Znanost o stanici

1. Stanini zid 1a. sredinja lamela1b. prim. i sek. zid2. vakuola 3. krobno zrno4. aleuronsko zrno5. masne kapljice7-17 IVI SADRAJ STANICE7. Citoplazma 7a. Hijaloplazma 7b. Plazmalema 7c. Tonoplast8. Plastidi 8a. Kloroplasti 8b. Leukoplasti 8c. Kromoplasti9. Mitohondriji10a. Glatki end. retikulum10b. Hrapavi end. retikulum11. Gol. komplex 12.lizozomi 13. citozomi 14.sferozomi15. ribosomi 16. mikrotubule17. jezgra 17a. karioteka 17b. karioplazma 17c. karotin 17d. nucleolus 18. intercelular 19. jaice20. plazmodezme

Simplast - ivi sadraj stanice (protoplast)Apoplast - neivi sadraj stanice (stanina stijenka, vakuola i njen sadraj)Protoplazma ili protoplast ivi sadraj stanice (sastoji se od citoplazme i jezgre) citoplazma se sastoji od osnovne citoplazme ( hijaloplazme ) i citoplazmatinih membrana: plazmaleme i tonoplasta Unutar hijaloplazme nalaze se organele: dvomembranske organele: plastidi ( kloroplasti, kromoplasti, leukoplasti ) mitohondriji jednomembranske organele: endoplazmatski retikulum (granularni i agranularni) Golgijev komplex (GA) lizozomi sferozomi.. nemembranske organele: ribosomi i mikrotubuleCITOLOGIJADijelovi biljne stanice

MEZOPLAZMA ( sredinji dio)PLAZMALEMA (plazmatske membrane)TONOPLASTJEZGRA ( nukleus)CITOPLAZMAVAKUOLA

O R G A N E L Eorganeli: jezgra (-e), mitohondriji, plastidi, ribosomi, diktiosomi (GOLGIjev aparat), sferosomi, lizosomi i mikrotjeleca (2.- 9.) organi stanicefunkcionalni dio stanicenositelji ivotnih funkcijamorfoloki definiraniposebnim biomembranama odijeljeni od ostalog staninog sadraja

C I T O P L A Z M Akoloidna smjesa preteno organskih (ali i anorganskih) spojeva koji u citoplazmi mogu promijeniti svoje agregatno stanje sluzave konzistencijeveinom tekua (sol - stanje) moe biti i u tzv. gel stanju

U kemijskom pogledu protoplast nije jedinstven ve predstavlja bezbojnu, itku ili elastinu organiziranu koloidnu smjesu vode s brojnim organskim i neorganskim tvarima koji mogu biti otvoreni ili djelomino u krutom stanju voda najvei dio protoplasta (obino od 70-90%)

organske tvari najvanije organske tvari u sastavu protoplasta: proteini nukleinske kiseline lipidi polisaharidi

neorganske tvari u vidu soli u vidu spojeva s organskim tvarimaPROTOPLASTKemijski sastav protoplasta

Oblici vode u biljci

slobodna vezana Slobodna voda predstavlja vodu koja struji od korijena preko stabljike do lia gdje se isparava slui za transport tvari od korijena do nadzemnih organa reguliranje topline biljke Vezana voda (4 - 7%) osmotski (vezana za ione i male molekule) koloidno (vezana na koloidne micele) higroskopski vezana voda (vrsto adsorbirana voda)PROTOPLASTKemijski sastav protoplastaVoda

Organske tvari u svom sastavu sadre ugljik nukleinske kiseline proteini lipidi polisaharidiPROTOPLASTKemijski sastav protoplasta

Nukleinske kiseline (DNK i RNK)

sastoje se od nukleotida povezanih fosfodiesterskim vezama u polinukleotidni lanac

nukleotid se sastoji od: - eer (pentoza) - duina baza: purinska (adenin i gvanin) pirimidinska (citozin i timin) - fosforna kiselinaPROTOPLASTKemijski sastav protoplasta

Nukleinske kiseline (DNK i RNK)nukleotidi DNK i RNK se razlikuju: - po eeru; (u DNK je to deoksiriboza, a u RNK je riboza) - po pirimidinskoj bazi (umjesto timina RNK ima uracil)PROTOPLASTKemijski sastav protoplasta

Proteini sastoje se od velikih broja aminokiselina povezanih peptidnim vezama u polipeptidne lance broj, vrsta i redoslijed aminokiselina ine primarnu strukturu proteina koja je uvjetovana genima proteini se sintetiziraju prema uputama zapisanim u genima ta uputa se prvo prepie s gena na RNK (transkripcija), a zatim se s RNK (translacija) prevede u redoslijed aminokiselina u proteinu Uloga: Osnovni element brojnih staninih strukturaRezervna tvar u stanici ( rezervni proteini- aleuron)Ulaze u sastav enzimaIzvrsni su biokatalizatori

PROTOPLASTKemijski sastav protoplasta

Lipidi

energetski najbogatiji spojevi koji se ne otapaju u vodi

Jednostavni lipidi sastoje se od alkohola glicerola i viih masnih kiselina (zasienih i nezasienih)

Sloeni lipidi uz ove sadre i druge komponente (fosfolipidi sadre na pr. fosfatnu skupinu)PROTOPLASTKemijski sastav protoplasta

Ugljinihidrati - daju slatkou plodova (jabuke, trenje, ...) korijena (eerna repa, mrkva, ...) stabljike

Monosaharidi jednostavni eeri i hidrolizom se ne mogu rastaviti na jednostavnije spojeve dijele se na trioze, tetroze, pentoze (riboza i dezoksiriboza) i heksoze (glukoza i fruktoza)

Oligosaharidi izgraeni od 2 - 10 monosaharida najznaajniji disaharidi (maltoza, laktoza i saharoza)

Polisaharidi makromolekule nastale povezivanjem veeg broja monosaharida u dugake lance najvaniji - celuloza (graevni polisaharid kod biljke), krob (amiloza i amilopektin)celuloza , hemicelulozaHeteropolisaharidi Pektini, gume, sluzi

PROTOPLASTkemijski sastav protoplasta

Neorganske tvari

u vidu soli u vidu spojeva sa organskim tvarimaVanost biogenih elemenata za biljnu stanicu

Ca2+ i K+ vrlo vani za viskoznost protoplazme, Ca2+ i Mg2+ oksalati za jaanje stanine stjenke duik sastavni dio klorofila fosfor sastavni dio organskih spojeva (nukleotidi ADP, ATP, NADP, polifosfati) koji sudjeluju u mnogim fiziolokim procesima (fosforilacija, sinteza nukl. kis..) sumpor sastavni dio koenzima A i mnogih karboksilaza i transaminaza eljezo sudjeluje u sintezi klorofila, sastavni dio citokroma i ferodoksina...PROTOPLASTKemijski sastav protoplasta

sustav koloida u kojem je voda disperzna sredina u kojoj su rasprene ili otopljene razliite koloidne tvari

koloidi imaju veliki afinitet za vodu (sposobnost bubrenja) proces aktivnog nakupljanja vode naziva se bubrenje, a stanje bubrenja protoplazme kao njegova hidratacija

Viskoznost citoplazme je fizioloko svojstvo citoplazme da bude kompaktna tj. da se odupire tzv. curenju Koloidi citoplazme pokazuju manju ili veu viskoznost, ovisno o tome da li su intermolekularne sile izmeu molekula slabije ili jae PROTOPLASTFizikalno-kemijska svojstva protoplasta

Selektivna propustljivost je vano svojstvo dijelova protoplazme (membrane) na kojem se temelji primanje i iznoenje tvari iz stanice Plazmoliza - pojava pri kojoj dolazi do skupljanja protoplazme i njenog postepenog odvajanja od staninoga zida Do plazmolize dolazi kada se ivu stanicu stavi u hipertoninu otopinu(vea koncentracija otopljenih tvari), pri emu koncentriranija vanjska otopina izvlai iz stanicevodu

PROTOPLASTFizikalno-kemijska svojstva protoplasta

FUNKCIJA CITOPLAZMEselektivno propusnastanino prepoznavanjestanini kontaktprimanje vanjskih signalarazgrauje molekule (ENDOCITOZA)izvozi svoj sadraj izvan stanice (EGZOCITOZA)obrambeni mehanizam

KRETANJE CITOPLAZMEROTACIJSKO - citoplazma uz staninu stijenku, rotiranpr. vodene biljke; strujanje nakon podraaja CIRKULACIJSKO - citoplazma uz staninu stijenku, u razliitim smjerovima npr. dlake, korjenove dlaiceFLUKTUACIJSKO ritmiko pulsiranje citoplazme, mijenja smjer nakon nekog vremenanpr. gljive, alge

STANINA STJENKAu stanicama postoji unutarnji tlak TURGORTurgor - pritisak stanine stjenke na unutarnji sadraj stanini sadraj treba "potporanj"

S T A N I N A S T J E N K Aturgor - unutarnji tlak u VAKUOLIunutarnji tlakovi vakuole (odnosno protoplasta) i stanine stjenke su u ravnotei

Omoguava vezu u pogledu kretanja tvari iz jedne stanice u drugu, titi protoplast od nepovoljnih utjecaja vanjske sredine, te stanici daje odreen oblik. STANINA STJENKA

neivi dio stanice karakteristian samo za biljne stanice (spolne st gole st.)

Kemijski sastav stanine stjenke osnovna tvar celuloza (50-60%), kod gljiva hitin hemiceluloza pektin ( oksidira- maceracija) sastavni dio moe biti: suberin, lignin, gumoze, minerali...Dijelovi stanine stjenke sredinja lamela primarni zid sekundarni zidSTANINA STJENKA

omoguava vezu u pogledu kretanja tvari iz jedne stanice u drugu titi protoplast od nepovoljnih utjecaja vanjske sredine stanici daje odreen oblik

STANINA STJENKAFunkcija stanine stjenke

Stanina stijenka- apoplast (neivi dio stanice) je slobodno propustljiv za vodu i otopljene tvari

kroz otvore na staninoj stjenci prolaze plazmodezmiji, plazmatske niti, koji povezuju protoplaste susjednih stanica u jedinstvenu cjelinu - simplast (ivi dio stanice)APOPLASTSIMPLASTSTANINA STJENKAFunkcija stanine stjenke

Kemijske promjene u stjenci a) LIGNIZIRANJEb) SUBERINIZIRANJEc) KUTINIZIRANJEd) MINERALIZIRANJEe) GELIFIKACIJA

nastaje tako to se meuprostori celulozne mree stanine stjenke proimaju ligninomPoetak lignifikacije(od sredinje lamele) Lignificirana stanicaSEKUNDARNE PROMJENESTANINE STJENKEOdrvenjavanje (lignifikacija)

L I G N I Z I R A NJ E

lignin se umee meu celulozne estice i prati ih - INKRUSTA (armirani beton)usporedba s armiranim betonom (celuloza - eljezo, lignin - beton)mijenjaju se svojstva stjenke od elastine u vrste (odrvenjele)svojstva ligniziranja (odrvljavanja) imaju samo vie biljke od papratnjaadrvene biljke koriste se za dobivanje papira tako da se stjenke otope u JAVELLEOVOM luini, kuha pod pritiskom u otopini Ca - hidrogensulfitadokazuje se smjesom alkohol + floroglucin + konc. HCl kao i safraninom kada lignin pocrveni

Kemijska promjena stanine stjenke vezana za impregnaciju suberina unutar sekundarnog zida pri emu se obrazuje suberinski sloj

suberin titi stanice od gubitka vode kao i od ulaza raznih patogenih supstanciSEKUNDARNE PROMJENE STANINE STJENKEOplutnjavanje (suberinifikacija)

S U B E R I N I Z I R A NJ E dolazi u PLUTU (kono tkivo) koje titi starije dijelove biljke od isuenja (ne proputa vodu)suberin je polimer masnih kis. pa je to masna tvar koja se dokazuje sudanom III - crveno se bojizatiuje st. (ne proputa vodu), te stanice ugibajurazlikuje se od lignina jer on nije inkrusta ve suberin ini zasebne membranske lamele

S U B E R I N I Z I R A NJ Eoplutnjele stanice - nepropusne za vodu i zrakpluto - titi stanicuproces oplutnjivanja poinje kada stanica dosegne svoju konanu veliinunpr. stabljike drvenastih biljaka (kora !)

proces impergniranja stanine stjenke kutinom koji titi biljku od prekomjernog zagrijavanja i isparavanja, od mehanikih povreda i prodiranja parazitaSEKUNDARNE PROMJENESTANINE STJENKEKutinizacija

KUTINIZIRANJEKUTIKULA zasebni sloj iznad celuluzne stjenke, kao mehanika zatita veinom nastaje iz tekuih produkata protoplasta koji se izluuju na staninu stjenku i ubrzo ine vrst slojmasna tvar s manje nezasienih masnih kiselina od suberinaKutikula - titi biljku od gubitka vodetranspiracija mogua - kutikularna transpiracija

MINERALIZACIJArazne anorganske tvari mogu biti uloene u staninu stjenku

SiO2 (veinom) perifernim stijenkama trava, poljske preslice (Equisetum arvense, Equisetaceae), dlakama eravkama koprive (rod Urtica, Urticaceae)

CaCO3npr. vodene biljke, dlake (bundeva) i dr. unutar dlaka konoplje - Cannabis sativa, Cannabaceae; u stanicama epiderme u listu gumijevca - Ficus elastica, Moraceae; listu velike koprive - Urtica dioica,Urticaceae

daju vrstou i imaju zatitnu ulogu

GELIFIKACIJAproces pri kome se pojedini dijelovi stanine stjenke preobrauju u sluz (pojedini dijelovi stanine stjenke postaju sluzavi)stanina stjenka moe lake bubriti u vodinpr. stanice sjemenki pri klijanjustanice sa sluzi - npr. list i korijen bijelog sljeza (Althaea officinalis, Malvaceae) sluznjavanje kod biljaka moe biti normalna pojava ( priobrazovanju perforacija u pregradnim zidovima traheja ilipatoloki proces ( gumozis)

upljine u vakuoli ispunjene staninim sokom vakuolu od citoplazme odjeljuje tonoplastStanini sokVodena otopina raznih produkata ivotne aktivnosti protoplasta kojima su ispunjene vakuole

Sastavni dijelovi staninog soka voda (oko90%) biljne boje alkaloidi glikozidi tanini pektini rastvoreni ugljinihidrati, masti...

VAKUOLA

V A K U O L Apostanak vakuole: od endoplazmatske mreepostoji i drugo miljenje: od GOLGIjevog aparatabroj vakuola:sa starou stanice poveavaju se volumeni, a broj vakuola se smanjujeu odrasloj, staroj stanici - jedna vakuola !

Biljne boje Pigmenti staninog soka su: Antocijani (od njih potjee ljubiasta ili plava boja cvjetnih listia) Antohlor (pigmenti ute boje, od njiih potjee uta boja limuna i narane) Antofein (pigment mrke boje koji se sree u cvjetnim dijelovima)Alkaloidi sloeni organski spojevi sa duikom bazne reakcije gorkog okusa jako fizioloko, esto i otrovno djelovanje na ivotinje i ljude (obrambena uloga) izolirano je preko 100 alkaloida; papaverin, kodein, kofein, atropin, solanin, akonitin, veratrin...VAKUOLAStanini sok

Glikozidi sloeni organski spojevi, iji se molekule hidroliziraju na dva dijela; eerni dio (monosaharid) i neeerni dio - aglikon gorkog okusa jako fizioloko, esto i otrovno djelovanje na ivotinje i ljude (obrambena uloga) izolirano je preko 80 glikozida; amigdalin, helebrin, gitagin, sinigrin...

Tanini (trjeslovine) sloeni organski spojevi bez duika oporog i kiselog okusa ( steu usta)- nezreli plodovi u veoj koliini ima ih u plodovima nekih biljaka: oskorue, mumule, groa.. antiseptino djelovanje

VAKUOLAStanini sok

Pektini sloeni ugljikohidrati kao rezervne tvari esto su zastupljene u staninom soku sonih plodova (dunja, kruka) sastavni dio Staninih zidova biljnih elija sintetiziraju se u Golijevom kompleksuVAKUOLAStanini sok

Enzimi

specifini proteini koji ubrzavaju odreene kemijske reakcije u biolokim sustavima

u ovisnosti o funkciji koju obavljaju mogu biti jedno ili dvokomponentni veina enzima dvokomponentni prva komponenta sastoji se od proteina - apoenzim drugi dio neproteinski koenzim

funkcija apoenzima je da obavlja izbor reakcije i njeno aktiviranje, dok je koenzim zaduen za odreenu kemijsku promjenu FIZIOLOKI AKTIVNE TVARIEnzimi

Djelovanje enzima vezano je uz termodinamiku, odnosno zasniva se na sposobnosti enzima da smanji poetnu energiju aktivacije, te se na taj nain ubrzava odvijanje reakcije

Enzimi, zahvaljujui svojoj specifinoj strukturi, mogu ubrzavati samo jednu vrstu reakcije i iz nje nakon kataliziranja izlaze nepromijenjeni

Brzina aktivnosti enzima ovisi o nizu imbenika; koncentracije supstrata i enzima, temperature, vrste kemijske reakcije..

FIZIOLOKI AKTIVNE TVARIEnzimi

organske tvari koje biljka sintetizira u cilju vlastitog reguliranja specifinih fiziolokih procesa tijekom rasta i razvia biljke prema specifinim funkcijama koje obavljaju, kao i prema kemijskoj grai, biljni hormoni se dijele u pet grupa: auksini giberelini citokinini apscizinska kiselina etilen

na rast i razvitak biljke, auksini, giberelini i citokinini iskazuju stimulativna, a apscizinska kiselina i etilen preteno inhibitorna djelovanjaFIZIOLOKI AKTIVNE TVARIFitohormoni

Auksini

stimuliraju izduivanje stanica pojaavaju apikalnu dominaciju sudjeluju u regulaciji razvia ploda induciraju razvijanje adventivnog korijenja Giberelini

stimuliranje izduivanje biljaka pospjeivanje klijanja sjemena omoguavanje klijanja sjemena kada nisu zadovoljeni vanjski uvjeti stimuliranje partenogeneze, osobito kod krastavca i rajice pozitivni uticaj na bolji i krupniji razvoj ploda

FIZIOLOKI AKTIVNE TVARIFitohormoni

Citokinini

stimuliraju diobu stanica (citokineza) pospjeuju i rast adventivnih pupoljaka stimulativno djeluju na rast korijenova vrha i inicijaciju korijenove kape poveavaju otpornost biljaka prema gljivinim infekcijama usporavaju fizioloke procese starenja cvjetova i plodova sprijeavaju gubitak klorofila, te reguliraju rast i dotok hranivih tvari u listove

Apscizinska kiselina (ABA) inhibira poetak klijanja sjemena inhibira proces cvjetanja biljaka dugog dana (luk, kupus) u uvjetima kratkog dana ubrzava opadanje listova i plodova potie zatvaranje stoma, sniavajui time transpiraciju

FIZIOLOKI AKTIVNE TVARIFitohormoni

Etilen

inhibiranje izduivanja stimuliranje debljanja stabljike ubrzavanje procesa dozrijevanja cvjetova i plodova poticanje opadanja listovaFIZIOLOKI AKTIVNE TVARIFitohormoni

Fitoncidi

aktivne antimikrobne tvari razliitog kemijskog sastava koji su produkt ivotne aktivnosti protoplasta sposobni su da unite u razvoju izvjesne vrste patogenih mikroorganizama vee koliine fitoncida sadre Achillea millefollium, Allium sp., Artemisia sp., Sinapis alba, Satureja montana...Antibiotici

aktivne antimikrobne tvari razliitog kemijskog sastava koji su produkt ivotne aktivnosti protoplasta inhibitorno djeluju na razvoj nekih patogenih mikroorganizama

FIZIOLOKI AKTIVNE TVARIFitoncidi i antibiotici

Vitamini

organski spojevi razliite kemijske grae

sintetiziraju se u biljnim stanicama (rijetko u animalnim)

koliinski najvie zastupljeni u listovima, zrelim plodovima i podzemnim organima biljke

regulatori metabolikih procesa, neophodni za normalno funkcioniranje organizma

nedostatak vitamina dovodi do poremeaja u razvoju

poznato vie od 30 vitamina; vitamin A - mrkva, paradajz, paprika.... vitamin B - pivarski kvasac i sjemena mnogih ita (mekinje) vitamin C - listovi mnogih biljaka, plodovi paprike, limuna... vitamin D - pekarski kvasac, gljive vitamin E - u biljnim uljimaFIZIOLOKI AKTIVNE TVARIVitamini

krob

bjelanevine

masti

eterina ulja sekundarni produkti ivotne aktivnosti protoplasta

rezervne tvari su veinom priuvne tvari koja biljka koristi za svoju ishranu

neke rezervne tvari mogu biti i graevne komponente stanice, a neke predstavljaju otpadne produkte metabolizmaREZERVNE TVARI

najrairenija rezervna tvar primarno se obrazuje u kloroplastima asimilacijski (primarni) krob u tekuem obliku se transportira do skladinih organa (gomolj, lukovice...) gdje se u amiloplastima pretvara u krobna zrna - rezervni (sekundarni) krob Sprosto skrobno zrnosloeno skrobno zrnopolusloeno skrobno zrnoKROBNA ZRNA 1. centar formiranja 2. slojevi skroba 3. zajedniki slojevi

REZERVNE TVARIkrob

rezervne bjelanevine se javljaju kao vrsta zrna koja se zovu aleuronska zrna mogu biti prosta i sloena

Prosta zrna su karakteristina za ona sjemena koja u endospermu pored bjelanevina kao rezervnu hranu sadre jo i krob (penica, graak, grah..)

Sloena zrna su karakteristina za ona sjemena koja u endospermu uz bjelanevine sadre i ulja.(suncokret, ricinus, lan)Perikarp (plodov omota)SjemenjaaAleuronski slojParenhimske elije endosperma sa skrobnim zrnima5. endosperm

PLOD PENICEREZERVNE TVARIAleuronska zrna

Lipidi masne tvarise kao rezervne tvari najee javljaju u tekuem stanju kao ulja javljaju se u stanicama organa za skladitenje ili u sjemenkama bogate mastima su sjemenke tikve, ak 38% Eterina (etarska) ulja rezervne tvari koje imaju jak miris i lako isparavaju mogu se nalaziti u listovima (bor, menza), sjemenima (kopar, kim), cvjetnim listiima (rua, ljubiica) i imaju iroku primjenu kemijsko-prehrambenoj industriji

REZERVNE TVARILipidi i eterina ulja

KRISTALI KALCIJEVA OKSALATA CaC2O4monohidrati (kristaliziraju monoklinski) ili dihidrati (kristaliziraju tetragonski, npr. u listu vanilijevke)a) prizmatini kristali - list crne bunike (Hyoscyamus niger, Solanaceae), list vanilijevke (Vanilla planifolia, Orchidaceae), list sene (Cassia senna, Caesalpiniaceae)b) ruice (druze, sraslaci) - zvjezdasti kristali nastali sratavanjem piramidastih kristala; list kunjaka (Datura stramonium, Solanaceae), korijen rabarbare (Rheum palmatum, Polygonaceae)c) rafidi (iglice, tapii) - poredani su usporedno u snopie; kora cimetovca (Cinnamomum zeylanicum, Lauraceae), list urice (Convallaria majalis, Liliaceae)d) kristalni pijesak - stanice s pijeskom u obliku tamnih mrlja; list i korijen velebilja (Atropa belladonna, Solanaceae)

Terpeni ( u mlijenom soku)Politerpeni (kauuk)Ostali terpeni (saponini, karotenoidi)

ERGASTINE TVOREVINE

krob REZERVNE aleuron TVARI hemicelulaza uljne kapi polisaharidi

celulozaGRAEVNI suberinMATERIJAL kutin silicijev dioksid

kristali oksalata OTPADNI alkaloidiPRODUKTI taniniMETABOLIZMA glikozidi

J E Z G R Alat. nucleusPROKARIOTSKE STANICE (Prokaryota)nemaju jezgru diferenciranu kao zaseban organelEUKARIOTSKE STANICE (Eukaryota)imaju jezgru: jednu ili vie

Oblik, veliina i kemijski sastav jezgreoblik: kuglast, jajolik, ovalan i dr. veliina: veinom od 5 - 25 movisi o veliini i funkciji stanicekemijski sastav: nukleinske kiseline proteini

FUNKCIJA JEZGREmemoriranje genetskih informacijareplikacija DNAdjelovanje gena putem sinteze RNA

GRAA JEZGREkromatinjezgrica (-e)jezgrin sokjezgrina opna

JEZGRICAlat. nucleolusbroj: jedna ili viefunkcija: sinteza RNAkemijski sastav: RNAproteini

BROJ I OBLIK KROMOSOSMAbroj kromosoma jedne odreene biljne vrste je stalanvegetativne (nespolne) stanice 2n, 2x diploidan (dvostruko vei) broj kromosomagenerativne (spolne) stanice n, x haploidan broj kromosomaoblik: U ili V oblika

Diploidni broj kromosoma nekih eukariotaGallus gallus (koko )78Canis familiaris (pas) 78Equus cabalus (konj) 64Pan troglodytes (impanza) 48Homo sapiens (ovjek) 46Nicotiana tabacum (duhan) 48Solanum tuberosum (krumpir) 48Zea mays (kukuruz) 20Vicia faba (grah) 12Saccharomyces cerevisiae (kvasac) 34Neurospora crassa ( plijesan) 14 (ili 7)Aspergillus nidulans (plijesan) 8

GRAA KROMOSOMAsastoje se od dvije spiralno uvijene niti KROMATIDEna njima se nalaze vorii KROMOMERI (GENI)

KEMIJSKI SASTAV KROMOSOSMAbjelanevine (50-70 %)DNA RNA (malo)struktura DNA, RNA:polinukleotidi (polimeri), tj. njihove se molekule sastoje od mnogo manjih jedinica nukleotida (monomera), a koji se pak sastoje od:ostatka fosforne kiseline

duine bazepurinske - adenin i gvaninpirimidinske - citozin, timin i uracil (RNA)

molekule eera (pentoze)riboza (RNA)deoksiriboza (DNA)

JEZGRIN SOKnukleoplazma, kariolimfa, karioplazmaelatinozne konzistencijefunkcija: sadri kromatin i jezgricu (-e)kemijski sastav:RNA proteini

JEZGRINA OPNAkariotekagraa: dvije membranevanjska membrana prelazi u membrane endoplazmatskog retikulumasadri pore omoguuju izmjenu tvari izmeu jezgrinog soka i citoplazme unutarnja membrana

ProplastidEtioplastLeukoplastKloroplastKromoplast

vanjska membranaunutranjamembranaribosomstroma (matrix)tilakoidi grana ( paketi )membrana tilakoidatilakoidlanac DNKskrobno zrnotilakoidistromaGRAA KLOROPLASTA Kloroplasti su fotosintetski aktivni plastidi. Od pigmenata sadre:klorofil A (modrozeleni) i klorofil B (utozeleni) i karotenoide u manjem omjeru.

K L O R O P L A S T Izelene bojedjelomino autonomne organelenastaju iz proplastida (prethodnici plastida), leukoplasta ili kromoplastarazmnoavaju se vlastitom diobom (genom !)sadre nukleinske kiseline i ribosome veliina: nekoliko m ( oko 5 m)broj: jako varira (5-200)funkcija: fotosinteza (klorofil) stvaranje krobasinteza lipida i masnih kiselina

oblik: veinom leastrjee okrugao ili eliptian

GRAA KLOROPLASTAbiomembraneperiplastidni prostor prostor izmeu biomembranastroma (temeljna tvar)tilakoidipojedinane membrane zatvorene u vreice (membranski tapii)granaskupine tilakoida, zrnate strukture pigmentiklorofil: klorofil a (plavozeleni), klorofil b (utozeleni)karotenksantofilkrobovi plastoglobuli (lipidi)ribosomi

OBLIK KLOROPLASTA

L E U K O P L A S Tbezbojni plastidiuloga: spreminasadre krobove (amiloplasti), ulja (Ejaloplasti), proteine Proteinoplastioblik: razliit, esto okruglast

L E U K O P L A S T I

dolaze kod: - heterotrofnih saprofita - u panairanim listovima (bijela boja posljedica loma svjetla) - u bezbojnim organima (u podzemnim dijelovima stabljike ili korijena)mogu prelaziti kloroplaste (gomolj krumpira ili u epidermi zakrljali kloroplasti)u njima nastaje i taloi se krob

L E U K O P L A S TU leukoplastima se obrazuju krobna zrna. A prosto zrnoB1 i B2 sloeno zrnoC1 i C2 polusloena zrnacentar formiranjaslojevi rasporeeni oko centra formiranja3. zajedniki slojevi oko polusloenih zrna

Leukoplasti sa skrobom - amiloplasti

K R O M O P L A S T Iobojeni plastidi (utih do crvenih nijansi)fotosintetski neaktivninastaju iz proplastida, leukoplasta ili kloroplastaveinom se nalaze u laticama, plodovima i sl.funkcija: generativno razmnoavanje biljaka (indirektno)graa: slina grai kloroplastapreteito sadre karoten i ksantofil veinom kristaline strukturerazliitih oblika i veliina

Daucus carota -mrkva, kromoplasti u parenhimskim stanicama korijena

LEUKOPLAST---KROMOPLASTCapsicum annum paprika, zelene od prisustva kloroplasta, crvene od prisustva kromoplasta

Prijelaz kloroplasta u kromoplastePrijelaz leukoplasta u kloroplastePrijelaz kloroplasta u kromoplaste

M I T O H O N D R I JMitohondriji su organele u kojima se obavljaju procesi koji osiguravaju energiju za biosintetsku aktivnost stanice (sinteza ATP-a) i predstavljaju vane generatore i transformatore energije u stanici.

M I T O H O N D R I J Ihondriosomipoluautonomne organelerazmnoavaju se vlastitom diobom (genom !)veliina: 5-10 mbroj: do nekoliko stotina tisuaovisi o veliini mitohondrija, fiziolokom stanju, aktivnosti i tipu staniceoblik: jajast (rijetko nitast)kemijski sastav: proteinilipidilipoidivitaminienzimi

R I B O S O M Iveliina: 15-35 nmnajsitniji organeli, esto skupljeni u POLIRIBOSOMEsmjetaj unutar stanice:privreni - za membrane endoplazmatske mree (ER)slobodni - u citoplazmi, karioplazmi, hondrioplazmi i stromibroj: nekoliko stotina tisuaoblik: kuglast kemijski sastav:RNAproteinilipoidifunkcija: sinteza proteina

DIKTIOSOMI(GOLGIjev aparat)DIKTIOSOM - skupina (4 - 10) ploasto spljotenih upljina ili cisterni obavijenih membranomsmjetaj unutar stanice:pojedinano grupirani u strukturu GOLGIjev aparat (sustav unutarstaninih membrana) nisu jako trajni organeli pomou ER-a se brzo tvore novi diktiosomiveliina: nekoliko mbroj: nekoliko stotinakemijski sastav:fosfolipidiproteidipolisaharidifunkcija:sinteza ugljikohidratastvaraju izluine (sekrete)

S F E R O S O M Ioleosomiveliina: oko 1 m oblik: kuglast kemijski sastav: veinom lipidifunkcija: stvaranje masti

L I Z O S O M Iveinom nastaju iz diktiosomaveliina: 0.5 1.5 moblik: okruglastimaju samo jednu biomembranukemijski sastav: veinom enzimi (hidrolaze)funkcija: razgradnja proteina, nukleinskih kiselina, polisaharida, lipida i dr.

M I K R O T J E L E C APEROKSISOMIGLIOKSISOMI (u sjemenkama uljarica)smjetaj unutar stanice: privreni za membrane endoplazmatske mreeveliina: oko 0.5 1.5 moblik: kuglastimaju samo jednu biomembranukemijski sastav: veinom enzimifunkcija: razgradnja lipida i glikolata

DIOBA STANICEobuhvaa: diobu jezgreAMITOZAMITOZAMEJOZA citokinezu diobu citoplazme i organela

* **********