damjanovic_bolleova neogotika

PROSTOR

ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAMA SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

17 [2009] 2 [38]POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTETUNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTUREISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK | UDC 71/7217 [2009] 2 [38]211-4607-12 [2009]

Znanstveni prilozi Scientific Papers

244-267 Dragan Damjanovi Neogotika arhitektura u opusuHermana Bolla

Izvorni znanstveni lanakUDK 726:26/7.035.3(497.5)18/19H.Boll

Neo-Gothic Architecture in the Oeuvreof Herman Boll

Original Scientific PaperUDC 726:26/7.035.3(497.5)18/19H.Boll

Sl. 1. H. Boll: Projekt za evangeliku crkvu i zgradu evangelike bogotovne opine, podignuta 1881.-1884.Fig. 1 H. Boll: Design for the Evangelical Church and the building of the Evangelical Municipality, built in 1881-84

Znanstveni prilozi | Scientific Papers 17[2009] 2[38] PROSTOR 245

Dragan Damjanovi

Neogotika arhitektura u opusu Hermana Bolla

Neo-Gothic Architecture in the Oeuvre of Herman Boll

Boll, HermanhistoricizamKrnjavi, Isoneogotika

lanak govori o neogotikom opusu Hermana Bolla, jednog od najvanijih arhitekata visokog i kasnog historicizma u Hrvatskoj. U razdoblju od kraja70-ih godina 19. stoljea do smrti 1926. godine Boll e realizirati brojne novo-gradnje i restauracije na kojima e postulate europske neogotike, iz tradicije Viollet-le-Duca i Friedricha von Schmidta, prenijeti u Hrvatsku.

The paper brings the Neo-Gothic oeuvre of Herman Boll, an important archi-tect of mature and late historicism in Croatia. From the 1870s to his death in 1926, Boll worked on new architectural projects and restorations through which he brought to Croatia the principles of the European Neo-Gothic style in the tradition of Viollet-le-Duc and Friedrich von Schmidt.

Boll, HermanhistoricismKrnjavi, IsoNeo-Gothic

Sveuilite u ZagrebuFilozofski fakultetOdsjek za povijest umjetnostiHR 10000 Zagreb, I. Luia 3

Izvorni znanstveni lanakUDK 726:26/7.035.3(497.5)18/19H.BollTehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam2.01.04 Povijest i teorija arhitekture

i zatita graditeljskog naslijeaHumanistike znanosti / Povijest umjetnosti6.05.01 Povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture,

urbanizma i vizualnih komunikacijalanak primljen / prihvaen: 5. 10. 2009. / 25. 11. 2009.

University of ZagrebFaculty of PhilosophyDepartment of Art HistoryHR 10000 Zagreb, I. Luia 3

Original Scientific PaperUDC 726:26/7.035.3(497.5)18/19H.BollTechnical Sciences / Architecture and Urban Planning2.01.04 History and Theory of Architecture

and Preservation of the Built HeritageHumanities / Art History6.05.01 History and Theory of Fine Arts, Architecture,

Urban Planning and Visual CommunicationArticle Received / Accepted: 5. 10. 2009. / 25. 11. 2009.

246 PROSTOR 2[38] 17[2009] 244-267 D. DAMJANOVI Neogotika arhitektura Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVODINTRODUCTION

Iako je Herman Boll svojevrstan sinonim za neogotiku u hrvatskoj arhitekturi kraja 19. i poetka 20. stoljea, njegov neogotiki opus ni priblino nije dovoljno istraen ili siste-matiziran. Popisati sve neogotike graevine i predmete koje je Boll projektirao dakako nije bilo mogue ni u ovom tekstu, no na-stojao se dati pregled njegovih najzna ajni-jih ostvarenja u ovome stilu i osobine nje go-ve neogotike arhitekture. Tekst se usre do-touje samo na Bollove samostalne neo-gotike graevine kako novogradnje, tako i restauracije. Problematika njegova autor-skog udjela u restauraciji dviju graevina koje je naslijedio od Schmidta, crkve sve-toga Marka i katedrale u Zagrebu, previe je sloena i ne moe biti obraena u lanku ovoga opsega.

GODINE FORMIRANJA

FORMATIVE YEARS

Suvino je posebno naglaavati kako je Bo-llov interes za gotiku bez ikakve sumnje uvelike uvjetovan injenicom da je prvih 27 godina svojega ivota ivio u Klnu, gradu u kojem se u tom razdoblju podizala najvea neogotika graevina cijele Europe kate-drala, koja je 19. stoljee doekala kao torzo sa zavrenim svetinim dijelom te djelomino izgraenim junim tornjem na glavnom proelju. Radei kod svoga oca tri godine kao klesar i zidar,1 a potom izmeu 1866. i 1872. u

atelijeru Heinricha Wiethasea, neogotiara i dugogodinjeg suradnika Friedricha von Sch-midta tijekom njegova ivota i rada u Klnu, Boll nastavlja dalje razvijati znanja o neogo-tici, i interes za ovaj stil.2

U doba dok je radio u Schmidtovu atelijeru (1872.-1879.) u Beu, Boll je bio angairan na itavom nizu njegovih neogotikih grae-vina. U literaturi se redovito navodi da je suraivao na sve tri velike neogotike crkve koje je Schmidt tada podizao u etvrtima Weissgrbern, Brigittenau i Fnfhaus prije-stolnice Monarhi je, te na nadogradnji zgrade Narodne banke, podignute u stilu njemake neorenesanse.3 Dosad pronaena izvorna ar-hivska dokumentacija ne potvruje ove tvrd-nje, ali, kako je Boll zapravo bio zaposlenik u Schmidtovu atelijeru, zasigurno je dobivao na razradu projekte za veinu graevina koje je ovaj u to doba podizao.Iz pisama vezanih za gradnju akovake ka-tedrale sigurno je da je Boll pomagao Sch-midtu i na dva velika neogotika projekta izvan Bea pri pregradnji neogotike pote u Baselu u vicarskoj (1877.-1880.)4 i na te-meljitoj neogotikoj restauraciji srednjovje-kovnoga burga u Meranu,5 u Junom Tirolu (1875.-1878./79.).6 Radovi na ovim graevi-nama, kao i od 1876. na opremi katedrale u akovu te na razradi projekata za crkvu sve-tog Marka i katedralu u Zagrebu, dodatno su proirili Bollova znanja o gotici. Kako e na-stavak teksta pokazati, Schmidtov utjecaj na arhitektonski jezik Bollove neogotike bio je golem. Razraujui projekte svojega profe-sora, Boll je usvojio brojne motive koje e redovito koristiti pri svojim samostalnim gradnjama nakon preseljenja u Hrvatsku, osobito u prvom razdoblju samostalnoga dje-lovanja.

DOBA AFIRMIRANJA NEOGOTIKE I BOLLAU ZAGREBU I HRVATSKOJ, 1879.-1885.

AFFIRMATION OF BOLL AND NEO-GOTHIC IN ZAGREB AND CROATIA, 1879-85

Tenja, s jedne strane, biskupa Strossmayera za to brim zavretkom njegove katedrale, to je bilo nemogue bez stalno namjetenoga Schmidtova pomonika pri gradnji, a s druge, Ise Krnjavoga da se u Hrvatsku doseli arhi-tekt koji e njegove ideje o preporodu umjet-nosti moi provesti u djelo navela je Bolla

1 HDA, Fond br. 804, OFIK, kut. 13., cjelina II., br. 1., Biljeke o Drutvu umjetnosti i o izlobi 1879., str. 11e2 O Bollovim poecima i u: orak, 1989: 115; orak, 1995: 105-106; Maruevski, 2000.a: 53-543 *** 1898: 154-1554 DA-CGO, bb, Boll Vallingeru, Be, 9.4.1878.5 DA-CGO br. 16., Schmidt Strossmayeru, Be, 23.4. 1876.6 *** 1991: 228

Znanstveni prilozi | Scientific Papers Neogotika arhitektura D. DAMJANOVI 244-267 17[2009] 2[38] PROSTOR 247

da se poetkom studenoga 1879., vezano za poetak radova na restauraciji zagrebake katedrale, definitivno preseli u Zagreb. Do preseljenja dakako ne bi dolo da se tenje Krnjavoga i Strossmayera nisu poklopile s nastojanjima samoga Bolla da djeluje samo-stalno, za to je unutar Schmidtova atelijera rijetko dobivao priliku.7

U to doba Zagreb esto nije imao dovoljno fi-nancijske snage, a katkada ni sluha, zadrati odnosno stalno vezati uza se umjetnike, kako najbolje pokazuje sluaj kipara Ivana Rendia koji se u potrazi za poslom naposljetku mo-rao odseliti u Trst. Kako bi trajno vezali Bolla za Hrvatsku, Krnjavi i Strossmayer nastoje mu stoga (i uspijevaju) osigurati to vei broj poslova, kako u Zagrebu tako i po cijeloj zem-lji, budui da su znali kako rad na restauraciji zagrebake katedrale nee biti dovoljan. To prije to se Boll nije mogao na katedrali do kraja autorski afirmirati jer je (u poetku) po-najprije izvodio i razraivao Schmidtove pro-jekte. Preko biskupa Strossmayera Bollu je povjerena restauracija crkve Majke Boje Snjene na Tekijama kod Petrovaradina i gradnja osjeke gimnazije, dok mu Iso Krnja-vi uspijeva osigurati posao na njegovu naj-vanijem ostvarenju prvoga razdoblja stvara-latva restauraciji hodoasnike crkve u Mariji Bistrici. Uostalom, njih e dvojica, oso-bito tijekom 1880-ih godina, osigurati ovom arhitektu glavninu njegovih tadanjih radova u Hrvatskoj.

Ve krajem 1879., nekoliko mjeseci nakon Bo-llova preseljenja u Zagreb, Krnjavi organizi-ra prvu izlobu Drutva umjetnosti na kojoj njegovi arhitektonski radovi zauzimaju kljuno mjesto.8 Svi Bollovi znaajni samostalni ra-dovi, vei dio kojih je projektirao jo dok je ivio u Beu i radio u Schmidtovu atelijeru, tom su prilikom ve izloeni. Uz projekte za re-stauraciju crkava u Mariji Bistrici i Krievcima, tada su prvi puta izloeni i Boll ovi radovi u gotikom stilu, projekti za samostan magda-lenki i detaljni crtei vezani za restauraciju zagrebake katedrale. Izloeni radovi, barem prema tvrdnjama Krnjavoga, ispunili su svoju svrhu. Boll se njima sjajnim nainom pred-stavio ovdjenjem obinstvu.9

Samostan magdalenki prva je samostalna Bollova neogotika realizacija u Hrvatskoj (Sl. 2.). ini se da je projekt samostana bio zavren u doba kada je Boll ve poeo pri-

premati svoje preseljenje u Hrvatsku, u pro-ljee 1879. Zgrada je vrlo brzo podignuta, budui da se trebalo negdje smjestiti redov-nice koje su bile istjerane iz mjesta Czarno-vanca u pruskom dijelu leske.10 Podignuta je na Josipovcu, u dananjoj Nazorovoj ulici, na mjestu gdje se prije nalazio isusovaki po-sjed, u samo nekoliko mjeseci, tako da je ve u prosincu 1879. posveena,11 upravo tada kad je Boll zapoeo s radovima na obnovi zagrebake katedrale,12 a nekoliko tjedana prije otvaranja prve izlobe Drutva umjetno-sti. Usporedbom izvedene graevine s projek-tima izloenim na spomenutoj izlobi13 Za-grepani su se mogli uvjeriti u kvalitetu rada

7 Vie u: Damjanovi, 2009: 109-127; Damjanovi, 2008.a: 195-2198 Dakako u dijelu izlobe posveenom arhitekturi.9 HDA, Fond br. 804, OFIK, kut. 13., cjelina II., br. 1., Biljeke o Drutvu umjetnosti i o izlobi 1879., str. 11a10 *** 1880.a: 216-21711 *** 1879.b: 43012 *** 1879.a: 42313 O izlaganju projekata za samostan magdalenki na izlobi 1879. i u: Maruevski, 2004: 86

Sl. 2. H. Boll: Projekt za glavno proelje samostana magdalenki na Josipovcu u Zagrebu, 1879.Fig. 2 H. Boll: Design for the main facade, monastery of St Mary Magdalen, Josipovac, Zagreb, 1879

Sl. 3. H. Boll: Projekt za glavno proelje dviju prebendarskih kurija u Novoj Vesi u Zagrebu, 1881.Fig. 3 H. Boll: Design for the main facade of two prebendary manor-houses, Nova Ves, Zagreb, 1881


novodoseljenog arhitekta, kojega su dva glavna tadanja kritiara zbivanja na hrvat-skoj likovnoj sceni, Iso Krnjavi i Lacko Mra-zovi, svesrdno hvalili, nesumnjivo smatrajui da e mu time otvoriti vrata za druge poslove u Zagrebu i ire. I Krnjavi i Mrazovi na-glaavali su dodue u svojem opisu izlobe kako Boll nije mogao izvesti samostan tono prema svojim projektima, budui da su mag-dalenke radi utede dopustile izvoau grad-nje neke izmjene projekta pri izvedbi,14 a i trailo se da se zgrada brzo izvede, zbog ega su napravljene mnoge greke.15

Samostan e poslije igrati vanu ulogu u Krnjavijevim pro jektima obnove, odnosno una prjeenja obrta u Hrvatskoj, budui da e se u njemu kolovati redovnice, ali i djevojke svjetovnjakinje u nizu umjetnikih zanata (ponajprije vezivu).16 Iako je do danas izgubio gotovo sav svoj izvorni inventar, zanimljiva, djelomino pregraena kapelica, nadsvoena masivnim krino rebrastim svodovima, jo uvijek svjedoi o prvobitnoj namjeni i repre-zentativnosti ovoga zdanja.17

Nesumnjivo zahvaljujui upravo nastojanji-ma Krnjavoga i Strossmayera, Boll se rela-tivno brzo poeo afirmirati u novoj sredini. No, zasigurno ne bi imao prilike ostvariti tako velik opus bez potresa koji je 1880. godine otetio velik broj graevina u Zagrebu i nje-govoj najblioj okolici. Osobito je teko stra-dao Kaptol: franjevaka crkva i katedrala, zgrada sjemenita te niz kanonikih i preben-darskih kurija. injenica da je dio objekata koje je Boll dotad ve izgradio u Zagrebu, poput Mirogoja i samostana magdalenki, go-tovo neoteen preivio potres, zatim arhi-tektova portvovnost u spaavanju zagre-bake katedrale od prijeteeg uruavanja te

dakako konstanta lobiranja Ise Krnjavoga naveli su Kaptol i Duhovni stol Nadbiskupije zagrebake da mu ve sredinom studenoga 1880., tjedan dana nakon potresa, povjere obnovu ili ponovnu izgradnju veine svojih oteenih ili potpuno sruenih graevina u Zagrebu.18

Paralelno s lobiranjem za Bolla Krnjavi je lobirao kroz lanke u tisku te u pismu koje je u prosincu 1881. poslao Kaptolu Nadbisku-pije zagrebake i za stil u kojem se nadao da e ovaj arhitekt najvie raditi gotiku. Pritom je morao najprije razbiti predrasude o njemakom podrijetlu gotike koje su, ini se, u to doba postojale u Zagrebu, a koje su bile karakteristine za cijelo podruje srednje Eu-rope ponajprije zahvaljujui injenici da je dugo vremena u njemakom jeziku sinonim za gotiku bio njemaki stil, uvelike pod utje-cajem Goetheova pamfleta o katedrali u Stras-bourgu iz 1772. godine.19 Istiui da o nje-makom karakteru gotike nema ni govora, budui da je taj stil potekao iz Francuske,

14 L. M., 1879: 1-215 HDA, Fond br. 804, OFIK, kut. 13., cjelina II., br. 1., Biljeke o Drutvu umjetnosti i o izlobi 1879., str. 11f. Izvedbu zgrade preuzelo je poduzee Grahor i Klein. To-ranj nad ulazom ponovno je sagraen 1890. [Dobroni, 1983: 79, 81]. Tlocrt samostana magdalenki publiciran je u: Maroevi, 1968: 222.16 *** 1880.b: 32817 Samostan danas slui kao jedna od zgrada Pravnoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Na doputenju za sni-manje unutranjosti i proelja zgrade te na izrazitoj su-sretljivosti zahvaljujem se tajnici, gospoi Karmeli Pieti.18 *** 1880.c: 219 Publikacija je naslovljena Von deutscher Baukunst.20 Krnjavi, 1881: 526-527; Maruevski, 1986: 91-9221 Krnjavi, 1881: 526

Sl. 4. H. Boll: Projekt za dvorino proelje sjemenita i kapele u Zagrebu, 1881.Fig. 4 H. Boll: Design for the courtyard facadeof the seminary and chapel, Zagreb, 1881

Sl. 5. H. Boll: Kanonika kurija, Kaptol 6, Zagreb, podignuta 1882.Fig. 5 H. Boll: Deans manor house, Kaptol 6, Zagreb, built in 1882


Krnjavi je paralelno nastojao pokazati kako se upravo pomou njega moe stvoriti spe-cifian hrvatski, narodni stil u graditeljstvu. Gotika je, naime, toliko regionalno raznolika i doputa beskrajno poigravanje s arhitekton-skim jezikom oblika da se moe bez tekoa razviti u smjeru nacionalnog stila, to prije to se njezini elementi jasno mogu uoiti u hrvat-skomu narodnom obrtu.20

Nastojei to vie privoljeti crkvene krugove na neogotiku, Krnjavi se vjeto pozvao i na injenicu da je gotika iskljuivo crkveni, kr-anski stil. Gotski stil nazivaju mnogi i kr-anskim, a imadu i pravo jer se je taj stil i ro-dio i razvio jedino u kranskoj kulturi, jer je kranskim duhom proniknut, jer su mu svi oblici iz kranskih namisli i osjeaja posta-li.21 Gotika se, isticao je, poela povlaiti iz graditeljstva vrlo brzo nakon pojave nekr-anskih ideja, dakle nakon nastupa renesan-se.22 Sklonost renesansi i klasicizmima u gra-diteljstvu, osobito stambenom, nastojao je time razbiti, otro ih okarakteriziravi stylom poganskim primjerenim luksusu udijah.23 Smatrao je kako e se, nakon to bude za-vrena restauracija zagrebake katedrale i uklonjene zidine ispred njezina glavnog pro-elja, nove gotike graevine Kaptola izvrsno uklopiti u novonastalu situaciju. Predlagao je stoga da institucije Zagrebake nadbiskupije narede da se na Kaptolu obzirom na glavni spomenik tog trga i cieloga grada ne smije graditi drugaije no stylom gotskim i to mate-rialom solidnim golom opekom ili kamenom obzirom na namjenu kurijah, kako je to, tvr-dio je, ve uinjeno u Francuskoj ili Velikoj Britaniji, gdje se upni dvorovi grade samo u gotikom stilu, a i u Pragu gdje je tamonji kaptol naredio da sve nove kanonike kurije moraju biti gotike.24

Ovako otro i uporno zagovaranje gotike od strane Krnjavoga bilo je potrebno ponajprije stoga to prve Bollove kurije, tonije reeno dvije spojene prebendarske kue na Novoj Vesi br. 525 (koje su ujedno prve uope potpu-no zavrene graevine tog arhitekta nakon potresa, podignute tijekom 1881.; Sl. 3.), nisu

previe oduevile sveenstvo, a ni zagrebako graanstvo, pa je postalo upitno daljnje reali-ziranje graevina toga tipa i stila. Taj se styl nije milio ljudem krupnoga ukusa kojim je oko otupilo na bombastinih novijih gradnjah zagrebakih i na kuah bez ikakvog styla. Krnjavi se uplaio da bi kanonici, ali i sam Boll kako ne bi izgubio posao, a pod pri-tiskom javnoga mnijenja, odustali od daljnje primjene gotike u izgradnji Kaptola, to bi, tvrdio je, zauvijek naruilo arhitektonsko je-dinstvo toga prostora.26 Jedinstvo stilova, do-minantan postulat primjenjivan pri gradnji novih i restauraciji starih graevina u drugoj polovici 19. stoljea, Krnjavi je time proirio na urbanizam ne samo da se s kaptolskih gotikih graevina trebaju skinuti tragovi po-stsrednjovjekovnih epoha ve se i s prostora Kaptola, odnosno makar njegova sredita oko katedrale, trebaju ukloniti graevine koje stilski ne odgovaraju, tj. sljeparske radnje sa tutkalom i ljepom.27

Ovako radikalan prijedlog nije se dakako mo-gao do kraja realizirati u gradu koji je jedva uspijevao skupiti novac i za osnovnu sanaciju graevina stradalih u potresu 1880., no Bo-llu je ipak, usprkos spomenutim kritikama, povjereno podizanje jo dviju kurija na Kap-tolu, od kojih je onu na broju 6 sagradio u gotikom stilu, dok je kuriju na broju 21, na-suprot franjevakoj crkvi, podigao 1885. u svojoj varijanti romanikog stila.28

Kurija na broju 6, podignuta 1882. za kano-nika Ivana Mikovia, iako poslije esto kritizi-rana,29 najbolje je Bollovo ostvarenje meu stambenim graevinama na Kaptolu (Sl. 5.). Dobrih je proporcija, nije preduga poput spo-menute prebendarske kurije u Novoj Vesi. Lagano se isturuje prema sredinjem dijelu

22 Krnjavi, 1881: 52623 A-HAZU, ostavtina Rakoga. Pisma drugih upuena raznim adresatima, br. 30, Iso Krnjavi u ime Drutva umjetnosti Kaptolu Zagrebake nadbiskupije, Zagreb, 25. 12.1881.24 Isto.25 orak, 1978: 28-29; Dobroni, 1991: 26426 A-HAZU, ostavtina Rakoga. Pisma drugih upuena raznim adresatima, br. 30, Iso Krnjavi u ime Drutva umjetnosti Kaptolu Zagrebake nadbiskupije, Zagreb, 25. 12.1881.27 Krnjavi, 1881: 52828 Dobroni, 1991: 25729 Kolacio, 1978: 124; Dobroni, 1986: 23; Dobroni, 1991: 257

Sl. 6. H. Boll: Unutranjost kapele zagrebakog sjemenita, pogled prema koruFig. 6 H. Boll: Chapel interior, seminary in Zagreb,view of the chancel

Sl. 7. F. von Schmidt: upna crkva svete Brigitte u bekoj etvrti Brigittenau, unutranjost, 1867.-1874.Fig. 7 F. von Schmidt: Interior of St Brigittes Parish Church, Brigittenau quarter, Vienna, 1867-74


proelja, kojemu je dan dodatan naglasak postavljanjem portala, iznad kojeg je na prvom katu balkon i trokutast zabat u razini krova.

Osim kurija i radova na obnovi zagrebake katedrale, Boll u prvoj polovici 1880-ih pro-jektira na Kaptolu i dio sklopa zagrebakog sjemenita. U potresu je, naime, istono krilo sjemenita, prema dananjem parku Ribnjak, toliko stradalo da ga se moralo potpuno sruiti.30 Budui da sjemenitarci nisu imali gdje biti smjeteni, dogradnji zgrade moralo se brzo pristupiti pa je ve do ljeta 1881. po-stavljen temelj novim krilima.31 Zapadno, ulino krilo i dio sjevernog samo je obnovlje-no, dok je sav preostali dio sjemenita (dio sjevernog, cijelo istono i cijelo juno krilo; Sl. 4.) ponovno izgraen prema Bollovim projektima 1881.-1882. godine,32 tako da su se sjemenitarci mogli useliti u zgradu ve poetkom 1883.33

U sklopu istonoga krila sjemenita podignu-ta je 1882.-1883. i nova dvoetana kapela. eljelo se da kapela bude to ljepa kako bi pozitivno utjecala na sjemenitarce34 pa je njezino oblikovno rjeenje vrlo zanimljivo i pripada u red najboljih Bollovih neogotikih sakralnih graevina iz prve polovice 1880-ih. Donja etaa kapele jednostavna je i arhitek-tonski danas posve nezanimljiva, no zato je gornja etaa izrazito reprezentativno rijeena. Uzak visoki prostor zakljuen je svetitem nadsvoenim krino rebrastim svodom, dok je brod pokriven drvenim stropom, odnosno krovitem, ukraenim stiliziranim dekorativ-nim neogotikim ornamentima, koji su do da-nas dobrim dijelom izblijedjeli. Krovite se oslanja na zidane gotike lukove (Sl. 6.). Ovakav tip pokrova broda preuzeo je Boll od Schmidta, tonije reeno iz njegove crkve svete Brigitte u Brigittenauu, na kojoj je, kako je ve i spomenuto, i sam radio u razdoblju dok je bio zaposlen u Schmidtovu atelijeru. Arhitektonski je vrlo skladno i rjeenje drve-noga kora, podignutog u ulaznom dijelu ka-pele. I poslije e u svoje neogotike crkve Boll vrlo esto postavljati drvene korove, bogato izrezbarene i oslikane dekorativnim neogotikim stiliziranim motivima. Iz kapele je naalost kasnije izbaen gotovo sav izvorni inventar, a i oslik na zidovima je prekreen (Sl. 7.).

Osim na Kaptolu i na Gornjem gradu, gdje radi na restauraciji crkve svetoga Marka, Bo-ll je poetkom 1880-ih dobio priliku realizi-rati i jedan neogotiki sklop u Donjem gradu zgradu evangelike crkvene opine s crkvom. Njegovo podizanje inicirao je grof Ernest Schlippenbach 1879. godine. Gradsko poglavarstvo spremno je odmah poklonilo graevinsko zemljite, tada na samom rubu grada, na krianju Kukovieve (danas He-brangove) i Gundulieve ulice,35 no s radovi-

ma se zbog potresa i problema u skupljanju sredstava nije zapoelo sve do lipnja 1881.36 Najprije je podignuta zgrada opine, u kojoj se nalazila i kola za djecu evangelika, 1881.-1882. (Sl. 1.), a zatim je 1882.-1884. sagraena crkva kao slobodnostojei objekt u dvoritu zgrade opine, prema Kukovievoj ulici.37 Posveena je sveano krajem oujka 1884. godine.38 Projekt za gradnju ovoga sklopa Boll je napravio besplatno,39 vjerojatno sto-ga to je i sam bio, kao evangelik, lan te vjer-ske opine. Boll e poslije prijei na kato-lianstvo, nesumnjivo kako bi sebi olakao poloaj u dominantno katolikoj sredini i kako si ne bi zatvorio vrata brojnim poslo-vima vezanim za gradnju i/ili restauraciju katolikih crkvi.40

Zgrade evangelike crkvene opine i crkve meu rijetkim su Bollovim arhitektonskim realizacijama kojih je gradnju popratio op-irno i svjetski, preciznije reeno njemaki tisak. Tome je ponajprije pridonijela injenica da je njihovo podizanje dijelom financiralo drutvo Gustava Adolfa koje se brinulo za gradnje evangelikih crkava njemake dija-spore posvuda po Europi. Perspektivni po-gled na crkvu i dvor jo prije njihova dovre-nja objavljen je u najitanijem ilustriranom asopisu njemakoga govornog podruja Leipziger Illustrierte Zeitungu, a popraen je tekstom u kojem se hvali Bolla kao gra-ditelja.41

Oblikovno rjeenje zagrebake evangelike crkve Boll oblikuje uvelike po uzoru na ve spomenutu Schmidtovu upnu crkvu beke etvrti Brigittenau.42 Slinosti se osobito uo-avaju u nainu uokvirivanja prozora, obli-kovanju vijenca s nizom stepeniasto istak-nutih redova cigala, vrlo slino rijeenom i tijelu i vrhu tornja itd. (Sl. 8.). Iako se redovi-to navodi kako oblikovno rjeenje spomenu-te Schmidtove beke crkve, a time i za-grebake, proistjee iz gotike hanzeatskih gradova43 (na koju se ovaj arhitekt pozvao, budui da mu je osnovni graevinski mate-rijal bila opeka, esto koritena u srednjo-vjekovnom graditeljstvu sjeverne Njemake), mora se upozoriti kako Sveta Brigitta po-

30 *** 1881.a: 7031 *** 1881.d: 207-20832 *** 1882.d: 233 *** 1882.c: 102-10334 *** 1882.b: 2335 *** 1882.f: 39936 *** 1881.b: 2; *** 1881.c: 337 *** 1882.e: 238 *** 1884.b: 4. O zgradi evangelike opine i u: Maroevi, 1968: 129; Dobroni, 1983: 81. Na projektima koji se uvaju u DAZG stoji peat Boll und Waidmann Ar-chitekten (Maroevi, 1968: 129), no na potpisanim projek-tima za crkvu i dvor koji se uvaju u Kaptolskom arhivu stoji samo Bollov potpis, pa je za pretpostaviti da Kuno Waidmann nije imao velikog autorskog udjela pri projekti-ranju ovih dviju graevina.

Sl. 8. F. von Schmidt: upna crkva svete Brigitteu bekoj etvrti Brigittenau, 1867.-1874.Fig. 8 F. von Schmidt: St Briggites Parish Church, Briggitenau, Vienna, 1867-74

Sl. 9. Augustus Welby Northmore Pugin: Katedrala sv. Chada u Birminghamu, 1839.-1841.Fig. 9 Augustus Welby Northmore Pugin: St Chads Cathedral, Birmingham, 1839-41


kazuje velike slinosti s katedralom Svetoga Chada u Birminghamu. Kako je ova graevina (podignuta 1839.-1841.) djelo jednoga od prvaka onodobne engleske arhitekture, Au-gustusa Welbya Northmorea Pugina (Sl. 9.), Schmidt ju je preko arhitektonskog tiska mo-gao dobro poznavati.

Zagrebaka evangelika crkva, dakako, obli-kom tlocrta i openito organizacijom unu tra -njeg prostora nema nikakve veze sa spome-nutim glavnim bekim uzorom. Umjesto longi-tudinalne crkve Boll podie centralnu gra-evinu, prilagoavajui je time za protestant-sko bogosluje, usredotoeno na pastora.

Ne samo u rjeniku arhitektonskih oblika ve i u odabiru materijala, te openito u pristupu arhitekturi u razdoblju neposredno nakon preseljenja iz Bea u Zagreb, kod Bolla se najjae osjea Schmidtov utjecaj. Gotovo sve njegove realizirane neogotike graevine s kraja 1870-ih i poetka 1880-ih, evangelika crkva sa zgradom bogotovne opine, kurije na Kaptolu u Zagrebu, kapela Pejaevia u Naicama i grobnica obitelji Jelai u Zapre-iu, sagraene su ili od fasadne opeke ili od kamena, u skladu s tenjom o istinitosti u upotrebi materijala. Nastojalo se, naime, na proeljima jasno pokazati od kojega je mate-rijala sagraen zid graevine. Kako je isticao Krnjavi, zahtijevalo se da dekoracija mora biti neposredno povezana s konstrukcijom graevine, a ni kvalitete ni slabosti materijala nije se smjelo skrivati, zbog ega su na proeljima kanonikih kurija ostavljeni vidlji-vim ne samo materijal od kojeg su podignute ve i eljezne spone kojima je bila opeka uvrena.44 I to je znamenito u gotskom sti-lu, da je uviek strogo paeno naelo: neskri-vaj tvar kojom gradi, iztii ju, pa gradi po naravi te tvari.45

Iako je od samoga poetka Boll morao initi i odreene kompromise, kako pokazuje pri-mjer samostana magdalenki i Sjemenita Zagrebake nadbiskupije, koji su samo dje-lomino imali proelja izvedena od fasadne opeke, a dijelom su bila obukana, od sredi-ne 1880-ih sve e rjee imati prilike realizirati

neogotike graevine s takvim tipom fasa-da. Razloge tomu valja, s jedne strane, traiti u nesklonosti Zagrepana prema fasadnoj opeci. Tradicija bukanih proelja toliko je bila ukorijenjena da je Boll, prema tvrdnji Krnjavoga, kuu koju je sagradio u Streljakoj ulici s Rohbau proeljem dao naposljetku obukati.46 S druge strane, odustajanje od proelja s fasadnom opekom ili kamenom bilo je uvjetovano i skupoom tih materijala gradnja obinom opekom i bukanje pro-elja bilo je neusporedivo jeftinije. Gotovo sve njegove crkve koje je podignuo nakon 1885., kako neogotike tako i one koje je gra-dio u drugim stilovima, redovito stoga imaju bukana proelja.Nakon podizanja kurija na Kaptolu i Novoj Vesi te gradnje evangelikoga upnog dvora, Bollu e se rijetko pruiti prilika podizati u neogotikom stilu stambene zgrade. Kao to u cijeloj Austro-Ugarskoj neogotika nije imala onako iroku ulogu univerzalnoga stila pogo-dnog za sve tipove objekata, kao to je bio sluaj u arhitekturi viktorijanske Britanije, tako je i u Hrvatskoj njezin prodor u profanu arhitekturu bio vrlo rijedak. Osim sakralnih graevina, Boll uspijeva uglavnom realizi-rati tek nekoliko sepulklarnih spomenika u ovom stilu.Prva njegova grobnica, iznad koje je podi-gnuta reprezentativna neogotika kapela (pa se time u osnovi moe smatrati jednako sa-kralnom, kao i sepulklarnom graevinom), sagraena je 1880.-1881. u Naicama za obi-telj Pejaevi (Sl. 10.). injenica da ga je na njezinoj gradnji angairao tadanji hrvatski ban Ladislav Pejaevi jasno svjedoi koliko se brzo Boll afirmirao u Hrvatskoj.47 Pri-mijenjeno arhitektonsko rjeenje slino je brojnim drugim slinim obiteljskim mauzo-lejima po cijeloj srednjoj Europi. Graevina ima dvije etae: donju koja slui za grobnicu i koja ima proelje od opeke, i gornju koja je skladna jednobrodna, jednotoranjska kape-la. inje nica da je kapela graena u cijelosti od kamena, u kojem je Boll, osim na za-grebakoj katedrali, rijetko imao priliku raditi zbog sku poe toga graevinskog materijala, da je pokrivena eternitom dvije razliite boje, kojim se oponaa ornament s krovova pokri-venih glaziranim crijepom, i da je bila ras-kono opremljena jasno svjedoi o bogat-stvu na ruitelja.Najveu grobnicu u uem smislu te rijei Bo-ll je podigao nekoliko godina kasnije, 1884., za obitelj Jelai u parku nedaleko od njiho-va dvorca Novi Dvori kod Zapreia. Iznad grobnice u ovom sluaju nije podignuta ka-pela, ve platforma, okruena ogradom s ka-menim fijalama postavljenim na uglovima i spomenikom s natpisima u dnu (Sl. 11.). Na-ruena je od strane ure Jelaia kako bi slu-ila kao grobnica cijele njegove obitelji. Boll je za njezino podizanje iskoristio kamen iz ka-

39 *** 1881.c: 340 Bollovu konverziju spominje u jednom pismu Stross-mayer, koji u to doba vie nije bio u dobrim odnosima s arhitektom, pa je smatra nepravilno obavljenom: ii, 1930: 171; Strossmayer Rakom, akovo, 8.5.1885.41 *** 1882.f: 399; ., 1883: 3. U hrvatskoj literaturi ilu-striran je u: orak, 1978: 24.42 Maruevski, 2000.a: 5543 Keplinger, 1991: 22-2344 Krnjavi, 1881: 526-52845 Krnjavi, 1881: 52746 HDA, Fond br. 804, OFIK, kut. 13., cjelina II., br. 26., Povijest gradnje akademike palae, str. 1847 O kapeli vie u: Luevnjak, 1999: 55-98; Zec, 2006: 171-188.

Sl. 10. H. Boll: Grobna kapela obitelji Pejaeviu Naicama, 1880.-1881.Fig. 10 H. Boll: Cemetery chapel of the Pejaevi family, Naice, 1880-81


sudjelovanja na izlobama u Trstu (1883.) i Budimpeti (1885.), vrlo je brzo omoguilo afirmaciju toga graditelja unutar organa hr-vatske Zemaljske vlade, koji su mu u poetku bili prilino nenaklonjeni, budui da su gra-evinske poslove nastojali osigurati za in-enjere/graditelje zaposlene pri Graevnom odsjeku. Najjasniji znak novoga poloaja ne-dvojbeno je dobivanje vitekog krsta reda Franje Josipa I. koji su Krnjavi i Boll za-jedniki stekli carskom uredbom od 25. ve-ljae 1884. godine.52 Lobiranje kod privatnih naruitelja i sveenstva od tada vie nije bio jedini nain osiguranja posla za Bolla. Vlada mu je i sama poela povjeravati brojne za-datke. Uspon dakako nije bio ravnomjeran. Nakratko e ga ugroziti prekid odnosa Kr-njavoga s elnim ljudima Nadbiskupije za gre-

48 O gradnji grobnice u: Gostl, 1990: 69, 73, 93-95; Beusan, 2001: 113.49 Budisavljevi, 1887: 478-479; *** 1888.a: 69-7050 Zec, 2006: 17551 Beusan, 2001: 11352 HDA, Fond br. 77, mikrofilm br. Z-2359, Kraljevski mi-nistar Hrv.-slav.-dalm. u Budimpeti (KMHB), kut. 86., opi spisi za 1884., dosje br. 361/1884.; Isto i u: *** 1884.a: 8853 Grijak, 2004: 31854 A. S., 1885: 2-4

Sl. 11. H. Boll: Grobnica obitelji Jelai, Novi dvori, Zaprei, 1884.Fig. 11 H. Boll: Mausoleum of the Jelai family,Novi dvori, Zaprei, 1884

Sl. 12. H. Boll: Grobnica Lavoslava Vukelia,Sveti Kri Zaretje, 1887.Fig. 12 H. Boll: Lavoslav Vukelis tomb,Sveti Kri Zaretje, 1887

menoloma u Vrapu, koji je koristio i pri re-stauraciji zagrebake katedrale.48

Trei zanimljiv Bollov neogotiki nadgrobni spomenik iz 1880-ih podignut je 1887. u Sve-tom Kriu Zaretju za hrvatskoga pisca Lavo-slava Vukelia (Sl. 12.). Spomenik ima oblik stupa na kojem stoji neto iri, zatvoren neogotiki baldahin, odnosno neka vrsta pre-dimenzionirane fijale49 koja podsjea u svo-me gornjem dijelu na segment spomenika na grobnici Jelaievih.

Zanimljivo je kako su i pri podizanju ovih grobnica Strossmayer i Krnjavi odigrali klju-nu ulogu da taj posao dobije Boll. Stross-mayer je tako preporuio Bolla Ladislavu Pejaeviu50 i uri Jelaiu,51 dok je u sluaju Vukelieve grobnice posredovao Krnjavi.

RAZDOBLJE IRENJA BOLLOVADJELOVANJA PO HRVATSKOJ, KRAJ 80-IHI POETAK 90-IH GODINA 19. STOLJEA

THE PERIOD OF EXPANSION IN BOLLS ARCHITECTURAL ACTIVITY IN CROATIA, THE END OF 1880S, BEGINNING OF 1890S

Vezivanje i Bolla i Krnjavoga uz reim Khue-na Hdervryja te organiziranje hrvatskoga

Sl. 13. H. Boll: Unutranjost franjevake crkveu Zagrebu nakon restauracijeFig. 13 H. Boll: Interior of the Franciscan church, Zagreb, after restoration


bake zbog njegova sudjelovanja u dvoboju 1885. godine, zbog kojeg je, prema kanon-skom pravu, morao biti izopen iz crkve.53

Njegov je dvoboj posredno natetio i Bollu. Poloaj Dombaumeistera nije dakako izgu-bio, niti su mu otkazane ostale narudbe koje je dobio u Zagrebu i ostatku Hrvatske. Izgu-bio je meutim svojega najupornijeg i naj-slatkorjeivijeg zagovornika koji vie nije mo-gao objavljivati panegirike Bollovim ostva-renjima u glavnom (i slubenom) crkvenom listu Nadbiskupije Katolikom listu. To dakako nije sprijeilo Krnjavoga i Bolla da i dalje vrlo usko surauju i u Obrtnoj koli i pri brojnim arhitektonskim pothvatima, zbog ega ih je zagrebako novinstvo prozvalo pa-rom dioskura.54

Sredinom 1880-ih Bollov e poloaj donekle poljuljati i prekid odnosa s biskupom Stross-mayerom, koji mu nije mogao oprostiti vezi-vanje za Krnjavoga i Khuenov reim, a ni injenicu da je zbog brojnih projekata u Za-grebu i ostalim dijelovima Hrvatske zanema-rio poslove na njegovoj prvostolnici.55 Poslo-ve koje mu je osigurao na tlu svoje biskupije (gradnje crkvi u Erdeviku i Franjin Dolu), Strossmayer mu nije oduzeo, ali mu vie ni-kada nije ni priskrbio nove.

Na zagrebakom e Kaptolu zbog restaura-cije zagrebake katedrale i ureivanja pro-stora ispred ove graevine Boll ostati prisu-tan sve do kraja prvog desetljea 20. stoljea. Sredinom 1880-ih povjerena mu je i temeljita restauracija franjevake crkve. Srednjovje-kovna, u 17. stoljeu temeljito pregraena i nadograena crkva prilino je stradala u po-tresu 1880. godine (Sl. 14.). Zidovi zapadno-ga, baroknog dijela graevine popucali su, kao i glavno proelje prema Opatovini,56 a zvonik se navodno bio raspuknuo na sve etiri strane57 pa su ve u prosincu 1880. sruene njegove gornje dvije etae.58 Je li ga bilo mogue obnoviti ili mu je doista prijetilo uruavanje, teko je rei jer se izvjetaji ono-dobnog tiska prilino razlikuju. Kada se nai-me pokazalo kako novca za temeljit popravak franjevake crkve i izgradnju novoga zvonika nema, javile su se kritike zbog ruenja staro-ga zvonika, koji su navodno arhitekti iz Bea i Pete nakon potresa pregledali i ustanovili da je dovoljno vrst.59 Sudei prema napisi-

ma u tisku, mogue je kako uklanjanje tornja doista nije bilo uvjetovano samo njegovom ruevnosti, ve jednako tako i stilskim razlo-zima barokni gornji dio, pokriven uobia-jenom kupolom, smatrao se neodgovaraju-im za jednu srednjovjekovnu crkvu: Toranj fratarske crkve, koga e za koji dan nestati, tako je proste arhitekture, da bi najzadnji seljaki zidar znao ljepu formu narisati. Ipak bi taj toranj bio jo koji viek krasio kaptol, da ga nije sama narav osudila na izeznue.60 Nakon ruenja tornja u idue dvije godine pri-stupilo se samo najnunijim popravcima pa je crkva, na drugu godinjicu potresa 1882., ponovno otvorena za vjernike.61 O temeljitoj restauraciji nije se moglo u to doba jo misliti jer sredstva nisu bila osigurana.

Sljedee, 1883. godine hrvatska Zemaljska vlada uspjela je ishoditi doputenje franjevci-ma da skupljaju milostinju po Ugarskoj.62 S prikupljenim je sredstvima konano 1885. za-poela sveobuhvatnija obnova crkve. Projekti za restauraciju povjereni su Bollu, koji e najprije pristupiti izgradnji zvonika.63 Tijekom 1885. nadogradio je gornje dvije etae i viso-ku kapu zvonika (Sl. 15.). Svaki od nado-graenih katova bio je visok 18 metara, a kapa tornja ak 25 metara, pa je tako za-grebaki Kaptol dobio nov moni vertikalni

55 Despot, 1978: 60; Damjanovi, 2009.a: 123-12456 *** 1880.e: 3; *** 1882.i: 337-33857 Tkali, 1886: 4; Cvekan, 1990: 10358 *** 1880.f: 41459 *** 1882.h: 360 *** 1880.d: 261 *** 1882.g: 562 *** 1883: 363 Barbari, 1906: 20; Frkin, 1980: 182; Cvekan, 1990: 104

Sl. 14. Svetite i toranj franjevake crkve u Zagrebu prije potresa i restauracijeFig. 14 Chancel and tower, Franciscan churchbefore the earthquake and restoration

Sl. 15. Franjevaki samostan i crkva s tornjem podignutim prema Bollovim projektima 1885., fotografirana sa sjevernog tornja zagrebake katedraleFig. 15 Franciscan monastery and church with the tower built according to Bolls designs in 1885, photo taken from the north tower of Zagreb Cathedral


naglasak.64 Kao i u sluaju gradnje zgrade sjemenita i pri podizanju tornja franjevake crkve, Boll je morao odstupiti od postulata istinitosti i pribjei upotrebi obine opeke kao osnovnoga graevnog materijala, budui da nije raspolagao s dovoljnim sredstvima. Proelja su stoga bukana, osim dakako okvi-ra i mreita prozora te vijenaca, krinih rua i garguja na vrhu, koji su izraeni od kamena. U oblikovanju tornja opet se osjea oslanjanje na Schmidtovu arhitekturu. Osobite se sli-nosti mogu uoiti s rjeenjem tornja upne crkve u Badgasteinu kod Salzburga (1865.-1869.; Sl. 16.).65

Poslije zavretka izgradnje tornja 1886. godi-ne pristupa se temeljitim popravcima svetita, odnosno preostaloga gotikog dijela crkve.66 Boll pri restauraciji postupa u skladu s te-njom za vraanjem graevine u hipotetsko prvobitno stanje. Uklanja pregrade kojima su bili zazidani donji dijelovi gotikih prozora,67 rekonstruira stupove u sreditima prozora i njihova raskona mreita te otvara jo jedan prozor na junoj strani svetita, okrenutoj sa-mostanu.68 Poboljava vijenac i kontrafore, koje okrunjuje s trokutastim zabatiima u koje je upisan plitki trolist. I zahvati u unu-

tranjosti bili su vrlo opseni. Oteeni svod svetita dobrim je dijelom rekonstruiran: po-lomljena rebra su zamijenjena, a svod je na-novo obukan. Poboljane su i slube na zi-dovima, kao i bogato profilirani okviri pro-zora.69 Pri uklanjanju buke otkriveni su i restaurirani i kljuni kamenovi na svodovi-ma.70 Boll nadalje izbacuje glavni oltar iz sve-tita, pri emu se u junom zidu otkrivaju pravokutne, bogato gotiki profilirane nie.71

Otkrie ovih nia i pitanje njihove sudbine bila su jedan od glavnih povoda tadanjemu ug-lednome crkvenom povjesniaru Ivanu Krsti-telju Tkaliu da se osvrne na obnovu fra-njevake crkve i Bollov pristup restauraciji srednjovjekovnih spomenika uope. Tkal i je naime douo kako na njihovu mjestu arhitekt namjerava probiti vrata prema sakristiji, emu se otro usprotivio, drei da se time unitava

64 *** 1885: 465 *** 1991: 22866 *** 1886.b: 267 *** 1886.c: 280; *** 1886.d: 368 *** 1886.e: 469 Isto; *** 1886.f: 470 *** 1887.a: 3

Sl. 16. F. von Schmidt: Projekt za glavno proeljei tlocrt crkve u Badgasteinu, 1865.Fig. 16 F. von Schmidt: Design for the main facadeand ground floor plan of the church in Badgastein, 1865

Sl. 17. H. Boll: Tlocrt i presjek s pogledom na svetite upne crkve u Graneini, 1886.-1887.Fig. 17 H. Boll: Ground floor plan and crosssection with a chancel view, parish church, Graneina, 1886-87


misao umjetnika koji je sagradio franjevaku crkvu. Nije mu se sviala ni Bollova odluka da sredinji prozor u apsidi ostavi djelomino zazidanim kako bi sa stra nje strane, prema Kaptolu, mogao dozidati novu kapelu Svetoga Kria. Smatrao je ove postupke povijesno neo-pravdanim, uspore ujui ih s, po njemu, ne-pravilnim intervencijama koje je Boll napra-vio u prvostolnici. Iako je odobravao restaura-ciju katedrale, nije mu se naime sviala nova visina svetita i injenica da je Boll uklonio kamene baldahine sa skulpturama svetaca koji su stajali na stupovima broda. Grbove koji su stajali na stupovima takoer je odstranio, dok je grbove iz svetita preselio u kapelu Blaene Djevice Marije. Tkali je smatrao da se pri restauracijama starijih graevina, uko-liko ih je radio umjetnik, ne smije mijenjati izvorna situacija. U tom sluaju ne smije na

njoj nita mienjati po volji, ve samo nastojati, da joj povrati prvotni lik i sva obiljeja one dobe, kada je radjena bila. Ovako je doslovce postupao graditeljni nadsavjetnik g. Schmidt glede popravaka upne crkve sv. Marka Moj prijatelj g. Boll, premda znatan graditeljni umjetnik, neosvrta se sasvim na ovo poto-nje.72 Tkal iev je lanak prva dosad poznata otrija kritika Bollovih restauracija, no koja u doba kad je nastala ipak nije mogla naii na iroko razumijevanje u javnosti.73 Bollovi postupci koje je Tkali kritizirao, i u katedrali i u fra njevakoj crkvi, mogu se dakako objasni-ti ponajprije tenjom arhitekta da se u to je veoj moguoj mjeri autorski afirmira na ob-jektu, iako ih je on, nesumnjivo, pravdao zako-nima estetike.Usprkos Tkalievim molbama Boll ostavlja dijelom zazidan sredinji prozor u apsidi i tijekom 1887. godine, nakon to je uklonio stari ulaz u franjevaku crkvu s Kaptola, kao i staru kapelu Svetoga Kria, podie novu neogotiku kapelu istoga titulara.74 Kritika ga je meutim, ini se, navela da ne ukloni (ako je to uope prvotno i namjeravao) otkrivene srednjovjekovne nie, ali kako su mu smetale zbog postavljanja novih vrata, on ih je prese-lio na suprotnu, sjevernu stranu svetita.75

71 *** 1886.b: 2; O radovima u svetitu franjevake crkve i u: Barbari, 1906: 20-21; Cvekan, 1990: 104.72 Tkali, 1886: 473 O odnosima Tkalia i Bolla vie u: Razum, 1997:95-97.74 *** 1887.a: 375 K. L., 1887: 2-3

Sl. 18. H. Boll: Projekt za glavno i bono proelje upne crkve u Graneini, 1886.-1887.Fig. 18 H. Boll: Design for the main and lateral facade, parish church, Graneina, 1886-1887


Restauracija franjevake crkve zaustavila se privremeno na svetitu. Zbog nedostatka sredstava radovi su prekinuti 1888. godine i nee se nastaviti puno jedno desetljee.76 Tek 1898. nastavlja se s radovima naru-ivanjem novoga glavnog oltara, koji je dvije godine kasnije postavljen u crkvu (Sl. 13.).77 U proljee 1901. zapoelo se potom i s arhitek-tonskim radovima u brodu crkve,78 koji je potpuno pregraen i nadsvoen krino rebra-stim svodovima. Na junoj strani crkve otvo-reni su novi prozori, zbog ega je jedan dio samostanskoga krila morao biti poruen. Nadograen je i potpuno nov kor u unu-tranjosti, te novo glavno proelje.79 Prema Bollovim projektima crkva je potom dekora-tivno oslikana i opremljena u cijelosti novom neogotikom opremom,80 nakon ega je po-etkom srpnja 1902. posveena.81

Nakon zagrebake evangelike crkve Boll e rijetko imati priliku realizirati sakralne gra-

evine Rohbau tipa proelja. Arhitektonske elemente ove crkve, a time i Schmidtove Sve-te Brigitte, primijenit e meutim na gotovo svim svojim gotikim sakralnim graevinama iz 80-ih, pa i s poetka 90-ih godina 19. sto-ljea, ponajprije na onima s tornjem postav-ljenim u osi glavnoga proelja. Veoma slina rjeenja susreemo tako na upnim crkvama u Graneini i Erdeviku, te na prvim projektima za restauraciju kapele svetog Mateja u Gor-njoj Stubici, a i neke njegove neoromanike graevine iz toga doba vrlo su sline spome-nutim neogotikima (kako pokazuje primjer crkve u iljaviu).

76 *** 1888.b: 277 K., 1900: 378 *** 1901.b: 30879 *** 1902.b: 2; Barbari, 1906: 21, 24-28; Frkin, 1980: 182-183; Cvekan, 1990: 104-11380 *** 1902.c: 3

Sl. 19. H. Boll: Projekt za glavno proeljei preoblikovanje tornja upne crkve u Tounju, restauracija zavrena 1897.Fig. 19 H. Boll: Designs for the main facadeand remodelled tower, parish church, Tounj, restoration finished 1897

Sl. 20. H. Boll: Perspektivni pogled i tlocrt upne crkve u Erdeviku, 1889.-1890.Fig. 20 H. Boll: Perspective view and ground floor plan, parish church, Erdevik, 1889-90


Zvonici ovih crkava pravokutnog su tlocrta. Podijeljeni su, u zidanom dijelu, blago isture-nim vijencima na tri ili etiri kata. Na vrh zvo-nika postavljena je visoka, obino etvero-strana ili poligonalna kapa, pokrivena crije-pom ili limom. Broj i raspored prozora, kako na glavnom proelju tako i na bonima, Boll varira od graevine do graevine, no njihovo oblikovno rjeenje redovito je vrlo slino. Budui da su graene od obine opeke i u cijelosti ili djelomino obukane, proelja im ralanjuje fugama, plitkim vodoravnim kana-liima, izvedenim udubljenjima u buci, koji-ma se nastoji imitirati gradnja u kamenu,

kako je to ve uinio i pri obnovi Svetoga Marka i pri gradnji sjemenine kapelice na Kaptolu u Zagrebu.

Od spomenutih triju neogotikih graevina upna crkva u Graneini, selu smjetenom nedaleko od Zagreba, najvea je i jedina ima tri broda. Budui da je stara crkva gotovo potpuno unitena u potresu 1880. godine, njezini su se ostaci morali ukloniti i pristupiti podizanju nove (Sl. 18.). Boll zavrava pro-jekte ve 1884.,82 ali s gradnjom se nije moglo odmah zapoeti budui da ih se moralo u odreenoj mjeri pojednostavniti jer su bili preskupi za izvedbu. Radovi su poeli stoga tek 1886.,83 a ve sljedee godine crkva je u studenomu sveano posveena.84 Unutar Bollova neogotikog opusa crkva se istie ponajprije pokrivanjem broda drvenim kro-vitem, a ne svodovima, koje Boll podie samo u svetitu i bonim brodovima (Sl. 20.).85 Boll se u Graneini nastoji jo uvijek,

81 *** 1902.d: 382 P., 1899: 83 *** 1886.a: 2-384 *** 1887.b: 385 Primijenjeno rjeenje vrlo je slino onome u sjeme-ninoj kapeli.

Sl. 22. H. Boll: Projekt za glavno proelje upne crkve u Dugom Selu, 1895., podignuta 1899.-1900.Fig. 22 H. Boll: Design for the main facade, parish church, Dugo Selo, 1895, built in 1899-1900

Sl. 21. H. Boll: Tlocrt i presjek s pogledomprema koru upne crkve u Dugom Selu, podignuta 1899.-1900.Fig. 21 H. Boll: Ground floor plan and cross section with a chancel view, parish church, Dugo Selo, built in 1899-1900


barem donekle, drati postulata o istinitosti u upotrebi materijala pa okvire prozora, oku-luse, vijence i ralambu portala izvodi od fasadne opeke.

Pripreme za gradnju erdevike upne crkve svetog Mihaela poele su 1878., kada je Strossmayer odluio zaposliti Bolla na njezi-noj izgradnji (Sl. 17.). Poetak gradnje dugo se odgaao, kako zbog nedostatka sredsta-va, tako i zbog nastojanja Zemaljske vlade da njezini inenjeri dobiju posao na izradi projek-ta. Upornou Krnjavoga i Strossmayera posao je na kraju ipak preputen Bollu.86 Gradnja crkve poela je krajem rujna 1889.,87 a ve u studenomu sljedee godine ona je posveena.88 Iako nije osobito velika grae-vina (duga je 35, a iroka 12 metara),89 u tre-nutku kad je sagraena redovito je uvrta-vana medju najljepe nae domovine.90 Skladnih proporcija i reprezentativne unu-tranje opreme pripada u rijetke Bollove Gesamtkunstwerke sauvane do danas. Pr-votno je bila djelomino pokrivena glaziranim crijepom,91 rijetkim zbog skupoe u Boll-ovoj neogotikoj arhitekturi.92

Kronoloki posljednja u nizu objekata, obli-kovnim karakteristikama barem djelomino pro isteklim iz rjeenja Schmidtove crkve u Bri-gittenauu jest kapela svetog Mateja u Gor-njoj Stubici, restaurirana 1896. godine.93 Prvotno rjeenje za kapelu, daleko raskonije od konano izvedenog, sadravalo je mnogo vie elemenata bliskih rjeenjima crkve u Graneini i Erdeviku. Radilo se o restauraciji manje crkve stradale u potresu, kojoj Boll dodaje zvonik i novo glavno proelje, zatim transept, odnosno dvije poligonalne bone kapele te poligonalno svetite sa sakristijom. Iako vremenom gradnje pripada kasnijoj fazi Bollova rada, oblikovnim se rjeenjem ka-pela svetog Mateja nadovezuje na spomenu-te graevine podignute 1880-ih godina.

U Gornjoj Stubici Boll e poetkom 1890-ih godina restaurirati i manju kapelu svetih Fa-bijana i Sebastijana u neogotikom stilu s elementima narodnoga graditeljstva (drveni zvonik i trijem koji danas vie ne postoji).94

Osim na spomenutim crkvama slino rjee-nje, derivirano iz Svete Brigitte, Boll e pri-mijeniti i pri gradnji crkve svetog Vendelina u Franjindolu, predgrau Zemuna. Rjeenje fra-njindolske crkve razlikuje se od ranijih pri-mjera samo u postavljanju dvaju tornjeva na glavno proelje. Uz utjecaj crkve u Brigitte-nauu primjeuje se na njoj, dodue, i utjecaj druge Schmidtove znaajne beke sakralne graevine lazaristike crkve svetoga Seve-rina u etvrti Neu Whring (1875.-1878.). Tro-brodna dvotoranjska franjindolska crkva, s visokim transeptom i poligonalnom apsidom, graena Rohbau sustavom, bila je nakon iz-gradnje jedna od najveih upnih crkava Bo-

sansko-akovake i srijemske biskupije te najvea novosagraena sakralna graevina Hermana Bolla. Svjedoanstvo je demograf-ske jaine i bogatstva podunavskih Nijemaca koji su od poetka 19. stoljea nastanjivali to mjesto. Poruena je, naalost, 50-ih godina 20. stoljea nakon njihova iseljavanja za Dru-goga svjetskog rata. Kao i u sluaju erdevike crkve, budui da se upa nalazila na teritoriju akovake biskupije, glavnu ulogu u dodjeli posla Bollu odigrao je biskup Strossmayer. Projekt je zavren 1886., a s gradnjom se po-elo sljedee, 1887. godine. Arhitektonski ra-dovi uglavnom su zavrili sljedee godine, no na opremanju crkve jo e se dugo raditi.95

Pri gradnji spomenutih crkava 80-ih godina 19. stoljea Boll razvija tip tlocrta koji e po-slije varirati tijekom daljnje svoje arhitekton-ske karijere, osobito pri podizanju veih neo-gotikih sakralnih graevina. Bez obzira radi li se o jednobrodnim ili trobrodnim crkvama, postavljanjem transepta, bonih kapela i/ili sakristije sa strana svetita Boll daje tlocrti-ma gotovo svih svojih neogotikih realizi ranih sakralnih graevina oblik latinskoga kria. Obvezni su elementi i dijagonalno postavlje-ne kontrafore na glavnom proelju, visok sokl na bonim stranama proelja, nie prigradnje sa strane zvonika na glavnom proelju, obino kvadratinog, a katkad i poligonalnog tlocrta, koje obino slue kao prostor za stu-bite na kor, a katkad i kao krstionice, ostave ili kapele. Kontrafore se obino stepeniasto suavaju prema gornjim dijelovima fasade. Najee su na vrhu i ostalim isturenim dije-lovima pokrivene crijepom ili kamenom. Izu-zetno su rijetko zavrene fijalama. Neka vrsta fijala stoji na vrhu kontrafora glavnoga pro-elja crkve u Graneini, a nekada su stajale i na vrhovima kontrafora broda crkve u Franjin-dolu. Svojim rjeenjem one nas ponovno vraaju na Schmidtovu crkvu u Brigittenauu. Koliko je zasad poznato, ni na jednoj Bollo-voj realiziranoj neogotikoj graevini ne jav-ljaju se tzv. letei lukovi u kontrafornom su-stavu, nesumnjivo stoga to nije imao prilike graditi velike nove crkve u gotikom stilu pa nisu ni bili potrebni.

Sve njegove neogotike upne crkve imaju i poligonalno svetite otvoreno visokim goti-

86 Kranjak, 2004: 18587 *** 1889: 388 *** 1890: 389 Lobmayer, 1891: 4-690 *** 1890: 391 *** 1894: 74-75; Cepeli, Pavi, 1900: 397, 398; Kranjak, 2004: 186; Damjanovi, 2005: 53992 Nakon Marije Bistrice i zagrebake katedrale rijetko je koju svoju crkvu Boll dobio priliku pokriti glaziranim crijepom. O tome i u: Maruevski, 2000.a: 55.93 Kraevac, 2008.b: 192-19394 Kraevac, 2008.a: 190-191

Sl. 23. H. Boll: Nerealizirani projekt za glavno proelje upne crkve u Rudama kod Samobora, 1896.Fig. 23 H. Boll: Unexecuted design for the main facade, parish church, Rude near Samobor, 1896


kim prozorima i redovito nadsvoeno krino rebrastim svodovima. Krovite svetita naj-ee je jednako visoko kao i brod, no ako je nie od broda crkve, kao to je to sluaj u Er-deviku, na zaelje glavnoga broda Boll po-stavlja neku vrstu zabata zakljuenog ste-peniastim istaknuem, ponovno po uzoru na Schmidtovu crkvu u Brigittenauu.

I dekoracija unutranjosti svih neogotikih Bollovih crkvi (a i veine sakralnih graevina openito), bez obzira radi li se o novogradnja-ma ili restauriranim graevinama, oblikovno je vrlo slino rijeena. Kako je ve u literaturi i primijeeno, tip dekoracije oslanja se ponaj-prije na dekorativan srednjovjekovni oslik crkve svetoga Franje u Assisiju i drugih ta-lijanskih gotikih graevina.96 Polikromiju sa zidova prenosio je Boll i na gotovo sve pred-mete unutranje opreme, oltare, klupe, pro-povjedaonice, ispovjedaonice, vitraje redo-vito izraivane od strane uenika zagrebake Obrtne kole.97

TIPOLOKE I STILSKE PROMJENEU BOLLOVOJ NEOGOTIKOJ ARHITEKTURI 90-IH GODINA 19. STOLJEA

TYPOLOGICAL AND STYLISTIC CHANGES IN BOLLS NEO-GOTHIC ARCHITECTURE OF THE 1890S

Do kraja 1880-ih Boll je meu sveenstvom i strukom u Hrvatskoj stekao status koji je Schmidt imao u Beu najboljega projektan-ta u gotikom stilu, pa su mu povjeravane restauracije veine starih i gradnje novih objekata u tome stilu.98 Vezanost za reim i korektni politiki stav99 donijeli su mu ne samo brojne poslove ve i ugled i odliko-vanja. Osobnim zauzimanjem bana Khuena--Hdervryja i hrvatskoga kraljevskog mini-stra u Budimpeti Emmericha von Josipovi-cha, Franjo Josip I. imenovao je Bolla u rujnu 1890. ravnateljem Obrtne kole, paralelno mu dodijelivi naslov Bauratha, graevnoga savjetnika.100 Iako formalnoga karaktera, na-slov je svjedoio o prepoznatoj kvaliteti Bo-llova rada, o ugledu koji je stekao meu najviim organima vlasti u Hrvatskoj i Mo-narhiji.

Tijekom 90-ih godina 19. stoljea Boll se pri gradnji veih neogotikih crkava okree pri oblikovanju proelja drukijem tipolokom obrascu u usporedbi s prolim desetljeem. Zvonik vie ne postavlja ispred glavnoga proelja, ve sa strane. Glavna proelja ob-likuje najee vrlo slino. Sredinji dio uvijek otvara rozetom ili okulusom, sa svake strane koje/kojega stoji po jedan visok gotiki pro-zor, odnosno slijepi luk/nia. U osi rozete, u sreditu donjega dijela glavnoga proelja po-stavlja portal, obino pravokutan, zakljuen gotikim lukom katkada vie, a katkada manje istaknut. Vrh proelja okrunjuje troku-tasti zabat u kojem se nalaze tri gotika otvo-ra, katkad slijepa, katkad u ulozi prozora ili nie za skulpturu. Bone krajeve glavnoga proelja zatvara dijagonalno postavljenim kontraforama. Tri glavna primjera ovakvog tipa graevina jesu upne crkve u Vrbovcu, Tounju i Dugom Selu, a slinoga je rjeenja i novo, ve spomenuto proelje franjevake crkve u Zagrebu. Dok veina Bollovih crkava iz prethodnog desetljea ima drvene korove za orgulje, tijekom 1890-ih godina Boll ih

Sl. 24. H. Boll: Presjek i tlocrt kapele Svetoga Kria, Ilirski trg, Zagreb, podignuta 1893.Fig. 24 H. Boll: Cross section and ground floor plan, Chapel of the Holy Cross, Illyrian Square, Zagreb, built in 1893

95 Cepeli, Pavi, 1900: 399; Kranjak, 2004: 187-190; Damjanovi, 2005: 53896 Maruevski, 1986: 83-84; Maruevski, 2000.a: 5697 Samo su vitraji najee naruivani kod austrijskih tvrtki Geyling & Erben iz Bea i Tyroler Glasmalerei izInnsbrucka. 98 HDA, Fond br. 77, mikrofilm br. Z-2397, KMHB, kut. 117., opi spisi za 1890., dosje br. 970/1890., Dopis bana Khuena Hdervryja Franji Josipu, br. 2076. Pr., Zagreb, 22.6.1890.99 Kako istie hrvatski kraljevski ministar u Budimpeti Emmerich von Josipovich u pismu Franji Josipu (br. 970, Budimpeta, 12.8.1890.). Dosje kao u prethodnoj biljeci.100 Kao u prethodne dvije biljeke.


poinje ee graditi od tvrega materijala, najee opeke. U tenji za slikovitou posee ee i za motivom tornjia pokrive-nog visokom kapom i postavljenog uza sve-tini (Tounj) ili ulazni dio crkve (Dugo Selo).

Iz skupine spomenutih graevina najranije se poela graditi upna crkva svetoga Ivana Ne-pomuka u Vrbovskom u Gorskom kotaru. Te-melji su joj postavljeni 1893., a u idue dvije godine zavren je najvei dio arhitektonskih radova pa je crkva mogla biti blagoslovljena. Posveena je tek 1904., to nesumnjivo svje-doi o injenici da su radovi na njezinu opre-manju dugo trajali.101 Mnoge elemente iz ra-nije faze Bollova stvaralatva susreemo i na njoj. U ralambi zvonika kako zidanoga dijela, tako i kape i dalje se osjea utjecaj Schmidtove Svete Brigitte, a izvedba dijela arhitektonske dekoracije (okvira prozora, vijenaca itd.) od fasadne opeke asocira na rjeenje primijenjeno u Graneini. Arhitek-

tonska plastika i na proelju i u unutranjosti prilino je jednostavna, to nesumnjivo upu-uje na nedovoljno financijskih sredstava za gradnju.

U gorskom dijelu Hrvatske, u mjestu Tounju, Boll e 90-ih podii i upnu crkvu svetoga Ivana Krstitelja. Radovi na izradi projekata ove crkve (Sl. 19.) povjereni su mu najkasnije 1893.,102 a graevina je posveena 1897. go-

Sl. 26. H. Boll: Glavno proelje i tlocrt grkokatolike katedrale Svetoga Trojstvau Krievcima nakon obnove (1894.-1897.)Fig. 26 H. Boll: Main facade and ground floor plan, Greek Catholic Cathedral of the Holy Trinity, Krievci, after restoration (1894-97)

Sl. 25. Friedrich von Schmidt: Nerealizirani projekt za restauraciju i nadogradnju tornja katedraleu Brnu, oko 1875.Fig. 25 Friedrich von Schmidt: Unexecuted designfor the restoration and extension of the tower, Brno Cathedral, c 1875

101 ragalj, 2006: 33-34102 HDA, Fond br. 80., Odjel za bogotovlje i nastavu Ze-maljske vlade, Knjiga br. 95., Kazalo A-H za 1895.103 *** 1975: 443104 David-Sirocko, 1997: 202-211105 *** 1899.b: 372-373106 Gj. K., 1901: 4107 Gj. K., 1901: 4108 Maruevski, 1994: 522109 NAZ-ZNDM, br. II-53110 Kranjak, 2004: 191-193


dine.103 Boll je dobio zadatak da u novo-sagraenu crkvu ukorporira stari zvonik, koji je on namjeravao restaurirati, odnosno preo-blikovati u neogotikom stilu, no od toga je naposljetku morao odustati zbog nedostatka sredstava. Relativno prostrana graevina nad-svoena je krinim svodovima koji poi vaju na jakim gotikim lukovima. Osobito je za-nimljiva zbog fachwerk mosta koji je vee sa zvonikom. Rije je nesumnjivo o utjecaju Wiet-haseove arhitekture i openito njemake neo-gotike proistekle iz kruga arhitekta Georga Gottloba Ungewittera, koji je Fachwerk struk-ture esto koristio u svojim gradnjama.104

Najvea iz spomenute skupine Bollovih crka-va, upna crkva svetoga Martina u Dugom Selu podignuta je na samom kraju 19. i poetkom 20. stoljea. Temelji su joj postav-ljeni u studenomu 1899.,105 a u sijenju 1901. godine sveano je posveena.106 Od svih Bo-llovih crkvi s ovakvim tipom glavnoga pro-elja ona ima najreprezentativnije rjeenje (Sl. 21. i 22.), to je djelomino bilo omo-gueno potporom crkvenoga patrona, vla-stelina Bojakovine, Teodora Drakovia.107 Crkva je bila izuzetno bogato opremljena i oslikana, kao i ostale Bollove sakralne gra-evine. Oslik je, naalost, kasnije prekreen, a vitraji su stradali tijekom Domovinskoga rata.108

Iako sakralne graevine longitudinalnoga tlocrta dominiraju Bollovom arhitekturom, nakon zagrebake evangelike crkve taj e arhitekt jo u nekoliko navrata tijekom svoje daljnje karijere posei za centralnim tlocrtom. Najreprezentativniji i najoriginalniji Bollov projekt proistekao iz centralnog tlocrta ne-dvojbeno je nerealizirani projekt za upnu crkvu u Rudama kod Samobora (Sl. 23.).109 Centralni je tlocrt predvidio i za upnu crkvu u almi, koja e u pojednostavnjenom obliku biti realizirana tek u razdoblju izmeu dva svjetska rata (nakon 1931.).110

Jedina znaajnija neogotika centralna grae-vina (bez kupole) koju je Boll nakon evan-gelike crkve uspio u cijelosti realizirati sva-kako je kapela Svetoga Kria, podignuta na Kipnom (danas Ilirskom) trgu na vrhu za-grebakoga Gornjega grada i poetku Jur-jevske ulice (Sl. 24.). Kapela je sagraena

Sl. 27. H. Boll: Unutranjost grkokatolike katedrale Svetoga Trojstva u Krievcima, dananje stanjeFig. 27 H. Boll: Interior of the Greek Catholic Cathedral of the Holy Trinity, Krievci, present state

zahvaljujui donaciji Terezije Spitaler, neaki-nje dugogodinjeg upnika pri Svetom Marku Stjepana Pogledia.111 Izrada projekata povje-rena je Bollu zahvaljujui tadanjem upniku pri Svetom Marku Stjepanu Boroi.112 Po-dignuta je od strane tvrtke afranek i Wiesner od svibnja113 do listopada114 1893. godine. Budui da je raspolagao dovoljnom koliinom sredstava, a nije se radilo o osobito velikoj graevini, Boll je pri podizanju kapele na Ilirskom trgu ponovno dobio priliku izvesti Rohbau tip proelja s fasadnom opekom i s arhitektonski vanijim dijelovima izvedenim od kamena iz Vinice i Repentabora u Istri.115 Tlocrta je pravilnog esterokuta, koji se na dvije strane, okrenute Gornjemu gradu, ot-vara gotikim lukovima. Kapela sadri svu standardnu Bollovu neogotiku opremu: vrata od kovanoga eljeza, vitraje na prozori-ma, krino rebrasti svod, oslik i neogotiki oltar.116

Tijekom 1890-ih Boll je realizirao, osim spo-menutih upnih crkava i kapela, i nesumnjivo svoju najuspjeliju neogotiku restauraciju uope obnovu grkokatolike katedrale Svetoga Trojstva u Krievcima, koja je izu-zetno pogodna za razmatranje pristupa izbo-ru stila pri restauraciji povijesnih spomenika i toga arhitekta i openito 19. stoljea. Sred-njovjekovna barokizirana franjevaka crkva117 pretvorena je krajem 18. stoljea u grko-katoliku katedralu. Pri gradnji drugih grko-katolikih crkvi, kako uostalom najbolje po-kazuje primjer zagrebake crkve svetih irila i Metoda ili ikonostasa za crkvu u Katu u umberku, Boll je primjenjivao svoju verziju bizantskog stila, manje-vie identinu onoj koju je koristio pri gradnji pravoslavnih crka-va (Sl. 26.). Stil je pritom bio odraz injenice da se radi o crkvi istonog obreda. Pri obnovi krievake crkve primijenjeni stil nije se meutim referirao na ulogu crkve kao grko-katolike katedrale, ve na prvotni stil gra-evine. Zanimljivo je napomenuti da je slino postupio i arhitekt Vinko Rauscher ob-navljajui pravoslavnu kapelu svete Ane kod Donje Vrijeske (Velikih Bastaja).118 Oito je kako je u historicizmu tenja za povratom graevine prvotnom stilu bila snanija od tenje za primjenom stila kao odraza tradicije i identiteta. Boll je, dakako, s pojedinim bi-zantskim elementima arhitektonskog rjee-nja (mozaikom na proelju, pojedinim motivi-ma u ralambi ikonostasa) naglasio unijat-skost krievake katedrale, njezinu ulogu stolne crkve biskupije koja dijeli dio svoje tradicije sa zapadom, a dio s istokom.

I u pojedinim rjeenjima krievake katedrale utjecaj Schmidtovih radova na Bolla osjea se vrlo snano. U ralambi kape zvonika pre-ma izvedenom rjeenju, kao i u oblikovanju glavnoga portala u stilu kasne gotike, oit je utjecaj Schmidtova nerealiziranog projekta

111 *** 1893.c: 4. U dijelu tiska navodi se da je Terezija Spitaler bila Pogledieva sestra. *** 1899.a: 1-2112 *** 1893.a: 2113 *** 1893.b: 2114 *** 1893.d: 3115 *** 1899.a: 1-2116 Kraevac, 2007: 232. O kapeli i u: orak, 1978: 29-30117 Zanimljivo je primijetiti kako su glavne neogotike Bollove restauracije, osim, dakako, restauracije zagre-bake katedrale, izvedene na srednjovjekovnim franje-vakim crkvama u Zagrebu, Krievcima i Iloku.118 Damjanovi, 2009.b: 125-160


za zavravanje katedrale u Brnu, koji je zasi-gurno mogao vidjeti (a moda ak i raditi na njemu) dok je bio zaposlen u njegovu atelije-ru (Sl. 25.). Niz slijepih gotikih lukova u dnu kape zvonika krievake crkve gotovo je nai-me identian motivu koji je Schmidt postavio pri dnu zvonika brnske crkve.

Ve je uoeno da se pri rjeavanju vrha zaba-ta, sa sredinjim slijepim gotikim lukom koji flankiraju dva slijepa poluluka, Boll referi-rao na motiv sa zabata glavnoga proelja akovake katedrale,119 koji je ovoj graevini dodao upravo Schmidt,120 a moe se dodati kako je vrlo slian motiv samo u goticizira-noj verziji, pa time oblikovno blioj Krievcima Schmidt ponovio i u vrhu zabata na svojem projektu za glavno proelje zagrebake kate-drale, koje e Boll poslije modificirati. Loa

u sredinjem dijelu glavnoga proelja kri-evake crkve oblikovana je pak vjerojatno po uzoru na arkade glavnoga proelja be-koga Rathausa.121 Motive preuzete od Sch-midta Boll, dakako, kombinira, slae na vrlo originalan nain.

Osim u rjeenju portala i glavnoga proelja openito te kape zvonika, i u oblikovanju zi-danoga dijela zvonika krievake katedralne crkve Boll odstupa od za njega dotad uo-biajenih shema. Trea i etvrta etaa zvonika gotovo je identina zvoniku franjevake crkve u Zagrebu, no iznad njih Boll postavlja kat oktogonalnog tlocrta. Slian e zavretak zi-danog dijela zvonika Boll projektirati i za crkvu u Desiniu, no do njegove realizacije nee doi jer je restauracija ove graevine naposljetku preputena Josipu Vancau.122 Dodavanjem dviju bonih kapela na strani prema svetitu Boll daje tlocrtu grkokatolike katedrale oblik latinskoga kria i time je ini srodnom svojim neogotikim novosagrae-nim crkvama.

Kao to je s proelja i zvonika krievake ka-tedrale uklonio manje-vie sve elemente ne-srednjovjekovnih stilova, isto je postupio i u unutranjosti. Reprezentativnost rjeenja u ovom je sluaju gotovo bez premca u Bollo-vu opusu, to se ponajprije moe zahvaliti golemim sredstvima koja su mu stajala na ra-spolaganju, daleko veim nego u sluaju veine drugih neogotikih objekata na kojima je radio osim, dakako, zagrebake katedrale. Hrvatska zemaljska vlada dodijelila je naime 50.000 forinta za obnovu, a ukupni trokovi radova dosegli su ak 80.000 forinta (160.000 kruna). Tako veliku donaciju omoguile su ponajprije veze biskupa Drohobeckoga s re-imom bana Khuena-Hdervryja.123 Projekt za obnovu crkve Boll je zavrio 1894., a sama je obnova izvedena izmeu 1895. i 1897. godine.124

iroki brod crkve pokriven je visokim krino rebrastim svodovima. Unutranjost je bogato oslikana, opremljena radovima profesora i uenika Obrtne kole, a na granicu svetita i broda postavljen je golem visoki pozlaeni ikonostas (Sl. 27.). U oblikovanju arhitekture ikonostasa prevladavaju elementi gotike, pa on zbog toga vie nalikuje na screenove, ol-tarne pregrade engleskih neogotikih crkava, negoli na uobiajene ikonostase koji su se tada podizali u grkokatolikim ili pravoslav-nim crkvama.

Sl. 28. Bono proelje i presjek franjevake crkveu Iloku prije restauracijeFig. 28 Lateral facade and cross section, Franciscan church, Ilok, before restoration

Sl. 29. H. Boll: Presjek franjevake crkve u Iloku nakon restauracije izvedene 1907.-1910.Fig. 29 H. Boll: Cross section, Franciscan church, Ilok, after the restoration in 1907-10

119 Maruevski, 1993: 167; O krievakoj crkvi i u : Maruevski, 1986: 135-139; Maruevski, 1994: 516-517.120 Damjanovi, 2008: 260121 Maruevski, 1986: 136122 M. S., 1903: 49-55; Maruevski, 1994: 520123 *** 1897: 2-3124 Maruevski, 1986: 135125 Lunaek, 1902: 480


POSLJEDNJA BOLLOVA NEOGOTIKA OSTVARENJA

BOLLS LAST NEO-GOTHIC ACCOMPLISHMENTS

Iako su i prve Bollove intervencije na za-grebakoj franjevakoj crkvi, kako se moglo vidjeti, izazvale protivljenje dijela zagrebake strune javnosti, tek nakon dovretka spo-menute druge, opsenije obnove te grae-vine, 1902. kritike e se zaotriti do dotad nezamislivih razmjera. U doba kada je zavre-na obnova franjevake crkve u Zagreb su ve naveliko iz Bea poela prodirati nova nae-la restauracije spomenika, koja su odbacila historicistika naela povratka prvobitnom stilu.

Jedan od glavnih kritiara tadanje likovne scene Vladimir Lunaek osobito se otro obruio na najnovije Bollove intervencije na franjevakoj crkvi. Ova restauracija nije nego novo sagradjena crkva. Nema gotovo nita vie od prvobitne crkve, koja je bila po vremenu prela iz stila rane gotike razliitim pregradjivanjem u onaj poznati samostanski stil. Nastaje pitanje ima li se restaurovati crkva u onom stilu, o kojem se tek kae da je bio dominantan u gradjevnom spomeniku, ili se imade restaurovati u onom stilu, kojemu se tragovi nalaze cjelovito jo sauvani. Dakako, ovo posljednje je bilo za Lunaeka opravdanije.125 Ne samo da je postupke sma-trao neopravdanim nego mu se ni primijenje-na rjeenja nisu previe sviala. Drao je kako je novo glavno proelje prema Opatovi-ni prazno i hladno, da se rjeenje broda crkve s kapelama sa strane protivi karakteru go-tikoga stila, da je kor neproporcionalno komponiran, a osobito je loim ocijenjen novi dekorativni oslik.

Lunaekov lanak napisan je u trenutku kada je Boll poeo sve ee dobivati otre kritike i zbog pojedinih intervencija na zagrebakoj katedrali, zbog kojih je lagano poeo gubiti poloaj glavnog autoriteta na polju restaura-cije starih i podizanja novih sakralnih gra-evina. U Zagrebu je nalazio sve manje posla. Mladi arhitekti koji su sa kolovanja, uglav-nom iz Bea, donijeli novi secesijski stil u Za-greb, sve su ga vie potiskivali. Morao se sto-ga okrenuti unutranjosti Hrvatske, gdje su ga jo uvijek spremno angairali.

Nakon desetljea pripreme Boll je 1907. go-dine konano zapoeo restauraciju franje-vake crkve u Iloku (Sl. 28.), jednoga od najvanijih sauvanih gotikih sakralnih spo-menika Slavonije. Prve projekte za njezinu restauraciju izradio je jo 90-ih godina 19. stoljea, no loi odnosi s biskupom Stross-mayerom, na teritoriju ije se dijeceze Ilok nalazio, onemoguili su zapoinjanje poslova (Sl. 28.-32.). Iako je biskup jo 1874. izrazio elju da e iloka crkva to prije po znanosti popravljena i prvobitnom svomu kipu posve-ena biti,126 radovi nisu mogli poeti jer se on nije mogao pomiriti s Bollovim prista janjem uz tadanji reim u Hrvatskoj. Potkraj ivota Strossmayer je, dodue, ublaio svoj odnos prema Bollu, i to nakon to je vidio upravo unutranjost obnovljene franjevake crkve u Zagrebu, koja mu se veoma svidjela.127

Budui da je Boll u posljednjim godinama 19. i poetkom 20. stoljea esto navraao u Srijem jer je radio na restauraciji manastira Grgeteg i pravoslavne crkve Svetog Duha u Rumi, detaljno je snimio sa svojim uenicima stanje iloke crkve, nesumnjivo oekujui da e obnova prije ili poslije morati poeti.128 Tek je nakon Strossmayerove smrti 1905. nestala svaka rezerva pa su konano 1907. mogli poeti opseni restauracijski radovi. Znaajnu ulogu u njezinu konanom pokretanju odi-grao je vjerojatno i Mladen Barbari, iloki franjevac, koji je u povodu dovrenja restau-racije franjevake crkve u Zagrebu objavio malenu monografiju o povijesti te graevine u kojoj je oduevljeno pisao o Bollovim in-tervencijama.129

126 lanak nije potpisan, no s obzirom na izreena sta ja-lita, moe se nedvojbeno pripisati Strossmayeru. Stross-mayer, 1874: 30; Damjanovi, 2005: 543-544127 Onodobne novine istiu da se Strossmayer o crkvi najpovoljnije i najlaskavije izrazio. *** 1902.e: 3128 Crtei tadanjega stanja iloke crkve dijelom su pot-pisani od strane arhitekta Stjepana Podhorskoga. 129 Knjigu zakljuuje rijeima: Danas je crkva sv. Franje ures Zagrebu vriedan odraz raja Barbari, 1906: 31.

Sl. 30. H. Boll: Unutranjost franjevake crkveu Iloku nakon restauracijeFig. 30 H. Boll: Interior of the Franciscan church, Ilok, after restoration

Sl. 31. H. Boll: Bono proelje franjevake crkveu Iloku nakon restauracije izvedene 1907.-1910.Fig. 31 H. Boll: Lateral facade, Franciscan church, Ilok, after the restoration in 1907-10


Sve one postupke koje je Lunaek osudio, ve-zano uz restauraciju zagrebake franjevake crkve, Boll je ponovio i u Iloku. Gotovo svi tragovi baroka uklonjeni su iz crkve: portali, svodovi, oprema, buka s fasade. Poviena je visina prozora, gotiki sustav svodova pro-duen je kroz itavu crkvu, a gotika plastika sauvana u dijelu crkve (konzole slubi i kljuni kameni) zamijenjena je replikama. Crkva je dobila i nov oslik, slian onome u franjevakoj crkvi u Zagrebu, te novu opre-mu. S obzirom na puno vea sredstva kojima je raspolagao u Iloku, Boll je dobio priliku vratiti se na neka od prvih naela koja je za-stupao. Skinuo je naime buku s proelja, obnovio opeku i izveo Rohbau tip proelja.U prvotnim koncepcijama za glavno proelje iloke crkve (Sl. 31.), koje je trebala krasiti loa otvorena velikom biforom, oituje se sve jai otklon prema kasnoj gotici koja je u Bo-llovo stvaralatvo poela ulaziti tijekom 1890-ih godina, kako se to moglo vidjeti na primjeru glavnoga portala krievake grko-katolike katedrale. Tendencija je to karak-teristina za kasni historicizam u cijeloj Mo-narhiji, pa i ire u Europi. Zamoreni arhitek-tonskim jezikom oblika rane i visoke gotike, gotovo uvijek koritenim u razdoblju visokog historicizma pri projektiranju i sakralnih i profanih graevina u neogotikom stilu, arhi-tekti su se poeli okretati prema inspiraciji iz kasne gotike, a u doba kada se od obilja dekoracije, karakteristinog za kasnu fazu toga stila, nije vie tako zaziralo kao prije, ne-sumnjivo pod utjecajem prodora neobaroka i neorokokoa u arhitekturu. U Iloku Boll nije na kraju uspio realizirati svoj prvotni naum. Izvedeno proelje neusporedivo je jednostav-nije od planirane situacije i stilski se ipak oslanja na jednostavnost rane gotike. Re-stauracija crkve zavrena je 1923.,130 tri godi-ne prije Bollove smrti i u doba kada je malo tko imao sluha za njegov tip restauracije.

ZAKLJUAKCONCLUSION

Iako u restauratorskoj djelatnosti Hermana Bolla iz perspektive dananjih pristupa za-titi spomenika ima, dakako, kontroverznih, previe puristikih intervencija, to ipak ne mijenja injenicu da je rije o arhitektu koji je tradiciju velikih europskih arhitekata 19. stoljea Viollet-le-Duca i Friedricha Schmid-ta prenio u Hrvatsku, i to ponajvie u neo-gotikom segmentu opusa o kojem govori ovaj lanak. Radei u sredini koja uglavnom nije raspolagala velikim sredstvima, morao se, dakako, mjerilom prilagoditi moguno-stima. Usprkos tekoama ostvario je velik, raznolik i zanimljiv opus.

130 Maruevski, 2000.b: 269. O restauraciji i u: Frkin, 1980: 184-185; Cvekan, 1986: 116-133.

Sl. 32. H. Boll: Nerealizirani projekt za glavno proelje franjevake crkve u IlokuFig. 32 H. Boll: Unexecuted design for the main facade, Franciscan church, Ilok


21. Dobroni, L. (1986.), Zagrebaki Kaptol i Gornji grad nekad i danas, kolska knjiga, Zagreb

22. Dobroni, L. (1991.), Biskupski i kaptolski Za-greb, kolska knjiga, Zagreb

23. Frkin, V. (1980.), Herman Boll i obnova fra-njevakih sakralnih objekata, ivot umjetno-sti, 29-30: 180-185, Zagreb

24. Gj. K. (1901.), Nova katolika upna crkva u Dugom Selu, Narodne novine, 22 (26.1.): 4, Zagreb

25. Gostl, I. (1990.), Jelaievi Novi dvori. Dobro bana Jelaia nekad i sad, Grafiki zavod Hrvat-ske, Zagreb

26. Grijak, Z. (2004.), O okolnostima upuivanja pisma bos.-ak.- i srijem. biskupa J. J. Stross-mayera zagrebakom nadbiskupu J. Mihaloviu 4. 5. 1885., Tkali, 8: 311-328, Zagreb

27. K. (Krnjavi, I.?) (1900.), Novi gotiki glavni rtvenik u Franjevakoj crkvi u Zagrebu, Narod-ne novine, 287 (15.12.): 3, Zagreb

28. K. L. (1987.), Zagrebake crkve, Obzor, 153:2-3, Zagreb

29. Keplinger, M. (1991.), Zum Kirchenbau Friedrich Schmidts, Friedrich von Schmidt (1825-1891): Ein gotischer Rationalist, Historisches Museum der Stadt Wien, 20-31, Wien

30. Kolacio, Z. (1980.), Bollova arhitektura u pro-storu Zagreba, ivot umjetnosti, 26-27: 122-126, Zagreb

31. Kraevac, I. (2007.), Dragutin Morak zanema-reni kipar naeg 19. stoljea, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 31: 221-240, Zagreb

32. Kraevac, I. (2008.a), Kapela sv. Fabijana i Se-bastijana, Umjetnika topografija Hrvatske, Krapinsko-zagorska upanija, Institut za povi-jest umjetnosti, kolska knjiga, 190-191, Zagreb

33. Kraevac, I. (2008.b), Kapela sv. Mateja, Um-jetnika topografija Hrvatske, Krapinsko-zagor-ska upanija, Institut za povijest umjetnosti, kolska knjiga, 192-193, Zagreb

34. Kranjak, I. (2004.), Herman Boll u Srijemu, Osjeki zbornik, 27: 181-201, Osijek

35. Krnjavi, I. (1881.), Kue gotskog sloga u Za-grebu, Vienac 33: 526-528, Zagreb

36. L. M. (Mrazovi, L.?) (1879.), Umjetnika i um-jetno-obrtna izloba u Zagrebu, I. , Obzor, 292: 1-2, Zagreb

37. Lobmayer, A. (1891.), Nova crkva u Erdeviku, Glasnik biskupija bosanske i sriemske, 1: 4-6, akovo

38. Luevnjak, S. (1999.), Kapela s grobnicom obi-telji Pejaevi u Naicama, Naiki zbornik 5: 55-98, Naice

39. Lunaek, V. (1902.), Restauracija franjevake crkve, Vienac, 30 (24.7.): 480, Zagreb

40. M. S. (1903.), Obnova rimokatolike upne crkve u Desiniu, Viesti hrvatskog drutva ininira i arhitekata, 4: 49-55, Zagreb

41. Maroevi, I. (1968.), Graditeljska obitelj Gra-hor, Drutvo historiara umjetnosti Hrvatske, 15, Zagreb

42. Maruevski, O. (1978.), Krnjavi i Boll, nacrt za jedno nae razdoblje, ivot umjetnosti, 26-27: 67-75, Zagreb

43. Maruevski, O. (1986.), Iso Krnjavi kao gradi-telj, Drutvo povjesniara umjetnosti Hrvatske, 37, Zagreb

44. Maruevski, O. (1993.), Grkokatolika katedra-la svetog Trojstva i biskupski dvor, Umjetnika topografija Hrvatske. Krievci, grad i okolica, Institut za povijest umjetnosti Sveuilita u Za-grebu, 167-181, Zagreb

45. Maruevski, O. (1994.), Historizam u crkvenom graditeljstvu, Sveti trag. Devetsto godina um-jetnosti Zagrebake nadbiskupije 1094-1994, Muzej Mimara, 499-526, Zagreb

46. Maruevski, O. (2000.a), Herman Boll ar-hitekt, restaurator i obrtnik, Historicizam u Hr-vatskoj, 1: 53-61, Zagreb

47. Maruevski, O. (2000.b), Franjevake crkve u obzorju devetnaestoga stoljea, u: Mir i dobro. Umjetniko i kulturno naslijee Hrvatske franje-vake provincije sv. irila i Metoda o proslavi stote obljetnice utemeljenja, Galerija Klovievi dvori, 261-272, Zagreb

48. Maruevski, O. (2004.), Drutvo umjetnosti 1868.-1879.-1941. Iz zapisaka Hrvatskog drutva likovnih umjetnika, DPUH, Zagreb

49. P. (1889.), Rimokatolika upna crkva u Gra-neinah, Viesti hrvatskog drutva ininira i arhitekata, 8, Zagreb

50. Razum, S. (1997.), ivotopis Ivana Krstitelja Tkalia, Tkali, 1: 7-262, Zagreb

51. Strossmayer, J. J. (1874.), Sveti Ivan Kapistran, Glasnik Biskupije djakovako sriemske, 4: 25-30, akovo

52. ii, F. (1930.), Korespondencija Raki Stross-mayer, JAZU, 3, Zagreb

53. ragalj, B. (2006.), Vrbovsko, ti oj, u dolu rijeke Dobre ubori, Osnovna kola Ivana Gorana Kovaia, Vrbovsko

54. Tkali, I. (1886.), Popravak zagrebake fra-njevake crkve, Obzor, 3, 254: 4, Zagreb

55. Zec, D. (2006.), Ikonoloka interpretacija kape-le Pejaevi u Naicama, Osjeki zbornik, 28: 171-181, Osijek

56. *** (1879.a), U ponedjeljak, Katoliki list, 49: 423, Zagreb

57. *** (1879.b), Zagreb, Katoliki list, 50: 430, Zagreb

58. *** (1880.a), Red duvna sv. Mandalene pokor-nice regule sv. Augustina, Katoliki list, 27: 216-217, Zagreb

LiteraturaBibliography

1. A. S. (1885.), Der kroatische Pavillon, Agramer Zeitung, 117: 2-4, Zagreb

2. Barbari, M. (1906.), Kratka povjest crkve i sa-mostana franjevakog u Zagrebu, Zagreb

3. Barbari, M. (1918.), Povjest crkve iloke, Osijek 4. Beusan, M. (2001.), Novi dvori posjed Josipa

grofa Jelaia Buimskog. Uz 200. obljetnicu ro-enja, Kaj, 34 (4-5): 101-117

5. Budisavljevi (1887.), Spomenik Lavoslavu Vu-keliu, Vienac, 30 (23.7.): 478-479, Zagreb

6. Cepeli, M.; Pavi, M. (1900.-1904.), Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-akovaki i sri-jemski, God. 1850-1900, Tisak dionike tiskare, Zagreb

7. Cvekan, P. (1986.), Franjevci u Iloku, Ilok 8. Cvekan, P. (1990.), Kaptolski Franjevci, kultur-

no-povijesni prikaz djelovanja Franjevaca kroz 770 godina na Kaptolu u Zagrebu, Virovitica

9. . (1883.), Protestantska crkva u Zagrebu, Po-zor, 93: 3, Zagreb

10. orak, . (1978.), Boll u funkciji grada, ivot umjetnosti, 26-27: 22-31, Zagreb

11. orak, . (1989.), Boll, Herman (Carl Ferdinand Hermann), Hrvatski biografski leksikon, 2: 115-117, Zagreb

12. orak, . (1995.), Boll, Herman, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1: 105-106, Zagreb

13. Damjanovi, D. (2005.), Sakralna arhitektura a-kovake i Srijemske biskupije u vrijeme bis kupa Josipa Jurja Strossmayera (4), Vjesnik a kova-ke i Srijemske biskupije, 6: 536-545, a kovo

14. Damjanovi, D. (2008.a), Iso Krnjavi i opre-manje akovake katedrale, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i drutvene znanosti Hrvatske akademije znano-sti i umjetnosti, 26: 195-219, Zagreb

15. Damjanovi, D. (2008.b), Friedrich Schmidt i ar-hitektura akovake katedrale, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 32: 251-268, Zagreb

16. Damjanovi, D. (2009.a), Herman Boll iz-gradnja i opremanje katedrale u akovu (1876.-1884.), Croatica Christiana Periodica, 63: 109-127, Zagreb

17. Damjanovi, D. (2009.b), Historicistike obno-ve crkve Svete Ane u Donjoj Vrijeskoj, Scrinia Slavonica, 9: 125-160, Slavonski Brod

18. David-Sirocko, K. (1997.), Georg Gottlob Un-gewitter und die malerische Neugotik in Hessen, Hamburg, Hannover und Leipzig, Michael Imhof Verlag, Petersberg

19. Despot, M. (1978.), Boll i Strossmayer; prilog anketi raspisanoj 1909. godine u Zagrebu za po-dizanje spomenika Strossmayeru, ivot umjet-nosti, 26-27: 58-66, Zagreb

20. Dobroni, L. (1983.), Graditelji i izgradnja Za-greba u doba historijskih stilova, Drutvo po-vjesniara umjetnosti SR Hrvatske, 30, Zagreb


59. *** (1880.b), Samostan Magdalenka..., Ka-toliki list, 41: 328, Zagreb

60. *** (1880.c), Prvostolni kaptol zagrebaki, Ob-zor, 263: 2, Zagreb

61. *** (1880.d), Zagrebake crtice, Narodne novi-ne, 276: 2, Zagreb

62. *** (1880.e), Franjevakoga samostana, Ob-zor, 287: 3, Zagreb

63. *** (1880.f), Zagreb, Katoliki list, 51: 414,Zagreb

64. *** (1881.a), Nai itatelji znadu..., Katoliki list, 9: 70, Zagreb

65. *** (1881.b), upna kua evangelikah u Zagre-bu, Narodne novine, 122: 2, Zagreb

66. *** (1881.c), upna kua evangelika u Zagrebu, Obzor, 125: 3, Zagreb

67. *** (1881.d), Gradnja u nadb. sjemenitu ve je zapoela..., Katoliki list, 26: 207-208, Zagreb

68. *** (1882.a), Die Pfarrkirche der Brigittenau zum II. Bezirk Wiens gehrig, Allgemeine Bauzei-tung, 47: 9, Be

69. *** (1882.b), Zagreb, Katoliki list, 3: 23,Zagreb

70. *** (1882.c), Gradnja naega sjemenita, Ka-toliki list, 13: 102-103, Zagreb

71. *** (1882.d), Der Bau des erzbischflichen Se-minrs, Agramer Zeitung, 164: 2, Zagreb

72. *** (1882.e), Evangelika crkva u Zagrebu, Na-rodne novine, 183: 2, Zagreb

73. *** (1882.f), Die evangelische Kirche zu Agram, Illustrierte Zeitung, 2053: 396, 399, Leipzig

74. *** (1882.g), Crkva oo. Franjevacah u Zagrebu, Narodne novine, 254: 5, Zagreb

75. *** (1882.h), Franjevaka crkva, Obzor, 256: 3, Zagreb

76. *** (1882.i), Samostanska crkva Franjevaca u Zagrebu, Katoliki list, 43: 337-338, Zagreb

77. *** (1883.), O obnovi franjevake crkve u Zagre-bu, Narodne novine, 51: 3, Zagreb

78. *** (1884.a), Viestnik. Zagreb, Katoliki list, 11: 88, Zagreb

79. *** (1884.b), Posveta evangelike crkve, Na-rodne novine, 72: 4, Zagreb

80. *** (1885.), Agramer Kirchenbauten, Agramer Zeitung, 145: 4, Zagreb

81. *** (1886.a), Grundsteinlegung der Kirche in Graneina, Agramer Zeitung, 85: 2-3, Zagreb

82. *** (1886.b), Restaurierung der Franziskaner--Kirche, Agramer Zeitung, 192: 2, Zagreb

83. *** (1886.c), Viestnik. Zagreb, Katoliki list, 35: 280, Zagreb

84. *** (1886.d), Obnova crkve samostana . oo. franjevaca, Obzor, 201: 3, Zagreb

85. *** (1886.e), Kirchenrestaurierungs Arbeiten, Agramer Zeitung, 237: 4, Zagreb

86. *** (1886.f), Restaurierung der Franziskanerkir-che, Agramer Zeitung, 294: 4, Zagreb

87. *** (1887.a), Restauracija franjevake crkve, Obzor, 234: 3, Zagreb

88. *** (1887.b), Iz Graneine kod Zagreba, 10. studenoga (Dopis), Narodne novine, 257: 3, Zagreb

89. *** (1888.a), Spomenik Ladislavu Vukeliu, Gla snik Drutva za umjetnost i umjetni obrt, III, 1888: 69-70, Zagreb

90. *** (1888.b), Na franjevakoj crkvi, Obzor,92: 2, Zagreb

91. *** (1889.), U Erdeviku, 2. listopada, Narodne novine, 229: 3, Zagreb

92. *** (1890.), Posveta crkve u Erdeviku, Narod-ne novine, 274: 3, Zagreb

93. *** (1893.a), Eine neue Capelle, Agramer Zei-tung, 39: 2, Zagreb

94. *** (1893.b), Capellenbau am Bildplatz, Agra-mer Zeitung, 111: 2, Zagreb

95. *** (1893.c), Die Bildplatz Capelle, Agramer Zeitung, 233: 4, Zagreb

96. *** (1893.d), Die Capelle auf dem Bildplatz, Agramer Zeitung, 244: 3, Zagreb

97. *** (1894.), Crkva u Erdeviku, Viesti hrvatskog drutva ininira i arhitekata, 6: 74-75, Zagreb

98. *** (1897.), Posveta stolne crkve u Krievcih, Narodne novine, 144: 2-3, Zagreb

99. *** (1898.), Hermann Boll, Der geistige Deu-tschland am Ende des 19. Jahrhunderts, 1:154-155

100. *** (1899.a), Kapela Svetog Kria na Kipnom trgu u Zagrebu, Vijesti hrvatskog drutva in-inira i arhitekata, 1: 1-2, Zagreb

101. *** (1899.b), Dugoselo, 19. studenoga, Kato-liki list, 47: 372-373, Zagreb

102. *** (1901.a), Nova upna crkva u Dugomselu, Vijesti hrvatskog drutva ininira i arhiteka-ta, 2: 17-18, Zagreb

103. *** (1901.b), Agram; Restaurierung der Franzis-kanerkirche, Der Bautechniker, 14: 308, Be

104. *** (1902.a), Die sterreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild. Croatien und Sla-wonien, Be

105. *** (1902.b), Franjevaka crkva, Narodne no-vine, 8: 2, Zagreb

106. *** (1902.c), Obnova franjevake crkve, Ob-zor, 47: 3, Zagreb

107. *** (1902.d), Posveta franjevake crkve, Na-rodne novine, 147: 3, Zagreb

108. *** (1902.e), Biskup Strossmayer u franjevakoj crkvi, Obzor, 160: 3, Zagreb

109. *** (1915.-1916.), Entwurf fr die neuzuer-bauende Pfarrkirche in Badgastein, Wiener Bauhtte, 32/1, Be

110. *** (1917.-1918.), Studie zum Brnner Dom, Wiener Bauhtte, 33, Be

111. *** (1975.), Opi ematizam katolike crkve u Jugoslaviji, Biskupska konferencija Jugoslavije, Zagreb

112. *** (1991.), Friedrich von Schmidt (1825-1891): Ein gotischer Rationalist, Historisches Museum der Stadt Wien, Be

IzvoriSources

Arhivski izvori

Archive Sources

1. Nadbiskupijski arhiv Zagreb, Zbirka nacrta Dije-cezanskoga muzeja [NAZ-ZNDM]

2. Hrvatski dravni arhiv [HDA], Osobni fond Ise Krnjavoga [OFIK], Zagreb

3. Dijecezanski arhiv u akovu, Crkveni graevni odbor [DA-CGO]

4. Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti [A-HAZU], Zagreb

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1. *** 1882.f: 396Sl. 2. NAZ-ZNDM br. III-29Sl. 3. Krnjavi, 1881: 529Sl. 4. NAZ-ZNDM br. III-14Sl. 5. Foto: Damjanovi, rujan 2009.Sl. 6. Foto: Damjanovi, rujan 2009.Sl. 7. Foto: Damjanovi, listopad 2005.Sl. 8. *** 1882.a: 9Sl. 9. http://www.artandarchitecture.org.uk/ima

ges/conway/611a2997.htmlSl. 10. Foto: Damjanovi, kolovoz 2009.Sl. 11. Foto: Damjanovi, rujan 2009.Sl. 12. *** 1888.a: bez pag.Sl. 13. Foto: Damjanovi, rujan 2009.Sl. 14. NAZ-ZNDM br. III-17Sl. 15. Foto: Damjanovi, rujan 2005.Sl. 16. *** 1915-1916: 32/1Sl. 17. P., 1889: bez pag.Sl. 18. P., 1889: bez pag.Sl. 19. NAZ-ZNDM br. II-62Sl. 20. NAZ-ZNDM br. II-13Sl. 21. *** 1901.a: bez pag.Sl. 22. NAZ-ZNDM br. II-12Sl. 23. NAZ-ZNDM br. II-53Sl. 24. *** 1899.a: bez pag.Sl. 25. *** 1917-1918: 33Sl. 26. *** 1902.a: 459Sl. 27. Foto: Sudarevi, svibanj 2006.Sl. 28. Barbari, 1918: 8Sl. 29. NAZ-ZNDM br. II-19Sl. 30. Foto: Damjanovi, studeni 2006.Sl. 31. NAZ-ZNDM br. II-19Sl. 32. NAZ-ZNDM br. II-19


SaetakSummary

Neo-Gothic Architecture in the Oeuvre of Herman Boll

Herman Boll (Cologne, 1845 Zagreb, 1926) was an architect whose name was in the history of Cro-atian historicist architecture indelibly tied to Neo-Gothic. His interest for the Gothic style was doubt-lessly greatly influenced by the fact that the first 27 years of his life were spent in Cologne, the city which in that period witnessed the construction of the biggest Neo-Gothic building in Europe Co-logne Cathedral which entered the 19th century with completed body of the building, chancel area, and the partly built south tower on the main fa-cade. After working at his fathers studio as a carv-er and mason and between 1866 and 1872 in the studio of Heinrich Wiethase, a Neo-Gothic architect and longterm associate of Friedrich von Schmidt from his days of life and work in Cologne, Boll continued to develop his knowledge and interest in the Neo-Gothic style.During the days of his employment

damjanovic_bolleova neogotika

Documents