dr. radova...4. ODLUKA O PUBLIKACIJAMAPretraivanjem knjinica i interneta ustanoviti ete koje je publikacije dodatno osigurati, koje moete osigurati posudbom u knjinicama ili kupiti u fizikim ili online knjiarama.

27. TO JE FAKTOR ODJEKA (ENGL. IMPACT FACTOR)? Kvaliteta znanstvenih i strunih asopisa mjeri se faktorom odlijeka.To je pokazatelj vrijednosti asopisa jer s obzirom na to da se izraunava na temelju toga koliko su puta neki asopisi, odnosno lanci u njemu citirani, pokazuje koji se asopisi u svijetu smatraju znaajnijim.

28. POJASNITE PRIMARNE PODATKE? Primarni podaci su podaci koji se prvi put prikupljaju za potrebe konkretnog istraivakog projekta, najee su rezultat statistikog pokusa. Oni su relativno skuplji, tee dostupni i dulje se prikupljaju, ali su precizniji, usmjereni konkretnom problemu i cilju.*Metode prikupljanja primarnih podataka su: analiza sadraja, studije sluaja, promatranje anketa, intervju, fokus grupe...

29. POJASNITE SEKUNDARNE PODATKE? -Sekundarni podaci su podaci koji se prikupljaju za potrebe nekog drugog ranije istraivakog procesa.-Sekundarni podaci se sustavno prikuljaju u skladu s nekom svrhom i na odreeni nain, a njihov opseg i vrsta ne izviru neposredno iz potreba danog istraivanja, poslovne analize ili donoenja poslovne odluke.*Prednosti: lako su dostupni, brzo se pribavljaju uz niske trokove i objektivniji su.*Nedostaci: ponekad je veoma teko pronai podatke koji odgovaraju potrebama konkretnog istraivanja, a ponekad su skriveni unutar skupnih podataka...

30. POJASNITE ANALIZU SADRAJA KAO ISTRAIVAKI POSTUPAK KOJI SE TEMELJI NA SEKUNDARNIM PODACIMA? Analizom sadraja prikupljamo podatke iz informacijskog materijala i tekstova a osobito je razvijena u podruju analize masovne komunikacije.Ovom analizom ponajprije analiziramo sadraj poruke, no preko sadraja poruke moemo spoznati i obiljeja poiljatelja te primatelja poruke kao i uinke poduzetih akcija.Moemo je provoditi temeljem razliiti izvora informacija, pisanih tekstova, virtualnih zapisa te audiovirtualnih zapisa.Prije zapoinjanja ove analize potrebno je odrediti :-izvore analize sadraja-kategorije analize sadrja-uzorak analize sadraja-jedinice analize sadraja.

31. POJASNI STUDIJU SLUAJA (ENGL. CASE STUDY)? To je postupak kojim se izuava neki pojedinani sluaj iz odreenog znanstvenog podruja. Studijom se moe izuavati produktivnost u odreenom poduzeu.Koritenje razliitih metoda kako bi se detaljno analizirao jedan ili vie odabranih sluajeva koji se odnose na istu ili slinu temu. U ovoj analizi odabiru se sluajevi koji su bogati informacijama i obiljejima koja se promatraju. Koristi se kako bi se bolje razumijela sutina problema, razvile openitije teorijske tvrdnje o pravilnostima u analiziranoj strukturi i procesu, stvorila tipologija koja se odnosi na drutvene pojave ili razvile nove hipoteze.Razlikujemo 3 tipa: izviajni, opisni i uzroni.

32. PREDNOSTI I NEDOSTATCI STUDIJE SLUAJA? *PREDNOSTI utvruje se meusobna povezanost imbenika koji utjeu jedan na drugi jer se anlizira cjelovita studija,-ona predstavlja opis pravnog dogaaja,-dobiva se mnotvo tonih i preciznih podataka.*NEDOSTACI-redostatna strogost,-smanjena objektivnost,-nemogunost poopavanja,-relativna duljina traganja.

33. PROMATRANJE? Promatranje je prva i osnovna metoda svakog znanstveno-istraivaog rada.Njime se na izravan nain istraiva upoznaje s predmetom, pojavama i procesima.Rezultati metode ovise o znanju, sposobnosti i vjetini istraivaa i promatraa.Promatranje je neposredno uoavanje stvarnosti.Pretpostavka za uspjeno promatranje su paljivost, ustrajnost i smisao za uoavanje slinosti i razlika predmeta istraivanja.Promatranje moe biti:1. Direktno promatranje u uem smislu (promatranje pojava u njihovom prirodnom obliku)2. Indirektno promatranje u irem smislu3. Sustavno promatranje4. Obino promatranje

34. PREDNOSTI I NEDOSTATCI PROMATRANJA? *PREDNOST je u njegovoj pogodnosti za izuavanje malih drutvenih skupina,*NEDOSTACI Ogledaju se u sljedeim pitanjima:-Mogu li se promatrati dogaaji iz prolosti?-Je li mogue promatrati dogaaje u budunosti?-Mogu li se promatrati unutarnji psiholoki dogaaji pojedinaca ili skupina?...Odgovori na ova pitanja su negativni i ogranieni!

35. ANKETA KAO TEHNIKA ISPITIVANJA? Anketa je postupak kojim se na temelju anketiranog upitnika istrauju i prikupljaju podaci, stavovi, miljenja o predmetu istraivanja.Prednost je u tome to se dogaaji biljee onako kako se dogaaju, rezultati ne ovise o volji promatranih, manja pristranost i podaci su objektivni i precizni.*Vrste ankete su:1. Online anketa- sastoji se od jenog ili manjeg broja pitanja, postavljaju se na stranicama interneta, s ciljem da se u to kraem roku ispita miljenje javnosti o odreenoj temi. Pitanja su kratka i jasna.2. Skupno anketiranje- prednost je jer je mnogo bre i jeftinije.3. Potanska anketa- ispitanicima se putem pote alje upitnik. Nakon to popune upitnik vraaju ga u agenciju potanskim putem.4. Telefonsko anketiranje- radi se o anketiranju nasuminim ili planiranim okretanjem brojeva telefonskih pretplatnika. Prednost je najbri oblik prikupljanja podataka koji istraivaa zanimaju, ali su istodobno i najnesigurniji oblik anketiranja.

36. INTERVJU POJAM I VRSTE?Intervju je usmena anketa, koji takoer koristi pitanja da bi se dolo do odgovora o predmetu istraivanja.Intervju se izvodi s tono odreenom svrhom i ciljevima.Za razliku od ankete u inervjuu se pitanja postavljaju usmeno, u razgovoru sa ispitnikom i u veini sluajeva predvia kratke odgovore ili odgovore sa da ili ne.Razlikujemo:1. Standardizirani intervju- sadri unaprijed utvrena pitanja i voditelj intervjua postavlja ih svakom ispitaniku istim redom i u istom obliku.2. Slobodni intervju- nema unaprijed pripremljenih pitanja. Voditelj intervjua ima samo nekoliko tema za razgovor, a pitanja slobodno postavlja na licu mjesta, sam ih oblikuje i trai od ispitanika odgovore i da neka od njih objasni i proiri. Predstavlja obian razgovor a tako dobiveni podaci su manje pouzdani.3. Individualni intervju- primjenjuje se pri ispitivanju samo jednog ispitanika.4. Grupni- primjenjuje se u sluaju kada se istovremeno ispituje vie ispitanika.

37. KRITERIJI KVALITETE INTERVJUA? 1. POTENJE I MORALNOST- ispitanicima se postavljaju pitanja i biljee odgovori pridravajui se potenja i moralnih normi.2. ZAINTERESIRANOST- ako je istraiva nezainteresiran za svoj posao, a uz to i povran moe doi do pogreaka i neprimjerenih rezultata istraivanja.3. TONOST- ne moe ga izvesti osoba sklona pogrekama.4.PRILAGODLJIVOST-ispitanik mora biti brz i uspjean u prilagoavanju najsloenijim okolnostima.5. POUZDANOST- problem je proizaao iz polustrukturnih ili dubinskih intervjua te se nastoji umanjiti argumentima na strani razloga koritenja ovih metoda.6.PRISTRANOST- moe proizai iz dva izvora: pristranost ispitivaa i pristranost ispitanika.

38. PREDNOSTI I NEDOSTATCI SKUPNOG INTERVJUA? *PREDNOSTI:-brzina,-nizak troak organizacije i provedbe,-meu ispitanicima se odvija interakcija,-poboljanje kvalitete podataka,-ispitanici se osijeaju sigurnije.*NEDOSTACI:-problem homogenosti (opasnost od nekvalitetnog intrevjua),-kod grupnog intervjua se esto javlja problem uloge intervjua (ispitivaa), njegove sposobnosti da vlada skupinom,-osobe koje nisku sklone izraavati svoje miljenje u grupi mogu se povui zbog dominacije otvorenijih ispitanika,-nije pogodan za osjetljiva pitanja i-ne osigurava povjerljivost i trajnost odgovora.

39. NAVEDITE TRI PROJEKTIVNE TEHNIKE I POJASNITE IH? 1. ASOCIJACIJE Projektivna tehnika od koje se od ispitanika trae prve reakcije na zadanu rije, vezanu uz temu.2. ZAVRETAK NEZAVRENOG Projektivna tehnika u kojoj se od ispitanika trai dovravanje zapoetih reenica vezanih uz temu ili objekt istraivanja.3.PERSONIFIKACIJA I PERSONALIZACIJA Projektivna tehnika u kojoj se od ispitanika trai povezivanje problema istraivanja s osobom ili dogaajem...

40. NAVEDITE TRI DIJAGNOSTIKE TEHNIKE I POJASNITE IH? 1. MAPE MISLI tehnika u kojoj se od ispitanika trai da navede to vei broj misli vezanih za objekt istraivanja.2. PROCEDURE SORTIRANJA I REETKE tehnika u kojoj se od ispitanika trai sortiranje veeg broja ponuenih mogunosti prema razliitim kriterijima.3. INVENTAR IVOTNIH STILOVA tehnika u kojoj se od ispitanika trai da detaljno opiu sebe, svoje navike, obitelj, odnose, stavove, miljenja.

DODACIPOJAM I KRITERIJI HIPOTEZEpod hipotezom podrazumijevaju svojevrsni misaoni odgovor o problemu istraivanja, manje ili vie vjerojatnu pretpostavku da postoji neka pojava kao uzrok ili kao posljedica neke druge pojave. Postoje razliiti kriteriji razlikovanja hipoteza. Bez pretenzija da se tom pitanju posveuje posebna pozornost, u okviru ove analize istiu se samo neki bitni tipovi hipoteze. Takve su hipoteze: - radne, tj. hipoteze koje se koriste u sluajevima kada nismo u mogunosti dati precizan sud o problemu pa nam ovaj tip hipoteze slui kao svojevrsna orjentacija u istraivanju; - pomone, dakle hipoteze koje nekoj iroj i znaajnijoj hipotezi pomau da se odri. Takva je svaka hipoteza koja ranije postavljenoj hipotezi pomae da se objasni neka pojava; - preliminarne, odnosno openite hipoteze, za koje znamo da nisu dovoljne, pa ih naknadno moemo dopuniti ili ispraviti.

FAKULTETI U MO.To su: Agronomski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet filozofsko-humanistikih znanosti, Fakultet prirodno-matematikih i odgojnih znanosti, Fakultet strojarstva i raunarstva, Graevinski fakultet, Medicinski fakultet, Pravni fakultet, Akademija likovnih umjetnosti, Visoka zdravstvena kola.

6 INSTITUTA U MO.To su: Institut za strojarstvo; Institut za graevinarstvo; Institut za hrv. jezik, knjievnost i povijest; Agronomski institut; Ekonomski institut; Pravni institut.

BiH UNIVERZITETI:Univerzitet u Banjaluci, Univerzitet u Bihau, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Univerzitet Demal Bijedi, Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Zenici.

POJAM I VRSTE VARIJABLIIz sloenosti, kao znaajke znanstvene spoznaje, evidentno je da je znanstveno istraivanje uvijek usmjereno na utvrivanje uzrono-posljedinih veza meu pojavama. Te veze ono otkriva stavljanjem u odnos promjenljivih veliina, koje se zovu varijable. Varijabla koja se javlja kao uzrok odreenih promjena oznaava se terminom nezavisna varijabla. Varijabla koja ima karakter posljedice oznaava se kao zavisna varijabla.

POJAM SLUAJNOG UZORKAOn se izabire tako da svaki element osnovnog skupa moze biti uvrteni u uzorak. Za svakog lana skupa postoji vjerovatnost da bude izabran u uzorak vea od nule. U praksi se izbor uzorka uvijek provodi na dva naina; pomou programa za raunalo koji stvara sluajne brojeve ili pomou tablica sluajnih brojeva.

ZNANSTVENE INSTITUCIJE su:akademije znanosti, sveuilita, samostalni instituti, instituti u velikim poduzeima (gigantima).

15