debata super! je - ckdbih.com novosti juni.pdf · poraza protiv argentine većina je zaključila...

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

BH Telecom

Debata je

super!

Općina Centar

1

Svjetsko prvenstvo u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu je zvanično počelo 12.06.2014. godine u čarobnoj zemlji Brazilu. Najbolji od najboljih fudbalera su našli svoje mjesto pod brazilskim nebom ujedinjeni u namjeri da baš njihova reprezentacija bude najbolja. A što i ne bi bila, kad je najbolja? Ja volim reprezentaciju BiH, ali ne samo ovu fudbalsku nego i košarkašku, rukometnu, odbojkašku, onu u sjedećoj odbojci, ma draga mi je i naša mala hokejaška reprezentacija. Zato što svi oni predstavljaju sportiste jedne i jedine mi domovine Bosne i Hercegovine. Ne mogu reći da sam zagriženi fanatik, pa da vam sada mogu iznijeti važne statistike o uspjesima (ali bez guglanja) reprezentativaca, ali ja sam na njih ponosna. Odlučiti se za karijeru sportiste, a pri tome biti iz Bosne i Hercegovine, meni se čini vrlo hrabro, pa tako bilo koji uspjeh shvatam lično, a u slučaju poraza nalazim milion opravdanja (prečka je bila prenisko, mreža je bila pregusta, linije na terenu nevidljive, lopta suviše okrugla, sudija lopove!...) i nastavljam se ponositi ljudima koji se trude ostvariti što je veći uspjeh moguće za zemlju koja ih plaća vrlo malo, a možda i nimalo. Ovoga puta ću namjerno pisati najviše o fudbau, toj igri u kojoj 22 igrača nastoje 1 loptu ubaciti u protivnički gol i pri tome izbjeći takvu situaciju u svom golu. Bosna i Hercegovina je, dakle, po prvi put od devedesetih, učestvovala na Svjetskom fudbalskom prvenstvu koje je održano u Brazilu. Prošli smo famozne kvalifikacije i bili zaista dobri, i došli na veliko takmičenje. Znamo već svi da nismo prošli dalje, ali moram priznati da su zmajevi napravili mnogo dobrih stvari kojima se svi Bosanci i Hercegovci mogu ponositi. Naravno, ne ponosimo se porazima, ali bismo za reprezentaciju trebali navijati čak i kada gubi. Kažem trebali, ali baš i ne navijamo.. Tu na vidjelo prije svega dolazi princip „Da sam ja selektor ja bih...” Kako? Poslije prvog poraza protiv Argentine većina je zaključila kako su se zmajevi lavovski borili i da im je samo nedostajalo malo sreće za pobjedu (i još neka lopta u golu Argentine, ali šta je tu je...). Iskreno, nisam

O reprezentaciji, fudbalu i principima „Da sam ja selektor ja bih…” „Nek’ i komšiji crkne krava!”

SADRŽAJ:

Riječ urednika

Postanite član CKD porodice

– BESPLATNO

Dokumenti za članstvo u

CKD-u

Predstavljamo: Publikacija

„Kreativnošću do nenasilja –

Lijepa riječ i gvozdena vrata

otvara”

Debatologija

Debatni klubovi nam pišu

DOS aktivnosti

Plan aktivnosti za juni

Regionalni koordinatori

Škole i fakulteti članovi

CKD-a

Kapiteni debatnih klubova

Riječ urednice

Aktivnosti: „Debata i kultura

dijaloga – 18 godina poslije

rata!”

O toleranciji

O ljudskim pravima

Aktivnosti: „Svi različiti, svi

jednaki!”

O diskriminaciji

Predstavljamo: Publikacija

„Kako unaprijediti kulturu

dijaloga?”

Nadina Balagić

2

mogla da vjerujem da ih niko ne napada i ne naziva gubitnicima. Istini za volju takvi smo! Kad sportisti, pisci ili bilo ko drugi dobivaju nagrade slavimo ih, dižemo u nebesa, a kad to jednom ne dobiju, izmaknemo svu našu podršku kojom smo ih digli do neba i najblaže rečeno, omogućimo im slobodan pad do zemlje. Bez padobrana. Na beton po mogućnosti. Ovoga puta smo nastavili da ih bodrimo, ali ne lezi vraže. Uslijedio je poraz od Nigerije i bezbroj teorija „Da sam ja selektor ja bih...”: igrao u formaciji 4:3:2:1, umjesto nijednog lijevog braniča stavio dvojicu, onom sudiji sa Novog Zelanda kosti polomio, onom Džeki glavu razbio, sebe objesio o prečku gola... Sve sami stručnjaci, Sušić do Sušića, a fudbalsko iskustvo im se svodi na glasno komentiranje utakmica, začinjeno brojnim psovkama, uz vokabular ograničen uglavnom na fraze „Pucaaaj!”, „I ti fudbaler, ja ti ne bih dao ni dvije nacrtane koze da čuvaš a ne loptu!”, „Ja da sam tamo, ja bih sigurno dao gol!”... Elem, bili smo na Svjetskom, hvalili reprezentaciju, uzdizali zmajeve u nebesa, izmakli podršku, gledali njihov pad, pa su onda i pobijedili, i sada su opet kao „dobri”. Do iduće prilike za spominjanje njihovih roditelja u najgorem mogućem kontekstu. U BIH, rekli bismo ništa novo... Velika sportska takmičenja navodno u ljudima bude najplemenitija osjećanja, i eto unapređuju čovjeka i duhovno i fizički. Dobro, one koji ih samo posmatraju unapređuju duhovno. Odnosno, trebalo bi tako biti. Kažu da u većini svijeta tako jeste, ali čini mi se da u BiH i komšiluku baš i nije tako. Kod nas vrijedi princip „Nek’ i komšiji crkne krava!” makar to bilo loše i po nas. Ali samo neka komšiji nije dobro. Jašta! Uglavnom, na ovo Svjetsko fudbalsko prvenstvo od komšija se plasirala Hrvatska, a Srbija jok. I hvala Bogu da se Hrvatska i BiH nisu našle u istoj grupi jer bi to možda mogao biti povod i za treći svjetski rat. Mislim, nismo odavno bili jedan od povoda rata. Prošlo je čitavih 100 godina od takve situacije. Uglavnom, kad je Hrvatska igrala utakmice, dio BiH je bio protiv njih, dio za, a kad su izgubili to je bio povod za paljenje zastava. I hrvatskih i bosanskih, jer se mi jednostavno ne volimo. Isto je bilo i sa BiH. Pa, nedavno smo ratovali. Jesmo. I bilo je strašno. Ne ponovilo se! Ali od rata je prošlo skoro 20 godina. I ništa se nije promijenilo. Umjesto oružjem, jedni druge napadamo verbalno, a nerijetko i fizički. Važniji je neuspjeh komšije od vlastitog uspjeha. Važnije je reći „Hrvati, jesu li koferi za dom spremni?” nego zajedno krenuti u bolju budućnost. Ne moramo se voljeti, ali moramo skupa živjeti. Moramo skupa krenuti u budućnost. Ako mislimo dočekati budućnost. I da ne bude zabune, što se mene tiče navijajte za Hrvatsku ili protiv nje, ali navijajte civilizirano, imajući na umu činjenicu da je Hrvatska domovina mnogih Bošnjaka i Srba. Sad više nije sve tako crno-bijelo, zar ne? Ko zna, možda za sljedeće Prvenstvo Ante Cash napiše pjesmu u kojoj su sa Hrvatskom i BiH, i Slovenija, i Crna Gora, i Srbija i Makedonija.. A naivno smo mislili da su nas poplave ujedinile...

među braćom Nema rivala

i jedni i drugi pravo do finala

a ko je prvi koga briga

to finale nećemo ni igrat’ remi u finalu može, pošteno

pjeva Maksimir pjeva Koševo

3

ZAJEDNO MOŽEMO

BITI NAJBOLJI!

Članstvom u CKD-

u, ostvarujete ne

samo pravo na

učešće u brojnim

aktivnostima već i

mogućnost da BiH

predstavljate na

internacionalnim

takmičenjima.

Brojni debatanti su

sa takmičenja

donosili najsjajnija

odličja i osvajali

vrlo vrijedne

stipendije i

školovali se u

Sjedinjenim

američkim

državama. Želite li

i vi biti dio bh.

debatnog tima, ne

zaboravite

dostaviti

popunjene

dokumente za

članstvo u Centru

za kulturu

dijaloga.

Debata je vaš prvi

korak ka uspjehu!

CKD je svim srednjim školama u BiH uputio poziv za članstvo u

jednom od najstarijih debatnih programa Regiona. Bh. debatni

program svojim članovima nudi brojne prednosti: od zanimljivih

online aktivnosti, do seminara, treninga, takmičenja, i brojnih

publikacija sa ciljem edukacije o debati, kritičkom mišljenju i

uvažavanju demokratskih principa otvorenog društva. Svi

dokumenti za članstvo u Centru za kulturu dijaloga se nalaze na

početnoj strani web stranice CKD-a: http://www.ckdbih.com/ .

Dokumente donosimo i u nastavku debatnih novosti. Sve što

trebate učiniti jeste popuniti ih i dostaviti na e-mail

[email protected] ili na adresu:

Centar za kulturu dijaloga

Fra Anđela Zvizdovića 1

71 000 Sarajevo

BiH

Sve prednosti koje CKD nudi je moguće ostvariti slanjem

dokumenata i aktivnom participacijom u aktivnostima. Članstvo je

u potpunosti besplatno!!!

http://www.ckdbih.com/








mailto:[email protected]







4

Šta znači debatirati?

Debatirati znači:

iznositi

provjerene

stavove o

nečemu

iznositi

obrazloženje i

potkrepe

stavovima

uvažavati

sugovornika

nikada se

osobno ne

obraćati

sugovorniku

nego

govoriti o onome

o čemu je on

prethodno

govorio

postavljati

oponentu pitanje

jasno i

razgovijetno

ne tražiti od

oponenta da

odgovara na

osobna pitanja

5

Šta znači debatirati?

Ne tražiti da

oponent govori o

nečemu što nije

tema debate

Voditi računa o

predviđenom

vremenu za

izlaganje i

propitivanje

oponenta

Voditi računa da

nas dok

debatiramo

slušaju ljudi koji

možda i

ne znaju o temi

koliko i mi, ali da

nas moraju

razumjeti

Konačno i

najvažnije:

debatiramo tek

nakon što

temeljito

istražimo temu.

Bez opsežnog

istraživanja

debata je tek

puka rasprava i

nadmudrivanje.

6

Valcer kiše

Žureć pred

kišom,

pod krošnje lipe

u hitnji smo na

časak stali.

Nad nama su se

kroz cvjetno lišće

oblaci bijeli

okretali.

Zadihani,

osmjehnusmo

se.

Lipa je mrijela.

Srce se čulo

u svakom kutu

naših tijela.

Možda sam

mogao

u tom trenutku

ljubavi nešto

zauvijek reći,

al' valcer poče

.....

I ljetna kiša

dodirnu u grlu

drhtave riječi.

Enes Kišević

7

Ne robuj srce

Ne robuj srce

nikome dužni

nismo

ne tuguj rijeko

već vodom

žubori

ne bježi ptico

iz našeg srca ti si

sa svojim jatom

ostani i gori

Ne robuj srce

ti nemaš

gospodara

tvoje su rijeke

planine i polja

ne reci neću

ne znam i ne

mogu

a sve ostalo

radi šta te volja

Duško Trifunović

8

Obožavam te

Obožavam te

kao nebo noću,

O posudo tuge,

tu tvoju mirnoću

Ljubim te sve

više što mi bežiš

dalje

Čak i kada

mislim da te

tama šalje

Da bi ironično

razmak povećala

Što ga je do

neba već priroda

dala.

U divljem naletu

nasrćem i

skačem

I k’o crv lešinu ne

bih dao jačem!

I meni je mila u

očaju slepom,

Čak i ta hladnoća

što te čini lepom.

Šarl Bodler

9

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

SVI SMO MI DRUGARI

BH. debatni

program okuplja

mlade iz cijele BiH

kontinuirano 17

godina insistirajući

na poštivanju svih

ljudskih prava,

principima

otvorenog društva,

demokratskih

oblika odlučivanja

i promovirajući

politiku nenasilja i

uzajamnog

uvažavanja.

Publikacija je

samo jedan od

načina na koje

CKD zajedno sa

srednjoškolcima i

srednjoškolskim

profesorima radi

na kreiranju

rješenja za

probleme sa

kojima se

suočavaju mladi iz

cijele BiH. Moto za

kreiranje

publikacije je bio

„Svi smo mi

drugari!”. I jesmo!

PUBLIKACIJA:

„KREATIVNOŠĆU DO NENASILJA

LIJEPA RIJEČ I GVOZDENA VRATA OTVARA”

CKD je u saradnji sa srednjoškolcima i srednjoškolskim

profesorima pripremio publikaciju:

„Kreativnošću do nenasilja

Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara”

Publikacija je dostupna na CKD web stranici za besplatan pregled

i preuzimanje, i vjerujemo da školama u BiH može pomoći u

preveniranju i sprečavanju vršnjačkog nasilja. Publikacija nudi

jedinstven uvid u problem vršnjačkog nasilja, njegove oblike,

načine prevencije, mehanizme pomirenja između žrtve i nasilnika

kao i brojne poruke koje su kreirali mladi iz cijele BiH s ciljem

rješavanja problema vršnjačkog nasilja. Vrlo je važna uloga koju

su imali mladi u kreiranju ovog izdanja, jer su oni samostalno

kreirali brojne radionice kao i prijedloge za rješenje problema, što

je samo dio sadržaja obuhvaćenog ovim štivom. Iskreno se

nadamo da će sve škole slijediti primjer mladih debatanata i

odlučno krenuti u bobu protiv bullyinga bilo da on znači fizički

obračun, psihički pritisak ili online nasilje.

10

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

TOLERANCIJA

Pojam tolerancija

dolazi od grčke

riječi tolerare, što

znači podnositi.

Ona

podrazumijeva,

dakle, snošljivost i

uvažavanje tuđih

ideja, stavova i

načina života. Biti

tolerantan znači

biti osviješten o

različitosti u

odnosu na nas

same i

prihvaćanje toga u

svakodnevnom

životu. Uz ovaj se

pojam nikako ne

mogu vezati

pojmovi kao što su

stereotipi i

predrasude.

Predrasude se

odnose na

iracionalnu

sumnjičavost ili

mržnju prema

određenoj skupini

ljudi, rasi ili religiji.

http://atma.hr/toler

ancija-trpljenje-ili-

duboki-osjecaj-

razumijevanja-

razlicitosti/

Centar za kulturu dijaloga je u junu započeo implementaciju

aktivnosti koje imaju za cilj osnaživanje kritičkog mišljenja i

tolerancije za drugačija mišljenja kroz korištenje edukativne

komponente debate kao jednog od najznačajnijih oblika

neformalnog obrazovanja u BiH i svijetu, stvarajući tako

generaciju društveno svjesnih građana. Kroz različite kako

online aktivnosti, tako i aktivnosti koje zahtijevaju fizičko

prisustvo učesnika na jednom mjestu CKD nastoji

promovirati vrhunske vrijednosti debatnih vještina u BiH

ojačavajući most među mladima iz cijele BiH koji će

doprinijeti procesima pomirenja, izgradnje tolerancije i

povjerenja sa posebnim akcentom na povezivanje mladih iz

cijele BiH. Inovativnu komponetnu predstavlja nastojanje

CKD-a da se mladima omogući da postanu najbolji

ambasadori svoje lokalne zajednice u BiH i svijetu kroz

uvođenje novih metoda neformalnog obrazovanja u njihovu

edukaciju. Svim aktivnostima se nastoji educirati učesnike

za kulturu poštivanja ljudskih prava gdje se ljudska prava ne

samo priznaju nego i poštuju čime se ojačava proces

pomirenja i stvaranje povjerenja i tolerancije.

Početne aktivnosti uključuju pokretanje FB grupe „Stop

netoleranciji u BiH” čime se kroz popularnu društvenu mrežu

nastoji smanjiti netolerancija i otvoreno razgovarati o post-

ratnim problemima o kojima se uglavnom ne razgovara u

BiH. Ovu grupu administriraju članovi CKD-a, koji

usmjeravaju diskusiju, potiču razmjenu argumentiranih

stavova, ali ne dozvoljavaju vrijeđanje niti huškačku retoriku.

U grupu su dobro došli svi oni koji žele otvoreno razgovarati

bez vrijeđanja oponenata ali i bez straha od osude.

Na web stranici CKD-a je otvorena posebna sekcija u kojoj

su postavljene informacije o toku implementacije aktivnosti, i

ciljevima koji se nastoje postići.

U nastavku donosimo dio istraživanja koje je realizirao CKD

tim a u vezi sa pomirenjem, tolerancijom i ljudskim pravima.

http://atma.hr/tolerancija-trpljenje-ili-duboki-osjecaj-razumijevanja-razlicitosti/















11




LJUDSKA PRAVA

Ljudska prava su

zajamčena

svakom čovjeku

na temelju

njegova

postojanja kao

čovjeka i ona su

neotuđiva, što

znači da ne mogu

nikome biti

oduzeta.

"U političkom

rječniku pojam

'ljudska prava'

označava

cjelokupnost

prava na slobodu

koja pojedinac

može zahtijevati

na temelju svog

postojanja kao

čovjeka i koja mu

zajednica mora

pravno jamčiti iz

etičkih razloga. U

tom smislu riječ je

o ‘prirodnim’,

‘nedržavnim’,

‘urođenim’ ili

‘neotuđivim’

pravima, kroz čije

se poštivanje i

osiguranje

legitimira jedna

politička zajednica

(...)."

PUT KA POMIRENJU…

Izjava šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU

Petera Sorensena povodom stogodišnjice atentata na

nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu

Stogodišnjica atentata na nadvojvodu Franca

Ferdinanda, koja se obilježava 28. juna 2014.

godine, i koji je bio jedan u lancu događaja koji je

doveo do izbijanja Prvog svjetskog rata, predstavlja

priliku da razmislimo posebno o katastrofalnim

posljedicama politike podjele i intriga. Ona ističe

odgovornost svih zajednica i nacija da se iskreno pomire sa

svojom poviješću i da odbace pristrana tumačenja kako bi

osigurali našu zajedničku evropsku budućnost.

Dijalog, pomirenje, mir, uzajamno razumijevanje i suradnja čine

temelje našeg zajedničkog života kao Evropljana. Naše iskustvo

nakon 1945. godine, posebno među državama članicama koje su

sada jedna uz drugu u Evropskoj uniji, je da istinsko nastojanje

izgradnje povjerenja između nacionalnih zajednica iziskuje

svjesno opredjeljenje i kontinuirani naporni rad. Protok vremena

može pomoći, ali moramo se paziti da vrijeme jednostavno ne

zamrzne neprijateljstva i traume. Ova godišnjica nas podsjeća da

ne postoji posredni ili automatski put ka pomirenju. To je nešto što

se mora aktivno tražiti i za što se treba boriti, ako želimo da

Evropa uživa trajni mir i stabilnost. Ova činjenica se jasno može

vidjeti iz našeg zajedničkog povijesnog iskustva i mora nam

poslužiti kao vodič za našu evropsku budućnost.

Ova nas godišnjica također podsjeća da je posljednjih godina

postignut nedovoljan napredak u čitavom nizu političkih,

društvenih i ekonomskih oblasti u Bosni i Hercegovini. Zemlja

zaostaje za svojim susjedima jer previše vremena troši na

promoviranje međusobno natječućih naracija iz prošlosti i

bavljenjem preokupacijama koje su okrenute prema unutra, kao

što je osiguravanje funkcionerskih pozicija, postizanje

maksimalističkih zahtjeva i davanje većeg značaja simbolima

nego boljem životu građana.

12




LJUDSKA PRAVA

Koja ljudska

prava postoje?

Ljudska prava

obuhvaćaju

mnogo različitih

područja ljudskog

suživota. Zato ih

se može podijeliti

u više grupa:

Grupa 1:

Osobna prava

Grupa 2:

Politička i civilna

prava

Grupa 3:

Socijalna i

ekonomska

prava

Grupa 4:

Prava treće

generacije

PUT KA POMIRENJU…

Izjava šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU

Petera Sorensena povodom stogodišnjice atentata na

nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu

Ovo je dan kada sve zajednice u Bosni i Hercegovini trebaju

obnoviti nastojanja da se pozabave i razriješe pitanja prošlosti.

Slični izazovi su prihvaćeni i prevaziđeni u društvima koja su se

suočavala sa problemima jednako velikim kao što su problemi sa

kojima se suočava Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina

hitno treba ovu posvećenost dijalogu, konsenzusu i svježem

političkom razmišljanju i više zdravog razuma u politici, što će

pomoći zemlji da maksimalno iskoristi prilike koje se sada nude

cijeloj regiji.

Evropska unija će i dalje pomagati Bosni i Hercegovini da iskoristi

ove prilike i da krene naprijed. EU ostaje vaš pouzdan partner

zato što svi želimo Bosnu i Hercegovinu koja je sposobna

preuzeti punu ulogu koja joj s pravom pripada u stabilnoj i

prosperitetnoj Evropi. Međutim, način kako će se razriješiti ovi

izazovi zavisi od naroda BiH, i od lidera i predstavnika koje oni

izaberu.

Tekst preuzet sa:

http://europa.ba/News.aspx?newsid=7157&lang=BS











13




OSOBNA PRAVA

Prvu grupu čine tzv.

osobna prava.

Njoj pripadaju

prava čovjeka na

zaštitu od napada

svake vrste i na to

da njegovo ljudsko

dostojanstvo ostane

netaknuto. Primjer

za to je pravo na

život, što je osnova

za sva ostala prava,

i pravo na slobodan

razvoj osobe. Što

znači imati osobno

pravo na život,

možemo vidjeti i po

tome da je i u ovom

stoljeću, čak i u

demokratskim

zemljama, bilo

dopušteno nekoga

tjelesno kazniti zbog

prekršaja. Prije

samo nekoliko

desetljeća bilo je

čak sasvim

normalno da učitelj

svoje učenike

kažnjava udarcima

zbog lošeg

ponašanja! Osobna

prava su jezgra

ljudskih prava, njih

nalazimo u svim

dokumentima i

katalozima o

ljudskim pravima.

Od 9. do 12. lipnja na Franjevačkoj

teologiji u Sarajevu održala se

godišnja skupština Conciliuma i

konferencija „Teologija u

postkonfliktnom društvu – Religija i

identitet“. Konferencija je okupila

poznate međunarodne i domaće stručnjake, teologe,

filozofe, književnike i sociologe, u svrhu šire rasprave o teologiji,

politici i budućnosti religije u postkonfliktnom društvu, a pod

pokroviteljstvom Grada Sarajeva održava se povodom

stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata. Među izlagačima na

konferenciji bio je nizozemski teolog, bivši predsjednik

Međunarodnog društva za religije, profesor sistematske teologije

na Univerzitetu u Tilburgu(Nizozemska), Erik Borgman, s temom

„Biti evropski teolog: što to znači? Bog kao prostor nenasilnog

antagonizma“.

Za sajt Religija, politika i pomirenje s profesorom Borgmanom

razgovarali smo o značenju ove konferencije za Sarajevo, o

evropskoj multietničnosti, susretu Evrope sa islamom i

opasnostima novoga radikalizma, teologiji oslobođenja i

odgovornosti Crkve za izgradnju društva socijalne pravde i

jednakosti, odgovornosti Evrope (i Nizozemske) za rat u bivšoj

Jugoslaviji i genocid u Srebrenici, te perspektivama stvarnog

međureligijskog dijaloga.

Razgovor vodio: Franjo Šarčević

Godišnja skupština Conciliuma i konferencija „Teologija u

postkonfliktnom društvu – Religija i identitet“ održava se

upravo u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu. S

vaše točke gledišta, što bi ovaj događaj mogao značiti za

Sarajevo; kakvo mjesto u Vašem životu ima ovaj grad?

Sarajevo je promijenilo moj život. Tokom rata pročitao sam knjigu

"Dnevnik selidbe" autora Dževada Karahasana u prijevodu na

nizozemski jezik, čiji se naziv prevodi na engleski otprilike kao

"Diary of Removals".

14




POLITIČKA I CIVILNA PRAVA

Drugu grupu čine

politička i civilna,

odnosno

građanska prava.

Ona bi svakom

čovjeku trebala

jamčiti neometano

sudjelovanje u

političkom životu u

sklopu njegove

zajednice, bez

straha da će zbog

toga biti

neopravdano

kažnjen. Za ova

prava sloboda

mišljenja i sloboda

tiska imaju važnu

ulogu jer se u

njima ogledaju

stavovi ljudi prema

njihovoj vlasti i

njihovo

zadovoljstvo s

njom. Međutim,

ako se ti stavovi

više ne mogu

izreći bez

cenzure, onda

vlada gubi pravo

da zastupa

interese svojih

građana.

Čitajući tu knjigu naučio sam mnogo o tome što znači biti u

jednom europskom ratu, što znači biti u takvoj vrsti konflikta

poslije 1945. godine, kada smo mislili da smo takve stvari ostavili

iza sebe na neko vrijeme. Za mene je to značilo kraj

prosvjetiteljskog pogleda na historiju. Otvorenost i razumnost nisu

nužno ključne za napredak u pravom smislu riječi.Ako postoji

spas u našoj historiji, onda se on ne ostvaruje onim što nam

historija pokazuje nego onim što je skriveno u historiji kao

dragocjena tajna. Kao što nam je Isus rekao u Evanđelju po

Mateju: „Kraljevstvo je nebesko kao kad je blago skriveno na njivi:

čovjek ga pronađe, sakrije, sav radostan ode, proda sve što ima i

kupi tu njivu.” (Matej, 13:44)

Nije moje da kažem što bi kongres mogao značiti za Sarajevo.

Nadam se da je to neki znak za solidarnost, koji pokazuje našu

privrženost za pronalaženje zajedničkog puta ka naprijed. Ja se

nadam da ću mnogo naučiti o tome što se dešava u Sarajevu, u

Bosni i Hercegovini, na Balkanu, u ovom dijelu naše Evrope, jer

što god da se desi s ljudima u vašem gradu, to je veoma bitno za

mene, za sve nas. Svi smo mi u u Evropi, ali i u svijetu, u

postratnoj situaciji. Moramo ponovno stvoriti humano društvo i mi

možemo samo učiti jedni od drugih kako da to učinimo.

Za Sarajevo kažu da je evropski Jeruzalem, zbog njegove

multietničnosti i činjenice da se – kod nas se to često ističe

– bogomolje četiriju konfesija nalaze jedna uz drugu. Dok se

ta multietničnost danas u Sarajevu gubi, u Evropi, konkretno

u Nizozemskoj, ona se „pojačava“. Pred kakve izazove

današnju Evropu postavlja susret s islamom? Jesu li

monoteizmi osuđeni na konfrontaciju ili imaju dobru

perspektivu za suradnju i zajedništvo?

Volio bih naravno da monoteističke religije mogu koegzistirati u

miru i skupa raditi za dobrobit čovječanstva, jer multireligioznost

će samo rasti u suvremenom svijetu kojeg obilježavaju migracije i

miješanje kultura. Kako ja vidim, religije ponekad mogu imati

problema sa suvremenošću i religijskim razlikama, ali i

suvremenost ima svoje probleme i sa religijom i sa

raznovrsnošću.

15




SOCIJALNA I EKONOMSKA

PRAVA

Socijalna i

ekonomska

prava, koja čine

ovu grupu, u

prvom redu

osiguravaju da

svaki čovjek

bude opskrbljen

barem osnovnim

stvarima, da bi u

najmanju ruku

mogao preživjeti.

Međutim, ovim

pravima pripada i

pravo svakog

čovjeka na

obrazovanje. Ako

polazimo od toga

da životu

dostojnom

čovjeka pripada

nešto više od

samo „ne biti

gladan“, onda je

neophodno za

svakoga stvoriti

polaznu osnovu,

nakon koje bi

nešto mogao

postići.

Neke vrste suvremenih politika su agresivne spram religije, a

posebno prema ideji da religija može nešto ponuditi što se ne

može dobiti ili ostvariti na bilo koji drugi način. Drugi Vatikanski

koncil proglasio je religijsku slobodu koja podrazumijeva slobodu

učenja uvjerenja, dogmi, vlastite religije i iznošenja mišljenja o

društveno-političkim situacijama sa religijske tačke gledišta. Ovo

nije naročito očigledno i samorazumljivo mnogim vjernicima i

njihovim vođama, ali ni mnogim suvremenim liberalima.

Vjerujem u to da se religijsko nasilje može spriječiti tako što će se

ljudima dozvoliti da iznose svoja mišljenja i da istinski raspravljaju

o pitanjima i problemima o kojima se ne slažu.

Ono što trebamo jesu prave debate između religijskih uvjerenja.

Biti tek propisno ‘ljubazan’ prema drugome, to samo hrani

uzajamnu odbojnost.

U zapadnoj Europi islam nas je suočio sa pristupom koji se ne

stidi jasno pokazati religioznost. Ja mislim da to nije nužno loša

stvar. Islam je nanovo pojasnio kako praktična religioznost ima

odgovarajuće posljedice u javnoj sferi. Europska suvremenost

ima poteškoća da se tome prilagodi. To je često dovodilo

Katoličku crkvu u probleme tijekom devetnaestog i u ranim

godinama dvadesetog stoljeća, a to sada također često dovodi

islam u probleme. Ponekad je to zbog toga što se vjerski vođe i

njihovi sljedbenici ponašaju veoma užasno - što bi naravno

trebalo biti kritizirano i trebalo bi se pokušati isto promijeniti - ali

ponekad i zbog toga što suvremenost želi tolerirati samo ono što

se može razumjeti i kontrolirati. Ali religija se opire razumijevanju

s bilo koje druge točke gledišta osim svoje vlastite. Ovdje religije

imaju zajednički uzrok.

Kako gledate na rast ekstremne desnice u Evropi i sve

snažniju antiimigrantsku kampanju?

Imam pomiješana mišljenja o 'populistima' i 'ekstremnoj desnici'.

S jedne strane moramo biti jasni u stavu da rasizam i

nacionalizam ne možemo tolerirati i da ne bismo trebali surađivati

sa takvim strankama.

16




PRAVA TREĆE

GENERACIJE

Takozvana prava

treće generacije

tek se odnedavno

ubrajaju u ljudska

prava. S jedne

strane, ta prava

ukazuju na to da

ljudska prava nisu

samo puka

institucija nego da

se ona razvijaju i

mijenjaju, a s

druge strane, kroz

njih se prepoznaju

novi problemi koji

ugrožavaju pravo

na život svih ljudi

te stoga trebaju

naći svoje mjesto

u katalogu ljudskih

prava. Uz pravo

na razvoj, koje bi

trebalo pomoći

smanjenju jaza

koji vlada između

bijede i bogatstva

diljem svijeta, u

prava treće

generacije ubraja

se prije svega

pravo na zaštitu

okoliša.

U isto vrijeme, njihovi birači su također dio europskog društva i

trebali bismo uvidjeti da se mnogi ljudi osjećaju ostavljeno i

neprimijećeno od strane njihovih vlada, političara i državnih

službenika. Intelektualni i vjerski lideri nisu dali ljudima lijepu viziju

za budućnost i nisu razvili stav otvorenosti za nove, neočekivane

događaje. Mnogi ljudi u Evropi su stvarno zastrašeni, razočarani i

ljuti. To može biti opasno, jer je stvarno teško predvidjeti u što će

te emocije prerasti. Naravno da odgovorni lideri, uključujući pored

političkih i vjerske lidere, ne bi trebali da ohrabruju te emocije.

Oni bi trebali pokušati na religioznoj i vjerničkoj razini uvjeriti ljude

da ne bi trebali biti uplašeni - jer ako je Bog uz nas, tko bi to onda

mogao biti protiv nas, dok bina praktičnoj razini trebali pokazati

ljudima da se i oni uzimaju u obzir i - ako je potrebno - da će im

se pomoći.

U Vašoj doktorskoj disertaciji, i kroz cijeli teološki rad, bavite

se teologijom oslobođenja. Kolika je odgovornost Crkve za

stvaranje društva socijalne jednakosti i pravednosti? U kojoj

mjeri Crkva izdaje svoje evanđeosko poslanje šutnjom na

nepravedne društvene odnose i na one koji generiraju te

odnose?

Što se tiče mene, teologija oslobođenja ne predstavlja način da

se politizira Evanđelje. Oslobođenje protestira protiv mogućnosti

da teološke i religiozne refleksije budu ograničene na navodno

odvojenu "religioznu" sferu. Čvrsto sam uvjeren da s biblijske i

kršćanske točke gledišta nema odvojene ili izolirane religiozne

sfere. Ovo ne znači da bi religija trebala biti uglavnom društvena

ili etička i da bi crkva trebala biti organizacija društvenog

aktivizma. Nikada ne može biti odgovornost na teologiji ili crkvida

stvori društvo socijalne jednakostii pravde, jer nijedna stranka ne

stvara društvo. Društvo se stvara od strane ljudi tako što se

ponašaju društveno, u skladu sa svojom od Boga danom

prirodom. Ono što teologija oslobođenja naziva preferencijalnom

opcijom za siromašne, tj. položaj onih ranjivih, treba snažno

pritiskati našu savjest. Ono što Bog govori svijetu, On kaže kroz

siromašne, i zadatak teologije jest da analizira kako to Bog radi

danas, u našoj situaciji. I kada čujemo ono što Bog govori,

moramo izvući odgovarajuće zaključke i posljedice.

17




PRAVA TREĆE

GENERACIJE

Ta prava

predstavljaju

jamstvo da

prirodni čovjekovi

životni prostori

neće biti previše

oštećeni, ili čak

potpuno uništeni.

Nakon

Konferencije na

vrhu o zaštiti

okoliša, održane u

Riju 1992., prava

poput ljudskog

prava na zdrav

okoliš sve više

dobivaju na

važnosti –

posebno kod

dolazećih

generacija. Dakle,

vidimo da ljudska

prava nisu

utvrđena jednom

za sva vremena

nego da su upravo

dovoljno

fleksibilna da

reagiraju na nove

izazove.

http://www.ljudska

prava.eu/ljudska-

prava

Ako uistinu vjerujemo da je Bog stvorio ljude s dignitetom i

dostojanstvom, što se onda dešava s ljudima? Često se prema

njima ophodi kao da nemaju nikakvog dostojanstva, što bi nas

doista trebalo duboko zabrinuti, izstrogovjerskih razloga.

Vratimo se na prostor bivše Jugoslavije. Upoznati ste s

ratnom katastrofom 1990-ih. Kako gledate na odgovornost

Evrope za ono što se nama dešavalo?

Devedesetih godina prošlog stoljeća, bio sam za slanje

nizozemskih trupa na prostor bivše Jugoslavije, ne zbog toga što

bi oni mogli ‘riješiti’ sukob, kao što su mnogi vjerovali, nego zato

što to pokazuje činjenicu da je ostatak Evrope imao udjela u

onome što se desilo tim ljudima. Osjećam da je ostatak Evrope

napustio ljude u bivšoj Jugoslaviji, jer umjesto da smo preuzeli

svoj dio odgovornosti, pokušali smo voditi pregovore sa skroz

malo učešća. Mi smo se svi više brinuli za našu sigurnost nego za

sigurnost i dostojanstvo ljudi bivše Jugoslavije. Propustili smo da

vidimo i osjetimo da to što se dešavalo njima ustvari se dešavalo

nama, prema fundamentalnom kršćanskom stavu: "Ljubi svoga

bližnjega kao samoga sebe.„

U Srebrenici se u ljeto 1995. dogodio genocid, najveći ratni

zločin u Evropi nakon Drugoga svjetskog rata, kada su

srpski ekstremisti ubili više od 8 tisuća zarobljenih

Bošnjaka. Što Vama, kao Nizozemcu, znači Srebrenica?

Srebrenica je za mene pojam užasne tragedije u kojoj su

nizozemske trupe, koje su tada bile poslane u bivšu Jugoslaviju,

napravile fundamentalne greške. Užasne laži su tada bile

iznošene od strane vojnih lidera. Ovo ne važi samo za

Nizozemsku, nego i za ostale zemlje NATO saveza, i sve druge

zemlje, ali mene se na poseban način tiče što je Nizozemska

trebala mnogo više učiniti. Tragedije su vjerojatno neizbježne i

jednom kad se nešto dogodi ne može biti vraćeno na prethodno

stanje, ali mi bismo trebali preuzeti svoj dio odgovornosti za to i -

koliko god je to moguće - ublažiti bol onih koji su propatili. A mi

nismo ništa poduzeli povodom toga. U tom smislu, Srebrenica je

za mene jedna velika sramota.

http://www.ljudskaprava.eu/ljudska-prava





18




REKLI SU O LJUDSKIM PRAVIMA

"Jednom za

svagda: ljudska

prava su i

ženska prava,

kao što su

ženska prava –

ljudska!“

Hillary Rodham

Clinton

"Čini mi se

razumnim - kako

filozofski, tako i

politički - da

učinimo da naša

gledišta o

ljudskim pravima,

ili barem

najtemeljnijim

ljudskim pravima,

zavise što manje

o spornim

tezama

liberalizma ili bilo

koje druge

pojedinačne

ideologije."

Bernard Williams

Nakon iskustava rata, etničkog čišćenja i genocida, koliko

teologija može doprinijeti stvarnom međureligijskom

dijalogu i izgradnji pravednog mira, te prelasku iz društva

konfrontacije u društvo suradnje?

Naravno da teologija neće riješiti probleme koji su proizvod rata,

etničkog čišćenja i genocida i mogla bi vjerojatno vrlo malo učiniti

u procesu prevladavanja te traume. U teologiji se, s moje točke

gledišta, ne radi o davanju rješenja: teologija nije praktična

disciplina nego spekulativna. Teologija se bavi razumijevanjem

onoga što se događa i koje je značenje toga što se događa, kako

za one uključene tako i općenito. Za mene, kao jednog evropskog

teologa, glavno pitanje nije kako riješiti problem Evrope, nego što

se stvarno nama događa, što nam to govori i što to nama znači „u

svjetlu Evanđelja“, kako je glasio iskaz Drugog vatikanskog

sabora. Trebali bismo reći da je čak i Bog bio uključen u sve ove

užasne situacije, ali što to onda treba da znači, kako za

razumijevanje naše situacije tako i za razumijevanje naših života i

odgovornosti? Ne bismo trebali pokušavati da saznamo istinu

zato da bismo s njome nešto dobro učinili. Umjesto toga trebali

bismo pokušati saznati istinu zato što saznavanje istine i

postupanje prema njoj jest samo po sebi nešto dobro.

TEKST PREUZET SA:

http://www.religion-and-peace.com/sr/news/eksluzivan-intervju-

sa-erikom-borgmanom-za-religiju-politiku-i-pomirenje

http://www.religion-and-peace.com/sr/news/eksluzivan-intervju-sa-erikom-borgmanom-za-religiju-politiku-i-pomirenje
























19




REKLI SU O LJUDSKIM PRAVIMA

"Priznavanje ljudskih

prava nije insistiranje

da svako ustane da

pomogne u

spriječavanju bilo

kakvog kršenja

ljudskog prava ne

bitno gdje se

događa. To je, radije,

priznavanje da ako

je neko u poziciji da

učini nešto

učinkovito u

spriječavanju kršenja

takvog prava, onda

taj ima dobar razlog

da učini upravo to -

razlog koji mora biti

uzet u obzir u

odlučivanju šta se

ima činiti. Još je

moguće da druge

obaveze, ili ne-

obavezujući obziri,

mogu prevagnuti

razlog za

pojedinačnim činom

u pitanju, ali razlog

nije jednostavno

uklonjen kao "da

nema veze sa

mnom". Postoji

univerzalni etički

zahtjev ovdje, a ne

jedan koji automatski

identificira gotova

djelovanja koja su

oslobođena

slučajnosti.”

Amartya Sen

PRIJEDLOZI RADIONICA U ŠKOLI SA CILJEM

PROMOVIRANJA POMIRENJA I TOLERANCIJE

PUCANJE BALONA

„Pucanje balona” je radionica

namijenjena smanjenju i uklanjanju

stereotipa i netolerancije. Učenicima

se na jednom dijelu školske table

napiše pojam Bošnjak, na drugoj

Srbin, a na trećoj Hrvat. Zatim voditelj

radionice traži da svako navede

pojmove po kojima se ove tri riječi

razlikuju. Ovi pojmovi se upisuju na

balone. Nakon što navedu određene

razlike (stereotipe), pita ih se da

unutar grupe rasprave o tome, je li

opravdano itd. Kada zajednički

rasprave o napisanom i kada uvide da

određene tvrdnje ne stoje, mogu probušiti balon koji je

predstavljao određeni stereotip, što je simboličan način da su se

riješili tog uvjerenja.

VIDIMO LI ISTO?

Radionica „Vidimo li

isto” ima za cilj učenike

educirati o različitim

pogledima na svijet, čak

i onda kada se čini da je

„njegov” pogled na svijet

jedini ispravan.

Učenicima se pokazuju

dvosmislene slike (zec –

patka), nakon što svi

kažu što su vidjeli,

raspravlja se o različitim

pogledima na isto. Važno je prenijeti poruku da je ponekad

moguće imati dva različita viđenja jedne te iste stvari (ili situacije

u životu) i da niko ne bude u krivu. Na ovaj način se kod učenika

promovira kritičko mišljenje i tolerancija za one koji ne misle isto.

20




REKLI SU O LJUDSKIM PRAVIMA:

"Zašto se borim

za ljudska

prava? Prosto

zato što ne volim

da gledam

ljudsku patnju."

Aung San Suu

Kyi

“Ljudska prava

su zapisana u

srcima ljudi; ona

su tamo bila

mnogo prije nego

su ljudi koji pišu

zakone skicirali

prve odredbe.”

Mary Robinson

JEDINSVENO BIĆE

Radionica „Jedinstveno biće” vrlo je

korisna – Na ploči ili hamer papiru

treba napraviti obris čovjeka. Učenici

mogu zajednički crtati osobu. Svaki

učenik dobije zadatak napisati svoje

ime, karakteristike svog jedinstvenog

bića te ime bića. Kasnije ih se sve pita

zašto bi se željeli susresti s tim

jedinstvenim bićem. Nakon što svaki

učenik iznese svoje razmišljanje,

učenicima se govori da nečiji izgled

nema veze s onime kakva osoba

uistinu jest te da svatko od njih ima

jedinstvene sposobnosti i talente.

Obično se ljudi druže s osobama s kojima su slični te je važno

poučavati učenike da sami biraju prijatelje, ali da trebaju poštivati

druge. Možda im neko iz razreda ne odgovara, ali tog učenika

trebaju poštivati.

APLAUZ ZA TEBE I MENE

Radionica „Aplauz za tebe i mene”

je aktivnost kojom se promovira

poštivanje različitosti i promocija

osobina po kojima smo jedinstveni.

Predavač izgovori tvrdnju. Oni/one na

koje se odnosi tvrdnja ustaju, a ostali

plješću. Npr.: Molim prvi pljesak za u

sve koji imaju bijele majice. U tom

trenutku svi koji imaju bijele majice

moraju ustati, a ostali im moraju

pljeskati. Molim pljesak za sve koji

imaju brata ili sestru. Molim pljesak za

sve koji vole čokoladu… Igra se mora

igrati toliko dugo dok svako ne zasluži

svoj pljesak.

21

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

ŠTA JE DISKRIMINACIJA

Zakon o zabrani

diskriminacije BiH:

„Diskriminacijom, u

smislu ovog zakona,

smatraće se svako

različito postupanje,

uključujući svako

isključivanje,

ograničavanje ili

davanje prednosti

utemeljeno na

stvarnim ili

pretpostavljenim

osnovama prema bilo

kojem licu ili

grupi lica na osnovu

njihove rase, boje

kože, jezika, vjere,

etničke pripadnosti,

nacionalnog ili

socijalnog porijekla,

veze

s nacionalnom

manjinom, političkog ili

drugog uvjerenja,

imovnog stanja,

članstva u sindikatu ili

drugom udruženju,

obrazovanja,

društvenog položaja i

pola, polnog

izražavanja ili

orijentacije, kao i

svaka druga okolnost

koja ima za

svrhu ili posljedicu da

bilo kojem licu

onemogući ili ugrožava

priznavanje, uživanje

ili ostvarivanje na

ravnopravnoj

osnovi prava i sloboda

u svim oblastima

javnog života.

ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH

Građani BiH vrlo malo poznaju Zakon o zabrani diskriminacije

BiH. Prema istraživanju koje je implementirao OSCE, samo jedna

od tri osobe u BiH zna da Zakon postoji, premda je usvojen još u

julu 2009. godine. Osim toga, samo u Kantonu Sarajevo preko

90% direktora osnovnih i srednjih škola kao i školskih odbora

sastavljeni od većinskog naroda i da se ne poštuje ni minimalna

kvota ostalih dovoljno govori o statusu manjina (poseban akcent

je na konstitutivnim manjinama). Nažalost, u BiH su brojni

slučajevi kršenja ljudskih prava, i zbog toga CKD implementira niz

aktivnosti koje imaju za cilj upoznati najširu javnost sa Zakonom o

zabrani diskriminacije BiH (23. Juli 2009. godine) i unaprijediti

toleranciju i međusobno razumijevanje među građanima poštujući

i promovirajući etničke, spolne, religijske kulturne i jezičke

različitosti, doprinoseći interkulturnom dijalogu kao temeljnoj

odrednici demokracije. Kroz različite aktivnosti CKD nastoji, prije

svih, građanima Općine Centar (na čijem području se

implementiraju akivnosti koje se ne realiziraju online) ali i cijele

BiH, omogućiti interakciju i učešće u gradnji evropskih principa

demokracije koji su okrenuti ka poznavanju i poštivanju temeljnih

odrednica zaštite ljudskih prava u Evropi i svijetu, ujedinjeni i

obogaćeni kroz kulturne različitosti, istovremeno razvijajući ideju

građanina Evrope. Vrlo je važno građanima omogućiti uvid u

debatu i kritičko mišljenje obrazujući ih o Zakonu o zabrani

diskriminacije u BiH, mehanizmima zaštite ljudskih prava kao i o

mogućim aktivnostima kojima će promovirati Zakon. Jedna od

prvih aktivnosti jeste pokretanje FB grupe „Debatom protiv

diskriminacije” u kojoj su već objavljeni sljedeći dokumenti

namijenjeni za diskusiju. Tekst zakona:

http://www.vladars.net/sr-SP-

Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/media/vijesti/Documents/Zakon

%20o%20zabrani%20diskriminacije%20SlGlasnik%20BiH%20bro

j%2059-09.pdf

Vodič za zaštitu od diskriminacije:

http://www.rightsforall.ba/publikacije-bs/docs-

bs/vodic_zastita_od_diskriminacije_kroz_zakon_i_institucije.pdf

A na debatologiji su već pokrenute online debate s ciljem

upoznavanja srednjoškolaca i studenata sa slučajevima kršenja

ljudskih prava.

Općina Centar

http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/media/vijesti/Documents/Zakon o zabrani diskriminacije SlGlasnik BiH broj 59-09.pdf










http://www.rightsforall.ba/publikacije-bs/docs-bs/vodic_zastita_od_diskriminacije_kroz_zakon_i_institucije.pdf














22

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

POZITIVNA DISKRIMINACIJA

Pozitivna

diskriminacija,

obrnuta

diskriminacija

ili afirmativna

akcija je niz mjera

kojima se

smanjuju

postojeće

nejednakosti

u društvu

nastale

diskriminacijom i

(ili) drugim

oblicima nasilja.

Pozitivna

diskriminacija

nastala je u

SAD‐u pod

inicijativom

američkih

predsjednika

Kennedyja

i Johnsona, te

predsjednika

Nixona.

Razvila se tijekom

60’tih i 70’tih

godina

prošlog

stoljeća.

RADIONICE – ZAJEDNO PROTIV DISKRIMINACIJE

Radionica „Tri istine i jedna laž”.

Predavač učesnicima iznosi četiri

tvrdnje o različitim religijskim, rasnim i

etničkim skupinama. Od četiri tvrdnje

tri su istinite, a jedna nije. Učesnici

treba da prepoznaju onu koja nije

istinita. Cilj ove radionice je ukazati na

najčešće oblike diskriminacije u društvu, te kako ih prepoznati i

efikasno boriti protiv njih.

Radionica „Zakon postoji i kaže” je

radionica u kojoj predavač učesnicima

prezentira sažetak Zakona o zabrani

diskriminacije u BiH. Zatim učesnike

dijeli u dvije različite skupine. Objema

skupinama je predstavljen mogući

slučaj diskriminacije. Jedna skupina

ima zadatak da na osnovu zakona ukaže o kojoj vrsti

diskriminacije se radi, dok druga skupina ima zadatak da na

osnovu zakona pokuša dokazati da se ne radi o diskriminaciji.

Radionica „A stolica za mene?” je

radionica kojom se nastoji potaknuti suosjećanje

kod drugih i razumijevanje. Radionicu

je poželjno implementirati na

otvorenom. Potrebno je i obezbijediti

dovoljan broj stolica. (Ukupan broj

učesnika minus jedna stolica).

Učesnici trče jednu minutu i zatm brzo

zauzimaju stolice i sjedaju. Onaj ko nije zauzeo stolicu nastavlja

stajati na jednoj nozi. Za to vrijeme facilitator „skreće” pažnju

učesnika sa osobe koja stoji. (Moguće je uvesti mini zanimljive

igre kako bi se u potpunosti postiglo ignoriranje osobe koja stoji

na jednoj nozi). Osoba treba stajati na jednoj nozi sve dok neko

od učesnika koji sjede ne ponudi svoje mjesto.

Općina Centar

23

IZ PUBLIKACIJE IZDVAJAMO:

PRIČA O VUKU UNUTAR ČOVJEKA

Nekada davno, djed je svome unuku ispričao jednu životnu istinu. U duši

svakog čovjeka se vodi bitka. Kao borba između dva vuka. U duši svakoga

od nas. Jedan vuk predstavlja zlo. Predstavlja bijes, zavist, ljubomoru,

žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivicu, grijeh, srdžbu,

inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam…Drugi vuk predstavlja dobro.

Predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost,

ljubaznost, dobrotu, srdačnost, darežljivost, istinu, samoosjećanje i vjeru.

Unuk se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u

smisao djedovih riječi, pa ga upita:

„I djede, koji vuk na kraju pobijedi?“

Djed odgovori sa smiješkom na svom starom licu:

„Pobjeđuje uvijek onaj kojeg hraniš.“

DANI OTVORENIH VRATA

KULTURE DIJALOGA U BiH

REKLI SU O MLADOSTI:

"Mladi ne znaju

dovoljno da bi bili

razumni, i zato

pokušavaju nemoguće

– i uspijevaju, s

generacije na

generaciju."

Buck, An Apple for the

Teacher: Fundamentals

for Instructional

Computing (1983.)

"Čovjek ostaje mlad dok

još može učiti, stjecati

nove navike i podnijeti

prigovor.”

Eschenbach

"Mladi nisu uvijek u

pravu, ali društvo koje

ih zapostavlja i tuče, je

uvijek u krivu."

Francois Mitterand

"Mladost je sretno doba

u kome čovjek počinje

da vjeruje u sebe, a još

nije prestao da vjeruje

drugima."

Ivo Andrić

"Mladost imamo da

bismo činili gluposti, a

starost da bismo žalili

za tim glupostima."

Ernest Hemingway

BH Telecom

24

CKD O IZBORU

NABOLJIH SEDMIČNIH I

MJESEČNIH

POBJEDNIKA

DEBATOLOGIJA

DEBATNE TEZE ZA PERIOD

02.06. – 30.06.2014.

• Za reprezentaciju treba navijati i kad

gubi i kad pobjeđuje u ma kojem

sportu da se takmiči?

• Rad na kruzeru – rješenje za mlade koji

traže posao?

• Bolje je studirati u inostranstvu nego u

BiH?

• BiH treba jednako proslaviti pobjedu

rukometaša kao što bi i pobjedu

nogometaša?

• Sve zemlje svijeta trebaju uvesti

posebne registre za sportske huligane i

onemogućiti im prisustvo na

utakmicama?

• Djeca izložena nasilju u porodici, često

na nasilje odgovaraju nasilničkim

ponašanjem u školi?

• Ko je bolji: Samsung ili Apple?

• Mladima treba ograničiti upotrebu

moderne tehnologije kako bi bila

smanjena stopa vršnjačkog nasilja koja

se vrši putem interneta?

• Nogometna reprezentacija BiH može

proći u osminu finala Svjetskog

nogometnog prvenstva u Brazilu?

• Da li je "cyberbullying" opasniji od

običnog bullyinga?

• Metalne mobilne barijere – sredstvo

koje bi BiH trebala nabaviti kako bi se

zaštitilo stanovništvo od budućih

poplava?

• BiH može ostvariti dobar rezultat na

Svjetskom prvenstvu u fudbalu?

Za mjesec juni neće

biti birani sedmični i

mjesečni pobjednici

jer učesnici online

debata nisu uvažili

pravilo o debatiranju

svake sedmice na

svim debatološkim

temama kao ni pravilo

o postavljanju

najmanje 5

komentara.

Nagrada za najboljeg

mjesečnog pobjednika

je 50,00 KM i za taj

novac možete kupiti: 1

par cipela, 1 kupaći

kostim, 2 majice dugih

rukava, 3 majice

kratkih rukava, 4

pakovanja

najkvalitetnijih

flomastera ili

rapidografa, ili 50

sladoleda i čaaak 333

čokoladne bananice.

Ili novac možete

ostaviti za kasnije ili

ga čak i udvostručiti,

utrostručiti…novim

pobjedama na

Debatologiji.

25

SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL KOŽU I DIZAJN

SARAJEVO

Škola i mjesto: JAVNA USTANOVA SREDNJA

ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN

Trener: ALMA AHMETHODŽIĆ PROF.

Datum: 06.06.2014.,god

Statistički podaci:

Ukupan broj učesnika:

Muških: 3

Ženskih: 3

Mlađih od 25 godina:

Gosti (navesti imena i institucije iz kojih dolaze):

1. Almedina Pašić-Muratović pedagog i psiholog

škole

2. Učenici I-2 razreda: Haseta Anesa, Mahir,

Adan, Šehić Adi, Bajrović Elmina, Hadžić Aida,

Faris Čaušević, Dragana Ždralić, Kenan

Bozalija, Sandro Lukežić, Merisa Selimović,

Ena Rašinlić, Arnela Čaušević, Amina Musić,

Aida Suljević, Medina Kačević.

3. Gosti profesori: Almedina Pašić-Muratović

pedagog i psiholog škole i Alma Ahmethodžić

prof. kulture religija i voditelj debatne sekcije

Teza: OBRAZOVANJE JE NAJEFIKASNIJE

SREDSTVO U BORBI PROTIV SVIH VIDOVA

DISKRIMINACIJE, PREDRASUDA MEĐU

MALOLJETNICIMA

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Draga prof. Alma

i dragi debatani,

CKD predlaže da

postanete stalni

debatni dopisnici

za Debatne

novosti. Na

redovnosti i

kvaliteti vaših

izvještaja mogu

vam pozavidjeti

sve velike

novinske kuće! A

ne sumnjamo ni

da će vaša

predanost biti

nagrađena već u

narednoj školskoj

godini. (Ovo smo

saznali iz vrlo

pouzdanih

izvora!)

Iskreno se

nadamo nastavku

saradnje i u

narednoj školskoj

godini!

26

AFIRAMCIJA

KRITERIJ „VRLINA JE ZNANJE.“ SOKRAT

ARGUMENT 1 OBRAZOVANJEM, USVAJANJEM

ZNANJA U ODGOJNO-OBRAZOVNIM

INSTITUCIJAMA RAZVIJAMO KRITIČKU SVIJEST,

ISTRAŽIVAČKI I TIMSKI RAD KOJI ĆE KORISTITI

UČ. U TOKU ŠKOLOVANJA A I U BUDUĆNOSTI.

Kako je čovjek umno i društveno bićE (homo

sapijens) s i radno (homo faber), moralno (homo

moralis) i itd. . Po Maks Šeleru (1874-1928 ) čovjek

za razliku od drugih živih bića uzdiže se iznad

suprotnosti organizma i okoline i to pomoću DUHA a

to ne bi bilo moguće a da čovjek nije prvenstveno

umno i društveno biće. U tome mu pomaže govor,

jezik jer riječ, govor je sredstvo koje je u nastavi

neizostavno. GOVOR/JEZIK: grč. logos govor nije

samo opća sposobnost razumjevanja i poseban jezik

nego i susret s drugim razgvor i sporazumjevanje u

granicama zajedničkog obzorja razumjevanja. Staro

je pitanje o vezi govora i mišljenja oni se izvorno

zbivaju ujedno i ne mogu se odvojiti. Vladimir,

Filipović: Filozofski rječnik, NZMH, Zagreb, 1989.,

god. str. 120. LAT. ŽIVA RIJEČ UČI. Kroz govor i

popratne vidove metoda odgoja i obrazovanja mladi

naraštaji odnosno učenici se odgajaju i obrazuju a

obrazovne, funkcionalne i odgojne ciljeve ima također

zastupljene i debata kao i nastava. Kako je debata

argumentirana rasprava u silu zamjenjuje snaga

argumenta i u kojoj je govor ono što nas spaja u

sporazumjevanju, shvatanju, razumjevanju.

NASTAVA: planirani odgojno-obrazovni proces,

temeljni dio školskog rada u kome se sprovodi odgoj i

obrazovanje učenika prema utvrđenom planu i

programu. Smisao nastave svih vrsta i stepena jeste

osposobljavanje ličnosti za samostalan i stvaralački

rad, te kulturno-produktivno korištenje slobodnog

vremena.

CKD ODGOVARA:


Fotografije

govore više od

hiljadu riječi!

Koliko mi vidimo

ne samo da su

učenici i profesori

vrijedno radili

nego su se pri

tome i dobro

zabavili. Debata i

jeste to, puno

rada i zabave. A

mi se nadamo

skorom susretu

na nekom

sastanku ili

seminaru!

27

NASTAVNI ZADACI: Kao što kroz smo rekli nastavu

se ispunjavaju zadaci ili ciljevi nastave

:obrazovani, odgojni, funkcionalni koji imaju svrhu

razvijanja rszličitih sposobnosti kod učenika,

usvajanje znanja, usvajanje vještina usvajanje navika.

Da bi dobili jednu zrelu ličnost koju karakteriše:

jedinstvo ili integritet što znači da je ličnost

jedinstvena organizacija psihofizičkih sistema, zatim

osobnost tj. da se svaki pojedinac razlikuje od svakog

drugog pojedinca i dosljednost u ponašanju što znači

da se ličnost u različitim situacijama isto ponaša a

takvo ponašanje obezbjeđuje samo njegovanje

kulture govora, kult. općenito i debata kroz koju

usvajamo i znanja i razvijamo radne navike, timski

duh, kritičku svijest da razlikujemo dobar argumet od

lošeg kao rezultat tog sveda u pojedincima/zajednici

dešava se pozitivna pomjena ne samo u stavovima

nego i ponašanju pa se ispuni onaj odgojno-

obrazovni rad u školskim ustanovama potpuno i

vremenom dobija bolji, uspješniji obrazonvi sistem a

samim tim i društvo cijelo. Ipak:„VIVA VOX DOCET“.

–„ŽIVA RIJEČ UČI“. LATINSKA IZTREKA.

ARGUMENT 2 USVAJANJEM ZNANJA UČENICI

FORMIRAJU O STAVOVE, UVJERENJA KOJI ĆE

KARAKTERISATI NJIHOVU LIČNOST U

BUDUĆNOSTI. lat. izrekom da: ŽIVA RIJEČ UČI i to

nije jedini primjer jer debata u svojim različitim

formatima poznata i primjenjivana na je još od antike

npr. Sokrat (469/378) između ostalg što je priznada

da je uveo def., indukciju, pojmova ( i Platon i

Aristotel priznali) poznat je po metodu razgovora iz

kojeg se rađa znanje a poznata kao MAIEUTIKA ili

poroditljska vještina gdje sugovornik kroz niz pitanja i

odgovora sad dolazi do isitnitog odgovora i definicije.

Sokrat je smatrao da je značaj znanja i dijaloga u

otkrivanju istine i načinu života zato u Platonovoj

Apologiji kaže:“Neispitan život nije vrijedan življenja“-

jer ispravan stav prati ispravno ponašenje odnosno

način života.

CKD ODGOVARA:


Izvještaj koji se

nalazi u ovom

broju Debatnih

novosti

predstavlja jedan

od najdetaljnije

urađenih

izvještaja kada su

u pitanju javne

debate. Želimo

još jednom

čestitati

profesorici i

debatanima koji

nas svaki mjesec

iznenade nekom

novom

zanimljivom

aktivnošću.

28

Što vodi EUDAIMONIJI stalnoj sreći u životu a ona je

karakteristika obrazovanih ljudi za koje se smatra da

imaju ispravno znanje, uvjerenja, navike samim tim i

način života i tako pozitivno djeluju i na druge u

zajednici odnosno odgajaju, obrazuju i itd. Zato

Sokrat kaže:“Vrlina je znanje“. Poznata nam je

Aristotelova izreka: „Drag mi je Platon, ali mi je još

draža istina“. Po Aristotelovu mišljenju suprotstaviti

mišljenje ne znači biti protiv čovjeka već imati

dovoljno razloga za protiv stava. Po njemu umovanje

je najviša čovjekova djelatnost DIJANOIČKA (logička)

vrlina. umovanje je kruna svih vrlina i sva tri oblika

života: filozofa koji teži istini, političara koji teži

pravednosti i onog kojim vlada užitak i koji vodi po

Aristotelu život stoke jer ne njeguje ono božansko u

sebi. Čovjek je ZOON POLITIKON-političko biće.

Etika je dio politike jer ono što je tika pojedincu to je

politika društvu a obrazovni sistem i zakone o

obrazovanju kreiraju izabrani politički predstavnici.

ARGUMENT 3 DOKAZ KOLIKO JE BITNO

ZNANJE I OBRAZOVANJE MLADIH OSOBA JE I

ČINJENICA DA EU IMA POSEBNE PROGRAME ZA

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE MLADIH

Postojanje programa koji kroz koje se njeguje i daje

značaj znanju, univerzalnim ljudskim vrijednostima i

znanju koje rezultira efikasnim radom u zajednici.

Institucije i tijela EU-a Europski parlament

o Odbor za kulturu i obrazovanje

• Vijeće Europske unije

• Obrazovanje, mladi i kultura

• Europska komisija

o Obrazovanje i osposobljavanje

o Mladeži

o Aktivnosti Marie Curie

• Odbor regija

o Povjerenstvo za obrazovanje, mlade,

kulturu i istraživanje (EDUC)

• Europska investicijska banka

Europska investicijska banka – Sveučilišne

istraživačke aktivnosti

REKLI SU O LAŽI


"Ko laže, ne zna

kakva se posla

laća, jer mora

izmisliti 20 drugih

laži da bi održao

prvu."

Alexander Pope

"Govoriti laži

predstavlja sitnu

slabost, ali je

prava propast

lažno živjeti."

Alexander S. Neill

"Šta može hladna

i gola istina protiv

blistavih čari laži.”

Anatole France

29

NEGACIJA

ARGUMENT 1. OBRAZOVANJE, ZNANJE NIJE

NAJEFIKASNIJE SREDSTVO PROTIV SVIH

VIDOVA DISKRIMINACIJE I PREDRASUDA u prilog

tome imamo nogo poznatih ličnosto koji su

visokoobrazovani a primjer su svega lošeg od

predrasuda, nacionalizma i itd. pr. Radovan Karadžić

je bivši lider bosanskih Srba za vrijeme rata u Bosni i

Hercegovini, optužen za genocid, zločine protiv

čovječnosti, kršenja zakona ili običaja rata i teške

povrede ženevskih konvencija , doktor medicine, te

prijašnji bosansko-hercegovački političarčlan SDS

crnogorskog porijekla. ođen je 19. juna 1945. godine

u Petnjici, blizu općine Šavnik u Crnoj Gori. Nakon

završetka studija 1971. godine počinje raditi u

sarajevskoj bolnici Koševo, kao psihijatar. 1974/75

apsolvira postdiplomski studij, nakon školovanja

uZagrebu i Beogradu, na Columbia University u New

Yorku.GENERALNA SEKRETARKA UDRUŽENJA

"BH NOVINARI" BORKA RUDIĆObjavljeno

20.08.2012. u 21:11 u rubrici Pravosuđe. KAŽE:“ U

BiH nema nijedna presuda za govor mržnje“. ZATIM:

.“Problem je i što se u javnosti vrlo često pojavljuje

jezik mržnje čiji su autori javne ličnosti, ne samo

političari nego i osobe iz kulturnog i javnog života,

sportskih organizacija. Oni se često pojavljuju kao

autori jezika mržnje i širenja netrpeljivosti prema

drugačijem i drugom”, ističe Rudić.IZVOR:

http://epravo.ba/u-bih-nema-nijedna-presuda-za-

govor-mrznje/8143/

ARGUMENT 2. MEDIJI IMAJU NAJVIŠI UTICAJ NA

MLADE I SREDSTVA MASOVNIH KOMUNIKACIJA

NAJBRŽE PRENOSE NOVE INFORMACIJE,

STAVOVE KOJI SE ŽELE PROSLIJEDITI MASAMA

TEKST: Selma Boračić: Govor mržnje: Ima li

odgovornosti za izgovoreno OBJAVLJENO:

17.11.2011. GDJE SE KAŽE: Udruženje BH

novinari, u saradnji sa Vijećem za štampu BiH i u

partnerstvu sa Vijećem Evrope, organiziralo je u

četvrtak i petak u Sarajevu regionalnu konferenciju o

borbi protiv govora mržnje u jugoistočnoj Evropi pod

nazivom "Živjeti zajedno".

REKLI SU O LAŽI:


"Historičar i

romanopisac

međusobno

razmjenjuju istine,

izmišljotine i laži.

Jedan da bi oživio

ono što više ne

postoji, a drugi da

bi učinio uvjerljivim

ono što nikada nije

ni postojalo.”

Antoine de Rivarol

"Nijedna laž nije

toliko drska da se

neki anonimni

recenzent ne bi

mogao njome

poslužiti: pa on nije

odgovoran.”

Arthur

Schopenhauer

"Postoje tri vrste

laži: laž, besramna

laž i statistika.”

Benjamin Disraeli

30

Namjera konferencije je podizanje svijesti o

problemu govora mržnje u medijima, razmjena

iskustava i pronalaženje načina za rješavanje ovog

problema. Ne tako davno, i samo zbog mišljenja koje

se razlikovalo od mišljenja vrhovnog poglavara

Islamske zajednice BiH, reisu-l-uleme Mustafe

efendije Cerića, predsjednica Helsinškog komiteta za

ljudska prava BiH Vera Jovanović postala je žrtva

govora mržnje. Nazivana je pogrdnim imenima,

protjerivana iz Sarajeva, čak su joj radikalnije

pristalice svakodnevno prijetile: „Taj govor poziva na

prijetnje, poziva na to da te osobe i dalje budu

izložene napadima i prijetnjama. Ako si drugi,

drugačiji, ako slobodno misliš, onda moraš biti

spreman i da će ćeš sigurno u ovakom jednom

netolerantnom, nedemokratskom društvu biti izložen

određenim pritiscima.“ U krivičnim zakonima u BiH ne

postoji definicija pojma mržnja, te stoga tužilaštva ne

mogu pokretati tužbe protiv govora mržnje. Ukoliko

se govor mržnje prepozna kao podsticanje na

nacionalnu ili vjersku netrpeljivost, tada tek prekršioci

mogu biti sankcionisani. To nije dovoljno, smatra

pravnik i stručnjak za medije Mehmed Halilović:

„Nažalost, moram reći da su naši zakoni manjkavi.

Mi, istina, imamo Zakon o spriječavanju diskriminacije

i to djelimično može zadovoljiti te uvjete, ali naši

krivični zakoni nemaju predviđeno krivično djelo

govora mržnje, već samo rasizma, nacionalne

netrpeljivosti itd.“ Halilović upozorava da se govor

mržnje ne može vezati isključivo uz medije. On

smatra da i javne ličnosti, naročito političari, moraju

voditi više računa o javno izgovorenoj riječi: „Političari

se služe govorom mržnje, služe se i druge javne

ličnosti, također i novinari.“ IZVOR:

http://www.slobodnaevropa.org/

REKLI SU O ISTINI


"Tražiti ono što je

istinito ne znači

tražiti ono što je

poželjno."

"Protiv neugodnih

istina ima samo

jedan lijek - treba

se s njima

pomiriti.”

Albert Camus

"Šta može hladna i

gola istina protiv

blistavih čari laži.”

Anatole France

"Biti pametan znači

razlikovati istine

koje treba reći od

onih koje treba

prešutjeti.”

Antoine de Rivarol



31

ARGUMENT 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE SU

KLJUČNI FAKTORI U RAZVOJU LIČNOSTI I

FORMIRANJU NJEFNIH STAVOVA I UVJERENJA

Da bi dobili jednu zrelu ličnost koju karakteriše:

jedinstvo ili integritet što znači da je ličnost

jedinstvena organizacija psihofizičkih sistema, zatim

osobnost tj. da se svaki pojedinac razlikuje od svakog

drugog pojedinca i dosljednost u ponašanju što znači

da se ličnost u različitim situacijama isto ponaša a

takvo ponašanje obezbjeđuje samo njegovanje

kulture govora, kult. općenito i debata kroz koju

usvajamo i znanja i razvijamo radne navike, timski

duh, kritičku svijest da razlikujemo dobar argument od

lošeg kao rezultat tog sve da u pojedincima/zajednici

dešava se pozitivna promjena ne samo u stavovima

nego i ponašanju pa se ispuni onaj odgojno-obrazovni

rad u školskim ustanovama potpuno i vremenom

dobija bolji, uspješniji obrazovni sistem a samim tim i

društvo cijelo.

Ipak:„VIVA VOX DOCET“. –„ŽIVA RIJEČ UČI“.

(latinska izreka). ODGOJ: specifična međuljudska

pojava koja omogućava povijesni kontinuitet

društvenog života kao i prenošenje i unapređivanje

kulturnih tekovina kroz niz genercija. Odgoj je više ili

manje moguć u stanovitim granicama. S odgojem

srodno je i obrazovanje i nastava. U užem smislu

odgoj jr namjerno, plansko, svrhovito djelovanje

prevenstveno na neodraslog čovjeka (dijete) radi

svjesnog i aktivnog razvijanja njegovih vrijednosnih

dispozicija i uvođenja u kulturnu stvarnost. Vladimir,

Filipović: Filozofski rječnik, NZMH, Zagreb, 1989.,

god. str. 233. OBRAZOVANJE: preobražavanje

ljudskog individuuma u pravcu razvijanja njegovih

psihofizičkih snaga i usvajanja iskustvenih sadržaja u

neprekidnom kontaktu s prirodom, društvom i

kulturnom stvarnošću. Vladimir, Filipović: Filozofski

rječnik, NZMH, Zagreb, 1989., god. str. 232

REKLI SU O ISTINI


"Kad bukne rat,

prva pogine

istina."

Arthur Ponsonby

"Ostajemo

zapanjeni kad

pomislimo kako je

mala korist od

istine na ovom

svijetu.”

Arturo Graf

"Kad bih ja imao

sve istine u svojoj

ruci oklijevao bih

da ih pokažem

ljudima, jer istina

donosi nesreću.

Sjetimo se

Galileia!”

Bernard le

Fontenelle

32

UNAKRSNO ISPITIVANJE : Pitanja i odgovori

debatanata su se uglavnom odnosila na ulogu

obrazovanja u procesu suzbijanja diskriminacije i

predrasuda kod maloljetnika gdje je afirmacijska

ekipa bila uspješnija u svom procesu argumentovanja

i CX.

VJEŽBA ARGUMENTOVANJA: Gradski prevoz

nesmetano funkcioniše na području KS

AFIRMACIJA: Amar Solunovič I-2

A1. Gradski prevoz pokriva cijeli Kanton Sarajevo

A2. Prevoz se odvija bez problema obzirom na broj

raspoloživih vozila

A3. Gradski prevoz u KS obavljaju Centrotrans

Eurolines i GRAS u dogovoru oko linija prevoza

NEGACIJA: AIDA HADŽIĆ I-2

A1 . Građani Kantona Sarajevo susreću se sa raznim

problemima u javnom prevozu: nefunkcionisanje

adekvatnog broja vozila

A2. Vozila gradskog prevoza su u lošem stanju i

uglavnom su neispravna

A3. Građani su nezaštićeni u vozilima javnog prevoza.

Pitanja publike i debatanata su se uglavnom

odnosila na redovnost vozila gradskog prevoza,

sigurnost putnika i čistoću vozila, očuvanje

zajedničkog dobra tj. vozila i strane građana.

REKLI SU O ISTINI


"Možete spriječiti

da se čuju moje

riječi, ali ne

možete spriječiti

da se čuje istina."

Camillo Cavour

"Najveći prijatelj

istine je Vrijeme,

njen najveći

neprijatelj je

Predrasuda, a

njen stalni

pratilac je

Poniznost."

Charles Caleb

Colton

"Nema ničeg

otmjenijeg i

cjenjenijeg od

vjernosti. Vjernost

i istina najsvjetlija

su savršenstva i

darovi ljudske

duše.”

Ciceron

33

REKLI SU O ISTINI:


"I uopće, tko bi to

u ovoj zemljici

Bosni,

mogao pokazati

tapiju na istinu?

Mislim - na cijelu?

Jer otkud, kolega,

molim vas, cijela

istina

u zemlji gdje je

sve, brižljivo, na

troje razlomljeno?

Ovi današnji, za

moj ukus odviše

grlati

vlasnici cijele

istine, što sebe

upotrebljavaju

kao opijum za

gomilu, sliče na

cirkusanere

koji se, kako je

poznato, hrane

dimiskijama.

I vatrom."

Marko Vešović

(Znam koliko mi

se kaže)

34

Behram-begova medresa Tuzla

Kanita Krdžalić učenica generacije

Najbolji govornik na prethodno održanom Državnom

debatnom takmičenju, Kanita Krdžalić, proglašena je

učenicom generacije u Behram-begovoj medresi u

Tuzli. Značajan broj bodova u njenoj aplikaciji donijele

su i debatne aktivnosti, takmičenja i učestvovanja na

seminarima Cnetra za kulturu dijaloga.

Kanita Krdžalić je zajedno s Ismailom Ćidićem činila

najuspješniji „debatni tandem“ našeg kluba koji je na

takmičenjima u organizaciji CKD-a imao omjer

pobjeda i poraza 19:4.

Održana tradicionalna „Debatna radionica“

6. juna 2014. godine održana je tradicionalna

„Debatna radionica“ u organizaciji debatnog kluba

Behram-begove medrese. Razlog održavanja

radionice jeste selekcija budućih debatanata koji će

biti uključeni u debatni program naše škole. Radionica

se sastojala od teorijskog dijela (pojam debate,

debatni program u BiH, ključni debatni pojmovi, Karl

Popper debatni format) i dijela na kojem su učenici-

debatanti pokazivali svoje sposobnosti brzog

snalaženja, što je svakako jedan od ključnih dijelova

debate.

Debatna radionica imala je za cilj da potakne želju za

debatovanjem, ovaj put ne samo s učenicima i

učenicama prvog razreda, nego i s učenicima i

učenicama ostalih razreda u Behram-begovoj

medresi. Nikada naš debatni klub nije brojao više

članova, što nam je izuzetno drago budući da

uspijevamo u svojoj namjeri – promociji debate i

kulture dijaloga. Cilj nam je da dodatno pojačamo

konkurenciju u našem debatnom klubu, ali i da

nastavimo s uspješnim rezultatima kako na

Regionalnim, tako i na Državnim debatnim

takmičenjima.

Radionicu su prezentirali trener debatnog kluba

Behram-begove medrese mr. Midhat Čaušević i

kapiten debatnog kluba Ismail Ćidić.

CKD ODGOVARA:


Najvredniji kapiten

debatnog kluba,

Ismail Ćidić iz

Behram-begove

medrese Tuzla nam

je poslao dvije

zaista zanimljive

vijesti. CKD od srca

čestita Kaniti

Krdžalić koja je sa

Nemanjom Ćirićem

iz Zvornika postala

još jedan učenik

generacije koji je

mnogo poena

osvojio debatujući.

Kaniti želimo mnogo

uspjeha u životu i

obavezujemo je na

redovito javljanje

CKD-u.

Sve čestitke i za

održanu radionicu i

nadamo se da će i

nove generacije

debatanata biti

uspješne kao i

dosadašnje. Ustvari,

CKD u to nimalo ne

sumnja! Sretno u

radu sa novim

generacijama.

35

Behram-begova medresa Tuzla

Nova/stara generacija debatanata Behram-begove medrese

Tuzla

Kanita Krdžalić

CKD ODGOVARA:


A da fotografija

govori više od

hiljadu riječi

pokazuje i fotografija

koju nam je poslao

Ismail Ćidić. Iskreno

nas raduje da su i

nove generacije

debatanata

zainteresirane za

debatu i jedva

čekamo nove

susrete u

2014./2015. školskoj

godini. I pozivamo

sve debatante da

kao Ismail

dostavljaju tekstove

i fotografije kao

prilog za Debatne

novosti.

Promovirajte rad

vašeg debatnog

kluba, a za

najvrednije u

narednoj školskoj

godini smo pripremili

i mnoštvo vrijednih

iznenađenja.

36

Kako saznaje DOS, prof. Branka Kukić je

privremeno napustila prostor Bosne i

Hercegovine da bi posjetila Istanbul. Svrhu

posjete ovom gradu nismo uspjeli doznati, ali iz

povjerljivih izvora saznajemo da se profesorica

ne želi vratiti u BiH. Nudimo nagradu od 50

čokoladnih bananica onome ko dostavi

informaciju zašto profesorica ne želi da se vrati u

BiH.

Kako saznaje DOS, prof. Nađa Brkić negdje skriva

vremeplov. Naime, na FB profilu profesorice su

se pojavile fotografije profesorice iz djetinjstva

koje su davno izgubljene. Profesorica tvrdi da se

radi o skeniranim fotografijama koje je već imala

u svojim albumima, ali je CKD provjerom

ustanovio fotografije nisu skenirane i da se radi o

originalnim fotografijama. Na jednoj je prikazana

profesorica Nađa kao djevojčica, a CKD je

koristeći naprednu tehnologiju otkrio odraz u oku

djevojčice – odrasla prof. Nađa koja fotografira.

Dokaze za sada nećemo objavljivati, ali molimo

profesoricu da nam se hitno javi kako bi

omogućila i CKD timu putovanje u prošlost.

ŽELITE POSTATI

AGENT DOS-a?

DEBATNA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA

JAVLJA...

Ukoliko želite

postati agent DOS-

a, potrebno je da

CKD-u na e-mail

adresu

izvjestaji.ckd@gma

il.com pošaljete

(ne)provjerenu

informaciju o

dešavanjima u

školi, izvan škole,

u kinu, gradu, na

livadi, a u koja su

uključeni debatanti

i treneri debatnog

programa. Ukoliko

informaciju

potkrijepite sa par

fotografija možete

steći i titulu

Specijalnog

Agenta. Iz ovoga

nećete dobiti

nikakvu imovinsku

korist, ali se

nadamo da ćemo

se svi zabaviti i

nasmijati.





37

Plan aktivnosti za juni SRETAN

ZAVRŠETAK ŠKOLSKE GODINE

Školska 2013./2014. godina je i oficijelno

završena u cijeloj Bosni i Hercegovini. CKD

svim svojim članovima, profesorima i

debatantima želi ugodan raspust i

mnogo lijepih događaja. CKD i tijekom raspusta organizira brojne

online aktivnosti u kojima debatanti mogu

osvojiti brojne nagrade. Otvorene su

nove FB stranice u kojima se nalaze detalji kako doći do nagrade i

kako učestvovati u aktivnostima koje će

biti povezane sa takmičenjima u

narednoj školskoj godini. Očekujemo da

nam se priključe i debatanti iz Regiona i zajedno ćemo se boriti protiv diskriminacije i

za toleranciju. Dobrodošli su svi

kojima je debata jedna od najdražih vannastavnih

aktivnosti. Nama sigurno jeste!

JUNI

ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Klupske aktivnosti u BiH

Internet debatiranje – Debatologija

Pokretanje FB stranice „Debatom protiv

diskriminacije”

Pokretanje FB stranice „Stop netoleranciji u BiH”

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za

debatu „Debatne novosti“

Dan otvorenih vrata „Debata od srednje škole do

univerziteta i nakon njega“

Suradnja sa idebate.org – Internet debatiranje i

pisanje tekstova o debati

Evaluacija rada debatnih klubova za prethodnu

školsku godinu

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

Debate na fakultetima

Javna debata Sarajevo School of Science and

Technology

Apliciranje na regionalna internacionalna natjecanja

38

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine

CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program

administrator

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku

debate

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Mirzet Hamzić

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Žarko Brkanlić

SRBAC

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Peta gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Fra Grga Martić

Mostar Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar Koledž

Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Srednja tekstilna i

poljoprivredna škola Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Mješovita srednja

škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

Tijana Ljuboje

SARAJEVO

Prirodno-matematički fakultet Banja Luka

Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić

Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno

Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno

Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet

Sarajevo Elektrotehnički fakultet

Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo

International Burch University Sarajevo

Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka

Sarajevo Pravni fakultet Tuzla

Filozofski fakultet Tuzla Fakultet informacijskih

tehnologija Mostar

Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko

39

IME I PREZIME

KAPITENA ŠKOLA

GRAD

Adalisa Tabaković KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo

Ajša Rahmanović Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amina Avdić Srednja škola Konjic Konjic

Ana Pavlović Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Anđela Knežević Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Antonio Topalović MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Benjamin Fajić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Boris Bjelica Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Dragana Vučić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Edin Halilčević Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Helena Brkanlić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Ismail Ćidić Behram-begova medresa Tuzla

Klara Galić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Meliha Balihodžić MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf

Nejra Mujkanović Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Aleksandra Mihajlović Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik

Nikolina Begović SŠC Pale Pale

Rijad Milić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo

Selma Nukić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Srđan Barašin Gimnazija Banja Luka Banja Luka

Viktor Nešovski Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Zerina Kučinar SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

40

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Mostar

Ana Marija Ivanković Gimnazija Fra Grga Martić Mostar

Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo

Anton Šarac Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Greg Campbell Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo I. Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vesna Milavić/Seima Husković Srednja medicinska škola Mostar

Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

FAKULTETI

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

41

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Nadina Balagić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 06, Juni, 2014. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

IN FONDACIJA BH Telecom

Općina Centar





https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts

