1

Definicija i specifičnosti neprofitnih organizacija

Doc dr.sc. Julia PerićDoc.dr.sc. Marina Jeger

28.04.2016.

Literatura:

Alfirević, N. i sur., Osnove marketinga i menadžmenta neprofitnih organizacija, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

NVO – kuharica za udruge, ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, 3 izdanje, 2010

Vlada Civilno društvoPoslovna i

akademska zajednica

Društvene organizacije

Kulturna/Religijskaudruženja

Nevladine organizacije

Istraživačkeinstitucije

Povezanost

države, znanosti

(sveučilišta i

instituti) i

gospodarstva

Povezanost

države, znanosti,

gospodarstva i

svih sudionika

civilnog društva

Sve više aktualnih rasprava o civilnom društvu

kao važnom sudioniku razvoja društva

Ključ za unapređenje inovativnosti na lokalnoj razini, integriranje

inovacija, poduzetništva i internacionalizacije, unapređenje regionalne

konkurentnosti

Ključne aktivnosti:

Razvoj održivih odnosa između partnera ovog modela

Suradnja na različitim lokalnim aktivnostima

Razmjenjivanje primjera dobre prakse

Razviti strategiju koja će podržati programe za razvoj civilnog društva

kontinuirano stjecati nova znanja i vještine svih dionika uključenih u civilni isocijalni dijalog

Povezanost države, znanosti (sveučilišta i instituti), civilnog društva i gospodarstva

neslaganje s postojećom stvarnosti

prepoznavanje određenih problema

djelovati učinkovito - definirati probleme koje mnogo ljudi može razumjeti, dijeliti i pokušati ih riješiti lokalno.

dva načina djelovanja:

uži pristup - početi od problema, kojeg vi (i možda samo još nekolicina drugih ljudi) držite najvažnijim.

širi pristup (holistički) - pokušati uključiti zajednicu da prepozna različite probleme i da zajednički razmišlja o mogućim rješenjima

Najčešće u zajednicama starije dobne skupine i mlađe dobne skupine

2

Za Martinu postoji problem u svezi s djetetom. Ona ne može osigurati dječji vrtić za svoje dijete s posebnim potrebama, pa se stoga ne može ni zaposliti.

Petar je upravo izgubio posao i on gleda na porast nezaposlenosti u regiji kao na glavni problem.

Lenka promatra djecu kako se igraju oko trgovine nakon nastave bez nadzora. Obično tamo ima pijanaca koji bi mogli ugroziti sigurnost djece.

Što učiniti? Zašto? Koji je učinak?

Budite volonter u lokalnim udrugama –posvetite dio svog vremena aktivnostima za koje držite da su važne za vašu zajednicu.Premda ste visoko kvalificiranprofesionalac, i premda ste jako zaposleni, pokušajte se uključiti.„Donirajte“ udrugama malo svog vremena, pomognite savjetom ovrlo važnoj temi, jer to im može jako pomoći.

Svatko je u nečemu vješt, ima znanja i iskustva. Podupirući bilokoju aktivnost dobrovoljnim radom,prenosite organizaciji dio svojih vještina. Ako niste stručnjak, dajte im svoje vrijeme radeći jednostavne poslove, što je također jako potrebno. Ako pronađete pravu organizaciju, nećete sežrtvovati nego ćete uživati u radu.

Odlukom koga ćete poduprijeti i kojim akcijama ćete se priključiti vi „glasujete“ za određeni problem koji bi trebao biti riješen što hitnije. Rad dobrovoljaca dopušta udrugama da rade djelotvornije i brže dostižu svoje ciljeve koji su važni za vas, za njih, za vašu zajednicu.

Poduprite školu vaše djece – budite uključeni u život škole. To može biti aktivnost u školskomvijeću (ako ne postoji osnujtega), suradnja s ravnateljem škole iliučiteljima. Ako je zgrada stara i ružna, nemojte čekati. Možete ju„osvježiti“. To je za vašu djecu.

Škole su previše važne da bi se upravljanje prepustilo samo vlasti iučiteljima. Roditelji su najzainteresiranija skupina za obrazovanje. Trebate znati što setamo događa. Možete poduprijeti aktivnosti koje držite prikladnima ipokušati utjecati na školu kada ne radi ispravno. Imate pravo i obvezu to učiniti.

Dobrovoljni rad u školama jednak je radu u udrugama. Pomažete im da dostignu cilj na što djelotvorniji način. Dodatna prednost je dastječete uvid u to kako obrazovne institucije rade i utječu na vašudjecu. Vaša uključenost je također važna za vašu djecu. Ona osjećaju da vam je stalo i ponosna su na vas.

Donirajte za provođenje aktivnostiudruga –to ne trebate činiti svaki tjedan. Vaša odluka ovisi o vašim mogućnostima. Donesite svjesnu odluku koga ćete poduprijeti. Dajtenovac organizaciji koja radi nešto važno, i samo kada ste uvjereni da će se novac primjereno koristiti.

Udruge su vrlo važne za društvo. One stvaraju neovisan sektor, civilno društvo. One provode aktivnosti koje su važne i hitne za ljude. U svom radu trebaju potporu. To može biti dobrovoljnirad, materijalne stvari ili samo gotovina. Sve je podjednako potrebno iorganizacije ne moguopstati bez toga.

Davanjem donacija podupirite ih novcem (što je vrlo važno). Istodobno, pokazujete ovim ljudima da cijenite njihov rad. Ovdje, također, postoji učinak tržišta. Dobre organizacije to dokazujusvojim rado i dobit će više novca i razvit će se. One koje su manjekvalitetne, izgubit će.

Što učiniti? Zašto? Koji je učinak?

Vodite brigu o zelenim površinama –vjerojatno postoje zelene površine oko vaše kuće. Nemojte biti samoživi, vodite brigu o njima. Premda to nije prioritet za vas,učinite to sami ili poduprite ljude koji to čine.

Primarni razlog je da okoliš bude lijep. Vodeći brigu o zelenim površinama, pokazujete svoj stav prema susjedstvu kao zajedničkom dobru, kao vrijednosti..

Pokazujući interes za travu ili biljke, ne pokazujete samo da ih volite. Potičete ljude da razmišljaju, ne samo o svojim stanovima ili kućama, nego također i jedni o drugima..

Dajte staru odjeću ili namještajdobrotvornim ustanovama –čišćenjem vaše kuće pronaći ćete različite stvari koje vam više nisukorisne. Umjesto da ih bacite –razvrstajte ih, očistite, spakirajte iodnesite u organizaciju koja će ih dati onima kojima su potrebne.

Postoji jako puno ljudi koji teško žive radi teških ekonomskih uvjeta.Mnoge udruge, skupine, nastoje im pomoći. Nešto što je za vas beskorisno i bez vrijednosti, može biti potrebno nekom drugom. To se odnosi i na odrasle (podijelite snjima) i na djecu (naučite ih da dijele).

Trenutačna razlika između bogatih isiromašnih je u porastu. Podupirućinajsiromašnije, dajete im darove koji su korisni, ali pokazujete isuosjećanje s njima. Pokazujete im da nisu zaboravljeni, da su dioiste zajednice.

Budite ekološki svjesni– ne trebate biti fanatik. Štedite električnu energiju, bacajte baterijeu posebne kontejnere, reciklirajte papir, limenke i boce, koristite manje plastičnih vrećica itd.Dalekosežno gledano, to će dati rezultate.

Vrlo često niste ni svjesni posljedica svog ponašanja. Koliko izgubite električne energije (koja je skupa),koliko otrova iz baterija onečišćuju zemlju, posredno našu hranu ilikoliko lokalna uprava plaća (iz vaših poreza) za odlaganje smeća..

Uštedom električne energije ili papira uštedjet ćete novac. Ali, društveni učinak će se vidjeti tek kada se poduzmu masovne akcije. Lokalna vlast će utrošiti manje novca za zbrinjavanje smeća, vašgrad će izgledati čišći, više životinja će živjeti u okolnim šumama. Vašadjeca i unuci će biti u prigodi doživjeti prirodu.

(Upo)znajte svoje susjede –To nije vrlo zahtjevno, ali niti uobičajeno. Vrlo često nemamo kontakte ili uopće ne poznajemoljude koji žive oko nas. Na početku pokušajte s njih nekoliko.

Život na istom mjestu je važna veza. Poznavajući se međusobno, možemo pomoći jedni drugima.To je, također, vrlo snažno sredstvo u stvaranju sigurnosti u vašoj okolini. Odmah primijetite kada se pojavi stranac.

Možete pitati za pomoć i potporu jedni druge u malim, svakodnevnimstvarima. Ovo uključuje osobne stvari, ali i šire aktivnosti. Podijelit ćete probleme i lakše poduzeti zajedničke akcije da bi ih riješili.

Različite organizacije koje se nazivaju dobrovoljnim, neovisnim,

neprofitnim, nevladinim i trećim sektorom. Slobodno se udružuju

i djeluju u ostvarivanju općeg dobra.

ZAJEDNICA

osjećaj zajedničke pripadnosti i zajednički identitet

SOCIJALIZACIJA

učenje kako biti aktivan član društva

Ako nema borbe, nema napretka. Oni koji se prave da podupiruslobodu, a sada izbjegavaju suočavanje s ljudima različitog

mišljenja, ljudi su koji žele plodove bez da uzoru zemlju. Oni žele kišu bez gromova i munja; oni žele ocean bez šuma

njegove vode.“(Frederick Douglass)

Razvijanje svijesti o važnosti uključivanja građana u donošenje odluka

Stvaranje mreže interesnih skupina

Širenje primjera dobre prakse

3

Ako ja nisam u mogućnosti riješiti svoj problem, moja bi me obiteljtrebala poduprijeti. Ima problema koje obitelj ne može prevladati, tada bitrebalo pripomoći susjedstvo – to znači: susjedi, župa, lokalne udruge.Ponekad su pitanja za njih previše ozbiljna i tada se trebaju uključitilokalne vlasti. Postoje okolnosti kada ni lokalne vlasti ne mogu pomoći, au takvom slučaju trebala bi reagirati sljedeća razina lokalne vlasti ilisredišnja vlast

Načelo supsidijarnosti treba ispuniti tri funkcije:

1. Obrana – braniti manje entitete od intervencije većih organizacija. Organizacijama "više razine" nije dopušteno da rješavaju pitanja koja mogu riješiti organizacije lokalne razine.

2. Promocija. Načelo supsidijarnosti obvezuje višu razinu – državnu administraciju - na podupiranje i poticanje ljudi u samo oblikovanju njihovih života. Prema tomu, država treba potpomagati lokalne vlasti, udruge i ostale lokalne entitete u njihovu radu.

3. Izgradnja lokalne svijesti. Načelo supsidijarnosti izgrađuje svijest lokalnih organizacija da preuzmu sve zadatke koji mogu biti riješeni na lokalnoj razini, daje im ulogu najvažnijih subjekata koji bi trebali poduprijeti pojedince u rješavanju njihovih problema

1960tih – POBUNA NARODA PROTIV AUTORITETA neprijatelji konzervativnih vlada

obračunavanje s ”anarhistima”

frustracije, ljutnja, nasilje

Preuzeto:

http://www.jciireland.ie/programs/national-programs/active-citizens-week/

1980tih – ZNAČAJNIJA ULOGA U OBRAZOVANJU, ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ SKRBI

suradnja u ispunjenju obveza države u području socijalne skrbi.

građanski pokreti su bili snaga koja je koristeći slabosti komunističke ekonomije, preuzela inicijativu i promijenila sustav

2000tih – NAČELO SUPSIDIJARNOSTI NORMA U SUVREMENIM DRŽAVAMA

razvijen je koncept civilnog društva

Faza modela suradnje između udruga i države

Sve snažniji položaj u društvu

Upravljanje pozitivnim

promjenama

Istraživanje

Uočavanje prilika

PROAKTIVNOSTInovativnost

Osnaživanje pojedinca – podizanje kapaciteta pojedinaca i osnaživanjeza (samo)zapošljavanje

Raznovrsnost mišljenja – civilno društvo predstavlja platformu zarazmjenu različitih mišljenja i stavova o određenim društveno važnimpitanjima

Pitanje uključenosti – zagovaranje principa uključenosti široke javnostiu rasprave o aktualnim problemima jer je kolektivna pamet veća negoindividualna, a tako donesene odluke imaju veći legitimitet

JAVNO ZAGOVARANJE

LOBIRANJE

BRIGA ZA DRUŠTVO

17

P - politički – razvoj demokratskog društva, tolerancije, tržišnog gospodarstva

E – ekonomski - loša gospodarska situacija, nezaposlenost, privatizacija gospodarstva

S – društveni – nove društvene kategorije (branitelji), poboljšanje uvjeta rada za zaposlene (npr. ”Zatvorimo trgovine nedjeljom”), poboljšanje kvalitete života u zajednici, volontiranje

T – tehnološki – novi oblici komunikacije, jednostavno prikupljanje informacija

”Prazni prostori”

Društvene nesavršenosti

Ljudska solidarnost

Institucije koje nisu ni državne ni poslovne

Imaju specifičnu misiju

Postoje kako bi utjecali na donošenje politika, zakona i regulativa vezanih za unapređenje kvalitete života u zajednici

Postoje kako bi služili drugima, a ne profitu

Vođeni misijom

Ograničeni resursima

Veliki broj dionika

Značajnu povezanost s drugim neprofitnim organizacijama

4

Socijalne usluge

kultura i rekreacija

obrazovanje i istraživanje

zdravstvo

okoliš

razvoj i stanovanje

pravo, zagovaranje i politika

religija

međunarodne aktivnosti

filantropsko posredovanje i promoviranje volonterstva

poslovne i strukovne udruge, sindikati

Ciljna usmjerenost

Iskaz društvenosti

Sloboda udruživanja/djelovanja

Prostor između obitelji, države i društva

Volonterski angažman (dijela) članstva ili upravljačke strukture

NEPROFITNOST Zadovoljavanju potreba/interesa šire društvene skupine

(članovi, korisnici)

Zabrana raspodjele viška prihoda nad rashodima njezinim osnivačima, odnosno pojedincima koji kontroliraju njezino djelovanje

Zabrana raspodjele viška prihoda povoljnim poreznim i zakonskim tretmanom

Mogu obavljati gospodarske djelatnosti izravno povezane s ostvarenjem svrhenjihovog postojanja (misije)

Smith, Bucklin & Ass.: “Za neprofitne je organizacije prošlovrijeme ležernog stila menadžmenta koji se bazirao naidealizmu, a ne na profesionalizmu.”

Odgovornost voditelja usmjerena na sve sudionike u društvu

Tipični dionici neprofitnih organizacija: Upravni odbor

Korisnici usluga

Članovi organizacije

Zaposlenici

Volonteri

Zajednica/opća javnost

Individualni donatori

Korporacije i drugi institucionalni donatori

Fondacije koje podupiru organizaciju

Upravna i politička tijela koja reguliraju rad neprofitnih organizacija

Državna tijela i organi lokalne uprave i samouprave koji financijraju projekte i/ili djelovanje neprofitnih organizacija

Mediji

Dobavljači proizvoda i usluga

Drugi važni društveni akteri

Neprofitna udruga umjetnika

Volonterski centar

Crveni križ

Osijek Software City

1. NAČELO Priznati i aktivno pratiti interese dionika te ih uzeti u obzir prilikomodlučivanja i djelovanja

2. NAČELO Slušati i otvoreno komunicirati s dionicima i njihovim pojedinačniminteresima i doprinosima te o rizicima s kojima se suočavaju ili bi semogli suočiti zbog povezanosti s organizacijom.

3. NAČELO Usvojiti procese i načine ponašanja osjetljive na interese i sposobnosti,mogućnosti svakog pojedinačnog dionika.

4. NAČELO Prepoznati međusobnu ovisnost i pošteno raspodijeliti povlastice/koristi.

5. NAČELO Surađivati s drugim tijelima (javnim ili privatnim) kako bi se osiguralo dase rizici i štete svedu na minimum te da ih se odgovarajuće nadoknadiondje gdje se ne mogu izbjeći.

6. NAČELO Izbjegavati aktivnosti koje bi mogle ugroziti neotuđiva ljudska prava(pravo na život) ili bi poticali na rizike neprihvatljive važnim dionicima.

7. NAČELO Priznati moguće sukobe između: vlastite uloge kao dionika i svojezakonske i moralne odgovornosti prema interesnim dionicima tepristupiti takvim sukobima otvorenom komunikacijom, odgovarajućimizvještavanjem i poticajnim sustavima.

5

Jasna misija

Lojalniji zaposlenici

Strategija

Učinkovitost

Organizacijska kultura

Zajedničko slavljenje uspjeha

MJERENJE REZULTATA

OVISNOST

NEDOSTATAK PODUZETNIČKIH VJEŠTINA

UČINKOVITOST PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

Sposobnost organizacije da prikupi sredstva iz različitih fondova

FINANCIJSKA TRANSPARENTNOST

Izvještavanje o poslovanju

FINANCIJSKA UČINKOVITOST PROJEKATA/PROGRAMA

Iskorištenost fondova ili financijskih izvora kako bi se ostvarili planirani (željeni) ciljevi (odnos između financijskih inputa i outputa)

NEFINANCIJSKA UČINKOVITOST PROJEKATA/PROGRAMA

Iskorištenost nefinancijskih resursa kako bi se ostvarili planirani (željeni) ciljevi (odnos između nefinancijskih inputa (vrijeme, ljudi, stručnjaci) i rezultata projekta/programa)

REZULTATI Jesu li postignuti postavljeni (željeni) ciljevi projekta/programa

UTJECAJ Dugoročni pozitivni i negativni utjecaji projekta/programa

PARTNERSTVO Razina umrežavanja s partnerima, njihov utjecaj i zadovoljstvo

KVALITETA Razina kvalitete usluge

Preuzeto s: http://www.iosrjournals.org/iosr-jbm/papers/Vol17-issue2/Version-3/H017237076.pdf

INPUT

resursi (novac, materijali, oprema), ljudi (zaposlenici, volonteri)

PROCES

iskorištavanje inputa u svrhu ispunjavanja misije, ciljeva projekta/programa (pomoć, obrazovanje, savjetovanje, mentorstvo…)

OUTPUT

direktni rezultati usluge mjereni jedinicama (npr. broj sati proveden na svakoj aktivnosti, broj volontera uključenih u aktivnost, broj krajnjih korisnika usluge, broj promotivnih materijala…)

REZULTATI

utjecaj ili promjena za pojedince ili zajednice koje su sudjelovali u projektima/programima organizacije (npr. nova znanja za krajnje korisnike, sagrađeni objekt, promjena stavova, poboljšani uvjeti života…)

TIM#1

TEMA: TEMA: DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

SVI

Zadatak: izračunati svoj osobni ekološki otisakhttp://www.odrzivazajednica.hr/2015/10/21/kalkulator-ekoloskog-otiska-testna-verzija/