7/25/2019 dijalektologijaopsirno

1/3

Istonobosanski (ijekavskoakavski)dijalektzahvata podrucje istocno od rijeke Bosne, odSarajeva doSave, ukljucujuci i slivove Fojnice iUsore. Na istoku obuhvata tuzlanskuoblast.Akcenatski sistemstariji je odnovostokavskog u vecini govora fakultativno sunepreneseni dugi akcenti (izi, juer!, a rjedje ikratki (svojije", iznijet!, poznati su dvostruki

akcenti (oka, zi"e! i predakcenatska duzina(serpica, #usina! a sporadicno je prisutan i"etatonijski akut, u $ladnju, %lahovici"a, te u$a"ensku kod &lova. U %lahovici"a prozodijskisiste" je sesteroclan, pored ' novostokavskaakcenta i akuta prisutan je i ravni kratki akcenat. Uslogu koji zatvara sonant izostaje duzenje vokala(sunce, kanta!. n)nitiv je bez zavrsnog i, sazi"anjevokala je regresivnog tipa ( poso!, u glagolsko"siste"u je znacajna upotreba habituala (ona bireci!.

Ijekavskoscakavski dijalekt se dijeli na 2poddijalekta: sjeverni i juzni. %rvi obuhvatagovore sjeverno od $rivaje i istocno od Bosne, adrugi se pruza juznije od $rivaje. U sjeverno"poddijalektu susrece se akcenatski tip "oga,"o"e, dugo a skolonoje zatvaranju (gla va!.stocniji govori tuzlanske oblasti i"aju skup * upridjevi"a i u prezentu. +ekavsko jotovanje nijesiste"ska crta ovog dijalekta ali je prisutno ugovoru Srba istocnije od uzle. U juzno"poddijalektu i"a vise razlicitih govornih tipova. Uokolici -ervente i"a"o jekavsko*akavski govor#rvata, starinaca te ikavskojekavsko*akavskigovor Bosnjaka.

Vokalizam /okalski siste" je peteroclan. 0estesu vokalske alternacije (ana"o! grupa ro daje re(greh, "edjuti" sa"o je rast. 1birni brojevi ibrojne i"enice i"aju oblike s 2ero, erica (cetvero,

peterica!. 3asirena je redukcija poslije akcenatskihvokala (Sarajvo, dorcak!. 3e4eks dugog jata jedvoslozan (bijelo!, rjedje jednoslozan (svjeta,dijete!. U kratki" slogovi"a u"jesto jata uglavno"je je ("jesto, pjes"a!. U svi" govori"a je viskokprocenat ikaviz"a ( bizat, razu"it! i ekaviz"a(izgore, detelina!. /okal i ispred r daje sekundarno e(sjerota, vijer!, cak i ri 5 re (koriesno!. jevernipoddijalektosobitosti vokaliz"au tuzlanskojoblasti predstavlja pojava zatvaranja dugog vokalaa (vra tit, zna "!, takodjer cesto pri 6 pre uprijedlogu re"a (pri"a kuci!, ponekad pri 5 pre(pretisnu ga!. 7ovor Srba istocnije od uzle i"aekavski re4eks u pre, pred i preko, tu je "anjeekaviza"a i nepoznato je sekundarno jat. U $ladnjugovor Bosnjaka je ekavskojekavski (dete,

djeca!.!uzni poddijalekt poznato je zatvaranjedugog vokala a, ali su zatvoreniji vokali o i e. Uovo"e poddijalektu ocuvan je diftonski izgovorjata. U /aresu i okolici djeli"icno je ocuvano je (ije!ispred j (s"jejat se!. U dolini Fojnice i Usore re)ksne 5 ne (neko, nesta!.

"onsonantizam opzicije 8, 98d: ocuvana je uneki" ijekavskosakavski" govori"a. Novojotovanje ostvaruje se nepotpuno, doslednoizvrseno sa"o u vezi sa sonanti"a l i n (orane!,slabije provedeno uz labijale nego li uz dentale.+ekavsko jotovanje provedeno je u sonante l i n(leto,nedra!. -ental t jotuje se u oblici"a glagolahtjeti i tjerati (*ela,preerali! a d u prilozi"a (9e!.U ostali" slucaji"a dentali t i d ostaju nejotovani

(u*utje,djed!. +ekavsko jotovanje ne zahvata nifrikative s, z (sje"e,izjest!, ni afrikatu c (cjepalo!, nilabijale p,b,",v (bjezat,vjera!.%ro"jena dn 5 nn

(jenna! najcesca je u Bosnjaka, udvojene sonanteBosnjaci i"aju u isla"ski" ter"ini"a iorijentaliz"i"a (;llah,sunnet!.

7/25/2019 dijalektologijaopsirno

2/3

funkciji objekata cesci je slavenski genitiv odakuzativa (ne dijeraj cure!. Superlativna for"a"oze biti razbijena (naj je drazi!.!uznipoddijalekt prijedlog ispred u ispred "ene znaciCu "oje i"eD. U pasivno" znacenjuu upotrebljavajuse re4eksivni glagoli u pri"jeri"a kao= kad sa" seja prosila.

%apadni dijalekt(sjevernipoddijalekt&zapadnobosanski) 1apadni dijalektzahvata zapadnu #ercegovinu,ju:ni dio Bosne,velikidio centralne Bosne,derventski kraj te zapadnuBosnu.Akcentuacijauglavno" odgovaraistonohercegovakoj=veina govora "la9egikavskog dijalekta i"a stabilan etveroakcenatskisiste" s tipino" novo*tokavsko" distribucijo"prozode"a>gotovo dosljedno uvaju postakcenatskikvantitet>izvr*eno je novo*tokavsko preno*enjeakcenta na proklitiku(priko kue!.zuzetak unekoliko predstavljaju ikavsko*akavski govoriBo*njaka i #rvata zapadnije od Une>iako se odlikujunovo*tokavski" akcenatski" siste"o",u nji"a se"o:e uti i pokoji stari akcent,dvostruki akcent pa iakut.U dolini 3a"e fakultativno je sauvandugosilazni akcent nastao od akuta(belaj! te udijelu -onje 3a"e predakcentaska du:ina(dana! isa" akut(hajvan!.Vokalizam1a govore zapadneBosne tipine su krupne glasovne iz"jene u trougluaeo./okal a u dugi" slogovi"a esto je izrazitozatvoren(zna "!,i"a"o pojavu a5o

(niso"!, zati" a5e(poneve!./okal e je estootvoren>ponekad e5a(cipala!,e5o(drvoniplug!./okal o5a(hrastava *u"a!.Aekse"a vrabacredovno je vrebac,svuda je grob,groble.%rovladavaikavska za"jena jata(diver!.%risutni su brojni(i!jekaviz"i (zvijer,sjeno!.U istoniji" *akavski"govori"a i"a"o i sekundarno jat("ijer!.%oznati sui ekaviz"i(telo!.%risutna je redukcija nenagla*enih

visokih vokala i i u(radla!.Sa:i"anje nenagla*enihvokala regresivnog jekaraktera(do*o!."onsonatizamFone"e h i fpoznate su na cijelo" podruju.7las h uvaju boljeBo*njaci nego #rvati,ali je u )nalnoj pozicijinestabilan i u govoru Bo*njaka(do9o!.Bo*njacii"aju i sekundarno h(halat!.Eakaviza" je prisutanu u svi" kategorija"(*ap!,ali nije dosljedan.Staro inovo jotovanje po pravilu je provedeno>rje9e se"ogu uti pri"jeri kao kravje,divjaci.Uzapadnobosanski" ikavsko*akavski" govori"adosta je potvrda za grupu jd(dojde"!.zra:eno jedjeli"ino(ali i potpuno!obezvuavanje )nalnihzvunih suglasnika.

#or$oloke odlike sekvenca* prisutna je sa"o kod glagola na 2siti(pu*en! tefakultativno u oblici"a glagolaiskati,vriskati(i*e,ne vri*i!.7rupa :d seuva(do:denak!,ali u oblici"a glagola zvi:dati javljase i :9(zvi:9u!.+ekavsko jotovanje zahvatilo je poredsonanata l i n jo* i dentale ilabijale(leto,erat,9ed!.Aabijali su ovoj pro"jeninaj"anje podlo:ni,posve su obini i oblici kaopjes"a. #or$oloke odlike

7/25/2019 dijalektologijaopsirno

3/3

jeverno'erceovaki .tip vokalizam&dlikujese nedosljedni" ijekaviz"o">naporedno je nijesa"i nisa">ikaviza"a i"a koliko i u istonoherceg>tu sejavlja i sekundarno e("ijer!.U pridjevskoza"jenikoj deklinaciji naporedni su oblici kaoovi",dobri" s oblici"a kao sjenije",J"inovije.Naporedne su sekvence 2re i 2ro u paru greb8grob i rast8rest.Uobiajena je

potpuna redukcija "edijalnog nenagla*enog vokalai."onsonantizamUpojedini" govori"aizjednaene su afrikate i ,d: i 9.Fone"e h i fsastavni su dio konsonantiz"a.Naporedi su*takavski i *akavskioblici=*tap8*ap,*tene8*ene.Sporadino je prisutnoi :9 u"jesto :d="o:9ani.%oznata je supstitucija l saj(judi,jeto!.+ekavsko jotovanje znatno je rje9e negoli u centralnoherc(prisutne su nepro"ijenjene grupedje,tje,sje!.#or$oloke odlike#ipokoristici tipasjeverni govori uvaju oblik greble,aju:ni sa"o groble>ikaviz"i su frekventniji usjeverni"(ovek!,dok ju:nii"aju uope sa"oekaviza" telo>vei je broj sekundarnih ijekaviza"au sjeverni"(vijer!,u ju:ni"a je sa"ovir."onsonatizamNalazi"o pojavu nerazlikovanjaparova afrikata u govori"a Bo*njaka.7e"inacija ugrupa"a dn,dn,dl,rl(glanna!vrlo je izrazita ugovori"a Bo*njaka.z"e9u sjeverne i ju:ne govskupine postoje neke diferencijalne crte iz"e9uBo*njakih govora=neizvr*ena jotovanja tipazarobjenik,ju:ni i"aju zaroblenik>u sjeverni" je *irerasprostranjena pojava nerazlikovanja afrikatskihparova nego u ju:ni">grupa 2st je ouvana usjeverni"(vlast!, a izgubljena uju:ni"(vlas!.#or$oloke odlikeU govori"a

Bo*njaka "u*ki hipokoristici i"aju pro"jenu kaoi"enice :.r na 2a(+ovo,+ove!,dok govori Srba i ju:nijigovori Bo*njaka i"aju pro"jenu +ovo+ova.Usjeverni" govori"a prisutni su "no:inski obliciEvabe,Koze au ju:ni" Evabi,Kozi.U sjeverniji"govori"a i"a"o ostatke starijih oblikadeklinacije,dok su u ju:niji" govori"a novideklinacijski oblici.U krajnji" sjeverozapadni"govori"a i"a"o i pro"jenu dijetedijeta,a u ju:ni"sa"o dijetedeteta.-osljedni su enklitikiza"jeniki oblici hi,hin,hi" u govori"a Bo*njaka naitavo" terenu i ovo" crto" ovi govori vezuju seza bosanske *akavske govore.intaksike odlikeza obilje:avanje "n i"enica sr.r koje oznaavaju"ladunad(*tene! ili stvari(ebe! upotrebljavaju sezbirne i"enice s nastavko" 2ad s ti" sto je

u"jesto N i ; oblik 7(ovo su "oja unuadi!.Usjeverniji" govori"a istone Bosne i"perfekt jerijedak,a u ju:ni" je "nogo e*i.U sjeverni"

govori"a poznat je habitual(ja bi to donesi!aju:ni" ga ne"a.