Čovjek i ekosfera
DESCRIPTION
ČOVJEK I EKOSFERA . Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. č ovjek nastoji osigurati svakodnevni opstanak , zadovoljiti biološke potrebe , steći materijalna dobra, društveni u gled - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
ČOVJEK I EKOSFERA
Prof.dr.sc. Stjepan KrčmarOdjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
čovjek nastoji osigurati svakodnevni opstanak, zadovoljiti biološke
potrebe, steći materijalna dobra, društveni ugled
ekosfera je dinamičan sustav, povijest čovjeka je povijest
zadovoljavanja sve većih potreba na račun ostalih živih bića i okoliša
uzroci globalnih promjena su: rast svjetskog stanovništva, intenzivno
poljodjelstvo, ribarstvo, krčenje šuma, industrijalizacija, korištenje
fosilnih goriva, onečišćenje zraka, vode i zemlje, nedostatak pitke
vode, promet, ekološki i ekonomski uvjetovana migracija
stanovništva, urbanizacija, više - milijunski gradovi
globalni okoliš je planetarni prostor u kome se odigravaju međusobni
utjecaji između prirode i svjetskog stanovništva
globalne promjene okoliša mogu biti prirodne i antropogene
promjene globalnog okoliša uključuju promjene osnovnih parametara
ekosfere:
sastav atmosferskih plinova
temperature površinskih slojeva oceana
smanjivanje prirodnih resursa, krčenja šuma, erozija tla, smanjenje
biološke raznolikosti
preoblikovanje površine Zemlje
promjena brojnosti i rasporeda stanovništva
strukturne izmjene (proširivanje pustinja, rasprostiranje vrsta,
urabanizacija)
promjene globalnih procesa (kružni tokovi vode, ugljika, dušika,
fosfora)
preoblikovanje površine Zemlje (vegetacijski pokrov, površinski kopovi,
akumulaciona jezera, industrijska područja)
Slika 65. Primjer globalne promjene okoliša uzrokovane antropogenim utjecajem
http://matrixworldhr.wordpress.com/2011/09/13/vulkani-potresi-i-podzemne-munje/
Slika 66. Primjer globalne promjene okoliša uzrokovane prirodnim djelovanjem
Munje koje su se stvorile pri erupciji vulkana u Čileu u svibnju 2011. godine
Opterećenje okoliša = veličina ljudske populacije x životni standard x
tehnologijaKontaminacija - unos tvari u okoliš bez izrazito vidljivih šteta
Polucija - očigledno štetno djelovanje tvari unesenih u okoliš
Štetne tvari se dijele na: Primarne - neposredno izazivaju šteteSekundarne - štete u okolišu nastaju kemijskim promjenama
Postoji izvor štetnih tvari, štetne tvari kao takve, transportni medij (zrak, voda, neposredni unos. primatelj čovjek (ekološki sustavi, biljke, životinje)
prema izvoru (poljoprivreda, nuklearna elektrana, termoelektrana, kemijska industrija)prema opterećenom mediju (onečišćivači zraka, tla, vode)prema vrsti štetnih tvari (teški metali, fluoroklorougljici, sumporni dioksid, radioaktivni otpaci)
hemerobija (grčki: hemeros = pripitomljen, bios = život) je cjelokupnost
svih svjesnih i nesvjesnih antropogenih promjena prirodnih ekoloških
sustava zbog nekadašnjih ili sadašnjih ljudskih djelatnosti
Razlikujemo:
ahemerobne prirodne dijelove krajolika (ostaci prašuma, prvobitnih
močvara)
oligohemerobne (gospodarske šume, priobalne slanuše, močvarne
zajednice trstike i šaševa, planinske rudine)
mezohemerobne (poluprirodne: šume, livade, kamenjare)
euhemerobne (kulture četinjača, gnojene livade, travnjaci, voćnjaci)
polihemerobne (ruderalne zajednice u gradovima, gradski nasadi)
metahemerobne (beton, asfalt itd.)
opterećenje okoliša: Amerikanac 15 Nijemac 10 Argentinac,
Egipćanin, Filipinac
80 milijuna Nijemaca 900 milijuna Indijaca
porast stanovništva glavni motor globalnih promjena
20 st. 6 milijardi ljudi, a do 2050. povišenje za 3-4 miljarde ljudi
potrošnja fosilnog goriva 5 puta veća nego 1950.
potrošnja slatke vode 2 puta veća nego 1960.
ulov morskih riba 4 puta viši
potrošnja drva za 40% veća nego prije 25 godina
potrošnja pesticida iznosi tri milijuna tona
potrošnja umjetnih gnojiva 5 puta veća nego 1950.
Ahemerobija
Polihemerobija
Prirodni ekološki sustavi
Poluprirodni ekološki sustavi
Kultivirani ekološki sustavi
Urbani ekološki sustavi
Degradirani ekološki sustavi bez sposobnosti samoodržanja
Sposobnost samoobnove, samoregulacije i samoodržanja.
Neznatni antropogeni utjecaji
Utjecani potrajnim gospodarenjemjem
Regulirana samoobnova
Ovisni o čovjeku.
Nasadi i usjevi, livade, akvakulture itd.
Umjetni ekološki sustavi posve ovisni o drugim sustavima
Bez prirodnih struktura i funkcija
Slika 67. Postupne promjene prirodnih ekoloških sustava u nekom krajobrazu zbog ljudskih djelatnosti (po IUCN, 1991.)
veličina
turizam šumarstvo poljoprivreda industrija zanatstvo promet trgovina
preobrazba zemljine površine: ratarstvo, ispaša, šumarstvo itd.
kruženje tvari globalno biogeokemijsko ugljik dušik voda
sintetizirani spojevi drugi elementi
promjene flore i faune: bioinvazija, uzgoj bilja i životinja, lovstvo, ribarstvo
globalna promjena klime učinak staklenika, zatopljavanje, razgradnja ozona, UV- zračenje, vremenske nepogode
smanjenje biološkog diverziteta smanjivanje nasljednih osobina vrsta i populacija, smanjenje raznolikosti ekoloških sustava i krajolika
svjetsko stanovništvo iskorištavanje resursa
ljudske djelatnosti
Slika 68. Utjecaj čovjeka na kopnene dijelove ekosfere
Slika 69.
Slika 70.
Homo sapiens sapiens pojavio se prije 150 tisuća godina, to potvrđuje nalazište Singa u Sudanu otkriveno 1924. godine prije 12.000 godina postavio je temelje agrarne revolucije
promjena klime, povlačenje glečera na sjever i nastup novog klimatskog razdoblja
a) pratiti poznatu bioregiju u njenom širenju na sjever b) ostati u sadašnjoj domovini izloženoj suši c) domesticirati jestivo bilje i životinje
Slika 71. Homo sapiens sapiens
EKOLOŠKI PREDUVJETI RAZNIH CIVILIZACIJA I NEJEDNAKOST GLOBALNOG RAZVOJA
Stari Svijet područje Male Azije, plodni polumjesec (Irak, Iran,
jugoistočna Turska, Sirija, Libanon, Izrael), odlikovao se velikom biološkom raznolikošću :
- pšenica (Triticum monococcum)- ječam (Hordeum vulgare)- raž (Secale cereale)- zob (Avena sativa)- grašak (Pisum sativum)- leća (Lens culinaris)- luk (Allium cepa)- salata (Lactuca sativa)- zelje (Brassica oleracea)- maslina (Olea europea)- smokva (Ficus carica)- badem (Amygdalus communis)- orah (Juglans regia)- kesten (Castanea sativa)
Slika72. Triticum monococcum
Slika 73. Olea europea
- vinova loza (Vitis vinifera)- lubenica (Colocynthis citrullus)- krastavac (Cucumis melo)- jabuka (Malus pumila)- kruška (Pyrus communis)- šljiva (Prunus domestica)- ljeska (Coryllus avellana)- pistacija (Pistacia vera)- konoplja (Canabis sativa)- pamuk (Gossypium arboreum)- mak (Papaver somniferum) - rotkva (Raphanus sativus) domestikacija životinja; ovca, koza, svinja, govedo, konj
Slika74. Gossypium arboreum
višak hrane doveo je do podjele rada = veća učinkovitost = društvene razlike
Slika 75. Papaver somniferum
Novi Svijet : glavna kultura je kukuruz (Zea mays) , krumpir (Solanum tuberosum), rajčica (Solanum lycopersicum), grah (Phaseolus vulgaris), paprika (Capsicum anuum)
Slika 77. Zea mays Slika 78. Solanum tuberosum
Slika 81. Solanum lycopersicumSlika 80. Capsicum anuum
Sj. I J. Amerika
Slika 76. Sj. i J. Amerika
Slika 79. Lama guanacoe
Slika 82. Gencentri najvažnijeg kulturnog bilja na Svijetu
-velika biološka raznolikost Male Azije i Mediterana uzrokovana je velikim
prostranstvom po zemljopisnoj širini, od istoka prema zapadu
- što je uvjetovalo sličnost klimatskih prilika, podjednaku dužinu dana i noći, lakše rasprostiranje bilja, životinja i ljudi
- Južna i Sjeverna Amerika protežu se od juga prema sjeveru, što uzrokuje brzu promjenu životnih uvjeta, koji ograničuju prirodno
rasprostiranje
Slika 83. Euroazija
Kontinenetalna os istok - zapad
Nesmetano rasprostranjivanje bilja i životinja
Prikladno bilje i životinje za domestifikaciju
Veliki broj domesticiranog bilja i životinja
Višak hrane Zalihe hrane
Organizirane društvene zajednice s velikim pučanstvom
Tehnika
Konji Topovi i čelični mačevi BrodoviOrganizacija Pismo Zarazne bolesti
Slika 84. Prikaz posrednih i neposrednih čimbenika civilizacijskog uspona društvenih zajednica u Euroaziji koji su omogućili vremenski brži razvoj i osvajanje drugih kontinenata (Diamond 1997.)
Tablica 3. Vremenske razlike u razvojnim etapama Male Azije i Srednje Amerike
Razvojne etape Mala Azija Srednja Amerika
Domestikacija bilja 8,000 prije n.e. 3,000 prije n.e.
Domestikacija životinja 8,000 prije n.e. 500 prije n.e.
Lončarstvo 7,000 prije n.e. 1,500 prije n.e.
Seoske nastambe 9,000 prije n.e. 1,500 prije n.e.
Hijerarhijska organizacija 5,500 prije n.e. 1,500 prije n.e.
Upotreba bakrenog i
brončanog oruđa
4,000 prije n.e. -
Osnutak država 3,700 prije n.e. 300 prije n.e.
Pismo 3,200 prije n.e. 600 prije n.e.
uporaba željeznog oruđa 900 prije n.e. 600 prije n.e.
od 14 pripitomljenih sisavaca 13 sisavaca potječe iz Starog svijeta
na površini od 1 ha u žetvi dobivala se 1 tona prinosa, odnosno za 1 kcal dobilo se 50 kcal
Literatura: Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb. 211pp.
http://images.google.hr (21.9.2012.). http://matrixworldhr.com (21.9.2012.).
gre G