vrste supstance

ogi Alma

Zlata Jaarevi

Univerzitet u Tuzli

Prirodno-matematiki fakultet

Odsjek: hemija

2014./2015.

Najvii oblik organizacije supstance je zastupljen u vrstom agregatnom stanju. Mnoge supstance u prirodi se nalaze upravo u

ovakvom obliku organizacije

vrste tvari karakteristie odupiranje promjeni oblika i

volumena. Za razliku od tekuina, vrste tvari ne tee ka tome da

zauzmu oblik posude u kojoj se nalaze, niti tee ka tome da

popune prostor u kojem se nalaze poput gasova. Atomi kod

vrstih supstanci su meusobno povezani jakim vezama inei

pravilnu ili nepravilnu geometrijsku strukturu.

vrste supstance imaju stalan oblik, odlikuju se

relativno velikom gustinom u odnosu na tene i

gasovite supstance. vrste supstance su na primjer:

drvo, kreda, kuhinjska so, plastika, staklo

Tijela u vrstom stanju mogu biti :

Kristalna

Amorfna

Ukoliko su strukturne jedinice u vrstoj supstanci pravilno

rasporeene u bilo kojem dijelu ili pravcu u supstanci, onda su

te supstance kristali

Ukoliko je razmjetaj strukturnih jedinica promjenjiv i razliit

u razliitim dijelovima supstance, onda su to amorfne

supstance.

Kristalne supstance

Kod kristalnih supstanci estice su rasporeene na

odreeni, pravilni periodini nain u tri dimenzije

prema strogim zahtjevima simetrije gradei

kristalnu reetku.Kristalno stanje supstance je

ureeno stanje. Zbog razliite brzine rasta kristala

u razliitim smjerovima, a ti smjerovi su razliito

orijentirani u prostoru, u prirodi i u laboratorijskim

uvjetima mogu izrasti u ponovljivim oblicima

simetrini poliedri - monokristali - jedinini

kristali

Amorfne supstance

Amorfnom supstancom (grki amorphos - bez

oblika) se u fizici i hemiji nazivaju supstance kod

kojih atomi nemaju ureenu strukturu, ve

postojei principalni strukturni red dolazi od

priblino jednake udaljenosti meu susjednim

molekulama. Takvim tvarima svojstva su jednaka

u svim smjerovima.

Veina vrstih supstanci, poput kocke leda, ili novia imaju u

cijeloj svojoj strukturi isti hemijski sastav, ipak mnogi drugi

materijali su sainjeni od vie meusobno upakiranih tvari.

Npr. kamen je agregart razliitih minerala i mineraloida, bez

nekog odreenog hemijskog sastava, a dok npr. drvo je

prirodni materijal koji se sastoji od meusobno spojenih

celuloznih vlakana

Klase vrstih supstanci Metali

Minerali

Keramika

Staklena keramika

Organska jedinjenja(drvo i polimeri)

Hemijske veze

vrste supstance se prema prirodi hemijske veze i

meumolekularnim silama dijele na :

-jonske

-kovalentne

-metalne

Privlane sile izmeu estica vrste supstance su

najvee zbog male meusobne udaljenosti i velike

gustoe.

Tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno

stanje zagrijavanjem ili hlaenjem, te promjenom

pritiska.

Za ruenje ureene strukture vrste supstance

potrebna je energija i zato se temperatura ne

povisuje sve dok vrsta supstanca ne pree u

tekuinu. vrste supstance uvijek se tale pri

istoj temperaturi ako se pritisak dri stalnim.

Neke vrste supstance npr. sumpor, jod, naftalen,

kamfor i dr. imaju jako visok pritisak para pa

mogu ispariti prije nego to se rastale. Neposredno

prelaenje iz krutog u plinovito stanje bez

prethodnog taljenja naziva se sublimacija. Ona

temperatura pri kojoj je pritisak para vrste

supstance jednak atmosferskom pritisku zove se

temperatura sublimacije.

vrste tvari obino ne reaguju na sobnoj

temperaturi i kao takve potrebno ih je zagrijavati

na mnogo veim temperaturama kako bi postigli

visok nivo reakcije. Ovo pokazuje da su

termodinamiki i kinetiki faktori veoma vani u

reakcijama vrstog stanja.

Na makroskopskoj razini, onoj razini na kojoj

moemo zamijetiti osobine tvari vlastitim

osjetima (gledanjem, mirisom, dodirom itd.)

vrsta tvar posjeduje stalan oblik i zauzima

stalan volumen u prostoru. Na primjer, kocka

leda u ai je vrsta tvar. Vrlo jednostavno

moemo izmjeriti teinu kocke leda i izmjeriti

njen volumen.

estice od kojeg je led sastavljen vrlo su zgusnute i ne

mogu se puno micati. Razlog zbog kojeg su estice leda

jako blizu jedna drugoj i ne mogu se mnogo pomicati je

to to, se one privuku u mreu, organiziranu strukturu

ponavljajuih uzoraka poznatu kao kristalna reetka.

estice koje su sadrane u kristalnoj reetci skoro se i

ne pomiu, one vibriraju, titraju. Ovisno o esticama,

ove kristalne reetke mogu biti razliitog oblika.