crvena, narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme...

4
ŠIB E NIK srijeda, 17 . studenoga 1954 . Izlazi tjedno God. III. Broj 118 Cijena 10 dinara ORGAN SOCIJALISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA ZA GRAD I KOTAR ŠIBENIK Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB U nadoj narodnoj .revoluciji nije se moglo sve bilježiti-* i sa čuvati za historičare, koji će sve ■te podatke imati u ruci kada bu du pisala povijest NOP-a u jed nom gradu, kotaru, pokrajini ili čitavoj zemlji Mnogo je podata ka -sačuvano, bilo pismenih ili u sjećanju akti-viMa KPJ i NOP-a, koji su djelovali na raznim po dručjima revolucionarne oslobo dilačke borbe. Mnogi - podatak nestao je na stratiš tima, u juriši ma i svagdje, gdje su aktivisti NOP-a padali izvršavajući svo ju dužnost. Tako je i s djelovanjem Crvene odnosno Narodne pomoći u na šem -gradu za vrijeme NOB. Za sada je moguće pružiti globalne podatke, jer to područje NOP-a još čeka svoje obradivače. S osnivanjem partijske organi zacije u Šibeniku 1939. g. padaju i počeci organiziranije djelatnosti Crvene -pomoći. U prvo vrijeme djeluje okružni odbor Crvene pomoći, -koji osim šibenskog po dručja obuhvaća i Biograd. Ne što kasnije osnovan je i gradiški odbor Crvene pomoći za Šibe nik. Jednim i drugim odborom rukovodio je drug Iviša Barano- vić, član Mjesnog komiteta KPJ za. Šibenik. U odboru su još bili drugovi Milan i Mila Maoura. Prve akcije Crvene pomoći bi le su upravljene na pomoć špa njolskim dobrovoljcima, koji su čamili u logorima u Francuskoj. Osim materijalne pomoći bilo je organizirano i pisanje dopisnica. -U rujnu 1940. g. Mjesni komi tet organizirao je demonstracije protiv rata i profašističke poli tike vlade Cvetković-Maček. Re žim je odgovorio hapšenjem čla nova i simpatizera u gradu i u nekim selima (Vodicama, Zato nu, Krapnju, Tribunju, Primo- štenu i Prvić laici). Bilo je u- hapšeno oko 50 drugova. Neki su bili otpremljeni u Lepoglavu. Tada je odbor Crvene pomoći pokrenuo jaču sabirnu akciju ra di pružanja -pomoći uhapšenici- ma. U kući jedinog aktiviste or ganizirana je kuhinja iz -koje je redovno otpremana hrana uhap šenima. To je trajalo preko mje sec dana. Hranu u zatvor no-iili su omladinci. - Svršetkom te godine održano je u Splitu pokrajinsko savjeto vanje odbora Crvene pomoći za Dalmaciju kojemu je u ime o- kružnog odbora Crvene pomoći za Šibenik prisustvovao drug I- viša Baranović. U času okupacije naše zemlje Crvena pomoć u našem gradu već je bi-la uhvatila snažan kori jen. Dovoljno je istaknuti, da se -tada onganiizaoija KPJ u Šibeni ku oslanjala na 48 članova, 150 kandidata i skojevaca i oko hi ljadu simpatizera. Već na početku okupacije radi uspješnijeg djelovanja Crvene pomoći osnovani su u gradu sek- tonski odbori. Kasnije se organi zacija Crvene pomoći račva i na ulice. U tim organizacijama dje luju povjerenici, članovi KPJ, kandidati i aktivisti nepartijci. Organizacija Crvene pomoći po klapala se s organizacionom she mom mjesne organizacije KPJ. Rukovodioci Crvene pomoći na sektorima bili -su članovi odnosne osnovne organizacije KPJ, a ru kovodioci na rejomima bi-li su članovi odnosnog rejomskog -ko miteta KPJ. Postojala su dva rejonska komiteta KPJ: zapadni (Crnica, Dolac, Gorica-Grad, Va roš) i istočni (Škopinac, Balde- kiin, Plišac). U 1941'. g. Crvenu pomoć pri maju obitelji patriota, koji su o- tišli u partizane ili dospjeli u zatvor i internaciju. Pomoć' je davana u redovnim mjesečnim obrocima, u novcu i u naturi. Mnogi prilagaći odvajali su no vac i hranu od svojih skromnih sredstava da -bi pomogli svojoj -braći i suborcima. Krajem te go dine pomoć je primalo sitotdnjak Obitelji, a već u 1942. g. i do pet- sto obitelji. -U 1941. g. Crvena pomoć pri kupljala je od 50 do 10.000 hi ljada l-ira mjesečno, u prvim mjesecima 1942. g. oko 200.000, a u drugoj -polovici 1942. g. i do 400.000 lira mjesečno. Osim za navedene obitelji, novac iz fon da Crvene pomoći trošen je i za druge potrebe (hrana za drugo ve, koji su bili u šibenskom zat voru i to ne samo Šibenčane, ne go i dru-ge, za nabavku sanitet skog materijala za NOV i t. d.). Široki zamah Narod-nooslobodi- lačke borbe u našoj zemlji uvje tovao je da se Crvena ‘ pomoć -pretvori u Narodnu pomoć, što je odgovaralo širokom sudjelova nju naroda u NO-P-u. Ta pro mjena izvršena je u ljeto 1942. g. Članovi odbora Crvene pomoći u gradu bili su hapšeni, inter nirani, neki i strijeljani, neki o- tišli u NOV, ali su uvijek dola zili novi i Crvena odnosno Na rodna pomoć nije nikada pre stala djelovati. U tome su, oso bito u kasnijoj fazi Narodno- otslofoodilačkog rata, veliku ulogu ima-le naše žene aktivistkinje. O- kupatonu je bilo jasno da borce NOV pomaže narod, da djeluje smišljeno i snažno organizirana pomoć NOP-a, ali mu u našem gradu nikad nije uspjelo da ot krije organizaciju Crvene pomo ći (odbore i povjerenike). Aktivi sti NOP-a, komunisti i ostali pa trioti su strijeljani, zatvarani, mučeni, a da okupator nikad od njih nije doznao za odbor Na rodne pomoći, niže’ odbore i po vjerenike. Tako je Crvena odnosno Na rodna, pomoć djelovala nepre kidno do svršetka rata. Njen us pješan rad bio je velika pomoć našem gradu, koji se tako junač ki borio za slobodu naših naro da, dokaz visoke revolucionarne -patriotske svijesti naših ljudi i njihova organizacionog smisla. I u -našem gradu je pokrenuta afce.ja za stabilizaciju tržišta. U vezi is tim su -; poduzete izvjesne mjere. . Savjet za privredu N-O-a -grad ske općine i Trgovinska komora u posljednji mjesec dana prou čavaju -stanje na tržištu. -Oni pu tem svojih organa analiziraju današnje cijene na našem trži štu i ispituju da li su one oprav dane. Provjerava se kalkulacija u trgovačkim poduzećima i usta novljuje marža. Kad' taj posao, Pripreme za proslavu Dana Republike I ove godine će naši radni lju di u gradu i selima na kotaru na najsvečaniji način proslaviti Dan Republike. Pripreme za proslavu su u to ku. Uoči 29. novembra u Narodnom kazalištu bilt će održana svečana akademija. Isto tako će se i u općinskim centrima održati sve čane priredbe. U svim osnovnim organizaci jama Socijalističkog saveza kao i u školama čitat će se referati o značenju H. zasjedanja AVNOJ- a. U čaši Dana Republike održat će se u gradu i na području ko tara mnoge priredbe kuliturno- umj etničkog sadržaja. Sportske organizacije kao d DTO Partizan pripremaju raz novrstan program. Grad će za tu prigodu -biti okićen zastavama i bogato osvi jetljen, a uikrasit će se i doćan- ski izlozi. Po seoskim putevima d raskrsnicama po-ddgnut će se sla voluci. U prazničke dane građani će •imati prilike da pođu na izlete koji će biti organizirani u bližu i dalju okolicu. Skupština društva „Naša djeca" u Rogoznici U Rogoznici već d-uže vremena radi društvo »Naša djeca«. Oso bito su zapaženi rezultati p-stig nuti u ovoj godini. Društvo da nas broji 106 članova, koji uglav nom pokazuju interes za r..d te organizacije. Društvo »Naša djeca« u Ro goznici najveću je brigu posve tilo pionirskom odredu, dočim je slabiji rad bio sa predškolskom djecom. Od vlastitih sredstava (članarina, prihodi sa priredbi i t. d.) kupljeni su za pionire sportski rekviziti. Voda se raču na da djeca u slobodno vrijeme provode život u igri i zabavi. Svi državni praznici su proslavljeni uz aktivno sudjelovanje naših najmlađih. U veljači je društvo organiziralo pionirsku .vostimira- nu paradu, koja je vrlo dobro uspjela. O tome se raspravljalo na go dišnjoj skupštini društva »Naša djeca«, koja je prošlih dana odr žana u Rogoznici. Na skupštini su članovi društva odobrili aad dosadašnjeg odbora, te su mu dali povjerenje-i za iduću godi nu. Sa skupštine je upućeno poz dravno pi-smo -drugu Ivanu Riba ru, narodnom zastupniku? koji je -počasni član tog društva. koji je sada u toku, bude zavr šen, onda će politički i -privred ni faktori u’našem gradu sazvati jedan širi krug ljudi — struč njaka i -građana, gdje će se po drobno raspravi-ti stanje na -trži štu -i mogućnost ©nižemj-a cijena.- Kasnije-bi se od tih lica moglo stvoriti jedno stalno tijelo pri Narodnom odboru gradske opći ne, ikoje će -uz pomoć zainteresi ranih faktora voditi ibrigu za sta bilizaciju cijena i tržišta. Taj bi odbor stalno pratio kretanje ci jena na tržištu i- pri tom -bi ih uporedi-vao sa kretanjem cijena u -susjednim gradovima odnosno kotarima i u zemlji. Iz dosadašnje analize koja je izvršena u nekim -trgovačkim po duzećima, kako saz-najem-o, do bit koju su ta -poduzeća ostvarila nije tako osjetna i prema tome se, bar za sada, i -ne može oče kivali neko znatini-je sniženje ci jena artiklima šir-oke potrošnje. Prema podacima s kojima ra spolaže Odjel za -privredu NO-a gradiške općine, u nekim samo stalnim trgovačkim radnjama primijećena je tendencija nabi- janja cijena. To potvrđuje i či njenica da je »Gradski magazin« u prvih šest mjeseci ove godine ostvario nešto preko 1 milijun dinara dobiti. Međutim, nakon reorganizacije trgovačke mreže i osamostaljenja pojedinih rad nji, ostvarena je dobit od 5 mi lijuna dinara za razdoblje od tri mjeseca (srpanj, kolovoz i rujan). O tim štetnim tendencijama, ko je se pojavljuju u nekim trgo vačkim radnjama, ozbiljno će povesti računa i satno poduzeće. Osim toga će i privredni organi pomoći da se spriječe takve štet ne pojave. Osim toga, primijećena je i ve lika razlika između nabavne i prodajne cijene kod nekih arti kala koje poduzeće »Voće« na bavlja u unutrašnjosti. Naime, prodajna cijena je za 50 do 80°/o veća od nabavne. Tu veliku raz liku u cijeni, kako izgleda, prouz rokovao je veliki kalo, koj-i iz nosi oko 50% od razlika između nabavne i prodajne cijene. Neprikladna skladišta podu zeća »Voće« uvjetuju kvarenje povrća i voća i stvaranja preve likog kala. Upravo zbog toga bi bilo potrebno, da se na neki na čin riješi -pitanje suvremenijeg usklad-ištenj-a voća i -povrća, što bi uvelike utjecalo na stabiliza ciju cijena tim artiklima. Slavlje naroda sela Ra sline Narod ustani-čkog sela Rasline u nedjelju je na svečan način -proslavio otkriće spomen ploče mještanima, koji su poginuli u Narođnooelobodilačkom ratu ili' su pali kao žrtve fašističkog te rora. U selu je tog dana vladalo praznička- raspoloženje. Škola kao i ostale zgrade u mjestu bi le su okićene državnim i nacio nalnim zastavama. Obala, gdje je narod postavio spomen ploču palim borcima, bila je -ukrašena zelenilom i brojnim zastavama. Na tom prostoru održan je i na rodni zbor. Premda je ‘kiša pa dala čitavog dana, na zboru se okupilo preko 300 mještana i go stiju iz Šibenika, Zatona i Skra dina. Na svečano ukrašenoj tribini nalazili su se predstavnici na rodne vlasti, Kotarskog komiteta Saveza komunista, predstavnici JRM i drugih masovnih organi zacija. Nakon državne himne, k-oju je intonirala glazba JRM, zbor je otvorio drug Rudolf Lo- kas, predsjednik organizacije Socijalističkog saveza, koji je pozdravio prisutni narod i goste. Nakon toga je u ime organiza cije Saveza boraca Rasline, drug Stipe Matić održao referat. Govoreći o značenju proslave, drug Matić je između ostalog, rekao, da je već u ljeto 1941. god. došlo do kontakta između članova partijske organizacije Zatona d ljudi iz Raslina. U to vrijeme na sastanku, koji je održan na Ravnoj Glavici, zak ljučeno je da se izvrše pripreme za dizanje ustanka. Odmah se pristupilo prikupljanju oružja, municije i opreme. U referatu je istaknuto, da je u travnju 1942. godine u Raslini osnovan NOO, koji je bio izraz istinske Narodne vlasti u selu. Između ostalog rečeno je, da Rasline u to vrijeme postaju sa- birališ'te hrane, odjeće i ostalog ratnog materijala, što je sve u- pučivano partizanima. Osniva se i seoska straža, koja je imala čisto vojne zadatke, tj. da osigu ra selo od eventualnog iznena đenja od strane neprijatelja. Nadalje je istaknut podvig pr voborca Emainuela Rajića, koji je uspio da pobjegne iz ruku fa šista, kojih ih je bdio preko sto tinu. Za osvetu, Talijani su za palili -njegovu -kuću, a strijeljali su mu majku i zeta. To su u- jedno prve žrtve u -Raslinama. Prva grupa od 17 Raslinjana odlazi u partizane 10. listopada 1942. godine. Oni ulaze u sastav H. dalmatinske proleterske bri gade. Odmah zatim njihov pri mjer slijedi druga grupa u kojoj je bilo 28 boraca. Već u stude nom iste godine fašisti pale ku će partizanskih boraca' a njiho vu rodbinu interniraju u zlo glasni logor na Molatii-, Svi pre ostali muškarci od 16 do 60 godi na starosti moraju napustiti svo je selo. No uza sve to, nije o- slabila partizanska aktivnost. Nju su nastavile žene, koje su požrt vovno ispunjavale svoju patri otsku dužnost. U veljači 1943. go dine okupator pali Rasline do temelja, a preostalo stanovništvo odvodi u internaciju. Tom prili kom strijeljan je Sime Lokas pok. Frane starac’ od 63 godine, a Ive Alviž od 75'godina i žena mu Ruža od 70,_ živi su spaljeni u vlastitoj kući. Starica od 80 godina Mara Lokais - ud. Jerka uibijena je, jer nije mogla da sa ostalima napusti selo. Selo -Rasline, koje broji oko 500 stanovnika, -dalo je osjetan prilog borbi za bolji život. U ra tu je palo 25 mještana, fašisti su u selu strijeljali 16 golorukih, dok je 29 Raslinjana podleglo u koncentracionim logorima. Na k aju referata, drug Mitić je govorio o uspjesima, koje ;.u Rasldnjani postigli nakon rata. (Nastavak na 2. strani)

Upload: others

Post on 24-Feb-2020

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB212.92.192.228/digitalizacija/novine/sibenski-list_1954_118.pdf · Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB U nadoj narodnoj

Š IB E NIK srijeda,

17. studenoga 1954. Izlazi tjedno

God. III. Broj 118 Cijena 10 dinara

ORGAN S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A R A D N O G N A R O D A ZA GRAD I KOTAR Š I B E N I K

Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB

U nadoj narodnoj .revoluciji nije se moglo sve bilježiti-* i sa­čuvati za historičare, koji će sve ■te podatke imati u ruci kada bu­du pisala povijest NOP-a u jed­nom gradu, kotaru, pokrajini ili čitavoj zemlji Mnogo je podata­ka -sačuvano, bilo pismenih ili u sjećanju akti-viMa KPJ i NOP-a, koji su djelovali na raznim po­dručjima revolucionarne oslobo­dilačke borbe. Mnogi - podatak nestao je na stratiš tima, u juriši­ma i svagdje, gdje su aktivisti NOP-a padali izvršavajući svo­ju dužnost.

Tako je i s djelovanjem Crvene odnosno Narodne pomoći u na­šem -gradu za vrijeme NOB. Za sada je moguće pružiti globalne podatke, jer to područje NOP-a još čeka svoje obradivače.

S osnivanjem partijske organi­zacije u Šibeniku 1939. g. padaju i počeci organiziranije djelatnosti Crvene -pomoći. U prvo vrijeme djeluje okružni odbor Crvene pomoći, -koji osim šibenskog po­dručja obuhvaća i Biograd. Ne­što kasnije osnovan je i gradiški odbor Crvene pomoći za Šibe­nik. Jednim i drugim odborom rukovodio je drug I viša Barano- vić, član Mjesnog komiteta KPJ za. Šibenik. U odboru su još bili drugovi Milan i Mila Maoura.

Prve akcije Crvene pomoći bi­le su upravljene na pomoć špa­njolskim dobrovoljcima, koji su čamili u logorima u Francuskoj. Osim materijalne pomoći bilo je organizirano i pisanje dopisnica.

-U rujnu 1940. g. Mjesni komi­tet organizirao je demonstracije protiv rata i profašističke poli­tike vlade Cvetković-Maček. Re­žim je odgovorio hapšenjem čla­nova i simpatizera u gradu i u nekim selima (Vodicama, Zato­nu, Krapnju, Tribun ju, Primo- štenu i Prvić laici). Bilo je u- hapšeno oko 50 drugova. Neki su bili otpremljeni u Lepoglavu. Tada je odbor Crvene pomoći pokrenuo jaču sabirnu akciju ra­di pružanja -pomoći uhapšenici-

ma. U kući jedinog aktiviste or­ganizirana je kuhinja iz -koje je redovno otpremana hrana uhap­šenima. To je trajalo preko mje­sec dana. Hranu u zatvor no-iili su omladinci. -

Svršetkom te godine održano je u Splitu pokrajinsko savjeto­vanje odbora Crvene pomoći za Dalmaciju kojemu je u ime o- kružnog odbora Crvene pomoći za Šibenik prisustvovao drug I- viša Baranović.

U času okupacije naše zemlje Crvena pomoć u našem gradu već je bi-la uhvatila snažan kori­jen. Dovoljno je istaknuti, da se -tada onganiizaoija KPJ u Šibeni­ku oslanjala na 48 članova, 150 kandidata i skojevaca i oko hi­ljadu simpatizera.

Već na početku okupacije radi uspješnijeg djelovanja Crvene pomoći osnovani su u gradu sek- tonski odbori. Kasnije se organi­zacija Crvene pomoći račva i na ulice. U tim organizacijama dje­luju povjerenici, članovi KPJ, kandidati i aktivisti nepartijci. Organizacija Crvene pomoći po­klapala se s organizacionom she­mom mjesne organizacije KPJ. Rukovodioci Crvene pomoći na sektorima bili -su članovi odnosne osnovne organizacije KPJ, a ru­kovodioci na rejomima bi-li su članovi odnosnog rejomskog -ko­miteta KPJ. Postojala su dva rejonska komiteta KPJ: zapadni (Crnica, Dolac, Gorica-Grad, Va­roš) i istočni (Škopinac, Balde- kiin, Plišac).

U 1941'. g. Crvenu pomoć pri­maju obitelji patriota, koji su o- tišli u partizane ili dospjeli u zatvor i internaciju. Pomoć' je davana u redovnim mjesečnim obrocima, u novcu i u naturi. Mnogi prilagaći odvajali su no­vac i hranu od svojih skromnih sredstava da -bi pomogli svojoj -braći i suborcima. Krajem te go­dine pomoć je primalo sitotdnjak

Obitelji, a već u 1942. g. i do pet- sto obitelji.

-U 1941. g. Crvena pomoć pri­kupljala je od 50 do 10.000 hi­ljada l-ira mjesečno, u prvim mjesecima 1942. g. oko 200.000, a u drugoj -polovici 1942. g. i do 400.000 lira mjesečno. Osim za navedene obitelji, novac iz fon­da Crvene pomoći trošen je i za druge potrebe (hrana za drugo­ve, koji su bili u šibenskom zat­voru i to ne samo Šibenčane, ne­go i dru-ge, za nabavku sanitet­skog materijala za NOV i t. d.).

Široki zamah Narod-nooslobodi- lačke borbe u našoj zemlji uvje­tovao je da se Crvena ‘ pomoć -pretvori u Narodnu pomoć, što je odgovaralo širokom sudjelova­nju naroda u NO-P-u. Ta pro­mjena izvršena je u ljeto 1942. g.

Članovi odbora Crvene pomoći u gradu bili su hapšeni, inter­nirani, neki i strijeljani, neki o- tišli u NOV, ali su uvijek dola­zili novi i Crvena odnosno Na­rodna pomoć nije nikada pre­stala djelovati. U tome su, oso­bito u kasnijoj fazi Narodno- otslofoodilačkog rata, veliku ulogu ima-le naše žene aktivistkinje. O- kupatonu je bilo jasno da borce NOV pomaže narod, da djeluje smišljeno i snažno organizirana pomoć NOP-a, ali mu u našem gradu nikad nije uspjelo da ot­krije organizaciju Crvene pomo­ći (odbore i povjerenike). Aktivi­sti NOP-a, komunisti i ostali pa­trioti su strijeljani, zatvarani, mučeni, a da okupator nikad od njih nije doznao za odbor Na­rodne pomoći, niže’ odbore i po­vjerenike.

Tako je Crvena odnosno Na­rodna, pomoć djelovala nepre­kidno do svršetka rata. Njen us­pješan rad bio je velika pomoć našem gradu, koji se tako junač­ki borio za slobodu naših naro­da, dokaz visoke revolucionarne -patriotske svijesti naših ljudi i njihova organizacionog smisla.

I u -našem gradu je pokrenuta afce.ja za stabilizaciju tržišta. U vezi is tim su -; poduzete izvjesne mjere. .

Savjet za privredu N-O-a -grad­ske općine i Trgovinska komora u posljednji mjesec dana prou­čavaju -stanje na tržištu. -Oni pu­tem svojih organa analiziraju današnje cijene na našem trži­štu i ispituju da li su one oprav­dane. Provjerava se kalkulacija u trgovačkim poduzećima i usta­novljuje marža. Kad' taj posao,

Pripreme za proslavu Dana

RepublikeI ove godine će naši radni lju­

di u gradu i selima na kotaru na najsvečaniji način proslaviti Dan Republike.

Pripreme za proslavu su u to­ku.

Uoči 29. novembra u Narodnom kazalištu bilt će održana svečana akademija. Isto tako će se i u općinskim centrima održati sve­čane priredbe.

U svim osnovnim organizaci­jama Socijalističkog saveza kao i u školama čitat će se referati o značenju H. zasjedanja AVNOJ- a. U čaši Dana Republike održat će se u gradu i na području ko­tara mnoge priredbe kuliturno- umj etničkog sadržaja.

Sportske organizacije kao d DTO Partizan pripremaju raz­novrstan program.

Grad će za tu prigodu -biti okićen zastavama i bogato osvi­jetljen, a uikrasit će se i doćan- ski izlozi. Po seoskim putevima d raskrsnicama po-ddgnut će se sla­voluci.

U prazničke dane građani će •imati prilike da pođu na izlete koji će biti organizirani u bližu i dalju okolicu.

Skupština društva „Naša djeca" u Rogoznici

U Rogoznici već d-uže vremena radi društvo »Naša djeca«. Oso­bito su zapaženi rezultati p-stig­nuti u ovoj godini. Društvo da­nas broji 106 članova, koji uglav­nom pokazuju interes za r..d te organizacije.

Društvo »Naša djeca« u Ro­goznici najveću je brigu posve­tilo pionirskom odredu, dočim je slabiji rad bio sa predškolskom djecom. Od vlastitih sredstava (članarina, prihodi sa priredbi i t. d.) kupljeni su za pionire sportski rekviziti. Voda se raču­na da djeca u slobodno vrijeme provode život u igri i zabavi. Svi državni praznici su proslavljeni uz aktivno sudjelovanje naših najmlađih. U veljači je društvo organiziralo pionirsku .vostimira- nu paradu, koja je vrlo dobro uspjela.

O tome se raspravljalo na go­dišnjoj skupštini društva »Naša djeca«, koja je prošlih dana odr­žana u Rogoznici. Na skupštini su članovi društva odobrili a ad dosadašnjeg odbora, te su mu dali povjerenje-i za iduću godi­nu.

Sa skupštine je upućeno poz­dravno pi-smo -drugu Ivanu Riba­ru, narodnom zastupniku? koji je -počasni član tog društva.

koji je sada u toku, bude zavr­šen, onda će politički i -privred­ni faktori u’našem gradu sazvati jedan širi krug ljudi — struč­njaka i -građana, gdje će se po­drobno raspravi-ti stanje na -trži­štu -i mogućnost ©nižemj-a cijena.- Kasnije-bi se od tih lica moglo stvoriti jedno stalno tijelo pri Narodnom odboru gradske opći­ne, ikoje će -uz pomoć zainteresi­ranih faktora voditi ibrigu za sta­bilizaciju cijena i tržišta. Taj bi odbor stalno pratio kretanje ci­jena na tržištu i- pri tom -bi ih uporedi-vao sa kretanjem cijena u -susjednim gradovima odnosno kotarima i u zemlji.

Iz dosadašnje analize koja je izvršena u nekim -trgovačkim po­duzećima, kako saz-najem-o, do­bit koju su ta -poduzeća ostvarila nije tako osjetna i prema tome se, bar za sada, i -ne može oče­kivali neko znatini-je sniženje ci­jena artiklima šir-oke potrošnje.

Prema podacima s kojima ra­spolaže Odjel za -privredu NO-a gradiške općine, u nekim samo­stalnim trgovačkim radnjama primijećena je tendencija nabi- janja cijena. To potvrđuje i či­njenica da je »Gradski magazin« u prvih šest mjeseci ove godine

ostvario nešto preko 1 milijun dinara dobiti. Međutim, nakon reorganizacije trgovačke mreže i osamostaljenja pojedinih rad­nji, ostvarena je dobit od 5 mi­lijuna dinara za razdoblje od tri mjeseca (srpanj, kolovoz i rujan). O tim štetnim tendencijama, ko­je se pojavljuju u nekim trgo­vačkim radnjama, ozbiljno će povesti računa i satno poduzeće. Osim toga će i privredni organi pomoći da se spriječe takve štet­ne pojave.

Osim toga, primijećena je i ve­lika razlika između nabavne i prodajne cijene kod nekih arti­kala koje poduzeće »Voće« na­bavlja u unutrašnjosti. Naime, prodajna cijena je za 50 do 80°/o veća od nabavne. Tu veliku raz­liku u cijeni, kako izgleda, prouz­rokovao je veliki kalo, koj-i iz­nosi oko 50% od razlika između nabavne i prodajne cijene.

Neprikladna skladišta podu­zeća »Voće« uvjetuju kvarenje povrća i voća i stvaranja preve­likog kala. Upravo zbog toga bi bilo potrebno, da se na neki na­čin riješi -pitanje suvremenijeg usklad-ištenj-a voća i -povrća, što bi uvelike utjecalo na stabiliza­ciju cijena tim artiklima.

S la vlje naroda se la R a slin e

Narod ustani-čkog sela Rasline u nedjelju je na svečan način -proslavio otkriće spomen ploče mještanima, koji su poginuli u Narođnooelobodilačkom ratu ili' su pali kao žrtve fašističkog te­rora.

U selu je tog dana vladalo praznička- raspoloženje. Škola kao i ostale zgrade u mjestu bi­le su okićene državnim i nacio­nalnim zastavama. Obala, gdje je narod postavio spomen ploču palim borcima, bila je -ukrašena zelenilom i brojnim zastavama. Na tom prostoru održan je i na­rodni zbor. Premda je ‘kiša pa­dala čitavog dana, na zboru se okupilo preko 300 mještana i go­stiju iz Šibenika, Zatona i Skra­dina.

Na svečano ukrašenoj tribini nalazili su se predstavnici na­rodne vlasti, Kotarskog komiteta Saveza komunista, predstavnici JRM i drugih masovnih organi­zacija. Nakon državne himne, k-oju je intonirala glazba JRM, zbor je otvorio drug Rudolf Lo- kas, predsjednik organizacije Socijalističkog saveza, koji je pozdravio prisutni narod i goste. Nakon toga je u ime organiza­cije Saveza boraca Rasline, drug Stipe Matić održao referat.

Govoreći o značenju proslave, drug Matić je između ostalog, rekao, da je već u ljeto 1941. god. došlo do kontakta između članova partijske organizacije Zatona d ljudi iz Raslina. U to vrijeme na sastanku, koji je održan na Ravnoj Glavici, zak­ljučeno je da se izvrše pripreme za dizanje ustanka. Odmah se pristupilo prikupljanju oružja, municije i opreme.

U referatu je istaknuto, da je u travnju 1942. godine u Raslini osnovan NOO, koji je bio izraz istinske Narodne vlasti u selu. Između ostalog rečeno je, da Rasline u to vrijeme postaju sa- birališ'te hrane, odjeće i ostalog

ratnog materijala, što je sve u- pučivano partizanima. Osniva se i seoska straža, koja je imala čisto vojne zadatke, tj. da osigu­ra selo od eventualnog iznena­đenja od strane neprijatelja.

Nadalje je istaknut podvig pr­voborca Emainuela Rajića, koji je uspio da pobjegne iz ruku fa­šista, kojih ih je bdio preko sto­tinu. Za osvetu, Talijani su za­palili -njegovu -kuću, a strijeljali su mu majku i zeta. To su u- jedno prve žrtve u -Raslinama.

Prva grupa od 17 Raslinjana odlazi u partizane 10. listopada 1942. godine. Oni ulaze u sastav H. dalmatinske proleterske bri­gade. Odmah zatim njihov pri­mjer slijedi druga grupa u kojoj je bilo 28 boraca. Već u stude­nom iste godine fašisti pale ku­će partizanskih boraca' a njiho­vu rodbinu interniraju u zlo­glasni logor na Molatii-, Svi pre­ostali muškarci od 16 do 60 godi­na starosti moraju napustiti svo­je selo. No uza sve to, nije o- slabila partizanska aktivnost. Nju su nastavile žene, koje su požrt­vovno ispunjavale svoju patri­otsku dužnost. U veljači 1943. go­dine okupator pali Rasline do temelja, a preostalo stanovništvo odvodi u internaciju. Tom prili­kom strijeljan je Sime Lokas pok. Frane starac’ od 63 godine, a Ive Alviž od 75'godina i žena mu Ruža od 70,_ živi su spaljeni u vlastitoj kući. Starica od 80 godina Mara Lokais - ud. Jerka uibijena je, jer nije mogla da sa ostalima napusti selo.

Selo -Rasline, koje broji oko 500 stanovnika, -dalo je osjetan prilog borbi za bolji život. U ra­tu je palo 25 mještana, fašisti su u selu strijeljali 16 golorukih, dok je 29 Raslinjana podleglo u koncentracionim logorima.

Na k a ju referata, drug Mitić je govorio o uspjesima, koje ;.u Rasldnjani postigli nakon rata.

(Nastavak na 2. strani)

Page 2: Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB212.92.192.228/digitalizacija/novine/sibenski-list_1954_118.pdf · Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB U nadoj narodnoj

>

Strana 2 »Šibenski list« Srijeda, 17. studenoga 1954.

iižare, kn jige i KupciJoš uvijek je dosta visoka c -

jena knjige, dok je izbor djela po toro ju izdanja i kvaliteti — koliko domaće, toliko i strane književnosti — zadovoljavajući. Nivo tiih cijena je previsok. Pos­ljedica jeste, da je prodaja 'knji­ga opala u razmjeru iprema rani­jim godinama (1946.—1949.), kad je konjuktura knjige bila haro- 6ito velika, za 50%, dok je pad u novčanoj vrijednosti, obzirom na skuplju Cijenu, za 20%.

Za sva izdanja bilo za. koje vrsti vlada podjednako vidljivi interes, ali š obzirom na previ­soku cijenu koštanja, pa i spe­cifičnost materije koju pojedino takovo, djelo obraduje, prodaja djela visoke umjetničke ali stanič­ne vrijednosti ograničava se na< gradske i školske biblioteke.

Od naiših pisaca najviše su traženi: Kaleb, Zupančič, Krleža, Cesarec, Brlić-Mažuramić, Kumi- čić, Kozarac, Jeličić, Ivo Andrić, Slmunović, Cosić, Copić, Matoš i Colaković. Od stranih pisaca: Balzac, Merimee, Piranđello, Soh'iller, Biokens, Shakespeare, Wassermann, Heminigvajr, Tol- stoj, Maupassant, Gorki, Capek, Andersen, Stendhal, France i Remaik.

Dok neki pokazuju interes za lijepu književnost, uglavnom pu­topisna djela i pustolovne roma­ne i njih kuku ju, dotle'' osobito stručni kvalificirani radnioi traže svoje stručne knjige, ali radi vi­soke cijene, ostaje samo želja za kupnju. Seljaci uglavnom kupu­ju epske i suvremene pjesme iz Narodno - oslobodilačke borbe. Karakteristično je da mali broj kupaca pokazuje interes za poe­ziju i pojedine grane likovne u- mjetnosti.

Bremali, skoro nikakav interes za knjige o zemljoradnji i go­spodarstvu je razlog što ta struč­na grana nije zastupana u asorti­manu knjiga knjižare. Baš sa

žara je sve do nedavno raspola­gala sa velikim asortimanom i u dosta velikom 'broju primjeraka još iz vremena distribucija, os­vježujući asortiman i kasnije sa novim izdan j ima, ali nažalost, one su se u knjižari samo gomilale i stvarale sa komercijalnog gle­dišta nekurentne zalihe. Ta gra- rja knjige trebala bi veću pro­pagandu od prosvjetnih radnika na selu, jer naš seljak u pitanju svog stručnog uzdizanja i usavr­šavanja nije samoinicijativan! i potpuno, je pasivan na stručnu literaturu.

Sto se tiče prodaje knjiga na otplatu, propisima o potrošačkim kreditima dana je mogućnost da 6e i.itome priđe u praksi i vjero­jatno, da bi se primjenom od- platnog sistema i u našem gradu velike pomoglo 'boljem plasira­nju 'knjiga. Iz tehničkih razloga, i jer knjižare u Šibeniku još u- vijek ne djeluju kao samostalna poduzeća, već su ugovorom ve­zane uz »Gradski magazin«, do sada se nije moglo pristupiti prodaji kpjiga na otplatu. To se pitanje i u drugim našim grado­vima u Republici nalazi još u- vijek u fazi 'proučavanja siste­ma i načina otplate, da M kredit­nim sistemom preko banke ili izravnim otplaćivanjem kod knji­žara, pa je nadati se, da će u najskorijoj budućnosti f prodaja knjiga na otplatu u našem gra­du bita ostvarena.

Prodaja književnih časopisa je ograničena, uslijed slabe potraž­nje, samo na ove časopise: »Re­publika, »Komunist«, »Polet«, »Naša stvarnost«, »Mogućnosti«, »Pogledi«,. »Krugovi« i »Zadar­ska revija«. Od navedenih časo­pisa potpuno se rasprodaju »Ko­munist«, »'Naša stvarnost« i »Krugovi«, dok od ostalih (nave­denih oko 80% ostaju neproda­nu

jer su formirane na osnovi eko­nomskih cijena sirovina i papira na međunarodnom tržištu i na novoformiramim cijenama gra­fičkih usluga, cijene knjigama bi trebalo, ili pomoću dotacija iz­davačkim poduzećima ili regre­som stanovitog postotka na ko- števnoj cijeni papira sniziti. U- vesti sistem otplate, koji bi još jedini otvorio put boljem plas­man)! knjige u narod. Uskladiti rad kultumo-prosvjebnih usta­nova sa mjesnim knjižarama u širenju i propagiranju dobre knjige. Preko predavanja- u ško­lama, na sindikalnim sastancima i onima SSRN širiti čitalačku svijest kod radnih ljudi, omladi­ne i širokih narodnih rioj ova na selu. Stvoriti jedan zajednički stimulans za zajednički rad kul- tumo-prosvjetnih ustanova, knji­žnica i knjižara u mjes/tu. Kul­turne ustanove i > poduzeća tre­bali b: izdašnijom pomoći omo­gućiti • svojim bibliotekama, a »Gradskoj biblioteci« posebno, .kupnju što većeg broja knjiga, redovitom kupnjom novih izda­nja, isključivo preko mjesnih 'knjižara.

Rezimirajući iskustvo dosadaš­njeg poslovanja knjižare u.sklo­pu trgovačkog poduzeća, poka­zalo se, da ono ne ide na korist knjižarstva kao specifične grane paše privrede. Uprava poduzeća nema posebnog interesa za spe­cifičnost rada knjižarskih proda­vaonica, pa Zbog toga knjižaru tretira sasvim isto kao prodava­onicu tekstila ili otouće, to jest, rukovodi se i u knjižarskom po­slu čisto merkantiinim principi­ma i zahtjevima: Isti koeficijent obrtaja kapitala, ista stopa re­žijskih troškova, i t. d. Knjižare bi kao samostalne poslovne jedi­nice mogle uspješnije poslovati, naravno, ako im se osiguraju potrebna osnovna i Obrtna'sred­stva. Povoljnijim sistemom kre­ditiranja, t. j. uz smanjenu mo­gućnost obrtaja obrtnih sredsta­va, krediti bi morali biti dugo­ročni i uz veoma povoljne ka­mate. Samo pod tim uvjetima i na toj osnovi knjižarske bi rad­nje u Šibeniku mogle ispuniti svoju kulturno-prosvjetnu misi­ju, kojoj su u našoj socijalistič­koj zajednici- i namijenjene, a ne bi bile neki balast ili suvišni privjesak trgovačkog poduzeća. Velik broj knjižara u našoj Repu­blici (u Splitu i Dubrovniku) su pošle tim pultem i pokazale do­bre rezultate.

Nova situacija oko širenja- i propagiranja knjige medu široke slojeve naroda zahtijeva meto- đičan rad, koji je moguć jedino savršeno skladnim djelovanjem knjižara L kultuino-prosvjetnih ustanova.

Kolikogod previsoke cijene knji-poljoprivrednim knjigama fcnji- gama imaju svoje opravdanje,

P o l j o p r i v r e d n o dobro Ž a ž v i ćuszorno gospodarstvo

Nedaleko od Bribirskih Mo- stina nalazi se poljoprivredno dobro Zažvić. Tu su nekada bi­la polja seoskih gazda, nekog Talijana Radovana i drugih. Ni­je to bilo baš davno. Ovdašnji seljak sjeća se toga kao da je to jučer bilo. Život je bio težak. Rad od zore do mraka, a dnev­nica jedva tolika da se preživi. Plodovi njegovog rada gomilali su bogatstvo tih seoskih gazda. Dokon život u izobilju na jed­noj i bijeda na drugoj strani. Tako je bilo nekoć. No, danas je drukčije.

Danas se na tim poljima pro­stire vlasništvo poljoprivrednog dobra Zažvić, koje ima preko 270 ha plodne zemlje. Na 60 ha zasađeni su plantažni vinogradi. Samo pod rasadnicima zasađeno je 10 ha. Tu je i rasadnik toaja- ma sa preko 70.000 komada, a u godini 1954/55. taj Ibroj će se popeti na 120.000 komada. Za­sađeno je i preko 600 komada raznih voćaha. Dobio ima i ma­tičnjak — rasadnik vinove loze. Od njega se može dobiti preko 800.000 komada loznih rezanaca. Kažu nam, da je takovih lozmtih rasadnika malo po Dalmaciji. Zažvić ima i svoj plantažni vi­nograd. Tu je 170.000 čokota mlade loze. Agronom kaže, da će taj vinograd, kad bude u pu­nom rodu, dati preko 50 vagona vina.

Da li je samo u tome sva vri­jednost ovog dotora? Ne. Ono je prije svega uzorno dobro na či­jem .praktičnom iskustvu treba odgajati novog seljaka-proizvo- đača, kome ne će biti tuđe pri­mjena novih agrotehničkih mje­ra. To će u stvari biti krupan

Prošlih dana obaviještena je stanica Narodne milicije od jed­nog građanina, da je u .predjelu Crnica primijećen u moru čo­vječji leš.

Na tu prijavu dva milicionara Obratila su se Lučkoj kapetaniji u Šibeniku, da im se ustupi brod- radi izlaska na lice mjesta. Služ­benici Lučke kapetanije odgovo­rili su da oni ne mogu odobriti izlazak motornog broda bez de­žurnog službenika, a osim toga da je i nedjelja, kada oni ne ra­de. Nakon toga pripadnici mili­cije. obraitiM su se kapetanu bro­da Lučke kapetanije, ali je i on odgovorio da' ne će ići bez na­ređenja dežurnog službenika.

Nakon "puna 3 sata abjašnja-

korak naprijed u povećanju pro­duktivnosti rada u poljoprivredi.

Poljoprivredno dobro proizvo­di velike količine žitarica: kuku­ruza, 8 d'o 9 vagona, ječma i zobi 6 do 7 vagona, te raznog povrća: 10 do 12 vagona rajčica, oko 12 vagona krumpira, 5 do 6 vagona kupusa i t. d.

Vodi se računa i o svinjogoj­stvu. Uređen je moderan svilnjac u kojem se nalazi 30 rasplodnih krmača. Stočarstvo predstavlja jednu od grana za koju je po­trebno dosta strpljivog rada, znanja i l'jiuibavi. Tu je i oko 60 komada .krava. Za uzgoj stočar­stva i svinjogojstva osnovat će se pripusna stamlica za ovaj dio kotara. To je ujedno i prva pri­pusna stanica na ‘kotaru. Ona će predstavljati jedan od izvora za selekciju sltoke. A to je ite­kako potrebno.

lima tu i stvari koje još nisu postavljene na pravo mjesto. Organi radničkog samoupravlja­nja, uz pomoć stručnih lica, rade na tome da riješe pojedine pro­bleme u poduzeću. Potrebno je povezati interes pojedinca za proizvodnju s interesom čitavog kolektiva d poduzeća. A to znači, da se plaća ima kretati u visini radnog učinka, stvarne proizvod­nje, a ne prema formalnoj. nor­mi bez ikakve materijalne os­nove. To su pitanja od neobič­nog interesa za radni kolektiv ovog poljoprivrednog poduzeća. Sada je na dobru zaposleno 42 radnika, a kad su radovi u jeku sezone, onda ih ima od 150 do 200.

Poljoprivredno dobro je primi­lo osjetnu pomoć od Narodnog odbora kotara, ali za uspješno

jednom od milicionara, brod . je ipak, na energičan zahtjev pri­padnika milicije krenuo na odre­đeno mjesto. Naravno zbog veli­kog zakašnjenja u polasku i mra­ka, komisija nije mogla izvaditi iz mora leš do sutradan.

Kako se u ovom slučaju radilo q utopljeniku, kapetan broda i motorista trebali su znati da su dužni pružiti pomoć pripadnici­ma Narodne milicije, koji u hit­nim slučajevima imaju prayo da se koriste svim prijevoznim sredstvima, bez obzira na to čija su ona vlasništvo.

Smatramo da se u buduće slič­ni slučajevi ne bi smjeli dogo­diti, a kapetan broda i motonsta Lučke kapetanije bit će za ovrj

rješenje nekih problema'bit će potrebna nova- materijalna sredstva. Moralo bi se ukloniti ona ne baš sretno postavljena lokacija krmne baze i staja. Usli­jed udaljenosti, troškovi oko uz­državanja stoke se .povišuju, što opterećuje produktivnost čitave proizvodnje na ovom, poljopriv­rednom dobru.

ipsto. tako su potrebne investi­cije za izgradnju novog ekonom­skog dvorišta, čije bi podizanje bilo od velike koristi.

Novim mjerama u proizvodnji povećat će se produktivnost ra­da. I tako ovo poljoprivredno poduzeće postaje iz dana u dan uzorno gospodarstvo, koje ima veliko značenje za unapređenje poljoprivrede na našem kotaru.

A. Deković

.(Nastavak sa 1. strane)Obnovljene su gotovo .̂sve poru­šene zgrade, a izgradili su . ono što prije nisu imali. Tu je nova školska zgrada, zadružni- poda nm i drugo. - x

Nakon referata otlcrvena je spomen ploča uz zvukove* po­smrtnog marša, koji je, . svirala glazba JRM.„ '

U ime Kotarskog komiteta SK govorio je drug Vinko Pevrica. Prisutni su često prekidali njego­vo izlaganje poklicima drugu Ti­tu, sofcijaMstičkoj Jugoslaviji, Sa­vezu komunista i Jugoslavenskoj narodnoj armiji.

Bioniri, učenici drugog razre­da osnovne škole Jole i Mile Lo- kas recitirali su prigodne pje­smice, a zatim je uz veliko odu­ševljenje .prisutnih upućen po­zdravni telegram vodi i učitelju naših naroda, drugu Titu.

Poslije podne, glazba JRM pri­redila je koncert.

USPIO TEČAJ KROJA U VODICAMA

Nedavno je u Vodicama zavr­šen tečaj kroja,, koji j-a trajao tri mjeseca.

Zbog velikog broja prijavlje­nih bila su otvorena dva tečaja s ukupno 90 polaznica. Omladin­ke, polaznice tečaja organizirale su pri k-raju zajednički izlet sa motornim brodom »Tribunj« na slapove Krke. Izletu su se pri­družili i brojni-mještani sa svo­jom glazbom.

Nakon završetka tečaja polaz­nice su priredile veoma uspjelu

PISMA GRAĐANA

Nerazumljiv postupak posade broda Lučke kapetanije

vanja sa kapetanom broda i mo-shičaj' pozvani na odgovornost toriistom, koji je čak i prijetio , Josip Veldić

izložbu za koju je u mjestu vla­dao velik intere. M.

Vrsno — Nova škola V. Primorac

Page 3: Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB212.92.192.228/digitalizacija/novine/sibenski-list_1954_118.pdf · Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB U nadoj narodnoj

Srijeda, 17: studenoga 1954. »Šibenski list« Strana S

Si h e a i k kraz IjedanNARODNO SVEUČILIŠTE

Prva filatelističba izložba u gradu

U petak 19. o. mj., u prostori­jama Mjesnog sindđkalaiog vlijeća, dr. Vjera Jiurić održat će preda­vanje pod naslovom: Zašto tre­ba čuvati i njegovati zube. Po­četak u 18.30 sati.

KinematografiSLOBODA: premijera talijanske

filmske komedije —i FIGARO— Dodatak: Filmiske novosti ,br. 42. (do 20. XI.)Premijera američkog filma— PRVA DAMA AME­RIKE — Dodatak: Filmiske "no­vosti tor. 42. (21.—25. XI.)

TESLA: zatvoreno radi restauri­ranja.

Dežurna ljekarnaSlužbu vrši II. narodna ljekarna

— ul. Bratstva i Jedinstva.Šibenik — Nova stambena zgrada JNA

IZ M A T IČN O G UREDA

ROĐENINimo, sin Josipa i Vesele Boči­

ni; Nevenko, sin Marka d Dinke Pilipac; Davorka, kći Viioka i Anke Jurais; Vera, kći Jere i I- vainike Buva; Branka, kći Jerka i Blaženke Bolairtča; Milena, kći Jeika i Kate Grgas-Mufa; Rse- ndja, kći Arsena i Zorke Dun- kić; Šlavfco, sin Marka i Mare Ceranja; Mirjana, kći Ante i Mi­lice Keran; N&da, kći Ante i Antiee Vidović; Jagoda, kći Sti- pe i Dragice Juras; Jadiranka, ■kći Petra i Nedjeljke Nikolić; Eu.gan, sin Ante i Valerije Coi- tan; I'gor, sin Janka i Ainke Mi­

la tić; (Mirjana, Ooći Mile i Jeke Peri- ca; Marija, kći Duje i Stane Bdlić; Biljana, kći Petra i Darinke Co- lović; Slaviea, kći Jakova i Ve­ronika Stipanićev; Ida, kći Veće- slava i Rozalije Babun; Stipe, sin Mate i Miike Bumibak; Zelj- ko, sin Mate i Miike Bumbak; Slavko, sin Josipa i Marije Že­lio; Slavka, kći Josipa i Marije Zelić; Jadranka, kći Emila i I- varake Bastić i Zvonko, 9in Duje i Jeke Relja.

VJENČANIJuruć Martin, zemljo'radnik —

Coibainov Josipa, domaćica; Zer- dum Ante, đak — Marić-Banje I- vamka, namještenik i Dunkić Ar­sen, mehaničar — Ukdć Zorka, trgov. pomoćnik.

UMRLIVlahov Ante Blažidara, sitar 10

dana i Jelača Nikola Obradov, star 9 mjeseci.

3—33 2—22 2—003— 004— 30 4—443— 234— 55

Odjel komunalnih poslova NO-a gradske općine Šibenik vrši oviih dana priprem­ne radove za postavljanje dale­kovoda na relaciji Srima-Jadri- ja. Predviđa se da će već- počet­kom iduće godine z as jati svijetlo u Srimi i na kupalištu Jadrija.

U predjelu Mandaliha u zavr­šnoj fazi nalazi se izgradnja jed­

nog javnog zahoda.I dalje se- nastavljaju radovi

na uređenju nekih ulica na po­dručju grada.

Tako će u najskorije vrijeme biti uređene ulice Miminac, Ante Supuka (između bolnice i suda), te ul. XXVI. divizije, u kojoj će na.jednom dijelu biti.postavljene stepenice.

Za naše podrumare

Nadolijevanje bačava je važan posao

VAŽNIJI TELEFONI Bolnica Vatrogasci Eletotrodalmacija Vodovod »Putnik«Željeznička stanica Narodna milicija Auta-taksi

Mnogi vinari — podrumari ne posvećuju punu pažnju nado­lijevanju bačava, iako taj posao predstavlja jedan od najvažnijih poslova u podrumu.

Nije li bačva potpuno napunje­na, lako se nasele razne štetne gljivice, koje se nalaze u zraku, a koje ne možemo vidjeti pro­stim okom. Te gljivice, kad do­đu u vino, počnu odmah sa svo­jim razornim djelovanjem. Ako je slobodan prostor nad vinom u •bačvi, gljivice odmah počnu sa razornim djelovanjem. To djelo­vanje pozna se po tome, što se za kratko vrijeme na vinu pre- vuče bijela prevlaka ili košulji­ca. Tu prevlaku nazivamo vinski cvijet. Takovo vino iz dana u dan \postaje sve lošije, dok se konačno sasvim ne pokvari.

Osim vinskom cvijetu izvrgnu­to j e vino, koje leži u nenapu­njenoj bačvi, vrlo često i opasno­sti, da se ne ulkvasi, pošto se flevasne bakterije također nalaze u zraku.

U nepunoj bačvi će obično uz razne bolesti dcjći i do mjenja- nje boje vinu, a često se ono uz- nuti.

m M tm s m

MALI OGLASNIK ZAMJENA STANA. Mijenom

trospbni udobni stan sa tera­som i dvorištem u Šibeniku za sličan ili dvosobni stan u Za­dru. — Upitati u ul. Matdje Gupca tor. 7.

Jeste li podmirili pretplatu za

„Šibenski list"?

Iz naprijed kratko iznejenog. vidlivo je, da se mora posve­titi puna pažnija nadolijevanju bačava, e da bi se vino održalo zdravim.

Kad treba nadolijevati? Prvi put se bačve nadolijevaju na­kon burnog vrenja, kad se mošt smirio.

Mlada vina mnogo ishlapljuju, te se moraju prve godine stalno •nadolijevati, i to skoro svake druge sedmice.

Druge i slijedećih godina do­lijevaju se bačve rijeđe.

Naročito treba paziti, da se kod nadolijevanja ne bi nadolilo staro vino s mladim. U tu svrhu obično se odvoji jedna bačvica istog vina, koja nam služi za nadolijevanje. Ovdje se može reći, kako to da se ne pokvari i u maloj bačvici, kad iz nje nadolijevamo. Međutim, s njom postupamo tako, da je malo za- sumiporimo. Pomoću sumpora možemo za neko vrijeme i u ve­ćoj bačvi sačuvati vino zdravim, iako nam nije puna, i to na taj način da pi azili prostor iznad vi­na u bačvi zasumporimo. To po­stizavamo tako, da na svakih 100 litara zapalimo jednu traku sum­pora. Međutim, 'kao što smo rek­li, ono ga može uščuvati samo za kratko vrijeme.

Stoga je najvažniji čuvar vina: uvijek pune bačve.

L. M.

O V I J E S TSVi korisnici dječjeg dodatka,

kojima je zemlja povraćena od Seljačke radne zadruge, treba da •se jave Zavodu za socijalno osi­guranje soiba br. 7 II. kat, radi dobivanja novih rješenja za dječji dodatak- u većem iznosu, a u vezi sa novom primjenom propisa, koji se odnose na ove slučajeve.

Poželjno je da poduzeća, usta­nove, zadruge i društvene orga­nizacije o gornjem izvijeste svoje korisnike dječjeg dodatka, a mo­gu dostaviti Zavodu spisak tih lica sa naznakom broja rješenja.

Zavod za socijalno osiguranje

Otvorena je izložba cionog plana

ŠibenikaU prostorijama Trgovimsko-u-

gostdteljske komore otvorena je 13. o. rnj. izložba regulacionog plana Šibenika. Na ovoj izložbi, prvoj takve vrsti poslije oslobo­đenja, izloženo, je niz crteža i shema na kojima je prikazana slika pojedinih gradiških predjela u skoroj budućnosti. Izloženo je i nekoliko fotografija na kojima se naziru konture budućeg Šibe­nika. Za ovu izložbu vlada u gra­du velik interes, osobito za onaj dio, gdje je prikazana nova sao­braćajna mireža u istočnom dijelu grada 'kao i obala — budiući cen­tar privrednog i društvenog ži­vota Šibenika.

O B A V I J E S TPovodom mog odlaska iz Ši­

benika na noviu dužnost nemo­guće mi je oprostiti se osobno od svih prijatelja i znanaca s koji­ma sam dolazio u dodir bilo pri­vatno ili službeno.

Svima njima izražavam ovim putem svoju zahvalnost na uslu­gama i prijateljstvu, koje su mi iskazali za ■vvrijeme mog višego­dišnjeg boravka u Šibeniku.

Juraj Mažuran

OBAVIJESTOvoj filijali potreban je izvje­

stan broj službenika sa nastu­pom odmah. U obzir za namje­šten je dolaze samo oni službeni­ci koji su završili potpunu sred­nju školu: gimnaziju ili ekonom­ski tehnikum. Interesenti neka se obrate pismenom molbom na direkciju filijale.

NARODNA BANKA FNRJ FILIJALA ŠIBENIK

Prigodom 5 - godišnjice osnutka fitatelističke podružnice u našem gradu, u okviru jubi­larne 10-godišnjice oslobođenja grada i kotara, filatelisti Šibeni­ka priredili su svoju prvu izlož­bu maraka. Izložba je bila prire­đena u prostorijama društva kul­turnih i javnih radnika »Vinko Maglica«. Na ovoj izložbi bilo- je izložene oko 50 hiljada maraka. T.u su se nalazili izložbeni kom­pleti bivše Jugoslavije, Bosne .i Hercegovine i FNRJ u četverci- mia, VLTJA, i STT, zatim Austri­je, Italije, Belgije i Japana i go­tovo svih evropskih 4 prekomor- skih zemalja.

'Publiku su osobito zadivile marke Japana — jedna lijepa kolekcija koja je predstavljala nacionalne parkove. Inače sve izložene serije impresivno su djelovale, jer su bile popraćene prigodnim crtežima. Ova izlož­ba, koju je posjetilo preko 8000 osoba, spada među najuspjelije u našoj Republici Ipak je naj­više interesa za izložbu pokazala omladina našeg grada.

NASTUP ČLANOVA RADIO BEOGRADA

U utorak 16. o. mj. članovi Ra­dio Beograda priredili su u Na­rodnom kazalištu veče narodnih pjesama i poznatih šlagera: Pri­redbu je organizirao Dom Ju­goslavenske ratne mornarice u Šibeniku. Interpretacija pojedi­nih pjesama bila je ' na visini. Publika, koja inače poka­zuje velik interes za ovakove vrste priredbi, toplo je nagradila izvođače. To je već bio drugi nastup članova Radio Beograda u Šibeniku u ovoj godini. I ovoga ■puta gledaoci su bili oduševljeni i izborom pjesama i kvalitetom izvedbe.

Prigodom ove izložbe filateli­sta Petar Matković izradio je prigodni pečat kojeg su upotreb­ljavali sami posjetioci, jer je u posebnoj sali bio formiran po­štanski odjel.

Da je izložba u potpunosti us­pjela najviše su pridonijeli sami članovi filatelistdčkog društva.

M. Milišić

i BiniAkademski slikar Ante Kašte-

lančić održao je 12. o. mj. preda­vanje pod naslovom: Kako gleda­mo likovnu umjetnost. Predava­nje je priređeno u sali Mjesnog sindikalnog vijeća, u kojoj su izloženi radovi slikara i kipara ULUH-a iz Splita. Poslije preda­vanja, kojem je prisustvovalo o- ko 200 osoba, većinom omladine, razvila se diskusija koja je tra­jala 1 sat.

NAGLO ZAHLAĐENJEPoslije lijepih i sunčanih dana

iznenada je zahladilo tako, da je već jučer živa u termometru na pojedinim mjestima u gradu pokazivala 50 C iznad nule, što je za ovo godišnje doba rijetka pojava. Nakon kiše, koja je u nedjelju padala čitav dan, poče­la je puhati bura koja je jučer dosegla priličnu jačanu. Uspr­kos tome, koliko doznajemo, na našem području nije bilo nekih naročitih poremećaja u pomor­skom putničkom saobraćaju. Ka­ko meteorolozi predviđaju hlad­noća će još neko vrijeme potra­jati.

O B A V I J E S T

Obaviještavamo naše čitaoce da će povodom Dana Republike »Šibenski list« umjesto u srijedu 24. izaći u subotu 27. o. mj. u povećanom opsegu. < U r e d n i š t v o

Page 4: Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB212.92.192.228/digitalizacija/novine/sibenski-list_1954_118.pdf · Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB U nadoj narodnoj

Strana 4 Šib e n s k i l is t « Srijeda, 17. studenoga 1954.

O X B . T

H rvatsko-slovenačka nogom etna liga

Neočekivan poraz domaćih„ Šibenik“ - „Željezničar“ (2:4)

Igralište u Mandalku. Vrijeme 'kišovito, teren težak za igru. Su­dac Križević iz Splita. Strijelci: Božić u 24a 47. i 58 i Videc u 85. minuti za »Željezničar« a Tedling u 60. i 64. minuti (oba iz jedanaesterca) za »Šibenik«.

ŽELJEZNIČAR: Gerzol, Don- ko, Fišiinger, Brajdić. Krejač, Rajninger, Videc, Bož č, Hale, Sofjanoviski, Zagorac.

ŠIBENIK: Bašić, Bafciinica, Jo- lanicović, Biaževlć, Erak, Bego, Zorić, Stošić, Đurić, Tedling Cvitanović..

U posljednjem ovogodišnjem prvenstvenom susretu domaća momćad je svojom igrom razo­čarala publiku, a i rezultatom, koji se nije očekivao. Poraz od 2:4, koji su domaći pretrpjeli, najteži je u jesenskom dijelu takmičenja. Ma da je »Silbanik« imao više od igre, ipak tu pre­moć nije znao do kraja realizira­ti. Tome je umnogome pridoni­jela odlična igra uže Ubrane go­stiju, koja je s mnogo napora ali uspješno, obavila svoj zada­tak. I da gosti u kaznenom pro­storu nisu učinili dva prekr­šaja (iz kojih su sa 11 metara postignuti zgodici) »Šibenik« bi doživio jotš teži poraz.

Mariborski »Željezničar« za­služeno je izborio pobjedu, jer je u igri unio' više sistema, koji je inače nedostajao domaćem itimu. To je d glavni razlog, da su gosti ponijeli u Maribor dva dragocjena boda. Inače igra je bila dosta živa i interesantna. Mariiborčani su izvršili svega ne­koliko prodora dugim loptama, i to je bilo dovoljno da se po­stigne pobjeda. Domaći su bili

»Ši b e n s k i l i s t «organ Socijalističkog saveza radnog naroda za grad 1 kota;

Šibenik

Uredništvo, štamparsko poduzeća »Štampa«

Glavni -1 odgovorni urednik

NIKOLA BEGO

Tekući račun: Narodna banka Šibenik broj 531—T—292

Rukopisi se ne vraćaju.

Pretplata za tri mjeseca Din 120.—, pola godine Din 240.—, za 1 godinu Din 480.—.

handicapirani, jer je Batinica uslijed .povrijede u desetoj mi­nuti morao napustiti teren, dok je u nastavku igre samo stati- rao na lijevom krilu. Pet minu­ta prije kraja sudac je isključio iz igre Jelenkovića, jer je' pret­hodno izazvan od protivničkog igrača ovoga udario šakom' u lice.

Kod gosbiju su se istakli Ger­zol na vratima, zatim Rajninger i Božić, a kod »Šibenika« dobru igru su pružili Tedling, Bego i Erak. Sudac Križeviić vodio je o- vaj susret s manjim griješkama.

U predigri su se, za grupno prvenstvo SNP-a, sastali domaći »Radnički« i »Velebit« iz Ben­kovca. Pobijedio ,je »Radnički«

sa rezultatom 3:0.U ostalim susretima postignu­

ti! su ovi rezultati: Trešnjevka — Sagesta 3:1, Tetet.lac ■— Uljan.ic 0:0, Rijeka — Borovo 1:0, Bran k — Ljubljana 0:1 i Split — Kla­di var 4:1.

T A I TREŠNJEVKA RIJEKA SPLIT TEKSTIL AC BOROVO SEGESTA LJUBLJANA ULJANIKŽe l je z n ič a rŠIBENIKBRANIKKLADIVAR

L I C A10 6 2 2 24:10 i i 10 5 1 2 j : i i i

10 6 1 3 18:14 1 ) 10 5 3 2 14:11 13 10 6 6 4 17:11 12 10 5 0 5 16:16 10 10 4 2 4 18:13 10 10 3 2 5 10:12 8 10 4 0 6 17:26 8 10 3 1 6 15:16 7 10 3 1 6 15:21 7 10 2 1 7 14:31 5

Prvenstvo Datum o s t i l tenisaStolnoteniski savez Hrvatske

povjerio je organizaciju ovogo­dišnjeg prvenstva Dalmacije do­maćem SD Mornar. To će ibiti ujedno treće prvenstvo Dalma­cije u stolnom teniisu od oslobo­đenja. Veoma je značajno, što će na ovom prvenstvu, pored klubova iz Dalmacije, sudjelovati i nekoliko društava iz Like. Na­tjecatelji će sudjelovati u slije­dećim disciplinama: momčadsko — žene- seniori, juniori, junior- ke, pioniri i pionirke; pojedi­načno — seniori, seniorke, juni­ori, juniorke, pioniri i pionirke; i u parovima — seniori, senior­ke, juniori, juniorke, pioniri i pionirke. Interesantno je napo­menuti, da se takav način tak­mičenja prvi put primjenjuje na prvenstvu Dalmacije. Po bro­ju učesnika i društava ovogodiš­nje prvenstvo bit će najmasov- nije. Koliko se doznaje na ovom će natjecanju sudjelovati ova društva: »Željezničar«, »Split«' i »Dalmatinac« iz Splita, zatim ».Maraska«, »V. Bagait« i »Borac« iz Zadra, »Orkan« Dugi Rat, »Jugovinil« Kaštel Sućurac, »Pri­morac« Biograd, »Junak« Sinj, »Dinara« i DTO Partizan iz Kni­na, t>TO Partizan iz Ogulina, Gospića, Gračaca, Hvara, Sinja, Makarske i Dubrovnika. Iz Ši­benika će nastupiti društva »Pomgrad«, »V. Skorpik, DTO Partizan« i »Mornar«.

Za prvenstvo vlada velik inte­res u Šibeniku i ostalim mjesti­ma Dalmacije. Najveći su favo­riti »Željezničar« iz Splita, »Mor­nar« iz Šibenika i »Orkan« iz Dugog Rata.

Karakteristično je, da će na ovom prvenstvu nastupiti i o.ko­liko ženskih ekipa i velik broj DTO Partizan, što nije bio slu­čaj u dosadašnjim takmičenjima.

Pokrovi lelgstvo nad ovim pr­venstvom preuzeo je Narodni odbor gradske općine Siben k. Društvene i masovne organizaci­je u gradu poklonit će tri peha­ra pobjednicima muških ekipa za seniore, juniore i pionire.

M. Milišić

STO ĆEMO RADITI OVE GODINE NA SPORTSKOM

POLJU

Sportski život gimnazijo po­stavljen je u ovoj godini na sasvim drugoj osnovi. Unutar or­ganizacije Narodne omladine osnovan je fisfcultumi odibor, ko- jii je već na prvom sastanku iz­radio plan i program sportske djelatnosti za ovu školsku godi­nu.

Odlučeno je, da se održi pr­venstvo gimnazije u košarci na kojem će biti zastupljeni svi raz­redi ove škole. Predviđeno je ta­kođer, da se u nekim atletskim disciplinama održi prvenstvo gimnazije. Osim toga, predstav­nici te škole sudjelovat će i na srednjoškolskim sportskim igra­ma u koliko do njih dođe.

Odbor je predvidio da se održi nekoliko predavanja s područja fizičkog Odgoja, koja bi trebala da pridonesu još jačem razvija­nju sportske aktivnosti na toj školi. M. Z.

Propozicije za prvenstvo Dalmacije u stolnom tenisu

1. Organizator takmičenja jest sportsko društvo »MORNAR« Ši­benik.

2. Turnir se održava u dane28., 29. i 30. studenoga J 954. go­dine, tj. u prazničke dane povo­dom proslave Dane Republike u prostorijama sportskog društva »Mornar« - Šibenik. Početak tak­mičenja je 28. studenoga u 8 sati ujutro.

3. Takmičenje će se odv.jati prema utvrđenoj satnici, koje se moraju pridržavati sve tkipe i pojedinci. Rukovodilac svake e- kipe dobit će po jedan pr.mje- rak satnice. Igrač koji ne-nastu­pi u roku od 10 minuta prema rasporedu u satnici, a bio je poz­van od vodstva turnira, gubi u- tafcmiicu bez borbe u korist pio- tivnika.

4. Pravo takmičenja na »vome natjecanju imaju svi registrirani igrači i ekipe sa područja Dal­macije i Like, koji ispuniavaju slijedeće oslove: a) da su liječ­nički pregledani za godinu 1954./55., te da o tome imaju liječnič­ku potvrdu ili da im je pregled unesen u registracionu legitima­ciju, b) da su članovi ekipe za koju nastupaju.

5. Takmičenje će se održati u slijedećim disciplinama:

Momčadsko: a) žene, b) senio­ri, c) juniori, d) juniorke, '?) pio­nir i pionirke.

Pojedinačno: Seniori, seniorke, juniori, juniorke, pioniri i pio­nirke.

Parovi: Seniori, seniorke, ju­niorke, pioniri d pionirke.

6. Prijave se dostavljaju pisme­no na adresu: SD »Mornar« - Stolno-tenis klub Šibenik do 20. studenoga 1954. godine.

Takse za pojedine prdjavnike su slijedeće:

— za ekipne discipline dina­ra 200,

J

— za pojedinačne discipline di­nara 60,

— za parne discipline dina­ra 80.

Cjelokupni iznos prijavnine do­stavlja se putem poštanske uput­nice na adresu SD »Mornar- - Stolno-tenis klub Šibenik, tako­đer zaključno do 20. studenoga 1954. godine. Prijave ekipa i po­jedinaca bez uplate odgovaraju­će takse ne će se uzimati u ob­zir pril.kom ždrijeba.

7. U pionirskim disciplinama mogu nastupiti i takmičari koji misu registrirani.

8. Sve discipline se igraju na dva dobivena seta.

9. Sve troškove puta kao i

POČELO JE PRVENSTVO GIMNAZIJE U KOŠARCI

smještaj i ishrane takmičara sno­si svaki kolektiv za sebe. Brigu oko smještaja takmičara im ade rukovodstvo turnira. Spavanje je osigurano u hotelu »Krka« i konačlštu »Jadran«, koje je u- daljeno od mjesta igranja svega 20 metara.

10. Ručak 1 večera će se dobi­vati po želji takmičara, kad do­đu na mjesto igranja i po svom izboru, s obzirom na cijene ko­štanja. /

11. Pobjednici u pojedinim di­sciplinama dobivaju nagrade za koje će se pobrinuti organizator, dok će sva prva četvorica plasi­ranih po pojedinim disciplinama dobiti spomen priznanje.

12. Sve igrd' igraju se sa lop­ticama koje dodjeli STS Hrvat­ske.

Treće prvenstvo gimnazije u košarci počelo je u subotu 13. o. mj. Na prvenstvu sudjeluje 6 e- kipa, i io Vc, Via, VIb, VHa, VHc i VHIa.

Za ovu sportsku igru vlada velik interes kod omladine gim­nazije, što se najbolje vidi po to­me, što već sada u početku pr­venstva velik broj učenika pri­sustvuje pojedinim susretima i tom prilikom dvorana u kojoj se održava prvenstvo odjekuje . od temperamentnog bodrenja.

U prvom kolu postignuti su rezultati-: VHc — VIb 49:31, VH'Ia — Vila 35:33 i Via — Vc

13. Rukovodstvo turnira sači­njavaju: Delegat STSH-e, vr­hovni sudac, te još jed'an pred­stavnik organizatora natjecanja. Vrhovni sudac natjecanja je drug Validžić Ante.

14. Zalljse se podnašaju ruko­vodstvu turnira u roku od 30 minuta po odigranoj utakmici (ipismeno) uz polog kaucije od di­nara 300, koji se iznos vrača u slučaju, povoljnog rješenja žalbe. Rješenje po žalbi treba se donije­ti u roku od jednog sata po pri-

15. Svi prijavljeni 1 takmičari dužni su suditi po dvije utak-

36:19. • miče u koliko rukovodstvo tur-Najiniteresantnlja borbi vodila

se između Vili a i VHa u. kojoj su osmaši u posljednjim sekun­dama osigurali pobjedu.

'Za sada vodi na tablici- Via, a slijede ga VHc i VHIa sa po 2 boda, dok su ostali bez bodova. Najbolji strijelac prvog kola je Dunkić (Vlb) koji je postigao 27 koševa. z.

mira to od njih zatraži. Neodazi­vanje pozivu za suđenje, povla­či za sobom disciplinsku kaznu.

16. Organizator takmičenja pridržava -sebi pravo izmjene propozicija uz suglasnost ruko­vodstva turnira.

17. Skrećemo pažnju da se prijave kao i novac za prijave dostave obavezno do 20. stude­noga kako bi organizator mogao osigurati smještaj i ishranu.

STOLNO-TENISKI KLUB »MORNAR« . ŠIBENIK