Autor ski udio Frane \urovi}a u novom projektu TEATRA &TD

GLUMA^KI DEBI TRA@ENOGA SKLADATE LJA

Pi{e: Maja Stanetti

TRI PRAIZVEDBE FRANE \UROVI]A / AUTORSKI KONCERTI @ELJKA BRKANOVI]A, DUBRAVKA DETONIJA I ALFIJAKABILJA / OBLJETNICE SFUMATA I ZOKOR–a / MONOGRAFIJA IVANA LUKA^I]A / FESTA U ZNAKU \ELE JUSI]A /

RENATU RO@I]U PRIZNANJE U NJEMA^KOJ / CD IZLOG

NOVINE HRVATSKOGADRU[TVA SKLADATELJABROJ 149VELJA^A 2008.CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

»Zajedni~ka temat ska okosnicadviju paradigmat skih smrti, kojese jav ljaju kao kraj nji rezultatnemogu}nosti realizacije odre -|enog tipa ljubavi, poslu`ila jekao polazi{te za suprotstav lja njeMannove novele Smrt u Veneciji iPurcellove opere Didona i Ene -ja«, zapisuje redate lj Oliver Fr -lji} u povodu premijere Didona iEneja/Smrt u Veneciji u Teatru&TD, koja je u prolazu izme|udvije scene (&TD–a i SEK–a)

nadopu njena i pokusima za Camu-sovu Kugu u spajaju}em hodniku.Na svoj je na~in novoj autor skoj ge -ne raciji to poku{alo biti scen sko pro-mi{ lja nje naslova iz lektire.

No, ovoga puta publika nije {etalaod scene do scene, kao {to se to d o -ga |alo u mnogim dram skim predsta-vama jo{ od Ljubi{e Risti}a, ve} jeveliki dio izvo|a~kog ansambla bioizvrgnut golemom naporu sudjelo-vanja u dvije predstave istodobno,

tempirani kako bi se u dva prostorapredstave »poklopile« do pos ljed njesekunde. A publici va lja tri danapohoditi &TD kako bi stekla dojamo cjelini trilogije, od kojih je jedandio jo{ djelo u nastaja nju.

Va`an dio toga zapletenog projektajest i autor ski udio glaz benika kakvoje Didoni i Eneji priskrbio Frano\urovi}, istodobno sudjeluju}i upredstavi kao dirigent i scen ski maj-stor u invalid skim kolicima. Didona i

Eneja se otvaraju i zatvaraju Didoni-nom (Vlatka Or{ani}) tu`a ljkom izborom koji se emitira sa snimke ucijeloj predstavi kao playback ho-daju}im glumcima. \urovi}, s ve}zamjetnim multimedijalnim i kaza-li{nim i skustvom (pos ljed njim u Etovas na pro{logodi{ njem MBZ–u pre-ma motivima Dr`i}eva Pjerina koji jepriredio Dubravko Mihanovi}), utom postdram skom konglomeratu,koji istodobno spaja razli~ite kaza-li{ne vrs te, nalazi mjeru intervencije.

Maksimalno po{tuju}i Purcella,\urovi} u novim okolnostimadiskretno podvla~i korijene rasa-pa stila i nagla{ava mogu}nostipromjene, a istodobno ostav ljapravu baroknu slobodu continuu(Damir Greguri}). Poigrava nje uistra`iva nju novih izra`ajnih mo-gu}nosti na teme lju znamenito-ga djela s druge je strane, zapromjena scena, nadopu njeno ioriginalnim i skustvima glaz beelektroni~kog podrijetla.

Ana Kari} i Vlatka Or{ani} u prizoru iz opere Didona i Eneja

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

@I@I

]/@

UPA

NI]

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 1

2 B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

IZDAVA^I: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik iurednik fotografije), Maja Saboli} / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

PO[TOVANI ^ITATE LJI CANTUSA!

Drago nam je da vas i u ovom broju novinaCantus mo`emo informirati o novimme|unarodnim uspjesima hrvat skih skla -

date lja i izvo|a~a. Posebnu pa` nju posvetili smopredstav lja nju novih skladate lj skih projekata Frane\urovi}a te ro|endan skim koncertima @e ljkaBrkanovi}a i Dubravka Detonija. Preporuke zaslu{a nje i ~ita nje obuhva}aju brojna izda nja kom-paktnih di skova s glaz bom raznih `anrova te stil skiraznolike k njige i monografije. Veseli nas {to vammo`emo prenijeti uti ske s premijere legendarnedje~je opere P~elica Maja u Rijeci.

Donosimo prikaze s koncerata na kojima su, uzosobno sudjelova nje, izvo|ena djela dvojiceuglednih skladate lja: dubrova~ka Festa bila je uznaku glaz be \ele Jusi}a, a koncert iz ciklusa Bigbanda HRT–a bio je posve}en {ansonama te glaz -bi za mjuzikle i filmove Alfija Kabi lja.

Budu}i da je bilo mno{tvo doga|a nja, a `e ljeli bi-smo vas informirati o svima, neke tekstove, pose-bice one op{irnije, u novinama objav ljujemo u sk-ra}enim verzijama, a cjelovite ~lanke pro~itajte naweb stranici na kojoj, osim podataka o djelatnostiHrvat skoga dru{tva skladate lja, donosimo novosti,najave koncerata, prikaze i druge teme vezane uzhrvat sku glaz bu.

Davor Hrvoj, urednik

UV

OD

NIK

UV

OD

NIK

UV

OD

NIK

UV

OD

NIK

UV

OD

NIK

UV

OD

NIK

UV

OD

NIK

D O R A 2 0 0 8 . 2 2 . i 2 3 . v e l j a ~ e 2 0 0 8 .

EURO U BEOGRADU PREKO OPATIJEPi{e: Maja Saboli}

Legendarna Kristalna dvorana opatij skoga hote-la Kvarner u skoro }e jo{ jednom biti popri{tenatjeca nja za predstavnika Hrvat ske televizije

na Pjesmi Eurovizije, iako u sedmoj godini odvija nja Do-re strasti vi{e nisu ni pribli`no sna`ne kao ranijih godinaniti su izbor i na~in bira nja potakli bujice protesta. Nai-me, stru~ni ocje njiva~ki sud (Silvije Glojnari}, Robert Ur-li}, Branko Uvodi}, @e ljen Kla{terka i Aleksandar Kosta-dinov) odabrao je putem javnog natje~aja 14 pjesamauz 4 rezervne. Deset poziva upu}eno je autorima s listenajizvo|enijih tijekom 2006. koji imaju i povlasticu izrav-nog ula ska u finale, dok }e prve ve~eri ispasti vi{e odpolovice, a u zavr{nicu (telefon skim glasova njem) ulazi njih {est. Sigurnu vizu, dakle, imaju s ljede}i autori: MiroBu ljan, Nenad Nin~evi}, Ante Pecoti}, Hari Ron~evi},Tamara Obrovac, Rajko Dujmi}, Denis Duman~i},dvojac Miroslav [koro i @e ljko Barba, Husein Hasane-fendi} i @e ljko Bani}, dok se Fedor Boi}, Marino Mahi},Antonija [ola i Silvio Pasari}, Miran Had`ive ljkovi}, Zo-ran Jaeger i Sr|an Sekulovi}, Branimir Miha ljevi}, IvoMikuli~in, Stjepan Markovi}, Jo{ko Banov, Emilija Koki},Andrej Ba{a, Marko Tomasovi} i Vedran [ilipetar tek tre-baju pomu~iti. Miro Bu ljan i Nenad Nin~evi} plasirali sui u natje~aju jedan svoj rad. Me|utim, pobjedniku/ci Do-re ne}e biti ba{ lako — hrvat ski predstavnik morat }e uBeogradu najprije svladati prepreku polufinala, a to istomoglo bi biti opasnije od zavr{nice. Mo`da i zato ovegodine ima malo jakih i privla~nih izvo|a~kih imena uutrci su Euro veteranke Emilija Koki} i Maja Blagdan,Kra ljevi ulice kockaju se ve} tre}u godinu, a kuloaripredvi|aju uzbud ljive trenutke Giulianu i Danijeli Pinta-ri}. Ipak, sjetimo li se uspjeha pro{logodi{ nje Volim ja,bit }e zanim ljivo vidjeti {to je pripremila Tamara Obro-vac. Jer ako je ve} prihvatila izazov, sigurno ne}e ostatiu prikrajku.

3 . F E S T I V A L H R V A T S K E G L A Z B E U B E ^ U

CANTUS ANSAMBL U SCHÖNBERGOVU CENTRUPi{e: Zlatko Stahu ljak

Usklopu Festivala hrvat ske glaz -be u Be~u Cantus Ansambl jenastupio 13. studenoga 2007. u

organizaciji Muzi~kog informativnogcentra Koncertne direkcije Zagreb,koji vodi Davor Merka{. Festival seodvijao od 21. listopada do 27. stude-noga 2007. pod visokim pokrovite -ljstvom Stjepana Mesi}a, predsjednikaRepublike Hrvat ske i uz potporu nizadr`avnih, grad skih, dru{tvenih i indivi-dualnih nosite lja kulturnih programaAustrije i Hrvat ske. Ansamblom je rav-nao Berislav [ipu{, a kao solistica na-stupila je na{a istaknuta mezzosoprani-stica Du nja Vejzovi}. Koncert u Pala~iFanto, gdje je smje{ten Centar ArnoldSchönberg u kojemu je u isto vrijeme bi-la prire|ena izlo`ba pod naslovom Mla-di Schönberg, be~ke godine do 1900., za-po~eo je Nonetom Milka Kelemena, aslijedila ga je Pjesma {um skog goluba(Lied der Waldtaube) Arnolda Schönber-ga za sred nji glas i komorni orkestar, izprvoga dijela ciklusa Gurrelieder, pjesa-ma teme ljenih na zbirci Gurresangedan skoga pjesnika Petera Jacobsena.Nakon toga izveden je Notturno za ko-morni orkestar iz 1989. (La Luna esce discena) Giampaola Corala, zatim ponov-no jedna Schönbergova skladba (ko-ra~nica @e ljezne brigade) i zak lju~no tro-stava~ni Koncert za 9 instrumenata, op.24, Antona Weberna.

Bu|e nje na trompeti

Skladbe Milka Kelemena i talijan skogskladate lja Giampaola Corala djelovale

su oporo i iritantno uz vid ljivo i ~ujno ko-rektnu izvedbu. U oba je slu~aja dirigentBerislav [ipu{ svojim ener gi~ nim pokreti-ma sna`no usredoto~io preciznost izvedbeton ski i ritmi~ki vrlo gustih, slobodno kon-cipiranih skladbi nastalih 90–ih godinapro{loga sto lje}a. Ne{to je bla`e i stogadopad ljivije za publiku, koja se skupila uumjerenom broju, djelovala skladba AntonaWeberna stvorena u prvoj polovici tridese-tih godina 20. sto lje}a. Vrhunac izvedbenosjajnoga koncerta bile su obje skladbe Ar-nolda Schönberga, glaz beno, k nji`evno ilikovno obrazovanog intelektualca — neo-spornog ponosa europ ske kulture kraja 19. iprve polovice 20. sto lje}a. Kora~nica @e -ljezne brigade, skladana 1916. godine zaglasovir ski kvintet uz pjeva nje koje glaz -benici izvode usporedo sa svira njem, naz-na~eno je veselog kabaret skog sadr`aja, pi-sana vjerojatno i kao rugaju}i otpor spram

galopiraju}eg Prvog svjet skog rata. Takvomdojmu na kraju djela pridonose uklop ljenisignali (iza scene) vojni~kog bu|e nja natrompeti.

Lied der Waldtaube für mittlere Stimme undKammerorchester Arnolda Schönberga iz1922., izveden na kraju prvog dijela raspo-reda, skladba je sna`nog zvu~nog izraza,pijevna u zahtjevnoj vokalnoj dionici. Dje-lovala je sjajno, kao sveop}i glavni vrhunackoncerta uz izvedbeno vrhun sku solisticuDu nju Vejzovi}, bogatu puninom izra`aja temuzikalno i tehni~ki savr{enom interpreta-cijom djela. U to se, uz znala~ki poticaj si-gurnog ravnate lja Berislava [ipu{a, odli~nouklopio Cantus Ansambl u sastavu, premaSchönbergovoj partituri, od 16 glaz benikana flauti, oboi, engle skom rogu, dva klarine-ta, bas klarinetu, fagotu, kontrafagotu, dvaroga, pet guda~a i glasoviru.

Uo~i novog izda nja Uskrsfesta (29. i 30.o`ujka) poku{avamo sagledati proble-matiku specifi~noga glaz benog izri~ajadok nam novinar, skladate lj i glaz beniurednik Slavko Nedi} otvara srce:

Uskrsfest je na{ najstariji festival hrvat skeglaz beno–duhovne scene, pokrenut je1979. i, s malim prekidom zbog ratnih do-ga|a nja, traje u kontinuitetu. Kao i cje-l o k u p n a

hrvat ska glaz beno–duhovna scena, to jerefleks raznih glaz benih pravaca, od {an-sona, popa, rocka i jazza do klasi~nijihoblika, ali uvijek s duhovnim iliproduhov ljenim tekstovima. Na Uskrsfe-stu sam se prvi put pojavio kao izvo|a~1981., a njegov sam umjetni~ki direktorod 2002. godine. Tada smo povjerenik zapastoral mladih Zagreba~ke nadbi skupijevl~. Robert [reter i ja odlu~ili napravitizaokret, smatraju}i da Uskrsfest kao na{najstariji festival hrvat ske glaz beno–du -hovne scene zavre|uje reprezentativnijipristup i prostor, pa smo iz kino dvoraneStudent skoga centra preselili u Koncert-nu dvoranu Vatroslava Lisin skog. Koncertizravno prenosi desetak radijskih postaja,

a Hrvat ska televizija emitira odgo|enusnimku.

Krug autora i izvo|a~a svake se godine {iri.Pove}avate li i broj pjesama u konkuren-

ciji?

Pove}ava se broj prijava, pro{le su godi-ne bile 84, ali zbog CD izda nja limiti-

rani smo traja njem, pa se unatjecate lj skom dijelu izvodi

samo 20 pjesama.

(^lanak u cijelosti nawww.hds.hr)

RA

ZG

OV

OR

I

Tamara Obrovac

Cantus Ansambl

Slavko Nedi}

DAV

OR

HRV

OJ

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

NA

JA

VE

DAV

OR

HRV

OJ

R a z g o v o r s a S l a v k o m N e d i } e m , s k l a d a t e l j e m i u m -j e t n i ~ k i m d i r e k t o r o m U s k r s f e s t a

@IVOT POSVE]ENDUHOVNOJ GLAZBIPi{e: Maja Saboli}

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

12. DANI DUHOVNEGLAZBE CRO PATRIA 2007.Pi{e: dr. sc. Ivana Tomi} Feri}

Po mnogo~emu jedinstven projektu organizaciji Glazbene mlade`iSplit, Dani duhovne glaz be Cro

Patria ve} dvanaestu godinu promi~eglaz bova nje u mimohodu mladosti iprijate ljstva pronose}i entuzijazam i ve-drinu onih koji otvoreno{}u srca i duhakora~aju uz glaz bu i s glaz bom. Kvali-tetom, opsegom i {irinom djelova nja,ovaj je festival prerastao u ske lokalneme|e izgradiv{i se u respektabilnu ma-nifestaciju me|unarodnih razmjera.Unato~ ~i njenici da stvara nje i pro mi -ca nje zbor ske glaz be ne nailazi na od-govaraju}i odaziv i razumijeva nje onihkoji bi mogli i trebali sna`nije podu-prijeti realizaciju ovoga projekta, Glaz-bena mlade` Split ustraje u namjeri daodr`i kontinuitet i okupi mnogobrojnepoklonike festivala koji ovjen~ani pje-smom objav ljuju nove ljepote — oneizvan i unutar vlastitosti. Stoga ohra-bruje spoznaja da su koncerti Cro Patrieizvrsno posje}eni, a postignu}a sve za-pa`enija. Va lja, me|utim, p(r)ozvati od-govorne i osvijestiti razlo`nost postoja -nja ovih glaz benih Dana na pragu kon-troverznog, novog milenija u kojemuzamag ljenost granice izme|u trivijal-nog i umjetni~kog raste, a senzibilitetza estet ska i esteti~ka pita nja gotovopotpuno izostaje. U vremenu svepri-sutne komercijalizacije i izvitoperenihdru{tvenih okolnosti, zna~e nje Cro Pa-trie jo{ je izrazitije, pa nam ostaje da gaprepoznamo, vrednujemo i podr`imoafirmiraju}i ideju o promica nju glaz -bene kreativnosti i duhovnih vrednota.

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr )

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 2

3B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

P r a i z v e d b a \ u r o v i } e v e s k l a d b en a k o n c e r t u K v a r t e t a S e b a s t i a n

Zato {to L. nijehtjela dati imePi{e: Daria Hodnik Marinkovi}

Velika kvaliteta Kvarteta Sebastian jest upra-vo u tome {to na svakom koncertu svojegaciklusa u Maloj dvorani Vatroslava Lisin -

skog poku{ava izvesti djela koja su ili ma njezastup ljena na programima koncertnih dvorana ilisu zaista zaborav ljena (poput nekih renesansnihskladate lja), a tu su i praizvedbe koje predstav ljajumo`da najbitniji dio njihovih koncerata. Na drugomovosezon skom koncertu, odr`anom 21. sije~ nja2008., glaz benici su uz saksofonista GoranaMer~epa praizveli novo djelo mladogadubrova~kog skladate lja Frane \urovi}a naslov -ljeno Zato {to L. nije htjela dati ime. Vrlo neobi~annaziv djela pred slu{ate lja namjerno stav lja nizpita nja ~iji se odgovori mo`da kriju u samoj struk-turi skladbe. Djelo je izra|eno u vi{e slojeva, askladate lj je finim nijansira njem poku{ao istaknuti inaglasiti pojedine deta lje te boje koje time zadobi-vaju sasvim novu i druga~iju ulogu. Izmje njiva njetema saksofona i prve violine, kako originalne, takoi inverzne, Sebastiani i Mer~ep do~arali su stil skivrlo lijepo, s blagim dinami~kim sjen~a njem kojese provla~ilo kroz izmje njiva nje boja tih dvaju in-strumenata. Sâm po~etak skladbe poprili~no izne-na|uje sa saksofonom koji ponav lja njem jednoga

tona glumi svoju jeku koja se pro{iruje na dva tona i in-tervale, a njih prva violina opona{a u originalnomobliku, potom i u inverziji, ali sa znatno ti{imdinami~kim nijansira njem, kako bi ipak u prvom planuostao saksofon. Ne mo`e se re}i da je ovo klasi~anprimjer solista kojega prati kvartet jer njihove su ulogepodjednako zna~ajne i presudne u stvara nju ozra~jacjeline, koja je u ovom slu~aju glavni oslonac gradacijedjela. Stje~e se dojam da se prva tema ponav lja krozcijelu skladbu, ali je skladate ljeva namjera pomalolukava, jer ponav lja njem jednoga tona, potom intervalau osnovnom i inverznom obliku, stvara se vrlo opip ljivaslu{na materija koja lako i jednostavno zavede na kriviput i odaje dojam jednostavnog (ili dosadnog) djela.Me|utim, to nikako nije slu~aj jer zanim ljiva kombina-cija kvarteta i saksofona stvara boju i zvuk koji su doi-sta jedinstveni i pravo ih je osvje`e nje ~uti na progra-mu ovakvog, ina~e uglavnom standardnog, koncerta.

N a g r a | e n o \ u r o v i } e v o d j e l o n a r u ~ e n o z a 3 . V e l e s a j a m k u l t u r e i p r o j e k t R o | e n -d a n u m j e t n o s t i 2 0 0 8 .

MNOM i DUBROVNIK METROPOLISPi{e: Bojana Ple}a{ Kalebota

Teme ljem Jav-noga poziva zapotica nje hr -

vat skog glaz be nogstva rala{tva u prosincu2007. zavr{en je izborskladbi pristiglih naposeban natje~aj Mini-starstva kulture u koje-mu su mogli sudjelova-ti autori ili skupine au-tora s djelima iz po-dru~ja suvremene glaz -be nastalima u 2006.godini. Izme|u 56prijav ljenih skladbi,stru~ no povjerenstvo usastavu: akademik An -|elko Klobu~ar (pred-sjednik), Zoran Jura-ni}, Zlatko Tanodi,Dra gan Sremec i To-mislav Fa~ini, odabraloje 12 skladbi unutar{est kategorija (orke-stralna, vokalno–instru-mentalna, komornadje la, djela za solisti~ko glaz balo, zbor -ska i elektroni~ka djela). Tako su na-gra|ena djela @e ljka Brkanovi}a, Sa -nje Drakuli}, Marka Ru`djaka,An|elka Igreca, Tomislava Uhlika,Frane \urovi}a, Vjekoslava Nje`i}a,Brune Vlaheka, Sande Majurec Zana-ta, Davora Bobi}a i skupine autora.Frano \urovi} nagra|en je u dvije ka-tegorije, u komornim (Dolorosa za ko-morni ansambl) i elektroni~kim djeli-ma (Mnom za alt–saksofon i elektro-niku). Skladba Mnom naru~ena je za 3.Velesajam kulture koji je odr`an u ok-viru Kulture promjene Student skogacentra, a za ~iji je glaz beni dio progra-

ma zadu`ena Davorka Begovi}. Djelo supraizveli Gordan Tudor (alt–saksofon) iFrano \urovi} (elektronika) 17. prosinca2006. u polukru`noj dvorani Teatra &TD.

Ars acusticaFrano \urovi} sudjelovao je 17. sije~ njakao autor koncepta i glaz be u jo{ jednomprojektu Kulture promjene SC, ostvare-nom na inicijativu i u surad nji s Dram skimi Glazbenim programom Hrvat skoga radija,Ro|endanu umjetnosti 2008. Tom je prigo-dom u polukru`noj dvorani Teatra &TDpraizvedena trodijelna skladba DubrovnikMetropolis — 4. Velesajam kulture off — Un-

dertaste, nastala pod njegovim skladate lj -skim vodstvom. U izvedbi je sudjelovaoviolon~elist Jasen Chelfi, a u osmi{ ljava njukoncepta Davorka Begovi} i Dalibor Davi-dovi}. Tom su se izvedbom uk lju~ili ume|unarodni radij ski projekt skupine zaars acusticu Europ ske radijske unije kojimse slavi Ro|endan umjetnosti, a u ~ijoj je ovo-godi{ njoj proslavi, s temat skom odredni-com Forever young, tre}i put sudjelovao iHrvat ski radio. Samo dan kasnije u istomuje prostoru premijerno izvedeno glaz -beno–scen sko ostvare nje Teatra &TD Di-dona i Eneja/Smrt u Veneciji, u kojemu je\urovi} suautor glaz be.

V e ~ e r A l f i j a K a b i l j a u M a l o j d v o r a n i V a t r o s l a v a L i s i n s k o g

[ansona, film, mjuziklPi{e: \ur|a Otr`an

[ansona, film, mjuzikl — tako jebio naslov ljen koncert Big BandaHRT–a 20. sije~ nja 2008. u Ma-

loj dvorani Vatroslava Lisin skog, uzprijenos na Hrvat skom radiju, koji je upotpunosti izvr{io obe}a nje. Nedje lja

nave~er, i to tre}a u mjesecu, ina~e jestalni termin za koncerte Big bandaHRT–a. Jazz koncerti su specijalnosttoga orkestra, a ovo je bio mali otklon,kako repertoarni, tako i `anrov ski, oduobi~ajenoga stila bigbandov skih nedje -ljnih svirki. Publici se taj otklon jakosvidio, premda bi se po broju nazo~nihmoglo popuniti jo{ nekoliko redova zasjede nje. A vjerojatno i staja nje. Ono{to ~ini taj otklon zamjet ljivim jest ne-dostatak revij skog orkestra ili plesnogorkestra Radija i Televizije koji jedeset lje}ima bio sto`er estradnog `ivo-ta u Hrvat skoj. Za taj se orkestar skla-dalo, uz taj se sastav pjevalo po festi-

valima i studij skim snima njima, za tu su seorkestralnu formaciju pisali aran`mani iupravo se po aran`manima koje smo imaliprilike ~uti u izvedbi Big banda ~uje tajma njak. Revij ski i plesni orkestar imao jevlastiti zvuk, bio je prepoznat ljiv u aran -

`manima Alfija Kabi lja i SilvijaGlojnari}a. Premda su Glojna-ri}evi raspisi bli`i, dakako, jazzu,nezaobilazan je danak nostalgijiza revij skim i plesnim sastavomkoji je idealno klizio iz `anra u`anr, bio ~ujan u skladbama pi-sanima za music hall, a tih AlfiKabi ljo ima napretek. Mogu}eje prijepis istih harmonija ustro`i jazz nepotreban, jer iovako je ve~er bila ispu njenavedrinom kakvu samo Alfijevaglaz ba ima u svojoj potki, avokalni solisti, od kojih su seneki pripremili ad hoc, dali supublici maksimum, no ipak bi se

partiture Alfi Kabi lja mo`da mogle zaodje-nuti kakvim novim ruhom.

Novi nara{taj pjeva~aSve je bilo kao u Las Vegasu, osim {to nijebilo u Las Vegasu.

Prvi i uvodni dio pripao je svestranom Al-fiju koji je skladao, aran`irao i dirigirao uprvih desetak skladbi, kao neki »Top 10«,koje su predstavili Jasna Bilu{i}, ina~etijekom cijeloga koncerta suverena vodite -ljica i pjeva~ica, Danijela Pintari}, LeonoraSurian i nadareni MarkoS, iznimno lijepo-ga glasa i sigurnoga nastupa. Taj je prvi ~inautor ske ve~eri Alfija Kabi lja ponudio je-

dan novi nara{taj izvo|a~a, pjeva~a kojizahva}aju u repertoar svojih slavnihprethodnika: Vice Vukova, Radojke[verko, Beti Jurkovi}. Samouvjereni su,iskreno nose stare zapise novim poletomposvajaju}i ih kao da su njihovi, za njih pi-sani, ju~er ili prekju~er.

Bile su izvedene pjesme C'est la vie, Biti iline biti, Zaborav ljena pjesma, Jedno svjetlouvijek ima, Prije ili kasnije, San o ru`i i H.Ch. Andersen, dok je instrumentalni dio pri-pao glaz bi iz filma Ku`i{, stari moj (uaran`manu Silvija Glojnari}a) i U ljubavi saseptimom sa solistom Sa{om Nestorovi}em.Je li to bio »Top Ten«ili bi ih se moglo pre-slo`iti barem nekoliko takvih duga je pri~a,jer ih u opusu Alfija Kabi lja ima nekolikostotina, ali va`no je za taj prvi, udarni,autor ski blok da se dramaturgija sâmih pje-sama sla`e jedna s drugom i da orkestralniintermezzo ka`e tako|er svoju stranu pri~e.

Drugi dio koncerta pripao je izboru iz dvamjuzikla, Tko pjeva zlo ne misli i Kra lj je gol.Razina se, postignuta u prethodnom bloku,odr`avala u svakom nastupu vokalnogakvinteta, kako ponaosob, tako i u prizorimaansambla, no va lja istaknuti koncentriranui vrlo upe~at ljivu izvedbu dueta Ti si fanta-sti~an iz mjuzikla Kra lj je gol Jasne Bilu{i} iDra`ena ^u~eka. Alfi Kabi ljo je uvijek bi-rao izvanredne tekstopisce i pjesnike zasvoja libreta i stihove pjesama, od MilanaGrgi}a, Drage Britvi}a, Hrvoja Hitreca,Mate Marasa do @e ljka Sabola, koji su bilizastup ljeni na ovoj autor skoj ve~eri, pa jeu~inak glaz benih interpretacija bio tim pri-sniji i postizao `e ljeni ci lj neusi ljeno i s en-tuzijazmom.

SEDMA FESTA U ZNAKU \ELE JUSI]A

BOKUNI] MOGA SRCAPi{e: Maja Saboli}

Ve} sedmu godinu kao uvod u proslavu Danasvetoga Vlaha, sveca i za{titnika grada Du-brovnika, i Dana grada Dubrovnika odr`ava

se vi{ednevni glaz beni program FESTA koji pro{irujezim sku ponudu i uvodi na primjeren na~in unajzna~ajnije dane Grada. Ove godine Festa jetijekom sedam dana kao sredi{ nji glaz beni doga|ajimala proslavu pedesete ob ljetnice umjetni~ke karije-re \ele Jusi}a. U Sport skoj dvorani u Gospinu po lju

25. je sije~ nja 2008. odr`an veliki humanitarni glaz benispektakl uz dvadesetak izvo|a~a, a gripa je kriva {to seneka najav ljena imena nisu pojavila na sceni. Odabraneskladbe slav ljenik je definirao kao melodije koje su odav-no nadrasle i sebe i njega. Izvedene su u`ivo uz prat njuFesta orkestra, sastav ljenog od biranih glaz benika iz Du-brovnika, Splita i Zagreba. Mnogi vrsni interpretatori, podravna njem Jo{ka Banova i sâmoga jubilarca, na sceni suosvje`ili sje}a nja na te arije s mirisima mora i odsjajemsunca na kamenu Grada, a iako je publika vrloraspolo`eno prihvatila svaki nastup ~ini se da su, za tuprigodu ponovo okup ljeni, Dubrova~ki trubaduri ubrali naj-vi{e simpatija i burnoga p lje ska. Prema osobnom izborusve~ara bili su tu i Dram ski ansambl kazali{ta MarinaDr`i}a, klape Maestral, Subrenum, Ragusa i Folklorni an-sambl Lin|o, Gianni Gamulin, Paula Jusi}, SebastianVukosavi}, skupina DaRiva, Buco i \ivo, Davor Radolfi,Meri Cetini}, Ibrica, Dean Dvornik, Zorica Kond`a, MarijaHusar, Lado Le skovar, Glorija [oleti} i Davor Erceg,MarkoS i Nina Badri}, okup ljeni u slav lju velikoga jubileja.Kroz program su {armantno, kao i svih ranijih godina, vo-dili Darija Mikulandra @aneti} i Slobodan Nano Vla{i}. Ve-likomu spektaklu prethodila je, tako|er vrlo posje}ena, Fe-sta od klapa, a novinare i izvo|a~e u Dubrovnik uvijek iz-nova privla~i gosto ljubivost i obi lje prate}ih programa kojeim organizatori pripremaju. Koncerti Feste su tradicionalnohumanitarnog karaktera, a ove godine prihod je namije -njen obnovi Crkve svetog Vlaha, odnosno {um skihpovr{ina na dubrova~kom podru~ju izgorjelih u po`arimapro{loga ljeta.

FE

ST

IVA

LI

PR

AIZ

VE

DB

E

Skladatelj Frano \urovi} (tre}i s lijeva) sa sudionicima predstave Didona i Eneja/Smrt u Veneciji

Alfi Kabi ljo, Big band HRT–a i vokalni solisti

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

DAV

OR

HRV

OJ

TOM

ISLA

V ^

UVE

LJAK

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 3

4 B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

NagradaHGM–a IvoVu ljevi}violon~elisticiPetri Ku{an

Prosudbeni sud u sa-stavu: Sa nja Drakuli},Ivana Tomi} Feri} i

Berislav [ipu{, odlu~io jeNagradu Hrvat ske glaz benemlade i Ivo Vu ljevi} za naji-

staknutije ostvare nje mladogaglaz benika u 2007. godini dodije-liti violon~elistici Petri Ku{an. Taugledna nagrada, koja je nasve~anosti u Maloj dvorani Lisin -ski na sâmom po~etku obi -lje`ava nja Dana dvorane 29. pro-sinca dodije ljena devetnaestugodinu zaredom, sastoji se oddiplome, nov~anog iznosa i kon-certa u okviru godi{ njega progra-ma Koncertne dvorane Vatrosla-va Lisin skog. Petra Ku{an privodikraju studij violon~ela naMuzi~koj akademiji u Zagrebu uklasi profesora Valtera De{pa lja,a u protekloj godini bi lje i mno-gobrojne uspjehe me|u kojimava lja izdvojiti drugu nagradu naMe|unarodnom radij skomnatjeca nju Concertino Praga iapsolutnu pobjedu na natjeca njuFerdo Livadi} u sklopu Samobor -ske glaz bene jese-ni. Sudjelovala je ina brojnim koncer-tima u Hrvat skoj,^e{koj i Rusiji. Nasve~anosti dodjelenagrada izvela je,uz klavir sku prat njuDanijela Detonija,djela RobertaSchumanna i Bori-sa Papandopula.(B.P.K.)

U ~ast 70.ro|endana Vladimira Krpana

Uorganizaciji Muzi~keakademije i HGZ–a,biv{i studenti istaknuto-

ga hrvat skoga pijanista i klavir -skoga pedagoga Vladimira Kr-pana, danas i sami uspje{niglaz benici, odr`ali su 11. sije~ -nja 2008. u povodu njegova 70.ro|endana sve~ani koncert.Djela Franza Liszta, BéleBartóka i Frédérica Chopina uprepunoj dvorani HGZ–a izvelisu Sr|an ^aldarovi}, MartinaFi ljak, Katarina Krpan, MaksimMrvica, Pe|a Mu`ijevi} i BrunoVlahek. Sâm maestro Krpanodr`ao je 29. prosinca 2007.slav ljeni~ki recital sa Chopino-vim etidama i valcerima u sklo-pu proslave Dana dvorane uKoncertnoj dvorani VatroslavaLisin skog. U povodu obi -lje`ava nja ob ljetnice i odr`ava -nja koncerta u HGZ–u ti skan jei prigodni katalog u kojemu sunavedena njegova zna~ajnapostignu}a u podru~ju izvodi-la{tva i pedagogije, a PreradDeti~ek, predsjednik Hrvat -

skoga dru{tva glaz -benih umjetnika,uru~io je maestru Kr-panu Zlatno zvono,najvi{e prizna nje oveudruge za zasluge upromica nju glaz beneumjetnosti. (B.P.K.)

Hrvat skaklavir ska glaz ba u Duisburgu

^ini se da je izvo|e njedjela hrvat skihskladate lja postalo spe-

cijalnost pijanistice TamareJurki} Sviben koja je u okviruHrvat skoga tjedna u njema~kom gradu Duisburguodr`ala 30. listopada 2007.ve~er hrvat ske klavir ske glaz be.U Koncertnoj dvorani muzejaWilhelm Lehmbruck pul ska jepijanistica otvorila recital Varija-cijama talijan skoga skladate ljaTome Restija, koji je krajem 18.i po~etkom 19. sto lje}a djelo-vao u Dubrovniku, Splitu i Za-dru. Uslijedila je Sonata nepoz-natog skladate lja s otoka Krka,~iji je rukopis iz 18. sto lje}aprona|en u k nji`nici samostanana oto~i}u Ko{ ljunu. Glavni dioprograma ~inila su djela IvaneLang (Sonatina op. 24 i ^etiriminijature op. 50), DorePeja~evi} (Dva nocturna op. 50i 2. sonata op. 57) te Bo`idaraKunca (4. sonata op. 43), ave~er je zavr{ila efektnom toc-catom Diabolezza Ive Josipo-vi}a. Kriti~ar Ingo Hoddick je unovinama Rheinische Post od1. studenoga 2007. naglasiopijanisti~in »mediteran ski tem-perament i uvjer ljivu interpreta-ciju«, a u djelima hrvat skihskladate lja »dobru mje{avinuslaven skog intenziteta i talijan -ske prpo{nosti«. (J.H.)

TurnejaIvane Marije Vidovi} u Ju`nojAmerici

Dubrova~ka pijanisticaIvana Marija Vidovi}odr`ala je od 27. stu-

denoga do 19. prosinca 2007.turneju po Brazilu, Argentini iUrugvaju, koju je organiziraloVeleposlanstvo RepublikeHrvat ske u Argentini, uzpokrovite ljstvo Ministarstva kul-ture RH i pomo} po~asnih kon-zulata RH u Cordobi i Montevi-deu. Uz djela Mendelssohna,Liszta i Albeniza, Ivana MarijaVidovi} uvrstila je u programsvojega koncerta u Buenos Ai-resu i djela prve hrvat skeskladate ljice Dore Peja~evi},kojoj je pijanistica posvetilasvoju zbirku poezije @ivotcvije}a, a ~ije je odabraneulomke publici predstavioargentin ski glumac AlejandroGriso ski. Na brazil skim koncer-tima pijanistici se pridru`iobrazil ski flautist Andre Sinico uizvedbi tri skice za flautu i klavirIverje dubrova~koga skladate ljaVladimira Berdovi}a, a njezinom se pozivu odazvao iPablo Covacevich, argentin skigitarist hrvat skoga podrijetlakoji je izveo vlastite skladbe. Uzpredstavnike diplomat skogazbora i druge ugledne osobe izjavnog i kulturnog `ivotaju`noameri~kih gradova,zanima nje za koncerte IvaneMarije Vidovi} pokazali su imnogobrojni potomci hrvat skihise ljenika. (B.P.K.)

Terezija Cukrovnastupila uCarnegie Hallu

Mlada hrvat ska pijani-stica Terezija Cukrovodr`ala je recital s

djelima Mozarta, Debussyja,Sorko~evi}a i Schumanna 27.sije~ nja u Weill Recital Halluglasovitoga Carnegie Halla uNew Yorku. Umjetnica je diplo-mirala klavir u Zagrebu u klasiprofesora Ljubomira Ga{paro-vi}a, a istodobno je studiralakod Konstantina Bogina u Italijite sura|ivala s Marinom Horakna ljetnim glaz benim radionica-ma u Hvaru. Stipendija joj jeomogu}ila sudjelova nje naMe|unarodnom pijanisti~komfestivalu 1999. i 2001. godine uNew Yorku u kojemu se usa-vr{avala kod Jeromea Rosea,Pavline Dokov ske, VladislavaKoval skog, Victora Rosenbau-ma i Mikole Suka. Od jeseni2002. `ivi u New Yorku, gdje jemagistrirala na Visokoj glaz -benoj {koli Mannes u klasi pro-fesora Jeromea Rosea. Nastu-pala je samostalno i kao ~lani-ca razli~itih komornih sastava{irom domovine, u Sloveniji,Italiji, Njema~koj, Ma|ar skoj,Kanadi te na {irem podru~juNew Yorka i New Jerseya. Pro-fesorica je klavira u razli~itimustanovama u New Jerseyu iNew Yorku, a trenuta~no je nadoktor skom studiju kod profe-sorice Susan Starr naSveu~ili{tu Rutgers u New Jer-seyu. (B.P.K.)

PraizvedbaskladbeBerislava[ipu{a na Tribi-ni Darko Luki}

Violinistica Tamara Petiruz klavir sku prat nju Pe-tre Gilming odr`ala je

koncert 3. prosinca 2007. uMaloj dvorani Lisin ski u sklopu41. Tribine mladih glaz benihumjetnika Darko Luki} Hrvat -skoga dru{tva glaz benih umjet-nika i ciklusa Mladi u Lisin skom.Na programu koncerta mladeglaz benice, ~lanice Guda~kogakvarteta Porin, na{le su se idvije skladbe hrvat skihskladate lja. Uz Gusla~ki hir zaviolinu solo, br. 1 Pavla De{pa -lja, tom je prigodom praizvelaskladbu Berislava [ipu{a Ilcanto di Aamarath, la luce delritorno, meditaciju za violinu iglasovir. Eteri~ni uvodni diopo~i nje visokim tonovima dioni-ce klavira koji prati suptilni piz-zicato na violini. Ubrzava nje icrescendo vode u nje`nipo~etak sredi{ njega dijela naklaviru koji, nakon ponovnogjav lja nja violine, prelazi uharmonij ski bogatu temu, u na-stavku sve glasniju i osorniju.Dugim potezima gudalom po-sti`e se u njezinu nastavku iz-ra`ajno dinami~ko bogatstvo, a nje`na melodija, koja postajesve strastvenijom te potom, po-stepeno se sti{avaju}i, gotovou potpunosti nestaje, doprinosimeditativnom ozra~ju. (B.P.K.)

VIJ

ES

TI

P i j a n i s t i ~ k a k l a s a L j u b o m i r a G a { p a r o v i } a z a 7 0 . r o | e n d a n D u b r a v k a D e t o n i j a

7 u 7 za 70 S k l a d a t e l j e v a z a o k u p l j e n o s t g l a s o v i r o m

Pi{e: dr. sc. Zdenka Weber

Ro|endan ski koncert pod nazivom 7u 7 za 70 s djelima skladate lja, pi-sca, pijanista i umjetni~kog produ-

centa Dubravka Detonija (Kri`evci, 22.ve lja~e 1937. godine) odr`an je 1. prosin-ca 2007. godine u Velikoj dvorani zagre-ba~ke Muzi~ke akademije u Frankopan -skoj ulici (isti koncert odr`an je i u Deto-nijevim rodnim Kri`evcima). Pod vod-stom pijanista i profesora LjubomiraGa{parovi}a nastupilo je {estero njegovihstudenata (sedmero pijanista uk lju~uju}i isâmoga profesora), koncert je odr`an u se-dam sati nave~er u povodu skladate ljeva70. ro|endana.

Kao {to u karakteristi~no duhovitoj Rije~iautora zapisuje Dubravko Detoni, »slutimda je sva moja glaz ba proiza{la iz — glaso-vira. Rekli su mi da sam s ma nje od nekolikomjeseci (!?) lu|a~ki uporno puzao prema kla-viru (za{to bi, kao {to to `ele lektor ski manija-ci, uvijek bio samo glasovir?), kao da je upra-vo on i samo on ona prva, bitna stvar kojuva lja najranije opipati kako bi se shvatio smi-sao svijeta. I kada sam ga se kona~no doko-pao, po~ela je moja (jo{ nezavr{ena) kalva-rija. Klavir je postao zamjenom za sveprijate lje i neprijate lje, preko ili pomo}u njegaja sam se — maltene poput Eliota —obra~unavao s povije{}u, sada{ njo{}u i bu-du}no{}u. Glasovir se pretvorio u moj radnistol, moj {tap, reket ali i palicu, jedini jezikkoji znam govoriti, a u doslovnom ili prenese-nom smislu — uostalom, ne i zanemarivo! —moj najva`niji izvor prihoda. Ja ne mogu —premda bih to svakako morao mo}i, ali jo{nikada dosad nisam poku{ao! — ni{ta zapi-sati bez prethodne provjere na glasoviru«.

Od Stan~i}a do Cagea

Dubravko Detoni diplomirao je glasovir(1960. godine) u razredu uglednika iuteme ljite lja Zagreba~ke klavir ske {koleSvetislava Stan~i}a i usavr{avao se u Sieniu klasama Guida Agostija i Alfreda Corto-ta. Studij kompozicije diplomirao je u raz-redu Stjepana [uleka na Muzi~koj akade-miji u Zagrebu s usavr{ava njima koja suslijedila u Var{avi (Witold Lutosław ski,Grazyna Bacewicz), Darmstadtu (Karl -heinz Stockhausen, György Ligeti, bra}aKontarsky) i Parizu (John Cage). Za pret-postaviti je da su upravo usavr{ava nja ueurop skim sredi{tima Nove glaz be u~vrsti-la skladate ljevu usmjerenost na prostranst-va Novoga zvuka i avangardne glaz be. Uhrvat skoj glaz benoj sredini druge polovicepro{loga sto lje}a upravo je Dubravko Detonibio onaj koji je sa svojim Ansamblom Centraza nove tendencije ACEZANTEZ (osniva~ iumjetni~ki vo|a kontinuirano od 1970. godinedo danas) kr~io putove najsmjelijim novoglaz -benim rje{e njima, nerijetko provocirao i trajno,zahva ljuju}i svojem britkom osje}aju za humori ironiju, kao i neiscrpnoj invenciji, plodio su-vremenu hrvat sku glaz bu djelima koja su gajednako afirmirala u domovini i na svjet skojsceni.

»S rado{}u i velikom zahvalno{}u konstatiram dase ve~era{ nji projekt profesora Ljubomira Ga{paro-vi}a i njegovih {estero studenata sa zagreba~ke Mu-zi~ke akademije bavi sa ~ak deset mojih glasovir skihskladbi iz raznih vremen skih razdob lja«, zapisujeDetoni u Rije~i autora u programu koji pratikoncert. Doista, u jednosatnom kontinuitetuklavir skoga zvuka (s interludijima u kojima senastav ljala glaz ba za Eueueu... phoniphonipho-niju), u ma{tovitoj dramaturgiji u kojoj su se

pijanisti izmje njivali na {est instrumenata stipkama (pianino, ~etiri klavira i ~embalo), iz-vedeno je devet skladbi. Nastupili su dobropriprem ljeni pijanisti Robert Bateli}, BojanBobi}, Danijel Ga{parovi}, Ivana Jela~a, Niko-la Kos i Jelena Ple}a{.

Klavir ski happeningDobra priprem ljenost mladih pijanista ogleda-la se u kraj nje ozbi ljnom pristupu zadacima ukojima klavir postaje izvori{tem pravog happe-ninga, njegova je zvukovnost i skori{tena nana~in u kojemu se glaz ba odvija u {irokom ra-sponu od neobarokne motori~nosti (Toccatinaiz 1980. godine), preko zvu~no rasprostrtihploha s elektroni~kim pro{ire njima (Phono-morphia 2 iz 1968. godine) do ritmi~ki pre-gnantnih sklopova za klavir ~etveroru~no(L'Horlogerie — Radionica satova iz 1982. godi-ne). Osobitu pozornost u detonijev skomskladate lj skom habitusu jo{ uvijek privla~i De-vet prizora iz Danijelova sna (»proiza{li iz jutar -

njih razgovora/vje`bi ma{ta nja s mojim tada tro-godi{ njim sinom Danijelom«, iz 1986. godine),koje je koncentrirano i vjerodostojno u intona-cijama sa njar ske i {lager ske glaz be interpreti-rao Danijel Ga{parovi}.

Dubravko Detoni ne odri~e se niti jedne svojeispisane partiture, o ~emu svjedo~i njegova pr-va sa~uvana glasovir ska skladba Jednoton skemuzike, koju je zapisao kao ~etrnaestogodi{ njak1952. godine. Taj je kontrapunkt ski sazdani iz-bor minijatura izveo Ljubomir Ga{parovi}.Rije~ju, bio je to vrlo impresivan niz klavir skihostvare nja, a Detoni ustvr|uje da niti sâm nezna kona~an broj svojih djela za glasovir. Inapomi nje da }e po~eti sustavnije brojiti svojeglasovir ske skladbe prije spava nja. Nudi mi se,dakle, prili~no dobra zabava u starosti koja ve} du-go kuca na vrata, a ja ih nezvanoj go{}i jo{ ne`elim otvoriti... @ovijalni i trajno nadahnuti De-toni ne posustaje. I dobro da je tako.

Ljubomir Ga{parovi} i njegova klasa u Velikoj dvorani Muzi~ke akademije

OB

LJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

Petra Ku{an

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 4

5B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

SAVJETOVA NJE O KOLEKTIVNOMOSTVARIVA NJU AUTOR SKOG I SRODNIHPRAVA

Dr`avni zavod za intelektualnovlasni{tvo (DZIV) i Hrvat sko dru{tvoza autor sko pravo u surad nji s Na-

rodnim novinama organizirali su 22. i 23. stu-denoga 2007. savjetova nje pod nazivom No-vele Zakona u podru~ju prava intelektualnogvlasni{tva iz 2007. godine; Kolektivno ostvariva -nje autor skog i srodnih prava. Drugoga je da-na sredi{ nja tema bila kolektivna autor -sko–pravna za{tita koju su vodili BorislavBla`evi}, sudac Visokog trgova~kog suda RH,te Romana Matanovac, zamjenica ravnate ljaDZIV–a. U uvodnom izlaga nju Romana Mata-novac i Igor Gliha, profesor Pravnog fakultetau Zagrebu, govorili su o pravnim aspektimakolektivnog ostvariva nja autor skog i srodnihprava u svjetlu pristupa nja RH Europ skoj uniji.(Ana Kra lj)

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

POTPISAN SPORAZUM OOSNOVNIM NA^ELIMA IUVJETIMA KORI[TE NJAGLAZ BE NA GLAZ BENIM PRIREDBAMA — KONCERTIMA

Predstavnici Hrvat ske gospodar ske ko-more (HGK) — Grupacije organizatorakoncerata i Hrvat skoga dru{tva

skladate lja — Za{tita autor skih muzi~kih prava(HDS–ZAMP) potpisali su Sporazum o osnov-nim na~elima i uvjetima kori{te nja glaz be naglaz benim priredbama — koncertima 28. stu-denoga 2007. u prostorijama Hrvat skegospodar ske komore. Ovaj Sporazum uzimaza polazi{te preporuke Svjet ske organizacijeza intelektualno vlasni{tvo (WIPO) i me|una-rodnu praksu iznosa naknada za koncerte.Rezultat sporazuma jest da se WIPO–ovona~elo modificira brojnim popustima izme|u10% i 50%. Popusti ovise o cijeni ulaznice,broju odr`anih koncerata, urednosti korisnikate eventualnog udru`iva nja korisnika koje biomogu}ilo uvo|e nje ve}eg broja obveznika usustav. Kona~an tekst Sporazuma potpisali suZoran Mari}, predsjednik Grupacije organiza-tora koncerata pri Hrvat skoj gospodar skoj ko-mori, i Tomislav Rado~aj, glavni direktor HDSZAMP–a. (Ana Kra lj)

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

IMPLEMENTIRAN SUSTAV PRIVATNOGKOPIRA NJA

Sustav ostvariva nja prava na naknadu zareproducira nje autor skog djela za pri-vatno ili drugo vlastito kori{te nje, takoz-

vani Sustav privatnog kopira nja, u potpunostije implementiran u Republici Hrvat skoj zane{to ma nje od godinu dana. Naime, odsije~ nja, kada je zak lju~en Sporazum o osnov-nim na~elima i uvjetima za ostvariva nje pravana naknadu za reproducira nje autor skog djelaza privatno ili drugo kori{te nje izme|u HDSZAMP–a i Hrvat ske gospodar ske komore, pado danas u sustav su uk lju~ena 62 uvoznikanosa~a zvuka, slike ili teksta i ure|aja za ton -sko i vizualno snima nje. U spomenutomurazdob lju ukupno je napla}eno 2.559.323,00kuna naknada. Trideset posto toga iznosa bit}e, sukladno izmjenama i dopunama Zakonao autor skom pravu i srodnim pravima (~lanak167.a), izdvojeno za potica nje umjetni~kog ikulturnog stvarala{tva i kulturne raznolikosti, aostalo }e biti raspodije ljeno hrvat skim i ino-zemnim autorima glaz benih i film skih djela teizvo|a~ima i proizvo|a~ima fonograma.Na`alost, postoje i oni uvoznici koji su seoglu{ili o spomenutu zakon sku obvezu, pa jeHDS ZAMP bio prisi ljen posegnuti za drugim— zakonom propisanim oblicima za{tite. Takose trenuta~no vodi postupak protiv ~etiri uvoz-nika, Autronic computers, Bossiz, San–tek iRam 3, dok su u pripremi jo{ ~etiri tu`be, pro-tiv poduze}a Alea, Bozon, Makrol markt i Oto.(Marina Feri} Jan~i})(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

MonografijaMirelle Toi}

Monografija hrvat skenacionalne prvaki -nje, sopranistice Mi-

relle Toi} predstav ljena je uHrvat skom narodnomkazali{tu Ivana pl. Zajca uRijeci 20. studenoga 2007.godine. K njigu o na{oj ugled-

noj opernoj umjetnici, koju je obja-vio Toi} d.o.o. iz Rijeke, predstavilisu autorica Marija Barbieri, uredni-ca Loredana Ga{parovi} te samaMirella Toi}. (L.R.)

MonografijaMladena Poza-ji}a

Monografija Mladen Po-zaji}. @ivot i djelo autori-ce dr. sc. Marije Riman

predstav ljena je u Sloven skom do-mu KPD Bazovica u Rijeci 28. stu-denoga pro{le godine. O izda njuposve}enom na{em zapostav -ljenom dirigentu, skladate lju i glaz -

benom pedagogu govorili suakademki nja Kora ljka Kos, Po-zaji}ev ne}ak violinist prof. Rado-van Lorkovi}, mr. Mirna Mari} tepredstavnik izdava~ke ku}e Ada-mi} prof. Fra njo Butorac. Tom suprigodom izvedene i neke od Po-zaji}evih skladbi. Solo popijevkeRepa i Zim ski dan iz ciklusa Izdje~jih novina interpretirala je so-pranistica Ingrid Haller uz glasovir -sku prat nju Roberta Hallera. Glaz-benik je potom izveo glasovir sku

skladbu Adagio po-sve}enu SvetislavuStan~i}u. Zbor skirad Grlici iz zavi~ajaizveli su baritonCvetan Pel~i} iMje{oviti pjeva~kizbor KUU Jeka Pri-morja uz glasovir -sku prat nju VjereLuk{i}, a podravna njem Aleksan-dre Jug Mati}.(L.R.)

Znanstveni skupHrvat ska glaz bau 20. sto lje}u

Na trodnevnom znanstve-nom skupu, odr`anom od22. do 24. studenog

2007. u dvorani Matice hrvat ske uZagrebu pod vodstvom akademikaNik{e Glige, namjera je bila odgo-netnuti {to je to hrvat ska glaz ba u20. sto lje}u, a zainteresirani sumogli poslu{ati izlaga nja 31 mu-zikologa, etnomuzikologa i glaz -benog pisca. Svaki je od njih udvadeset minuta trebao iznijeti

zaokru`enu temu iz perspektivesvojega specijalisti~kog segmentabav lje nja glaz bom. Posebnazanim ljivost ovoga, u odnosu nasli~ne muzikolo{ke simpozije, jestda je ovom prigodom na znanstve-noj razini ravnopravno predstav -ljena umjetni~ka akadem ska glaz -ba s folklornim, zabavnim, jazz ipopularnim idiomima, {to je podcr-talo kraj nje slojevitu glaz benu slikuminuloga sto lje}a. (J.H.)

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

PotpisanaDeklaraciju um-jetni~kih festi-vala o interkul-turnom dijalogu

Godina 2008. slu`beno jeprogla{ena »godinom dija-loga me|u kulturama«na

sve~anosti kojoj su prisustvovali~lanovi Europ ske komisije i sloven -ski dr`avni vrh u Ljub ljani 8. sije~ -

nja 2008., odvijaju}i se usporedo spo~etkom sloven skog predsjeda -nja Europ skom unijom. Predstavni-ci 25 vode}ih umjetni~kih i kultur-nih festivala iz 17 europ skih zema -lja potpisali su Deklaraciju umjet-ni~kih festivala o interkulturnomdijalogu, a me|u potpisnicima je idr. sc. Ivo Josipovi}, predsjednikMuzi~koga biennala Zagreb(MBZ). Na taj je na~in MBZ postaodio glaz benih, plesnih, kazali{nih,rock, pop i jazz, k nji`evnih, film -skih, dje~jih i uli~nih festivala, ali ikulturnih mre`a te festival skihudru`e nja koja su se obvezala napromica nje, implementaciju iostvariva nje ci ljeva Deklaracije. JánFigel, europ ski povjerenik zaobrazova nje, kulturu i mlade te ini-cijalni potpisnik Deklaracije, nagla-sio je da su »umjetni~ki festivali odk lju~ne va`nosti za promica nje in-terkulturnog dijaloga jeromogu}uju kreta nje i predstav lja -nje razli~itih struja europ skih umjet-nosti i kultura, {to vodi prema mo-gu}nosti koncentrirane razmjene ioboga}iva nja«. (Nina ^alopek)

VIJ

ES

TI

D U [ K O P R A [ E L J : M E S S A R I T M I C A L A T I N A

MOJ DO@IVLJAJ JEDNE SKLADBE Pi{e: Ivan–Ivica Stama}

Na Su{aku je u sveti{tu MajkeBo`je Trsat ske, a u povodu Bo -`i}a odr`an koncert s duhovnim

skladbama rije~kih skladate lja RobertaHallera i Du{ana Pra{e lja 23. prosincapro{le godine. Pra{e lj je praizveo svojenovo sakralno djelo pod naslovom Messaritmica latina. Djelo je, kao {to sâm naslovnazna~uje, napisano na latin ski liturgij skitekst. O~ito je namije njeno izvedbama uokviru sve~anih misnih slav lja, pa je in-strumentirano za pove}i ansambl od pu-noga sastava guda~a poja~anoga puha~ -kim ansamblom, s udara ljkama, klaviromi orgu ljama. Pjeva~ki dio izvodi ~etverovokalnih solista i mje{oviti pjeva~ki zbor.Slijedi se, dakle, skladate lj ska praksa jo{od predbachov skih vremena preko klasi-cizma pa do suvremenih smjerova usklada nju misa. No, ono {to se ~ini jedin-stvenim u ovoj polusatnoj skladbi na ma-trici crkvenog obreda jest uspje{naprimjena svega onoga {to se u globalnojglaz bi danas mo`e ~uti, ali na ~vrstoj pod-lozi autohtonoga hrvat skog melosa kojiPra{e lj, ro|eni Su{a~anin, ~itav svoj glaz -beni~ki vijek njeguje i `ivi.

Messa ritmica latina uskla|en je amalgamistar ske melostrukture, klasi~nog simfo-nizma, ritmike razli~ita podrijetla (uk -lju~uju}i makedon sku, afro–ku ban sku,

ali i pop–glaz bu) sa {est stavaka,klasi~no svrstanih u niz Kyrieeleison, Gloria, Credo, Sanctus,Benedictus i Agnus Dei.

Ve} po~etni stavak Kyrie, vapajvjerni~koga zbora upu}en Svevi{-njem za smilova nje, napisan je ubrzom sedam–osmin skom ritmu.Njegova pak kromatika motivanedvojbeno slijedi zasade IvanaMateti}a Ro njgova, ali se drama-ti~nost tematike nagla{ava fanfa-rama limenih puha~a u ravnimdija ton skim akordima. Svo tovrijeme neumo ljivo te~e izlom -

ljeni ritam molitve mno{tva podr`an i skon -skim bub nja njem na udara ljkama. Rezultat jegotovo opip ljiv osje}aj ljud skoga straha predsudom Svevi{ njega kojemu se puk utje~e zamilost.

Sli~no se zapa`a i u drugom stavku Gloria, aliu primjereno umjerenijem tempu. Skladate ljuvodi ~etvero solista i namje njuje im kanon -sko ispreplita nje pojedina~nih pijevnih linija,a njemu kontrastira razvijenim slogom zbora.Kantilena na tekst »qui tolis peccata mundi, mi-serere nobis«iz ovoga stavka, za moj ukus, naj -ljep{i je dio mise, pa sam bio radostan kad seon pojavio jo{ jednom — u zad njem stavkuAgnus Dei.

Posebno je intrigantan tre}i stavak Credo(Vjerujem), gdje skladate lj na potki o{trihrazlom ljenih ritmova petodijelnog i sedmo-dijelnog tipa, pa i latino–ritma bli skoga sambiili rumbi, gradi svojevrstan filozof ski sukob.Dok vokalni solisti blagim ariosima podcrta-vaju vjerni~ku odanost kr{}an skim zasadama, ljud ska masa predo~ena pjeva~kim zboromustrajno deklamira credo — non credo, credo —non credo. Tim odstupa njem od tradicionalneliturgije autor dobiva sna`ne kontraste kojimaocrtava vje~itu podije ljenost ~ovjeka izme|upobo`nosti i nevjere i uop}e izme|u dobra izla. Impresivna je ovdje pro`etost deklamator-nog teksta i kompletne glaz bene infrastruktu-re.

Dva sukladna stavka, Sanctus i Benedictus,gra|ena su na razli~itoj ritmici, pa je Sanctusu trodijelnom ritmu umjerenoga tempa, a Be-nedictus u ritmu koji je poznat iz popularneglaz be kao slow–rock. Me|utim, oba stavka,koji su i u liturgiji dio jedne te iste molitve,ovdje povezuje himni~ka fraza »hosanna in ex-celsis«u jednom izrazito dur skom slogu, vje{toupletenom u prete`ito istar sku melostrukturudjela.

I dok ~itavo djelo, pa i zad nji stavak AgnusDei, protje~e u najve}oj mjeri u dramati~nimnaglascima, zavr{etak je izvanredno sugesti-van svojom tendencijom smire nja. Pojav ljujese uti{ana koda koja upravo tim kontrastomnagla{ava specifi~nu te`inu zavr{ne pro{ njeAgnusa Dei: Dona nobis pacem — daruj nammir. Time je Pra{e lj zaokru`io misao koju jeo~ito htio izre}i ovom svojom razigranom par-titurom.

Treba pohvaliti ~itav izvo|a~ki aparat koji jeanga`irano pridonio sjaju Pra{e ljeve mise, so-liste Ingrid i Dianu Haller, Sergeja Kiseleva,Roberta Kolara, Rije~ki oratorij ski zbor IvanMateti} Ro njgov, Rije~ki komorni orkestardopu njen puha~ima Opere HNK Ivana pl.Zajca, te instrumentaliste na glasoviru, orgu -ljama i udara ljkama, Roberta Hallera, NinuKova~i} i Vedrana Vojni}a, sve pod dirigent -skom palicom maestra Du{ana Pra{e lja.

Budu}i da sam se kao skladate lj i sâmoku{avao u primjeni istar ske melodike, cije-nim visok stupa nj savr{enstva Pra{e ljevaharmonizira nja istar ske, ina~e antiharmoni~kemelostrukture; to je takore}i contradictio inadjecto, ali je to ipak stvarno, vid ljivo i ~ujno uovom djelu. U tom je smislu Pra{e ljevskladate lj ski rad, koji je na tragu njegovapokojnog mentora Ivana Mateti}a Ro njgova,dobar prinos djelova nju vi{e hrvat skihskladate lja (primjerice Zlati}, Dev~i}, Milotti,Kuntari}...) koji su op}u glaz bu obogatili vla-stitim nadahnu}em iz pjeva na tanko i debelo ipribli`ili taj melos suvremenom glaz benomsenzibilitetu.

DRA

@EN

[O

K^EV

I]

Potpisiva nje Deklaracije

Rije~ki oratorij ski zbor

MAT

EJ B

O-A

RT

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 5

6 B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

O d r ` a n j u b i l a r n i 1 5 . M e m o r i j a l D a r k o L u k i }

BOGATO PIJANISTI^KO NASLJE\EPi{e: Bojana Ple}a{ Kalebota

Memorijal DarkoLuki} uteme ljenje daleke 1976.

godine u Osijeku, zna~aj-nom kulturnom sredi{tuisto~ne Hrvat ske, u spomen natoga uglednoga i prerano premi-nuloga glaz benika, a u ci ljuokup lja nja najuspje{nijih mla-dih pijanista iz tada{ nje dr`ave.Program ska koncepcija od sa-mog se po~etka teme ljila nakoncertnim ve~erima pos ve }e -nima nagra|ivanim u~enicimaosnovnih i sred njih glaz benih

{kola te najbo ljim studentima mu-zi~kih akademija, a cjelove~er nje re-citale pos ljed njega dana Memorijalaodr`ali bi najuspje{niji mladi pijani-sti odre|enoga razdob lja. Znakovitoje da je upravo na prvom Memorija-lu ta ~ast pripala velikoj pijanisti~kojzvijezdi dana{ njice, tada nadarenompijanistu u usponu, Ivi Pogoreli}u,koji je tom prigodom svirao djelaFrédérica Chopina.

Tko je Darko Luki}?Talent Darka Luki}a (1922. —

1974.), ro|enoga Osje~anina, bio jezapa`en od njegove sedme godine, akao jedan od pripadnika slavne ge-neracije mladih pijanista koji sunakon Drugog svjet skog rata potekliiz glasovite {kole Svetislava Stan~i}a(me|u kojima su bili Ivo Ma~ek,Branka Musulin, Stjepan Radi},Ran ko Fi ljak i Jurica Murai), diplo-

mirao je klavir na Muzi~koj akade-miji u Zagrebu 1949. godine. Nakonstudija usavr{avao se u Parizu koduglednih pedagoga Marguerite Longi Jacquesa Févriera. Gostovao je umnogim europ skim zem ljama, a je-dan je od na{ih prvih glaz benihumjetnika koji je posjetio Kinu. Ra-de}i kao profesor na Muzi~koj aka-demiji u Zagrebu, do kraja svojega`ivotnog vijeka ostao je cije njen pe-dagog. Kao gor ljivi zagovornik ko-morne glaz be nerijetko je sura|ivaos brojnim hrvat skim i inozemnimglaz benicima, me|u kojima su bari-ton Vladimir Ru`djak i pijanist Juri-ca Murai s kojim je osnovao poznatiklavir ski duo. Brinuo je da hrvat skaglaz ba bude zastup ljena na koncerti-ma, a mnoga je djela klavir ske litera-ture snimio, o ~emu svjedo~e brojnearhiv ske snimke Hrvat skoga radija.

Memorijal u Osijeku, Tribina u Za-grebu

Uz Memorijal Darko Luki}, koji seodr`ava svake druge godine u Osi -jeku u organizaciji Hrvat ske glaz -bene mlade`i, ime toga glaz benikaneupitnoga pijanisti~kog umije}a isenzibiliteta nosi i Tribina mladihglaz benih umjetnika, koju ve} duginiz godina u Maloj dvorani Vatrosla-

va Lisin skog organizira Hrvat skodru{tvo glaz benih umjetnika kaosim boli~no nas lje|e njegove umjet-nosti mladim nara{tajima glaz -benika.

Jubilarni, 15. Memorijal Darko Luki}koji danas, u uhodanoj organizacijiHrvat ske glaz bene mlade`i izOsijeka, nosi podnaslov Me|unarod-ni susret mladih pijanista, odr`an jeod 30. studenoga do 2. prosinca2007. u Sve~anoj dvorani Filozof -skoga fakulteta u Osijeku. Prveve~eri svoje su umije}e pokazaliu~enici glaz benih {kola iz Osijeka,Zagreba, Rijeke, Nov ske i Splita na-gra|eni na 45. Hrvat skom natjeca njuu~enika glaz be — Ivana [enk, SvenMr|en, Stipe Bili}, Petar Klasan (sa-da be~ki student u klasi prof. NoelaFloresa) i Marijan \uzel. Drugakoncertna ve~er okupila je studentemuzi~kih akademija iz Osijeka, Bu-dimpe{te, Zagreba i Be~a, iznimnospretnu i tehni~ki nadmo}nu D`ena-nu [ehanovi}, studenticu prof. Da-mira Seko{ana koja je izvela i dvijeefektne skladbe Davora Bobi}a(Hommage Skrjabinu i Yamaha Tocca-ta), odmjerenog Tamása Preguna izklase prof. Lászlá Baranyaya, mu-zikalnog Zorana Veli}a, studentaprof. \or|a Stanettija i Karla–Hein-

za Kämmerlinga te energi~nu Adria-nu Paler–Nicolescu iz klase prof.Noela Floresa.

Pobjednici na krajuKruna 15. Memorijala bio je zavr{nikoncert mladih umjetnika A ljo{e Ju-rini}a i Dzmitryja Ulasiuka, pobjed-nika na pro{logodi{ njem EPTA–inuMe|unarodnom pijanisti~kom nat je -ca nju u Osijeku i Natjeca nju Sveti-slav Stan~i} u Zagrebu. Izvedbu A -ljo{e Jurini}a, studenta prve godinena Muzi~koj akademiji u Zagrebu, uklasi prof. Rubena Dalibaltayana,odlikovale su sigurnost, deta ljna raz-ra|enost glaz benog materijala i neu-pitna tehni~ka spremnost, a potpunauvjer ljivost u izno{e nju glaz benogasadr`aja nesum njivo }e do}i s ve}imi skustvom i zrelo{}u. Bjeloru ski pija-nist Dzmitry Ulasiuk, koji je napro{logodi{ njem Natjeca nju Sveti-slav Stan~i} o~arao publiku u Kon-certnoj dvorani Vatroslava Lisin skogizvedbom 3. koncerta za klavir iorkestar u C–duru, op. 26 SergejaProkofjeva, svojim se osje~kim na-stupom potvrdio kao zreo i komple-tan umjetnik besprijekorne tehni~kespreme i osobitoga senzibiliteta.

Novi koncertni ciklus nastao premaideji Anke Kova~, studenticetre}e godine fagota, zapo~eo je

12. sije~ nja u dvorani F5 Muzi~ke akade-mije u Frankopan skoj 22 u Zagrebu. Cik-lus pod naslovom Ve~eri komorne glaz beTimbar u tri koncerta tijekom akadem skegodine trebao bi slu`iti predstav lja njumladih glaz benika, biv{ih, sada{ njih i bu-du}ih studenata Muzi~ke akademije. Onibi se tu, u prvom redu, oku{ali u komor-nom muzicira nju prezentiraju}i posjetite -ljima svoj rad, ali i djelovali edukacij ski usmislu privla~e nja mla|e publike i stvara -nja {to ve}eg interesa za komorni izri~aj.Osmi{ ljena je i posebna koncepcija kon-cerata toga ciklusa koja donosi inovativniodmak od standardnih koncertnih raspo-reda. Tako bi prvi dio svakog koncerta tre-bao biti temat ski vezan za odre|eno stil -sko razdob lje i odre|enu zem lju, dok bidrugi dio — pod nazivom à la Carte —odre|ivali sami posjetite lji. Naime, uzprogram ski bi letak dobili i poseban listi}s nekoliko skladbi i izvo|a~a koji se nudeiste ve~eri te bi glasova njem odabrali ono{to `ele ~uti u drugom dijelu koncerta.

Uhlikov pastoralni ugo|ajPrvi dio prvoga koncerta u ciklusu bio jevezan uz Hrvat sku, pa su na rasporedu bi-la djela ~etvorice na{ih autora, JosipaMagdi}a, Borisa Papandopula, DubravkaDetonija i Tomislava Uhlika. Noveletu i ka-non za dvije flaute, op. 14 Josipa Magdi}aodsvirale su Dora Weiss i Maja [i{eta —studentice tre}e, odnosno druge godineflaute, a izvedbom Male suite za puha~kikvintet Borisa Papandopula predstavio se

ansambl nazvan Kvintet MALI b koji ~ine stu-denti druge i tre}e godine, Lucija Zovko (flau-ta), Iva Stilinovi} (oboa), Marko Zavi{i} (klari-net), Bruno Gro{i} (rog) i Anka Kova~ (fagot).L'horlogerie ekspresivna je skladba DubravkaDetonija za klavir ~etveroru~no koju su inter-pretirali Nikola Kos, student tre}e godine, iRobert Bateli}, student druge godine klavira.Napos ljetku, za zak lju~ak prvoga dijela kon-certa Trio studenata tre}e godine u sastavuEmina @upani} (oboa), Marcelo Zelen~i} (kla-rinet) i Anka Kova~ (fagot), odsvirao je Uhliko-va Dva stavka za puha~ki trio, ~iji je pastoralniugo|aj razra|en u stavcima Jutro i Ples na rosi.

Kako je jedan od ci ljeva ciklusa Timbar pru`a -nje prilike mladim skladate ljima, drugi diokoncerta, prije à la Carte programa s izboromiz svjet ske glaz bene literature, donio je praiz-vedbe skladbi dvoje na{ih mladih umjetnika.Prva se predstavila Sara Glojnari}, u~enicatre}eg razreda Sred nje glaz bene{kole Ferdo Livadi} u Samoborukoju usporedo poha|a dva od-sjeka — klavir ski i teoret ski.Kao sudionica mnogobrojnihdr`avnih i me|unarodnih pijani-sti~kih natjeca nja osvojila jenekoliko nagrada, tre}e nagradena natjeca njima Lions Grand Prixi Zlatko Grgo{evi}, a nagra|ena jei za najbo lju izvedbu skladbehrvat skog skladate lja. Ve} dvijegodine u~i kompoziciju kodskladate lja Kre{imira Seletko-vi}a te nerijetko sama izvodisvoje skladbe. Tako je Dva pre-ludija, praizvedena jo{ dok jepoha|ala {esti razred osnovne{kole, odsvirala i na natjeca njuLions Grand Prix 2005., a u svib -nju pro{le godine je u austrij -skom Murecku predstavila svojeImpresije, klavir sku skladbu koja— kako joj i naslov govori —uvelike priziva impresionisti~kobogatstvo zvu~a nja. U sklopu

ciklusa Timbar ta je skladba u tuma~e nju auto-rice do`ivjela svoju hrvat sku praizvedbu.

Stili diversi za ~etiri flauteRed je potom do{ao na Jerka Valdevita, glaz -benika i pedagoga ro|enoga 1976. u Zagrebu,koji od po~etka svojega bav lje nja glaz bomiskazuje interes za jazz i improviziranu glaz bu,pa tako osim kao profesor teoret skih glaz benihpredmeta, aktivno djeluje i kao izvo|a~,isti~u}i flautu i saksofon kao instrumente kojimu ponajvi{e odgovaraju. Jo{ za vrijeme stu-dija na Teoret sko–nastavni~kom odjelu naMuzi~koj akademiji u Zagrebu osnovao je IlGruppo delle Azioni Progressive — prvi hrvat skisastav koji njeguje free jazz i improvizacijuteme ljenu na zna~ajkama afroameri~kih utje-caja i europ ske avangarde, a nastupa i s drugimjazz i rock grupama, te ostvaruje surad nju s La-psus teatrom. Skladba koju je odabrao za izved-bu na koncertu ciklusa Timbar nosi naslov Par-

tita nei stili diversi, a pisana je za kvartet flauta.Uz mnoge utjecaje, ponajvi{e odra`ava tradi-ciju razdob lja kojemu je svojstvena partita kaoinstrumentalni oblik baroka, pa se u tom smi-slu ni`u i stavci, Ricercare, Sarabande, Fuga iPastorala. Djelo su odsvirale ~lanice kvartetaNymphs — biv{e studentice Muzi~ke akade-mije, danas profesorice flaute, Mateja [arlija,Marija Esih i Antonija Jurin uz studenticu ~et-vrte godine Va nju Mare skinu.

Znakovit po~etak novoga koncertnog niza shrvat skom glaz bom, student ska inicijativa, ori-ginalna koncepcija programa, dava nje prostoramladim skladate ljima, kao i nadahnuti nastupimladih glaz benika, daju ciklusu Timbar poseb-no mjesto u zagreba~koj koncertnoj ponudi.Stoga organizatorima svakako treba po`e ljeti{to dugotrajniju kreativnost i energiju kako biprivukli {to ve}i broj slu{ate lja.

N o v a g o d i n a u z n a k u n o v o g a k o n c e r t n o g c i k l u s a s t u d e n a t a M u z i ~ k e a k a d e m i j e u Z a g r e b u

Uz Virtuoso tu je sada i Timbar!Pi{e: Ana Vidi}

Prvi dio svakog koncerta trebao bibiti temat ski vezan za odre|eno stil -sko razdob lje i odre|enu zem lju, dokbi drugi dio — pod nazivom à laCarte — odre|ivali sami posjetite lji.

Darko Luki}

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

Kao gor ljivi zagovornik komorne glaz -be Luki} je nerijetko sura|ivao s bro-jnim hrvat skim i inozemnim glaz -benicima, me|u kojima su baritonVladimir Ru`djak i pijanist Jurica Mu-rai s kojim je osnovao poznati klavir -ski duo.

CIK

LU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

Studenti Muzi~ke akademije na prvom koncertu Ciklusa Timbar.

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 6

7B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

P r e d s t a v l j a n j e t r e } e g b r o j a~ a s o p i s a f u s N o t a

VELIKI PRASAKMLADEMUZIKOLOGIJEPi{e: Maja Milo{evi}

Iako se mnogima surad nja me|u odsjecima nazagreba~koj Muzi~koj akademiji (MA) ~inila po-malo donkihotov skom idejom, mladi su je mu-

zikolozi kasne jeseni 2006. godine hrabro odlu~ili ost-variti najlogi~nijim po~etnim korakom — me|usobnimokup lja njem u jedno tijelo, u Klub studenata muziko-logije pod nazivom fusNota. Upravo su se tako od-makli od isk lju~ivo pravocrtnog giba nja obveznih ko-legija na studiju te krenuli putovima ostvariva nja vla-stitih ideja i zamisli na profesionalnom planu. Me|utakvim ostvare njima svakako su i surad nja u organi-zaciji predava nja Wernera Jauka u Zagrebu (profeso-ra sistemat ske muzikologije na Muzi~koj akademijiSveu~ili{ta u Grazu) zajedno s Hrvat skimmuzikolo{kim dru{tvom te Multimedijalnim institutom iAustrij skim kulturnim forumom, zatim okrugli stol saskladate ljem Krzysztofom Pendereckim, po~asnim~lanom Kluba, sudjelova nje u organizaciji 34. Maj -skog muzi~kogmemorijala Jo-sip [tolcerSlaven ski tepredstav lja nje~lanova Kluba stemom Pariz iglaz ba u sklopuprojekta SC–apod nazivomPrvi svjet ski fe-stival do`iv ljaja.Iako se klub fu-sNota mo`e po-di~iti mnogimpostignu}ima,prvenstvo ipakpripada ~asopi-su fusNota kojiure|uju PetraPavi} i NinaJuki}. Tre}i broj(koji se za 20 kuna mo`e kupiti na portama i u refera-di MA) predstav ljen je 20. sije~ nja u dvorani Muzi~keakademije u Frankopan skoj 22 uz prigodni revijalnikoncert.

Poseban prilog — partituraIdeja ~asopisa ve} je pri osniva nju bila (danas je, ~inise, i realizirana) otvara nje prostora u kojemu }e bu-du}i muzikolozi brusiti zanat pisa nja tekstova, ali i ukojemu }e ostali odsjeci MA imati priliku za objavusvojih radova — tekstova i skladbi. Tako je tre}i brojsa svoje dvije atraktivne glavne teme — 44. Glazbenatribina Pula te Etno glaz ba, etnomuzikologija — oku-pio tekstopisce ne samo s razli~itih odsjeka MA, ve} iva nj ske suradnike, me|u kojima se na{la i pjeva~icahrvat ske tradicij ske glaz be Lidija Bajuk. Kao i uprethodna dva broja, i u ovome se nastavila tradicijaobjav ljiva nja partitura studenata kompozicije (u ovo-me slu~aju Tomislava Olivera, koji je ujedno studentmuzikologije i ~lan fusNote), te je upravo ta praksa in-spirirala fusnota{e da naprave korak da lje i omogu}epraizvedbe objav ljenih skladbi svojih kolega.

Idealna je prilika za takav pothvat bila upravo promo-cija tre}eg broja koji je svojom bitemat skom koncep-cijom pru`io analogiju za stvara nje programa prigod-nog koncerta — prvi je dio bio posve}en umjetni~kojglaz bi, odnosno djelima suvremenih hrvat skihskladate lja, a drugi etno glaz bi. Tako su se u prvomdijelu na{le skladbe studenata kompozicije: De pro-fundis Danijela Legina koju je izveo mje{oviti zborstudenata MA pod dirigent skom palicom Berislava[ipu{a, zatim Reincarnation Suita za klavir TomislavaOlivera u izvedbi pijanistice Petre Gilming te Animato,prvi stavak Guda~kog kvarteta Biance Ban, u izvedbistudenata Odsjeka za guda~e. Poseban je doprinosprvomu dijelu koncerta dao profesor klavira Ante Mili}izvev{i Sonatu Ive Ma~eka, Sedam balkan skih igaraMarka Taj~evi}a, Tri parafraze hrvat skih narodnihnapjeva Tomislava Uhlika, zatim Suton i Novi `ivotKre{imira Klemen~i}a te ...As the time VjekoslavaNje`i}a. Drugi dio koncerta otvorio je student pjeva -nja Bo`idar Peri~i} izvedbom arije mlinara Sime izGotov~eve opere Ero s onoga svijeta (klavir ska prat -nja Mario ^opor), a uslijedili su nastupi eminentnihhrvat skih pjeva~ica etno glaz be Du nje Knebl i LidijeBajuk. Kao {lag na kraju predstav ljen je klasi~ni indij -ski ples kathak u izvedbi plesa~ice Mayale Brache.

Ovaj pothvat predstav lja vrhunac dosada{ njeg radakluba fusNota, ali je ujedno i po~etak novog lancasurad nje. Ve} je sinulo nekoliko novih ideja, a budu}ije entuzijazma i ustrajnosti uvijek bilo, trebat }e vrlomalo pri~ekati do realizacije — fusNota }e nam zasi-gurno ubrzo pru`iti jo{ glaz beno–tekstovnih poslasti-ca.

Urednice fusNote: Petra Pavi} i NinaJuki}

Z a v r { e n a p e t a s e z o n a c i k l u s a ^ e t i r i g o d i { n j a d o b a G u d a ~ k o g k v a r t e t a R u c n e r

GLAZBA ZA GUDALO I TRZALICU Pi{e: Bojana Ple}a{ Kalebota

Zim skim koncertom iz ciklusa^etiri godi{ nja doba, odr`anom udvorani Hrvat skoga glaz benog

zavoda 5. prosinca 2007., Guda~kikvartet Rucner zak lju~io je svoju petusezonu, ve} tradicionalno uteme ljenuna ma{tovitoj program skoj koncepciji.Po{tiva nje cikli~ke izmjene godi{ njihdoba u koncertnome ciklusu srijedomu dvorani HGZ–a te sustavno promica -nje hrvat skoga glaz benog naslje|a, ali isuvremene glaz be pokazali su se us -pje{nima i privla~nima ljubite ljima ko-morne glaz be ve} od samoga po~etka.

Tako je Guda~ki kvartet Rucner i uprotekloj sezoni s nesma njenim `arom

sura|ivao sa suvremenim hrvat skimskladate ljima, praizvev{i nekoliko nji -hovih skladbi i prate}i zna~ajne ob -ljetnice, a nastavio je tradiciju surad njes uglednim, prete`no hrvat skim umjet-nicima.

Da podsjetimo! Guda~ki kvartet Ruc-ner otvorio je petu sezonu svojega cik-lusa pro ljetnim, ujedno i korizmenimkoncertom s djelima Josipa MihovilaStratika, praizvedbama Ljuboslava Ku -n tari}a, Josipa Magdi}a i An|elka Klo-bu~ara, te prigodnim koralima JohannaSebastiana Bacha u obradi Josipa Mag-

di}a. Gosti ve~eri bili su rije~ki operniumjetnici Olga i Bojan [ober. Na koncertuLjeto, odr`anom 13. lip nja 2007., Kvartet jeugostio makedon skog pijanista Nikolu Pa -skalova koji je te ve~eri sudjelovao i u praiz-vedbi skladbe Pater Noster za klavir ski kvin-tet njegova djeda, skladate lja i pijanista Ni -kole Glassla. Svoj jesen ski koncert, odr`anu dvorani HGZ–a 24. listopada pro{le godi-ne, Kvartet je ispunio dvjema skladbama izpera hrvat skih skladate lja — Pet me|imur -skih pjesama Vladimira Ru`djaka i Contrastiaccelerati (praizvedba) Nik{e Njiri}a. Gostive~eri bili su pijanistica Zrinka Mikeli}Bottrill, ro|ena Spli}anka koja niz godina`ivi u Velikoj Britaniji, i bariton Miroslav

@ivkovi}.

Zanim ljivost pos ljed njega koncerta upro{logodi{ njemu ciklusu, naslov ljenom Zi-ma uz podnaslov Glazba za gudalo i trzalicu,nesum njivo le`i u spaja nju zvuka guda~kogkvarteta s onim tambura{kim. Kvartet je udrugom dijelu koncertne ve~eri ugostioTambura{ki orkestar Hrvat ske radiotelevi-zije i njihova dirigenta Sini{u Leopolda. Tajje koncert bio posve}en obi lje`ava nju 75.ob ljetnice ro|e nja skladate lja Bo`e Poto -~nika i 50. ob ljetnice ro|e nja skladate lja idirigenta Sini{e Leopolda, stoga su na pro-gramu bila njihova djela. Praizvedena jepr{tavim koloritom ispu njena skladba Jal{eBo`e Poto~nika koja prirodnim harmonij -skim tijekom spaja guda~e s tambura{kimizvodila~kim korpusom. Iz njegova bogatogopusa na programu su se na{le jo{ dvije sk-ladbe, Kico{ka posla za tambura{ki orkestari efektna Perkusija & guci. Uz uvodnu Nafa{niku stvarala{tvo Sini{e Leopolda pred -sta v ljeno je i skladbama Snovi i sje}a nja —Adagio za trzalicu i gudalo te Staccato & lega-to, koje su te ve~eri prvi put za`ivjele u iz-vedbi guda~kog kvarteta i tambura{kog or -kestra te u predblagdan skom ozra~ju prive-le kraju jo{ jednu vrijednu godinu promica -nja hrvat skoga glaz benog stvarala{tva.

Kvartet Rucner s Tambura{ima HRT–a

STEFANO BOLLANI U JAZZCIKLUSU LISIN SKI/HDSPi{e: Igor Koruga

La skava titula dobitnika Europ ske nagrade zajazz 2007. i ove je godine dodije ljena jazz pijani-stu predstav ljenom, kao i uvijek, koncertom Jazz

ciklusa Lisin ski Hrvat skoga dru{tva skladate lja. StefanoBollani prvi je Talijan u probranom dru{tvu dosada{ njihlaureata, ujedno i najmla|i, no nikako nei skusniji i/ilima nje obrazovan.

Sura|uju}i s mnogim svjet skim glaz benicima gotovodva deset lje}a, na putu od popa (Jovanotti) do »ECMjazza« (Enrico Rava), stekao je mnoga vrijedna i kori-sna poznanstva te je uteme ljio kvartet virtuoza sastav -ljen od saksofona (Mirko Guerrini), klarineta (Niko Go-ri), kontrabasa (Ferrucio Spinetti) i bub njeva (Fabio Ac-cardi) s kojima je, uz pomo} Talijan skog instituta za kul-turu, nastupio 19. sije~ nja 2008. na pozornici Male dvo-rane Vatroslava Lisin skog.

Klasi~no {kolovan kao ve}ina modernih jazz glaz benika i nadahnutglaz bom Charlesa Mingusa (idejno), Sergeja Prokofjeva (harmonij -ski i stil ski) te inspirativnim etno elementima kuban ske, ju`noame-ri~ke i europ ske glaz be, uzdao se u vlastitu muzikalnost i otvoriogranice izgradiv{i potpuno autenti~an umjetni~ki izraz. U skladu svisokim mogu}nostima shvatio je da se {ire ugo|enim stilom naj-br`e (ne i najlak{e) mo`e do}i do potpune neposrednosti frazira njai intuitivnog improvizira nja.

Stav ljaju}i naglasak na razumijeva nje, ljepotu i dubinu ~iste glaz be,Bollani je tijekom nastupa vje{to izbjegavao to~nije najave imenaizvo|enih skladbi i jezi~no ih ma skirao raznim (mo`da i bezna~aj-

nim) nerazum ljivim portugal sko–{pa njol skim ina~icama. U prve dvijeizvedbe — Title is not important..., Bollani se nametnuo stvaraju}isvakojake ugo|aje u solo dionicama koje su se kretale od tamnijihzvukova zgusnutih intervala do {iroko razvedenih suzvu~ja i tehni~kinepredvid ljivih rje{e nja (bub nja nje po tijelu klavira, priti ska nje tipkovni-ce dlanom, laktom, ~ak i ru~nikom). U svojevrsnim vizijama (Visioni)koje su slijedile Bollanijev kvintet istaknuo je odli~nog klarinetista, ~iji jera sko{ni solo najvi{e zagrijao dlanove slu{ate ljstva, te kontrabasistasklonog polifonim improvizacijama nalik na zvu~nosti Preludija iz Ba-chove Prve suite za violon~elo (BWV 1007). Rastav lja nje akorada na triinstrumenta, (tercno) preklapa nja sola klarineta i saksofona, perfektantiming i neprekinuti swing, te ogroman dinami~ki raspon unutar svakeskladbe odredili su vrlo uvjer ljiv i zanim ljiv nastup talijan ske jazz elite.

CIK

LU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

Stefano Bollani u Maloj dvorani Lisin ski

DAV

OR

HRV

OJ

Century of BluesPi{e: Igor Koruga

Uobi~ajeni po~etak koncertne sezone zagreba~kog BPCluba i ove je godine obi lje`io osmodnevni festival Cen-tury of Blues odr`an od 9. — 16. sije~ nja. Uz poznat(ij)a

me|unarodna imena ovoga tipi~nog ameri~kog glaz benog `anra,na samom po~etku predstavili su se i jednako kvalitetni hrvat skiizvo|a~i. U ovogodi{ nji tjedan bluesa uvela nas je mlada hrvat skapjeva~ica Thana Paveli} koja se ve} godinama {koluje iusavr{ava na najpresti`nijim ameri~kim glaz benim sveu~ili{tima(Berklee College of Music u Bostonu i njujor{kom Jazz & Con-

temporary School of Music). Iako joj odli~na tehnika pjeva nja i atrakti-van vizualni dojam dopu{taju scen ski suzdr`aniji pristup, Thana jespontano komunicirala s publikom, vje{tim saksofonistom DragomJakov~evi}em i odli~nim trijom Julija Njiko{a, koji se i ovaj put poka-zao idealnim osloncem za `en ske vokale neovisno o vrsti glaz be kojuizvode. Budu}i da je blues glaz ba koju odre|uju i vatrena `ivotna isku-stva, vjerujem da }e vrijeme koje dolazi samo obogatiti i razviti slobo-du i neposrednost izraza darovite hrvat ske umjetnice.

Little Pigeon's ForHill Blues, na ~elu s usnim harmonika{em Tomisla-vom Golubanom, predstavio je vlastitu i originalnu mje{avinu tradicio-nalne glaz be ameri~koga juga, delta bluesa i zavi~ajne glaz bene ba{ti-

ne. [arolikim repertoarom, od obrada klasika country bluesa, ragtimeai gospela do zagor skih popijevaka spretno uvijenih u rock i funkaran`mane, zabavili su ve}inu slu{ate ljstva sklonu razumijeva nju otvo-renih `anrov skih okvira bluesa. Vo|a zabo~ke skupine dokazao serijetkom izvo|a~kom virtuozno{}u, neiscrpnom energijom te sponta-nom i neobi~nom koreografijom za koju mu je klup ska pozornica ipakbila pretijesna. Nastup je bio i skori{ten (i) za slu`beno predstav lja njenovog nosa~a zvuka (Mr. B.) u izda nju Aquarius Recordsa.

FE

ST

IVA

LI

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

CIK

LU

SI

CIK

LU

SI

CIK

LU

SI

CIK

LU

SI

CIK

LU

SI

CIK

LU

SI

CIK

LU

SI

CIK

LU

SI

CIK

LU

SI

Little Pigeon's ForHill Blues u B.P. Clubu

DAV

OR

HRV

OJ

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 7

8 B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

R a z g o v o r s a @ e l j k o m B r k a n o v i } e m , s k l a d a t e l j e m i p r o f e s o r o m t e p r e d s j e d n i k o m H D S –

@IVOT UZ GLAZBU I U Razgovarala: Iva Lovrec [tefanovi}

Proslava Va{eg sedamdesetog ro|endana ostvarujese uz glaz bu i u glaz bi. A upravo ste glaz bom biliokru`eni od najranijeg djeti njstva...

Od oca sam primio najvi{e glaz bene dobrobi-ti, a `ive}i u takvu okru`e nju (gdje sam mogaopratiti oca kako sklada), oduvijek sam znao da}u se i sâm na neki na~in baviti glaz bom — to-liko sam bio njome fasciniran ve} od ranogadjeti njstva.

^esto ste isticali ~i njenicu da je Va{ otac, ugledni

skladate lj Ivan Brkanovi}, bio vrlo strog prema Vamai uporno Vas usmjeravao da postanete {to vrsniji pija-nist.

Da, moj je otac kasno u{ao u glaz bu i uvijek mu jenedostajalo pijanisti~ke izvrsnosti, a smatrao jekako }e mi pijanizam pomo}i u bilo kojem glaz -benom usmjere nju. Ja nisam samo dobro nau~iosvirati klavir, nego sam i diplomirao na Muzi~kojakademiji u klasi profesora Svetislava Stan~i}a.

Prvo pijanist i dirigentSkladate ljstvo kod Vas nije krenulo odmah, nego ka-snije.

Dugo sam smatrao da je jedan skladate lj u obite ljidovo ljan, a to je ve} bio moj otac. Mislio sam da utome nemam {to tra`iti. Zato sam se nakon diplo-me posvetio pijanizmu, nastupao, i{ao na natjeca -nja i dobivao neke nagrade. Ali kasnije me zainte-resirao cjelokupni pristup glaz bi. Tako sam sepo~eo baviti i dirigira njem te ga privatno u~io iusavr{avao — moje prvo zaposle nje bilo je u split -skom HNK upravo na mjestu dirigenta. Poslije, upraksi, rade}i u Dram skom programu Radio Za-greba kao dramaturg za re`ij sku glaz bu, trebalo jena tra`e nje nekih autora i redate lja napisati izvor-nu glaz bu za drame. To sam radio nekoliko godi-na — zapravo je tada pisa nje glaz be prevladalo kaoosnovni interes i dalo teme lj budu}em radu po-sve}enom isk lju~ivo skladate ljstvu.

Prva skladba koju sam svjesno dovr{io jest djelonastalo od tih glaz benih materijala koje sam sni-

mao za radiodrame. Shvatio sam, me |utim, da mije potrebno pro{iriti zna nja iz podru~ja kompozi-cije, ali se nisam optere}ivao {kolama ili pravcima.

Po~eli ste pisati glaz bu uz prakti~no bav lje nje njom. Ukojemu ste se trenutku suo~ili sa ~i njenicom da vi JE-STE skladate lj i kako ste to rekli svojemu ocu?

Pa, on ba{ nije bio odu{ev ljen jer je znao svo bre-me toga posla i mislio je da bih kao reproduktivniumjetnik mogao bo lje `ivjeti nego kao skladate lj(u tome je, mislim, imao i pravo...). Po~elo je s

mojim 1. guda~kim kvartetom za koji jepokazao zanima nje, rekao da je dobro, ali jepredlo`io da po~nemo zajedno raditi nakompoziciji. Prihvatio je moje usmjere nje ija sam potom s njim mnogo radio. Pisao samkompozicije, radio in strumentacije, ali i njemu pomagao u radu na klavir skim izvaci-ma i pro svirava njima — {to je i meni koristi-lo.

A kako je bilo studirati u klasi Tome Pro{eva?

Otac je bio stro`i i kod njega sam nau~iostro`e forme i osnovni pristup, dok sam kodTome Pro{eva vidio mogu}nosti slobode —da postoje i druga rje{e nja. Imali smo odnoskao kolege i prijate lji, a zna~ajna je bila mo-gu}nost da sve i sku{am opet u praksi, u njegovu Ansamblu za novu glaz bu. Sve {tosam tijekom studija napisao, to se i izvelo.

Mo`da upravo zbog te slobode, koju vam je pro-fesor Pro{ev ponudio, niste imali potrebu o{troudariti putem avangardnih i eksperimentalnih»odgovora« na tradiciju.

Ja sam kasno po~eo skladati i time sam od-mah uva`io tada{ nju situaciju u tretira njumaterijala. U Stuttgartu sam se kod profeso-ra Erharda Karkoschke opet susreo sdruk~ijim stajali{tima, ali je on prihvatiomoje na~ine tretira nja materijala. I u elektro-ni~kom studiju radili smo na djelima koja subila vezana uz moja vi|e nja boja zvuka, uprogramat skom smislu vezano uz sklada njeza potrebe radija i televizije. Uvijek je bilaprisutna konstrukcija forme, ne uvijek stro-ga, ali jasnih obrisa. I u tome me je podr`ao.

Jedna od va`nih praksi kojom ste se donedavnobavili jest posao producenta na snima njima zaHrvat ski radio.

Tijekom mojega rada na Radiju ve}i sam diovremena bio vezan i uz producent ski posao.Prije dvadesetak godina intenzivno se sni-mala suvremena glaz ba i glaz ba 20. sto lje}a,pa su me u takvim prilikama pozivali kaoproducenta u procesu osmi{ ljava nja novije

glaz be.

Gledaju}i unatrag svojglaz beni~ki i skladate lj -ski razvoj, mo`ete lisada prepoznati i oz-na~iti neke va`nijeutjecaje i faze?

Naravno da je sve{to se oko menedoga|alo imaloutjecaja. Nisam bioimun na pojave koje suse doga|ale u glaz -bi, i avangarda jeimala odjekau mojemu

stvarala{tvu. Odu{ev ljavali su meneki umjetnici, ali je moja koncep-cija bila dovo ljno ~vrsta i ipakdruk~ija, tako da se moja glaz barazlikuje i od one koja je utjecalana mene.

Vratimo li se opet Va{em prvom opu-su, 1. guda~kom kvartetu, za koji jeVa{ otac rekao da bi ga i sâm potpi-sao. Zanim ljiva je pri~a o samojpraizvedbi, Vi ste iste godine, 1974.,ve} bili stariji od trideset godina.

Ja sam u to vrijeme bio poznat kaourednik, producent, dirigent i(li)pijanist, ali ne i kao skladate lj. Na-ravno da sam htio da se taj kvartetga ponudio kolegi Miroslavu MiletKvartet Pro Arte. On je rekao: »Sinmogli izvesti, ali ti mora{ prije Hrvat skoga dru{tva skladate lja«. Su Dru{tvo kako bi me primili i ponslim da je ba{ kolega Zlatko Pibsjednik. On je odgovorio: »Ne mou Dru{tvo dok se djelo ne izvede«Radiju oti{ao uredniku za komornDubravku Detoniju, koji je omogukasnije je bila i javna praizvedba.

Tko bi rekao da }ete tridesetak godinpredsjednik Hrvat skoga dru{tva sklad

To nisam mogao ni slutiti, a nije mtakva `e lja.

Olovka i gumica uz glasovirKako pi{ete skladbe?

Olovka i gumica uz glasovir. Pravimje tek pomo}no sredstvo u ~ijemorkestralne boje pa ve} nazna~im bi instrumenti bili kori{teni. Raklavir ske izvatke koje bih potom ali danas vi{e ne radim tako. I partipro{irena skica koja }e kasnije bitirana i tada je upisujem u ra~unalo.

U prosincu je izveden Va{ Violin ski Kon~ar uz Zagreba~ku filharmoniju i koji se nije godinama izvodio? Kako ssvoje koncertantno djelo nastalo prije ste li {togod promijenili ili dotjerali?

Ne mije njam svoj stil pisa nja. Odostao prili~no vjeran sebi, da taksam i na pokusima ponovno ~uo tatio sam da ne bih ni{ta mije njao. Nraditi nikakve zahvate na nekim ra

Iako ste mi jednom prilikom najavili dbajan i orkestar dobiti najvjerojatnijevak i postati Koncert.

R a z g o v o r , a u t o r s k i k o n c e r t i n e -f o r m a l n o d r u ` e n j e u z 7 0 . r o | e n -d a n s k l a d a t e l j a @ e l j k a B r k a n o v i } a

U INTIMNOMOZRA^JUPi{e: Ana Vidi}

Dvadsesetog prosinca 2007. navr{ilo se sedamde-set godina od ro|e nja hrvat skoga skladate lja,pijanista, dirigenta, glaz benog producenta i pe-

dagoga @e ljka Brkanovi}a. Bio je to povod da mu neko-liko dana ranije, to~nije 13. prosinca, nakladnik Cantusi Hrvat sko dru{tvo skladate lja, ~iji je predsjednik od2004., prirede autor sku ve~er. Proslava vrijednog ju-bileja toga plodnog i svestranog glaz benika u Prepo-rodnoj dvorani pala~e Narodnoga doma je, osimglaz benoga dijela, uk lju~ivala i razgovor, a kasnije ineformalno dru`e nje sa slav ljenikom, {to je uz bo-gato oprem ljenu program sku k nji`icu bila prigodaza deta ljnije i dub lje upoznava nje skladate ljevadjelova nja, kao i za pobli`e i intimnije osvjet ljava njeodre|enih trenutaka njegove karijere.

U razgovoru s muzikologi njom Ivom Lovrec [tefa-novi}, koji je prethodio koncertu, @e ljko Brkanovi}istaknuo je da je od ranog djeti njstva, bivaju}i uzoca, znamenitog skladate lja Ivana Brkanovi}a, stal-no okru`en glaz bom, znao da }e `ivot posvetiti glaz -bi, iako se za skladate lj ski poziv odlu~io znatno ka-snije.

Dakako da Brkanovi}ev cjelokupni doprinos hrvat -skim glaz benim kreta njima nije mogao biti prikazanna ob ljetni~koj autor skoj ve~eri, no ono {to jere~eno, kao i odabrana djela i njihovi interpreti nakoncertu koji je uslijedio, pru`ili su posjetite ljimadostojan uvid u djelova nje i stvarala{tvo toga glaz -benika. Autor je, najav ljuju}i program koncerta,svoju glaz benu ve~er opisao intimisti~kom, ~emu jepridonijela mogu}nost komornog izra`ava nja u pro-storu Preporodne dvorane pala~e Narodnoga doma.Osim {to su odabrana djela pisana za male sastave,odra`avaju i skladate ljev osobni odnos prema do-ga|ajima, ljudima i `ivotu op}enito. Takav intimni,osobni koncept dodatno je zaokru`en rasporedomskladbi ~ije niza nje zapo~i nje i zavr{ava glasom kaosredstvom komunikacije sa slu{ate ljstvom.

Od oporosti do vedrinePredstav ljena djela nastala su tijekom zad njih dva-desetak godina Brkanovi}eva djelova nja. Ta retro-spektiva njegova recentnijeg opusa zapo~ela je cik-lusom od tri pjesme na kajkav sku liriku pod naslo-vom Figurice nastalim 1993. godine. Pjesme Figuri-ce, Sno~ka kesno i Cuzek odra`avaju razli~ita ozra~jastihova Dragutina Domjani}a, Vere Herjavec iMihovila Pavleka Mi{kine, koje je izra`ajnotuma~ila mezzosopranistica Martina Goj~eta–Sili}uz klavir sku prat nju \or|a Stanettija. Zoov–cool jestkvartet za klarinet, violinu, violon~elo i klavir. Nastao1991. na po~etku ratnih zbiva nja, nosi podnaslov Ratnikvartet i pripada djelima nastalima u doba kada je autorzajedni~ki djelovao s jo{ trojicom na{ih skladate lja —An|elkom Klobu~arom, Franom Para}em i MarkomRu`djakom. Oporost tretira nja instrumenata odaje vrije-me i atmosferu u kojima je nastao, {to su vjerno prenije-li klarinetist Milko Pravdi}, violinist Goran Kon~ar, vio-lon~elist Martin Jordan i pijanist \or|e Stanetti. Vedrijitonovi stigli su u Sonetnim minijaturama za klavir iz1985., ostvare nju posve}enom skladate ljevoj k}eri.Po~etna slova svih pet stavaka daju njezino ime (Mirna),a virtuoznu i efektnu partituru vje{to je prikazala pijani-stica Nada Majnari}. Drugi guda~ki kvartet, skladan1994. na narud`bu Muzi~kog biennala Zagreb, uz osla -nja nje na tradiciju suvremene po lj ske glaz be, osobito ta-da preminuloga Witolda Lutosław skog, uigrano je odsvi-rao Zagreba~ki kvartet. Vrhunac ve~eri stigao je u na-dahnutom nastupu Solista sv. Marka pod vodstvom To-mislava Fa~inija koji su predstavili Intimne madrigale iz2003., najnovije me|u Brka no vi }e vim djelima odabrani-ma za tu ve~er. Tri madrigala Samo}a, Nemoj plakati i[ala odrazili su u potpunosti dubinu skladate ljeva izra-za — njegova razmi{ lja nja o smrti, `ivotu i ljubavi pre-to~ena u istin ski muzikalno oblikovane male forme so~igledno vrlo inspirativnim literarnim predlo{cima.Takva iskrena, intimna komunikacija skladate lja saslu{ate ljstvom, kroz razumijeva nje interpreta, dala jeBrkanovi}evu slav ljeni~kom koncertu posebno ozra~je iprimjeren zak lju~ak.

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

Svjet ski dani glaz be u Hong Kongu, 22. 11. — 1. 12. 2007.

Na pro{logodi{ njim su Svjet skim danima glaz be, festivaluu organizaciji Me|unarodnoga dru{tva za suvremenuglaz bu (ISCM), sudjelovala dvojica hrvat skih predstav-

nika,skladate lji@e ljko Brka-novi} i Beri-slav [ipu{.Obojica suse uspje{nopredstavili ukoncertnomprogramu iprilikomzasjeda njageneralne skup{tineISCM–a.Festival skije orkestar26. stude-noga u Mu-zeju znano-sti izveo[ipu{evodjelo TanHetti za de-set instru-

menata, dok je predsjednik Hrvat skoga dru{tva skladate lja predkolegama u skup{tini iznio vrlo konkretne zamjerke na dosada{ njirad ISCM–a, a zatim, podjednako konkretne, prijedloge za pobo -lj{a nje aktivnosti u smislu ve}eg poveziva nja festivala, skladate lj -skih udruga i ansambala, pravih promotora Nove glaz be. Nakon njegova izlaga nja doslovno je zavladao muk me|u delegatima, azatim su, jedna po jedna, s razli~itih strana po~ele stizati rije~i po-dr{ke. (Berislav [ipu{)

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

@e ljko Brkanovi} u Macau

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 8

9B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

D S – a

U GLAZBIu mencep-

ipaklaz baecala

opu-koji jepotpi-samoj1974.,

t kaot i(li). Na-

vartet izvede, pa samMileti}u koji je vodio »Sinek, mi bismo to

prije svega biti ~lanja«. Stoga sam oti{aoi ponio partituru, mi-

o Pibernik bio pred-e mo`emo te primitivede«. Zatim sam namornu glaz bu, kolegimogu}io snima nje, a

dba.

godina kasnije postatiskladate lja?

nije mi tada bila niti

Pravim skicu, a klavir~ijemu zvuku ~ujema~im u skicama i kojii. Ranije sam radio

otom instrumentirao,partitura nastaje kao

e biti tehni~ki dotje-nalo.

in ski koncert (Goranniju i Pavla De{pa lja),Kako ste sada pratili to

prije 25 godina — bi-rali?

a. Od po~etaka sama tako ka`em. Kadauo taj Koncert, shva-jao. Nemam potrebu

kim ranijim djelima.

avili da }e Diptih zaatnije jo{ jedan sta-

Da, ali to je svje`e djelo za koje osje}am da bih gamogao zaokru`iti u koncertantni oblik.

Ta je Va{a skladba na osebujan na~in »propu to va -la«svijetom vezanim i uz djelatnosti Hrvat skogadru{tva skladate lja ~iji ste predsjednik — od praizved-be na Biennalu u Zagrebu, potom na Glazbenoj tribiniu Puli, a napos ljetku i na Mo skov skoj jeseni. Povezni-ca uspje{nih projekata vezanih uz promociju hrvat skesuvremene glaz be.

Pri kraju mojega mandata, u kojemu sam ponaj-prije zadovo ljan me|unarodnim umre`ava njem isurad njom Dru{tva s drugim nacionalnim i me|u -narodnim organizacijama, volio bih da je mogu}evi{e promicati skladate lje unutar na{e sredine, po-glavito one koji stvaraju umjetni~ku glaz bu.

Ro|endan ste proslavili autor skim koncertom u Prepo-rodnoj dvorani — komornom glaz bom. Takve prigode~esto otvaraju mogu}nost da se odre|enim konceptomprograma skladbe dovedu u neki novi suodnos ili da secjelokupnost koncerta promatra kao nova cjelina. Sma-tram da se u Va{em rasporedu mogla i{~itati usmjereno-st intimisti~kim temama i zvukovnosti. Rje|e izvo|eneskladbe otkrile su Va{a promi{ lja nja i do`iv ljaje — oduglaz b ljiva nja kajkav ske poezije u Figuricama, prekoratnog kvarteta Zoov– Cool u odgovoru na nasi lje ra-ta, pa sonetna posveta klavir skih minijatura Va{ojk}eri, te Va{ odnos prema nas lje|u 20. sto lje}a (u 2.kvartetu u kojemu na osobni na~in odajete po~astLutoslaw skom). Napos ljetku, i naslovom i tekstom uglaz bi Intimnih madrigala zaokru`ena su Va{a intim-na razmi{ lja nja.

Koristio sam se tekstovima na{ih pisaca u vlastitojkompilaciji uz moja razmi{ lja nja i komentare. Vrloslobodno pristupa nje takvom materijalu u kojemuse otkrivaju moja osobna i skustva.

Napos ljetku, vjerujem da imate i neo-stvarenih projekata. Niste se usu-

dili napisati operu... Jeli to o~eva sjena?

Ljubav prema ope-ri postoji, pa i svoje-

vrsno i skustvo. Poma-lo sam se pribojavao

prihvatiti pisa nja operebez pripreme ostalih stvari,

ponajprije libreta. Imam dvijeteme kojima bih se htio baviti,

dvije zanim ljive osobnosti — JurajKri`ani} i Mar ko Antonije de Domi-

nis. Ali, trebam na}i libretista. Svakakobih tome pristupio u nekom multimedijal-

nom smislu. Ako uspijem ostvariti barem jed-nu operu, bit }u sretan.

Svoj ste trag ostavili i u izvrsnoj klasimladog nara{taja skladate lja...

Dosad imam sedam diplomiranihskladate lja i vrlo sam ponosanna njih. Slu{aju}i njihova djela,otkrivam da imaju ozbi ljan pri-stup. A kad ~ujem ne{to {to su

oni napisali, a meni se dopadne,ponosan sam kao da sam to ja napi-

sao.

@e ljko Brkanovi} u razgovoru s Ivom Lovrec [tefanovi}

DAV

OR

HRV

OJ

40 godina stvarala{tva Igora SavinaPi{e: Davor Hrvoj

Tribina povodom 40 godina glazbenogastvarala{tva pijanista, vibrafonista, skla-datelja, aran`era i producenta Igora Savi-

na odr`ana je u dvorani Hrvatskoga dru{tva skla-datelja 28. studenoga 2007. godine. O njegovu jedjelovanju govorio dr. sc. Dalibor Paulik istaknuv{iraznovrsnost skladateljevih interesa, od kazali{nei filmske glazbe do jazza. Savin je govorio i osvojim mnogobrojnim putovanjima na kojima je

stjecao glazbena iskustva, o suradnji s uglednim oso-bama kazali{ne i filmske umjetnosti, zatim o nadah-nu}ima i tajnama glazbenoga zanata koje su ponekadotkrivane kao plod inovacija na polju primijenjene glaz-be. Osim kroz projekcije filmova za koje je skladaoglazbu, Savin se predstavio i kao pijanist, solo i u due-tu s pjeva~icom Anom Lai} te sa saksofonistom@eljkom Kova~evi}em.

Iako je bilo nemogu}e obuhvatiti cjelokupni presjek njegove karijere, Savin je predstavljen kao svestrani glazbeni umjetnik. Odrastao jeu klasi~noglazbenom okrilju uz oca Dragutina Savina (dugogodi{njega ravnatelja Osje~ke opere), istaknutoga hrvatskog dirigenta, skla-datelja i opernog redatelja, koji ga je jo{ u pred{kolskoj dobi ~esto vodio na pokuse u osje~ki HNK. Najraniji susret s kazali{tem razvioje u budu}em skladatelju poseban senzibilitet za glazbu u slu`bi drame. Stilski ga je odredilo rano iskustvo brodskog pijanista kada jeturiste satima morao zabavljati popularnim i vlastitim improviziranim skladbama u salonskom tonu. Naime, kao klasi~no {kolovani glaz-benik (studirao je na Teorijskom odjelu Muzi~ke akademije u Zagrebu), Savin je bio jedan od prvih hrvatskih polaznika Berklee Collegeof Music u Bostonu, presti`nog ameri~kog u~ili{ta za suvremenu glazbenu industriju gdje je studirao harmoniju, improvizaciju i skla-danje. Kao osamnaestogodi{njak utemeljio je svoj prvi jazz sastav. Svirao je klavir i vibrafon u simfonijskim, studijskim i festivalskimorkestrima te u Big bandu HRT-a u kojemu danas djeluje kao glazbeni producent. Sura|ivao je s najzna~ajnijim hrvatskim jazz glazbe-nicima i nastupao na raznim jazz festivalima. Autor je glazbe za mnogobrojne filmove, me|u kojima su i crtani, zatim za televizijskeemisije, kazali{ne predstave, balete, radijske drame, big bandove, zborove i simfonijske orkestre. Nadahnu}e za svoje skladbe, posebi-ce na polju jazza, nerijetko je pronalazio u motivima narodne glazbe.

Godine 1984. Igor Savin utemeljio je elektroni~ki studio Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskoga za snimanje elektroni~ke glazbe, a da-nas djeluje u vlastitom digitalnom studiju. Uz saksofonista @eljka Kova~evi}a svira u duetu Modo Novo s kojim je odr`ao niz konceratau Hrvatskoj i inozemstvu te objavio albume Modo Novo - Musica sacra antiqua croatorum, Music of Erik Satie, Live in Dubrovnik i Musi-ca sacra antiqua croatorum - Christus natus est hodie. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, izme|u ostalih, nagrade Me|unarodnefederacije kino klubova, po~asne diplome Gijon '97 te Nagrade Miroslav Sedak–Ben~i} Hrvatskoga dru{tva skladatelja 2004. godineza skladbu Vitar piri, koju je umjetnik na Tribini izveo zajedno sa sopran-saksofonistom @eljkom Kova~evi}em.

TR

IBIN

E

Hrvat ski skladate lji na Mo skov skoj jeseni M

e|unarodni festival suvremene glaz be Mo skov ska jesen 2007.,odr`an od 1. do 30. studenoga 2007., u ~etrdeset je koncertnih pro-grama obuhvatio djela vi{e od 270 ru skih i inozemnih skladate lja,

mahom praizvedbi. Me|unarodne projekte festivala predstavili su gosti izHrvat ske, Bugar ske, [pa njol ske, Francu ske i Sjedi njenih Ameri~kih Dr`ava, a uizvedbama su sudjelovali istaknuti ru ski orkestri, ansambli i solisti. Tijekom fe-stivala odr`ana je i muzikolo{ka konferencija koja je otkrila zaborav ljene strani-ce povijesti Mo skov skoga dru{tva skladate lja. U okviru me|unarodne razmjenedvaju vode}ih europ skih festivala — Muzi~koga biennala Zagreb i Mo skov skejeseni, a nakon {to su ru ski skladate lji predstav ljeni u Zagrebu 2007. godine,Hrvat sko dru{tvo skladate lja dobilo je poziv za sudjelova nje na mo skov skomfestivalu. Tako je koncert pod nazivom Na{i gosti — hrvat ski skladate lji odr`anu ponedje ljak, 19. studenoga u velikoj dvorani Doma skladate lja. Izvedene su

komorne i orkestralne skladbe Prudent Views of My Love Passing by the SeasonsMarka Ru`djaka, Kvintet za obou i guda~ki kvartet Kre{imira Seletkovi}a, EmphatesDubravka Palanovi}a, Adriatic Square Session Massima Brajkovi}a, Kvartet za klari-net, violinu, violon~elo i klavir Frane Para}a, In the Morning You Always Come BackBerislava [ipu{a, Samba brevis Ive Josipovi}a, Licem u lice Sa nje Drakuli} te Diptihza bajan i komorni orkestar @e ljka Brkanovi}a. Program su izveli solisti i ansamblMo skov skoga simfonij skog orkestra »Ru ska filharmonija«, ~iji je umjetni~ki vodite lj iglavni dirigent ru ski narodni umjetnik Maksim Fedotov, ovaj put pod ravna njem za-slu`noga umjetnika Igora Gromova. Koncert je protekao vrlo uspje{no, a predsjed-nici Dru{tava skladate lja @e ljko Brkanovi} i Oleg Galahov potvrdili su nastavaksurad nje i razmjenu tijekom 25. Muzi~kog biennala Zagreb 2009. i 32. Mo skov skejeseni 2010. godine. (Sa nja Drakuli})

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

C i k l u s a d v e n t s k i h v e ~ e r n j i h k o n c e r a t a u S i s k u

OD BAROKA DO KOLENDIO

dr`ava nje advent skih koncerata nedje ljom u @upnoj crkvi Uzvi{e nja sv. Kri`a u Si sku postaje dijelom kulturne tradicije ovo-ga grada. U proteklo vrijeme Do{a{}a, od 2. do 23. prosinca 2007., mnogobrojnoj se publici najprije predstavio AnsamblMinstrel upotpuniv{i po~etak slav ljeni~kog ozra~ja vrlo atraktivnim nastupom i izvedbama nekih hrvat skih bo`i}nih pu~kih

napjeva (Dubrova~ka kolenda, Poslu{ajte svi sada, pjesma prona|ena u Kri`evcima, obrada R. Matz), kolende Ta zvezda je izi{la iz1583. u obradi J. Magdi}a te dva napjeva iz popularne pjesmarice Cithara ochtochorda (Narodil se je i S neba an|el si{ao) u kon-tekstu bo`i}nih pjesama iz cijeloga svijeta. Posebno je zanim ljivo zvu~ala Sonata quinta Tomasa Cecchinija izvedena naautenti~nim instrumentima. Na drugom su advent skom koncertumladi cije njeni umjetnici puha~i T. M. [po ljar i V. Novak te orgu lja{P. Ma{i} izvrsno odabranim programom (H. I. F. von Biber, G. F.Händel, G. Muffat) publici uspje{no do~arali sjaj i b lje{tavilo trube uvrijeme baroka. Kako je advent odmicao, ve~er nji su koncerti ovoga

ciklusa bili sve posje}eniji. Tako je koncert violinistice Margarete PernarKenig, ro|ene Si{~anke, i orgu lja{a Edmunda Andlera–Bori}a, unato~ vr-lo hladnoj ve~eri, zainteresirao velik broj gra|ana. Zvijezda ve~eri svakakoje bio Si{~anima dobro poznati orgu lja{, osvojiv{i publiku izvedbama dje-la hrvat skih skladate lja koje gotovo nitko dotad nije imao priliku ~uti, trimavrlo dopad ljivim jednostava~nim sonatama iz 18. sto lje}a nepoznatoghrvat skog skladate lja iz Kla njca te simpati~nim jednostava~nim sonatamaSpli}anina Julija Bajamontija. Ciklus advent skih koncerata zavr{ila je Li-dija Bajuk nadahnutom intimnom izvedbom ma nje poznatih arhai~nihtradicij skih bo`i}nih pjesama Hrvata iz Me|imurja, Hrvat skog zagorja,Turopo lja, Prigorja, Bilogore, Slavonije, Istre, Hrvat skog primorja, Dalma-cije, Gradi{}a i Morav ske (me|imur ske Dober vam ve~er, gospodar,zagor ske An|eli zibaju Isusa, gradi{}an ske Ta zvijezda, prigor ske Oj, de-te{ce moje drago, istar ske Za{la zvezda, dalmatin ske Ovoga vrimena idrugIih). (Valentina Bada njak)

CIK

LU

SI

Igor Savin, @e ljko Kova~evi} i dr. sc. Dalibor Paulik

DAV

OR

HRV

OJ

Ansambl Minstrel

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 9

10 B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

1 0 g o d i n a c i k l u s a S f u m a t o Z b o r a H R T – a

MONOGRAFIJA ZA JUBILEJPi{e: Vi{ nja Po`gaj

Zbor Hrvat ske radiotelevizije, uteme ljen ~etrdesetih go-dina pro{loga sto lje}a, djelovao je najprije kao komorniansambl pod vodstvom Mladena Pozaji}a, a zatim

Slavka Zlati}a. S vremenom je prerastao u prvi profesionalnizbor u Hrvat skoj koji se razvijao pod vodstvom niza uglednihglaz benika, da bi u vrijeme {efa–dirigenta Igora Ku ljeri}a do-bio novi zamah usmjeren na formira nje posebnog ciklusa kon-cerata pod nazivom Sfumato. Ku ljeri} je tu izazovnu zada}u1998. godine povjerio mladom dirigentu Ton~iju Bili}u, po-dr`av{i ga i pru`iv{i mu pomo} zajedno s tada{ njimpomo}nikom ravnate lja Glazbene proizvod nje Ivanom Mah-ni}em. U surad nji s Muzejom Mimara, koji je prepoznao mo-gu}nost oboga}e nja ponude svoje visokovrijedne zbirke no-vom dimenzijom zvuka, ciklus je dobio poeti~ni podnaslovDuhovni zvuci, boje i oblici. Stvorena je tako sezona od {est kon-cerata u lijepoj i akusti~noj dvorani na drugom katu Muzeja,koja je iz godine u godinu privla~ila sve vi{e publike i pret-platnika, iznena|uju}i repertoarnom {irinom i kvalitetom iz-vedbi.

Promi{ ljenim odabirom programa u kojemu su se njegovali irenesansni madrigali i hrvat ske skladbe te kapitalna vokalnadjela pro{losti i sada{ njosti, s vrhuncem u cjelove~er njem re-mek–djelu Stihovi pokaja nja Alfreda Schnittkea, Zbor se kaliona najzahtjevnijim partiturama, dosegnuv{i izvedbenu razinumjer ljivu s najbo ljim sli~nim ansamblima u svijetu koje jeugostio u svojemu ciklusu. Ovjen~an je i vrijednim nagrada-ma kao {to su Diploma Milka Trnina i di skograf ska nagradaPorin.

Uz veliki autoritet Igora Ku ljeri}a, Ton~i Bili} se razvio u vrhun -skoga majstora vokalnoga sloga, a priliku za rad sa Zborom u Sfu-matu imalo je i dvadesetak drugih dirigenata, od maestra I. Ku -ljeri}a, V. Kra nj~evi}a, I. Lipanovi}a ili B. Smrekara do mla|ih di-rigenata poput D. Appelta, T. Fa~inija, I. Repu{i}a ili B. Vuk{i}a.Oni su svoj izbor i poima nje djela znakovito izra`avali u program -skim cedu ljama pod naslovom Rije~ dirigenta. Sfumato se potvrdioi pro{irio svoje djelova nje nastupima i izvan Zagreba, pa i u ino-zemstvu, s posebnim nagla skom na promica nje djela hrvat skih au-tora, kao {to je to bilo u projektu Gradovi glaz be Europ ske radij skeunije ili na Muzi~kom biennalu Zagreb.

Prvi jubilej ciklusa Sfumato proslav ljen je na Bo`i}nom koncertu23. prosinca 2007. u Muzeju Mimari, kada je ujedno i predstav -ljena reprezentativna monografija Sfumata u povodu 10. godi{ njiceosnutka ciklusa.

10 godina u 10 poglav ljaRa sko{no oprem ljena k njiga s obi ljem fotografija toplih boja pod-sje}a na moto ciklusa Duhovni zvuci, boje i oblici ne samo sadr`ajem,nego i likovnim oblikova njem Zdravka Kuni}a. Predstavili su jeTugomir Luk{i} i Josip Guberina, u ime izdava~a Muzeja Mimarai Glazbene proizvod nje HRT–a, te urednica Marija Barbieri. Tajdokumentarni dvojezi~ni prozor u svijet svjedo~i o uspje{nom raz-vojnom putu jedinog profesionalnog pjeva~kog ansambla u nas, sposebnim nagla skom na pos ljed nje deset lje}e, u kojemu se uzostale obveze Zbora, ciklus Sfumato nametnuo i afirmirao kao iz-nimno privla~na i kvalitetna glaz bena ponuda u zagreba~kom kon-certnom `ivotu.

K njiga je podije ljena u deset poglav lja. Osim uvodnih tekstova oZboru, dirigentu i ciklusu Sfumato te Muzeju Mimari i donatoruAnti Topi}u Mimari, sadr`ava popis s vi{e od stotinu djela i ciklu-sa pjesama hrvat skih skladate lja izvedenih u Sfumatu. Od toga supraizvedene tri skladbe Dubravka Detonija (Deset intervala, Do-ga|aj i Razgovori ptica u snu) i po jedna An|elka Igreca (Hvalo-spjev), O lje Jela ska (Tvoje ime), Davorina Kempfa (Pater noster), Bo-risa Papandopula (Opro{taj) i Berislava [ipu{a (De mortem, de vi-tam).

Posebno su inspirativna i poticajna sje}a nja ~etvorice uglednihhrvat skih skladate lja Dubravka Detonija, Pere Gotovca, MilkaKelemena i Rubena Radice na njihovu surad nju sa Zborom. Na-vedena je i ~itava plejada gostuju}ih solista, dirigenata i ansamba-la, te odjeci u ti sku s nizom uglavnom pozitivnih kritika. Zasebnomjesto u k njizi posve}eno je tekstovima prerano preminulog{efa–dirigenta Zbora Igora Ku ljeri}a, koje je pisao kao komentareuz pojedine koncerte ciklusa. U sjetnim mislima s Igorom zavr{iloje i sve~ano predstav lja nje monografije prije zajedni~kog prijate lj -skog dru`e nja na prigodnom domjenku. Naime, Zbor HRT–a uglaz benom dodatku, izme|u ostaloga, izveo je vrlo lijepu Ku -ljeri}evu obradu tradicionalne hrvat ske bo`i}ne pjesme Tri Kra ljajahahu uz instrumentalnu prat nju Ivane Bili} i Maria Penzara, podravna njem {efa–dirigenta Ton~ija Bili}a.

Zagreba~ki omladin ski komorni orkestar(ZOKOR) zapo~eo je s djelova njem1957. godine na poticaj skupine zainte-

resiranih u~enika glaz be, budu}ih studenataMuzi~ke akademije u Zagrebu, koju jeorganizacij ski predvodio Zlatko Stahu ljak.Uo~iv{i iskrenu `e lju mlade generacije glaz -benika da nedugo nakon smrti legendarnogprofesora violine Vaclava Humla (6. sije~ nja1953.) odr`e nit guda~ke komorne glaz benetradicije, Rudolf Matz, redovni profesorMuzi~ke akademije u Zagrebu, prihvatio je sta-ti na ~elo toga mladog ansambla i postati njihov pedagog, dirigent i umjetni~ki vo|a.

Prvih je godina djelova nja ZOKOR nosio nazivKomorni orkestar muzi~ke omladine Hrvat skei sastojao se isk lju~ivo od mu{kih glaz benika.Jedino je flautistica Tereza Kesovija na jednomkoncertu u Vara`dinu u sko~ila u ansambl kaozamjena. No, ubrzo su i djevojke osnovale`en ski ZOKOR, a prik lju~io se i Komorni zbor.Pod umjetni~kim vodstvom Rudolfa MatzaZOKOR je u tom pro{irenom sastavu djelovaokontinuirano do 1960. godine. Za organizacij -ske poslove brinuli su se predsjednik ZlatkoStahu ljak, potpredsjednik Vinko Fabris, tajnikKristijan Petrovi} i blagajnik Andrija Potro{ko.

Prva generacija Orkestra odr`ala je vi{e od 70

koncerata u domovini i inozemstvu, nastupiv{i svelikim uspjehom i u Bayreuthu u okviru festivalapod nazivom Internationalen Jugend–Festspiel-treffen. Tada je potaknuto i organizira nje Dru{tvaprijate lja ZOKOR–a, kojemu je na ~elu bio Ivo Vu -ljevi}, pru`aju}i dragocjenu podr{ku i pomo}.Stjecajem okolnosti djelova nje Orkestra bilo jeprekidano, ali se i obnav ljalo.

Najnovije sustavno djelova nje ZOKOR–azapo~elo je 1994. u okviru nekada{ njegMuzi~kog obrazovnog centra (MOC) koji je okup -ljao sve glaz bene {kole Zagreba. Dirigent ZlatanSrzi} uo~io je velik potencijal i `e lju tada{ nje ge-neracije mladih sred njo{kolaca da se ponovnookupe pod imenom ZOKOR. Ubrzo je uteme ljenai Udruga rodite lja Leopold Mozart, na ~elu s pred-sjednicom Jelicom Kuzmin, koja je preuzela briguoko Orkestra u smislu financij ske i logisti~ke pot-pore mladim glaz benicima. Udruga je ve} prvegodine primila poziv francu skoga FNAPEC–a(Fédération Nationale des Associations de Pa-rents d'Elèves des Conservatoires et Ecoles deMusique) za sudjelova nje ZOKOR–a na susretuorkestara mladih iz cijeloga svijeta (ORCHESTRA-DES UNIVERSELLES) u francu skom gradi}u Bri-veu. Velik uspjeh rezultirao je ponov ljenim pozivi-ma na Orkestrijadu s ljede}e dvije godine, ali i u[pa njol sku. Orkestar osvaja prvu nagradu nadr`avnom natjeca nju glaz benih {kola u Na{ica-

ma, mar ljivo okup lja ponajbo lje mlade guda~e imuzicira u raznim prigodama, na koncertima,kongresima i festivalima u domovini i inozemstvute ugo{}uje strane mlade soliste i ansamble.

Koncert i prigodna izlo`ba Pedeseta ob ljetnica ZOKOR–a proslav ljena je23. prosinca pro{le godine u Hrvat skom glaz -benom zavodu koncertom guda~kog orkestra uzcontinuo pod ravna njem Zlatana Srzi}a. Solisti ukoncertima Johanna Sebastiana Bacha bili suAdam Korniszew ski, po lj ski violinist i profesor naKra ljev skom konzervatoriju u Bruxellesu, i njegovu~enik na poslijediplom skom studiju,

Zagrep~anin Daniel Kuzmin. U predvorju dvoranena stubi{tu i u prizem lju bila je postav ljena pri-godna izlo`ba s raznim dokumentima iz povijestiZOKOR–a. Znakovite su zavr{ne rije~i uvodnoggovora prof. Zlatka Stahu ljaka, kojima je podsje-tio da je Humlova smrt 1953. godine bio velikiprasak sjajne zvijezde. Niz violinista i guda~a na-pustilo je Zagreb, a s druge strane, njegovi su|aci bili jezgra novih vrhun skih komornih orkesta-ra me|u kojima je ZOKOR imao posebnu, ne sa-mo umjetni~ku, nego i odgojnu vrijednost.

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

ZOKOR na gostova nju u Bayreuthu 1959 — prvi s lijeva Zlatko Stahu ljak, sjede Marijan Jerbi}, prof. Rudolf Matzi prof. Milan Tarbuk

Zbor HRT-a, Cantus Ansambl i maestro Ton~i Bili}

OB

LJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

ANTUN TONI BLA@INOVI]: FUTURISIA 3

Tre}a Bla`inovi}eva Futurisia nastav lja prou~avati ieksperimentirati s glaz benim mjerama. Nakon Fu-turisie iz 2003., kada su sve skladbe bile izvan 4/4

mjere, Futurisia 2 predstavila je glaz benu mjeru trokuta, aFuturisia 3 ide da lje te uz Trianglemetar predstav lja i notu utraja nju korijena broja. TRI — F3–TRIANGLEMETRE — FU-TURISIA 3 jest enhanced CD, pa je mogu}e vidjeti i multi-medijalne dodatke s video snimkama koje poja{ njavajuglaz benu mjeru trokuta i postupak kojim je dobiven tontraja nja korijena iz 2. Ton je proizveo »instrument–krug« ~ijije opseg bio identi~an opsegu pravokutnog trokuta1–1–korijen iz 2. Na »instrument–krugu« bile su odre|enedu ljine lukova 1–1–korijen iz 2. U to~kama gdje lukovipo~i nju Bla`inovi} je postavio klinove koji prilikom vrt nje »in-strument–kruga« udaraju u zvonce te se u jednoj rotacijiproizvode tonove traja nja 1–1–korijen iz 2. Vijest o glaz -benoj mjeri trokuta prenijele su gotovo sve nacionalne radij -ske postaje u sklopu Europ ske radij ske unije (EBU), a prvistru~ni tekst o trianglemetru u inozemstvu Bla`inovi} jeobjavio na stranicama Foruma ameri~kih skladate lja. Glaz-ba i video s ovoga CD–a kori{teni su u plesnoj predstaviIdentitet dodira / Ritam matematike Studija za suvremeniples u koreografiji Gregora Lu{teka te u kazali{noj predsta-vi Trokuti kazali{ne radionice »Gustl« premijerno izvedene uZeKaeM–u. (D.B.)

NOVI CD TVRTKA SARI]A IMATEJA GRAHEKA

Novi nosa~ zvuka gitarista Tvrtka Sari}a i flautistaMateja Graheka pod nazivom ...And Then Turn tothe Mountain..., s djelima Maria Castelnuova–Te-

desca, Milka Lazara, Michaela Colquhouna, @e ljka Brkano-vi}a, Kre{imira Seletkovi}a i Berislava [ipu{a, objav ljen jeu izda nju Aquarius Recordsa. Album je nazvan prema[ipu{evoj skladbi napisanoj za duo Sari}–Grahek, koji dje-luje od 2002. godine, a koja je 2005. godine praizvedena uSjedi njenim Ameri~kim Dr`avama. Izda nje je predstav ljenojavnosti uo~i pos ljed njega koncerta Cantus Ansambla 4.ve lja~e u predvorju MD V. Lisin skog. (B.P.K.)

VIJ

ES

TI

Z a g r e b a ~ k i o m l a d i n s k i k o m o r n i o r k e s t a r

POLA STOLJE]A ZOKOR–aPi{e: Vi{ nja Po`gaj

OB

LJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 10

11B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

P o d v o r n i c i n a M u z i ~ k o j a k a d e m i j i u Z a g r e b u ( 3 . d i o )

IVAN KARDA[ — najdu lji podvorni~ki sta`Pi{e: Dubravko Detoni

Vjerojatno najdu lji sta` u Muzi~kojakademiji (jo{ od Kra ljevine Ju-goslavije) ostvario je Ivan Karda{,

mr{av, a pogrb ljen lik, od maj~ice priro-de obdaren ru`no izboranim, izmu -~enim licem koje bi dobro do{lo i uHollywoodu pri dodjeli ulogâ u`asnihfranken{tajn skih monstruma. Bio jevje~no mrzovo ljan i naj~e{}e ne lju -bazan, no sve je to bilo podno{ ljivo uodnosu na napadaje grube vulgarnostikoje je njegovoj neugodnoj naravi pris -krb ljivao alkohol. U takvim je situacija-ma bilo vrlo opasno do}i s njime usukob, ukoliko nije ve} odranije sav izu-bijan i krvav, nemo}no obezna njenle`ao na porti.

^lan partij ske }elijeNekim je ~udom bio jedan od najsta-rijih ~lanova malobrojne partij ske }elijena Muzi~koj akademiji. Kao takavosje}ao je nekakvu gotovo policij skupotrebu da neprestano prati, uhodi inadgleda profesore i studente. Pritom jeosobito bio zainteresiran za tajnovite

ekscese ili afere sentimentalne prirode. [u -ljao se za ljubavnim parovima i skandaloznoih izne na|ivao u mraku podruma ili poluta-mi orgu lj ske galerije. No, skup ljene tajnepodatke nije znao ili nije htio dugo ~uvati zasebe. Tako je na nekom veselom zajed -ni~kom (da li prvomaj skom?) izletu profeso-ra i studenata ve} prili~no naliven iznenadagromoglasno objelodanio: »Se se~ate kadsam na{al D–a na orgu ljama s B–om ili R–ana klaviru s P–om?« Ili bi usred sveop}eispitne nervoze, kada su ga gotovo svi na-stavnici i studenti opsjedali molbama za k -lju~eve, nenadano izletio iz porte i supijanozakri~ao: »Da vam boga profesor skoga, ni -kad vas nema, a sad bi svi u jednu sobu!«

Odan stra{nom Stan~i}uBio je vjeran poput psa, idealan izvr{ite ljstrogih profesor skih naredbi. Osobito je~udesno upropa{teni glasovir u sobi broj 9(tik do gajbe) znao biti `rtvom student skihpijanisti~kih ekshibicija. Tada bi, u najnez-godnijem i po snazi zvuka najdramati~nijemtrenutku, znao u hodnik Akademije nai}istra{ni profesor Stan~i} i narediti Ivanu:

»Uklonite ovoga monstruma iz devetke, daga ne moram ja izbacivati!« I poslu{ni bi par-tijac Ivan ledeno stroga lica tada odano i dje-lotvorno stupao u akciju. No, ona ne bi daladugotrajnijega rezultata: Ivan bi na zov sud-bine ve} za~as morao ponovno u obli` nji buf-fet, Stan~i}, platfusavo bazaju}i, jo{ ne bi sti-gao do svojega tre}eg kata, a nepoznati bimanijak ve} ponovno zaposjeo glasovir i iz-nova po~i njao tran~irati div lju Ha~aturjano-vu Toccatu, blijedu Mjese~evu sonatu ili nekifrivolan Wagnerov ljubavni refren. Ipak,unato~ pove}anoj dozi razdra` ljivih teku}ihsredstava, Ivan je bio — dapa~e, u takvimzgodama znatno sabraniji nego ina~e — na-dasve precizan postav lja~ pultova i stolacauo~i orkestralnoga pokusa ili koncerta. Zamnoge je diplomirane glaz benike ostala — ai danas traje — nerazja{ njiva tajna: kako pri-mitivni ljudi, » ljudi iz naroda«, oni koji nepoznaju note, partiture, ~ak ni pojedina glaz -bala, uspijevaju bez nacrta i na teme lju brzei kratke, naj~e{}e nervozne i polujasne upu-te stru~ njaka savr{eno na pozornicu postavi-ti sva pomo}na sredstva za pokatkad nada-sve kompliciran izvodite lj ski sastav?!

(nastav lja se u idu}em broju)

SJE

]A

NJA

SJE

]A

NJA

SJE

]A

NJA

SJE

]A

NJA

SJE

]A

NJA

SJE

]A

NJA

SJE

]A

NJA

DAM

IL K

ALO

GJE

RA

A MO@E I BEZNASLOVAUrednik: Dra`en Buhin/Izdava~: Neron,Bjelovar 2007./Biblioteka: Bla, bla

UBjelovaru je pune dvije godine, u razdob -lju od 1990. do 1992., ti skan fanzin »zarock k nji`evnost i ostale kulture« pod na-

slovom Nagi nju}i leptiru, ra|en pod motom »svijetdrugih pogleda« u kojemu su se objav ljivali prilozio kulturnim zbiva njima, osvrti na glaz bena do-ga|a nja, putopisi, pri~e i ostalo. Ukupno je objav -ljeno petnaest brojeva Leptira, a pos ljed nji, uko-ri~en te grafi~ki i sadr`ajno dotjeran broj, ti skan jeu lip nju 1992. godine. U ediciji Leptira objav ljenaje posthumno k njiga Mome Vuka{inovi}a (1965.— 1991., hrvat skoga branite lja poginuloga uKomletincima) Mo`e i bez naslova, koja sadr`i njegove najbo lje pri~e. Zbijeno u kratku, odrezanure~enicu ili ponekad samo rije~, poput udara za-pora na fotoaparatu, doga|aj te~e poput nizapomno odabranih slika poznatoga interijera i jo{poznatije galerije likova. Njegovi likovi, kao i onsâm, svojim su ambijentom strogo vezani uz go-stionicu »Zagreb« i `ivot u njezinu okru`e nju. Uro -njeni u rock glaz bu i sve njene feti{e balansirajuna razme|i Momine stvarnosti i apstraktnosti ne-dore~enih ideala. Dra`en Buhin, urednik k njige Amo`e i bez naslova — zapisi o Leptiru i Mominepri~e 1988. — 1992., na jednom je mjestu saku-pio i povezao zapise i pri~e koje doti~u tri ele-menta: gostionicu »Zagreb« , fanzin Nagi nju}i lep-tiru i pri~e prijate lja Mome, koje se isprepli}u~ine}i tako logi~nu cjelinu. Uz pregled iz brojevaLeptira te pri~e koje je Momo zapisao tijekomsvojega kratkog spisate lj skog puta, u izda nju semogu prona}i i novonapisani osvrti sudionika to-ga doba, vi{e ili ma nje aktivnih, koji, iako razli~iti izastupaju}i svoje gledi{te, ~itate lja uvode u svijetslikovito do~aravaju}i zbiva nja u Bjelovaru togavremena. Grafi~ki ure|en na na~in da su koricesmje{tene u sredinu k njige, ~itate lja zapravoupu}uje na »otka~enost« te ~i njenicu da nijeva`no s kojim od tri poglav lja `eli zapo~eti —svako od njih mo`e biti i prvo i zad nje. (D.H.)

I P E W — M e | u n a r o d n i u d a r a l j k a { k i t j e d a n B j e l o v a r , 7 . — 1 3 . s i j e ~ n j a 2 0 0 8 .

Anarhokor za student ske daneN

a prvom ovogodi{ njem koncertu IPEW2008., praizvedene su dvije skladbe. No-va su djela napisali mladi tajvan ski udara -

ljka{ i skladate lj Lin Ching Cheng te hrvat ski skla -date lj Berislav [ipu{. Koncert je otvorio ansamblbiNg bang praizvedbom [ipu{eva djela Anarhokorskladana za grupu udara ljka{a. Posve}eno je gru-pi ljudi koja je tijekom student skih dana okru`ivalaskladate lja i ~iji je neodvojivi dio bio sâm skladate -

lj. Povezivale su ih sli~ne napredne intelektualne misli,dvojbe, stavovi i ljubav prema glaz bi. Skladba jenamije njena instrumentima bez odre|ene visine tona iglasovima koji su se pokazali izvrsnim sredstvom pu-tem kojega je [ipu{ postigao `e ljene kontraste, najraz-li~itija raspolo`e nja, me|u kojima se mogu prepoznati iagresivnost i strastvenost. Djelo zapo~i nje prepoznat -ljivim motivom koji se do kraja nekoliko puta ponav lja,a izme|u se ni`u uzbud ljivi, ritmi~ki dinami~ni glaz beniodsje~ci unutar kojih je kao zvuk kori{teno gu`va nje pa-pira, {apat, govor i vika. Djelo je 14. sije~ nja, dan nakonzatvara nja festivala, zajedno s Le{nikovom No Busi-ness, izvedeno i u zagreba~kom HGZ–u. Efektnostovoga hommagea student skim danima i prijate ljimaprepoznala je kako bjelovar ska tako i zagreba~ka pu-blika, koja je djelo i skladate lja ispratila dugim p lje skom.(Dina Bu{i})

FE

ST

IVA

LI

Berislav [ipu{ i sudionici IPEW–a

Ro`i} prekora~io granicu jazza i klasike

Koncertne dvorane Zapadno njema~kog radija u Kölnu (WDR) svaki petak vrve cjelodnevnim glaz benim programima u interpretaciji zvu~nihizvo|a~kih imena. U dnevnom rasporedu 14. prosinca 2007. moglo se pro~itati i ime Renato Ro`i} Consorta, poznatog ansambla hrvat -skoga gitarista na rubu priznatih, ~vrsto ukorije njenih i (pre)uko~enih glaz benih pravaca — jazza i klasike. Dupkom ispu njena mala dvo-

rana WDR–ova zda nja, stoti njak metara uda ljenoga od monumentalne Katedrale, tiho i koncentrirano pratila je uvodni dio u kojemu je nesvaki-da{ nji septet (E–A gitara, guda~ki kvartet, kontrabas i teorba) izvodio Koncert za ~embalo u f–molu (BWV1056) Johanna Sebastiana Bacha.Dobar timing ansambla i spontane harmonij ske komunikacije Ro`i}a s prvom violinom i teorbom otvorili su moderna i netipi~na suzvu~ja kojani u jednom trenutku nisu prekrila teme ljni ton ski ugo|aj. Sredi{ nji dio nastupa umjetni~ki je kulminirao solo to~kom zagreba~kog gitarista u im-presivnom razumijeva nju Bachove Pete suite u c–molu za violon~elo solo (BWV 1011). ^isti zvuk posebno ozvu~ene gitare istaknuo je slobod-

niji improvizacij ski pristup, kao i konstruktivne ele-mente iz opusa Antona Weberna. Vedar i zaigranduh cijeloga Consorta u finalu se odlu~io za isto-vremeno zavod ljivu i opasnu igru s MozartovimKlavir skim koncertom u A–duru (KV 414).Pronica nje u savr{eno notno tkivo salzbur{kogagenija i sagledava nje najfinijih deta lja mnogimumjetnicima nije po{lo za rukom, {to je nerijetkorezultiralo prevagom destrukcije nad konstruk-cijom izvorne partiture. S navedenom spoznajom,Ro`i}evi prolazi kroz zahtjevna sola bili su ku-dikamo pa` ljiviji i improvizacij ski decentniji negokod Bacha, {to je sasvim razum ljivo i mudro (pr-va javna izvedba). Duga zahvala p lje skom i rafalib lje skalica vrijedno su prizna nje novom oblikuglaz be, ansamblu i, kona~no, neumornom tra-ga~u za sve neobi~nijim izrazom u {irokom i ne-zahvalnom ra skoraku izme|u ozbi ljne i intuitiv-no–improvizacij ske glaz be — Renatu Ro`i}u.(Igor Koruga)

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

Renato Ro`i} Consort

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 11

12 B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

Novo izda nje o hrvat skoj glaz bi — monografija dr. sc. Ennia Stip~evi}a o jednom od prvih hrvatskih skladatelja Ivanu Luka~i}u ([ibenik 1585. – Split 1648.)

OD MIKROFILMA DO MONOGRAFIJEPi{e: Ana Vidi}

Predstav lja nje vrijednog izda njaMuzi~kog informativnog cen-tra (MIC) Koncertne direkcije

Zagreb (KDZ) o povijesti hrvat skeglaz be — k njige Ivan Luka~i} dr. sc.Ennia Stip~evi}a, uglednog muziko-loga u ~ijem su sredi{tu znanstveno-ga rada starija hrvat ska glaz ba, arhiv -ska istra`iva nja i glaz bena paleogra-fija, uprili~eno je u k nji`ari ProfilMegastore 11. prosinca pro{le godi-ne. Djeluju}i pri Hrvat skoj akade-miji znanosti i umjetnosti na Od-sjeku za povijest hrvat ske kulture, naMuzi~koj akademiji u Zagrebu te naHrvat skim studijima, Stip~evi} je, iz-me|u ostaloga, za svoj muzikolo{kirad zaslu`io i nekoliko prizna nja: Na-gradu Ivan Luka~i} Vara`din skih ba-roknih ve~eri (1988., 1998.) te Nagra-du Andrija Patricij Osor skih glaz -benih ve~eri (1998.). Tako je autornizu svojih brojnih znanstvenih rado-va i k njiga sada pridodao i monogra-fiju koja obra|uje `ivot jednoga odna{ih najzna~ajnijih starijih skladate lja,kao i sudbinu njegove jedine poznatezbirke skladbi Sacrae cantiones, te ve}svojim sadr`ajem, ali i na~inom njegovaizlaga nja, predstav lja izniman doprinososvjet ljava nju ranobaroknih kreta nja nana{emu tlu.

Brojni autorovi suradnici, kolege, prijate ljite ostali posjetite lji do{li su stoga poprati-ti predstav lja nje izda nja na kojemu su go-vorili Josip Nalis u ime KDZ–a, DavorMerka{ u ime MIC–a KDZ–a, glaz benikriti~ar i novinar Branimir Pofuk te,dakako, sâm autor dr. sc. Ennio Stip~evi}.Kada se na kraju promocije predstavio iautor k njige, kao jedan od k lju~nih trenu-taka u svojemu radu, i to jo{ u student -skim danima, istaknuo je primitak po{i -ljke iz Krakova s mikrofilmom originalnogprvoti ska zbirke Sacre cantiones koja se dotada smatrala izgub ljenom. Opisav{i tijeksvojega vi{egodi{ njeg istra`iva nja, koje jeuk lju~ivalo i prou~ava nje ostav{tine Dra-

gana Plamenca, te doprinosa Josipa Andreisa iLovre @upanovi}a, zak lju~io je kako je Sacraecantiones najzna~ajnija zbirka polifone glaz bejednog hrvat skog skladate lja, zahvaliv{i svimas kojima je sura|ivao i koji su omogu}ili pro-vo|e nje istra`iva nja i ostvariva nje projekta:sve}enicima iz Samostana sv. Frane na Obali uSplitu te onima u Fra njeva~kom samostanu na

Sv. Duhu u Zagrebu i u Zavodu sv. Jeronima uRimu, prijate ljima iz [ibenika, urednicimaMIC–a: Jeleni Vukovi}, Ivanu @ivanovi}u iDavoru Merka{u, i drugima. Predstav lja nje,pra}eno projekcijom spomenutoga DVD–a,dodatno je uveli~ao nastup pjeva~a MonikeCerop~ec, Ivane Rodin, Jelene Kordi}, Ante@ivkovi}a i Josipa Nalisa koji su izveli tri mo-teta iz Luka~i}eve zbirke — Quam pulchra es,Panis angelicus i Ex ore infantium.

O k njiziPri pobli`em upoznava nju s k njigom odmah jeuo~ ljiva njezina vizualna dotjeranost — tvrdiuvez sa znakovitom fotografijom u bojiknji`nice Samostana sv. Frane u [ibeniku. Iunutra{ njost je jednako atraktivno oprem ljenacrno–bijelim reprodukcijama koje prate tijekizlaga nja gra|e, bilo da se radi o prikazu po-vijesnih lokacija, glaz benim ti skovinama i par-titurama, likovnim prikazima Luka~i}evih su-vremenika ili pak fotografijama iz novijega vre-mena koje se ti~u ponovnog otkriva nja

Luka~i}eva djelova nja. Sâm sadr`aj, paralelnoiznesen na hrvat skom i engle skom jeziku uprijevodu Grahama McMastera, na 156 strani-ca, podije ljen je u ~etiri poglav lja naslov ljenaK njiga vremena, Curriculum vitae, Sacrae cantio-nes i Vrijeme k njige. Iscrpnost prikaza dru{tve-nih, politi~kih i kulturnih prilika u Hrvat skoj uLuka~i}evo vrijeme, krajem 16. i po~etkom17. sto lje}a, smje{ta nje u europ ski kontekst,opis glaz benoga `ivota na podru~ju Hrvat ske,djelova nja niza skladate lja kod nas i u inozem-stvu te usporedba na{ih s kasnorenesansnim iranobaroknim glaz benim kreta njima u Europi~ine prvo poglav lje sjajnim teme ljem za da lj -nje pra}e nje `ivotnoga puta Ivana Luka~i}a. S -ljede}e poglav lje stoga donosi njegove biograf -ske podatke, od ro|e nja oko 1585. u [ibeniku,gdje je rano stupio u red fra njevaca konven-tualca u Samostanu sv. Frane, preko nauka idjelova nja u Italiji, gdje je stekao titulu magi-ster musices, do povratka u domovinu, najprije u[ibenik, a potom u Split u koji je do{ao u jed-noj od k lju~nih godina svojega `ivota — 1620.,kada mu je u Veneciji ti skana zbirka Sacraecantiones, pa sve do smrti 1648., tako|er u Spli-tu, gradu ~iji je glaz beni `ivot obi lje`io. Nedo-statak informacija o samome Luka~i}u bogatoje nadokna|en vremen skim i zem ljopisnimpra}e njem njegova mogu}eg kreta nja, te, s ob-zirom na to, i ukaziva njem na suvremenikeme|u kojima se kretao i s kojima se mogao po-vezati, {to tako|er pru`a deta ljan uvid u bogat-stvo i `ivost glaz benih, odnosno kulturnih dje-latnosti i razmjena na podru~ju Hrvat ske i {ire.Tre}e je poglav lje u cijelosti posve}enoLuka~i}evoj zbirci, njezinu nastanku, posveti,motetima, njihovom glaz benom ustrojstvu itekstovima {to uk lju~uje i analizu, skladate lj -skim postupcima i stilu, te uklapa nju u aktual-na glaz bena kreta nja. Zak lju~ni dio k njige,naslov ljen Vrijeme k njige, odnosi se naspecifi~an put koji je ta zbirka pro{la od svoje-ga ti ska nja prije gotovo 400 godina do danas.Va`nu ulogu u njezinu otkri}u, a onda i u sh-va}a nju njezina zna~aja i suvremenoj prezen-taciji, imao je Dragan Plamenac, {to je podcr-tano i dava njem ve}eg prostora njegovu `ivo-topisu. Osobito je popra}ena njegova djelatno-st nakon pronala ska unikatnog originalnogprimjerka Sacrae cantiones u Berlinu sredinomtridesetih godina pro{loga sto lje}a, kada je otk-rio i niz drugih do tada nepoznatih zbirkihrvat skih renesansnih i baroknih majstora, teuvelike promijenio dotada{ nje poima nje na{eglaz bene povijesti. Tijekom nesretnih zbiva njaDrugog svjet skog rata zbirci se izgubio svakitrag, no zahva ljuju}i Plamen~evim zabi -lje{kama i nastoja njima Josipa Andreisa i Lo-vre @upanovi}a, nije pala u zaborav. Skromnose osvrnuv{i na vlastiti doprinos, autor k njigeistaknuo je kako je ponovno trudom DraganaPlamenca ustanov ljeno da bi se mogla nalaziti

u Biblioteci Jagielloń skoj u Krakovu {to je,nakon 40 godina traga nja, i potvr|eno kada jeEnnio Stip~evi} po{tom primio ve} spomenu-ti mikrofilm.

O dokumentarnom filmuTakva osebujna sudbina, uz povijesni zna~ajkoji imaju skladate lj i njegovo djelo, svakakoje bila zahvalna tema za gotovo jednosatnidokumentarni film U potrazi za Luka~i}em, kojije na DVD–u prilo`en monografiji, a nastao jei javnosti bio samostalno predstav ljen jo{ 2000.godine. Prema scenariju Ennia Stip~evi}a iknji`evnika Ivana Vidi}a te u re`iji Davora[ari}a, film u velikoj mjeri prati izlaga nje knji-ge uz uskla|enu potkrijep ljenost vizualnimprilozima. Sazna nja o Luka~i}u, njegovu vre-menu, kao i o sudbini Sacrae cantiones dodatnosu oboga}eni mi{ lje njima i sje}a njima nekoli-cine govornika, orgu lja{a i stru~ njaka za izved-bu rane glaz be Marija Penzara, povjesni~arkeumjetnosti Le lje Dobroni} (k}eri skladate ljaAntuna Dobroni}a koja je osobno poznavalaDragana Plamenca), fra njevaca Josipa AnteSolde i Nikole Mate Ro{~i}a, znanstvenice iknji`evnice Ljerke [ifler, mezzosopranisticeDu nje Vejzovi} te sâmoga autora Ennia Stip -~evi}a. Tijekom filma Luka~i}evi se motetimogu ~uti u izvedbi sopranistice Sa nje Madu-ni}, altistice Anastazije Kaptelove, tenora La-dislava Vrgo~a, basa Berislava Pu{kari}a, Lau-re Vadjon na violini, Augustina Mr{i}a na violida gamba, Maria Penzara za orgu ljama i ~em-balom, te Komornog zbora pod vodstvom Sa{eBritvi}a. Glazba je zabi lje`ena na koncertu u[ibeniku prire|enom u povodu 350. ob ljetnicesmrti Ivana Luka~i}a. Ostvaren uz potporuMinistarstva kulture Republike Hrvat ske ibrojnih drugih dr`avnih, kulturnih i crkvenihinstitucija, u produkciji Glazbene {kole IvanaLu ka ~i}a iz [ibenika i nizom suradnika, tajdokumentarni film, zahva ljuju}i i podslovimana engle skom, njema~kom i ta li jan skom je-ziku, uvelike doprinosi pobli`em upoznava njujavnosti s tim va`nim segmentom na{e povije-sti.

Promatraju}i monografiju i film kao izda njakoja se me|usobno nadopu njuju ~ine}i cjeli-nu, treba istaknuti da njihova znala~kasro~enost, unato~ tome {to se prije svega baveosobno{}u Ivana Luka~i}a, predstav lja iznim-no razra|en pogled u povijest. Uvid u zbiva njas kraja 16. i po~etka 17. sto lje}a kod nas i u Eu-ropi kao i u doga|aje novije pro{losti gledanes pozicije traga nja za izgub ljenom zbirkomtako daje slojevit i zoran prikaz koji na svje` ikomunikativan na~in doista pru`a nove mo-gu}nosti uklapa nja Luka~i}eve, odnosnohrvat ske umjetnosti u svjet ske okvire.

Dr. sc. Ennio Stip~evi} sada je nizusvojih brojnih znanstvenih radova i k -njiga pridodao i monografiju kojaobra|uje `ivot jednoga od na{ih najz-na~ajnijih starijih skladate lja, kao isudbinu njegove jedine poznatezbirke skladbi Sacrae cantiones, te ve}svojim sadr`ajem, ali i na~inom njegova izlaga nja, predstav lja izn-iman doprinos osvjet ljava nju rano-baroknih kreta nja na na{em tlu.

PR

EP

OR

UK

A Z

A ^

ITA

NJE

P

RE

PO

RU

KA

ZA

^IT

AN

JE

P

RE

PO

RU

KA

ZA

^IT

AN

JE

P

RE

PO

RU

KA

ZA

^IT

AN

JE

P

RE

PO

RU

KA

ZA

^IT

AN

JE

P

RE

PO

RU

KA

ZA

^IT

AN

JE

Jedini me|unarodni festival zabavne glaz be u Hrvat skoj,Me|imur ski festival zabavne glaz be (MEF) odr`an je petugodinu zaredom u prepunoj dvorani Gradite lj ske {kole u

^akovcu 7. i 8. prosinca 2007. godine, a pod pokrovite ljstvomMinistarstva kulture, ^akove~ke `upanije i Grada ^akovca. Uzvrsne hrvat ske pjeva~e, kojima Me|imurje ne o skudijeva, i go-

ste iz drugih krajeva Lijepe na{e nastupili su pjeva~i iz Slovenije,Ma|ar ske i Austrije.

Organizacij ski odbor, predvo|en umjetni~kim direktorom i selekto-rom Branimirom Magdaleni}em, odabrao je 22 skladbe relativno{irokog stil skog spektra, a najava zanim ljivih sadr`aja privukla je islu{ate lje mre`e lokalnih radij skih postaja. Kamere u dvorani snimi-le su festival za odgo|eno emitira nje na televiziji Z1, a kako je, osimstru~nog `irija Hrvat skoga dru{tva skladate lja, telefonom i putem in-terneta glasovao velik broj slu{ate lja radij skoga prijenosa, dobivenirezultati pretpostav ljaju objektivnu ocjenu skladbi i izvo|a~a.

Stru~ni `iri, kojemu je predsjedao doajen Ljubo Kuntari} uz ~lano-ve Vladimira Dela~a i Mi{u Dole`ala, proglasio je pjesmu Ro`ica

@ana Jakopa~a, koja se glaz bom i tekstom osla njana melodiku i dijalekt Me|imurja, a izvodi je sâm au-tor, najbo ljom skladbom festivala. [armantna pred-stavnica Slovenije Teja osvojila je glasove radij skihslu{ate lja pjesmom Dan brez tebe skladate lja Fran-cija Zabukovca i autorice teksta Darje Pristovnik.Teja se osim ljepotom istakla i odli~nom izvedbom,{to je ote`alo izbor za najbo ljega izvo|a~a. Tu je na-gradu osvojila Rije~anka Sabrina vrhun skom izved-bom skladbe Ivana Brdara Okreni se. Glazbenistru~ njaci smatraju da je upravo ona jedna od najta-lentiranijih hrvat skih pjeva~ica mla|e generacije. Ve}je u dobi od 15 godina osvojila Zlatni mikrofon Ra-dija Rijeke za nastup na MIK–u 2005., a iste je go-dine osvojila i nagradu za najbo ljega debitanta na Fe-stivalu dalmatin skih {ansona u [ibeniku. Nagrada za najbo lji teksturu~ena je Hrvoju Hodaku za stihove pod naslovom Dar, a zanajbo lji aran`man u skladbi Niti ~e` nje nagra|en je Ivan Mikuli}.

Premda ro|eni ^akov~anin, Ljubo Kuntari} je svoj radni vijek pro-

veo u Volo skom. Sada }e posebno mjesto u bogatom nizu njegovihprizna nja zauzeti nagrada za poseban doprinos hrvat skoj glaz bikoja mu je uru~ena u rodnomu gradu tijekom festival ske ve~eri.

FE

ST

IVA

LI

@an Jakopa~ izvodi pobjedni~ku skladbu

ME\IMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE

Nagra|ena Ro`icaPi{e: Mi{o Dole`al

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 12

13B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

José Carreras, Michael Bolton i Tony Cet in ski na jedinstvenom koncertu

TRI VELIKANA – JEDNO VELIKO SRCEPi{e: Maja Saboli}

Jedan humanitarni koncert zaslu`io je postati koncertnim doga|ajem godine, ali i vi{e od toga. Nai-me, taj dostojanstveni susret velikana odr`an je na prvu godi{ njicu prerane smrti novinarke AneRukavine, djevojke izabrane za `enu godine i nedavno posthumno odlikovane Redom Danice hrvat -

ske s likom Katarine Zrin ski, hrabre djevojke koja je 18 dana prije smrti napisala e–mail @ELIM @IVOTi pokrenula lavinu na{ih emocija. Ideju za ostvariva nje te glaz bene »No}i za pam}e nje« koja }e prikupi-ti nova sredstva za Zakladu »Ana Rukavina« dobio je skladate lj Bashkim Shehu jo{ u svib nju, potaknutizvanrednim uspjehom dueta Joséa Carrerasa i na{eg Tonyja u skladbi Dolce suono, koju je sâm napisaona tekst Danijela Na~inovi}a. Cjelokupnu, vrlo uspje{nu, organizaciju odradio je pak njegov sin Arian.Obite lj Shehu nije nova u zahtjevnim projektima. Rade}i ve} godinama na mega koncertima u pul skojAreni, doveli su u Hrvat sku imena poput Pavarottija, Boccellija, Zucchera i Norah Jones. Me|utim, i za njih je ovo bio jedinstven pothvat u kojemu je posebnu dozu hrvat skoga {arma pru`io — posve ravno-pravno — Tony, i sâm ispu njen od djeti njstva belcantom, kanconom i opernim arijama. Zapa njiv{i mnogekoji su mo`da bili i pomalo skepti~ni, odu{evio je svojim nastupom, ali i on }e pamtiti tu no} kao ispu -nje nje `ivotnoga sna. Uz prat nju Simfonij skog orkestra i Big banda HRT–a pod ravna njem maestra Da-vida Gimeneza, jedan od najve}ih tenora dana{ njice, ameri~ka pop zvijezda i hrvat ski pjeva~ zabavneglaz be udru`ili su se u prepunoj dvorani za plemenitu stvar, za donaciju namije njenu lije~e nju obo ljelihod leukemije. Program koncerta, burno prihva}en i popra}en aklamacijama, kretao se je od klasike prekonapolitan skih kancona do popularne glaz be. José Carreras sâm je svojevremeno bolovao od leukemije ika`u da mu je u uspje{nome lije~e nju pomoglo upravo uspostav lja nje anonimne zaklade koja je omo-gu}ila njegovo lije~e nje kad vi{e to nije bio u mogu}nosti podmirivati, pa je slijedom toga kasnije osno-vao sli~nu me|unarodnu zakladu. Michael Bolton tako|er je posebno osjet ljiv na bolesne i nastoji im po-magati, a za Cetin skog znamo da je pjeva~ s vjerojatno najvi{e humanitarnih nastupa u nas. Tri velikanaujedinila su se tako u jednoj ~udesnoj no}i kad smo povjerovali da se dobro dobrim vra}a i po`e ljeli i sa-mi biti opleme njeni dobrotom. Tijekom koncerta, koji se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Hrvat -skoj televiziji i Hrvat skome radiju, bio je otvoren i telefon Zaklade, pa su se tako primale izravne dona-cije.

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

CD izlog \ur|e Otr`an

LADA BUJAS I MLADEN RAUKAR

Poziv na putZ a p o s l e n a d . o . o .

Ovo je jo{ jednavrijedna »gra|an -ska inicijativa« mi-

mo uhodanih di skograf -skih putova. Revija Zapo-slena i njezina agilna ured-nica Ana Gruden na{li suu svojim zanima njima i fi-nancijama mjesta za obja-vu dva nosa~a zvuka ra -sko{ne tekstovne igrafi~ke opreme, primjere-ne temi vokalne lirike{irokog raspona, od Ma-rije Terese @efarovi} doBo`idara Kunca. Zadiv -ljuju}i »deta lj« jesu prepjevi svih popijevaka dani usporedno s originalima,{to se mo`e na}i jo{ samo kod bogatih DGG i sli~nih di skografa, a bez~ega je svaki album napola zgotov ljen. Ovako svaki stih, u prijevodima Zvo-nimira Mrko nji}a, Lade Bujas Maji} i Mladena Raukara, stav ljen u prvi plandruga~ije zvoni u uhu posredstvom interpreta. Ne mogu, a da ne napome-nem dragocjen doprinos Mladena Raukara (1924. — 1999.) u nedje ljnimemisijama ciklusa @ivot glaz be na Tre}em programu Hrvat skoga radija, ukojima je sustavno predstav ljao vokalnu liriku svih `anrova kroz {to se pre-lamalo njegovo neizmjerno i skustvo poliglota i klavir skog pratite lja. Pritomje po~esto, kao na pokusu s nekim pjeva~em, slu{ate ljima izravno iz origi-nala prevodio te{ko razum ljive stihove ovoga ili onoga velikana lieda. Takoi ovdje na dva nosa~a zvuka Mladen Raukar podr`ava ovaj projekt, utki-vaju}i svoje bogato zna nje, vokalizacije i mnogih europ skih jezika kojima jesuvereno vladao, odazivaju}i se na brojne pozive da sudjeluje u svjet skimkonferencijama kao konsekutivni i simultani prevodite lj, i to uglavnom s jed-nog ili ~ak dva strana jezika na tre}i strani jezik. Ta duboka glaz bena jekau njegovom unutar njem uhu zra~ila je u pjeva~e izravnom snagom koja ihje omatala do potpune dovr{enosti interpretacije, pa su stoga radosura|ivali s takvim korepetitorom. Ovo je hommage njegovu `ivotnom po-zivu koji je realizirao na zagreba~koj Muzi~koj akademiji. Lada Bujas Maji},s rijetkom sklono{}u soprana ka zahtjevnijim skladbama, na{la je idealnogsuputnika na velikom putova nju kroz nekoliko sto lje}a i vi{e stilova i `anro-va. Prema popratnom tekstu Davora Schopfa koji s pravom nagla{avava`nost objav ljiva nja popijevaka Marije Terese @efarovi}, slavon ske autori-ce s kraja 18. sto lje}a, ovo putova nje doti~e vrhunce vokalnih ostvare njasvjet ske pjeva~ke literature H. Wolfa, J. Ph. Rameaua, G. Fauréa, E. Satiea,S. Prokofjeva i H. Duparca. Respektabilni izbor te po{tova nja dostojan na-por i razina ostvare nja.

ANA DOMAN^I] KRSTULOVI]

Hommage à Boris PapandopuloA l e p h

Umjetni~ka organi-zacija Aleph sasjedi{tem u Splitu

promi~e glaz bu za flautuna vi{e na~ina jer je AnaDoman~i} Krstulovi}, uzudara ljka{icu Ivanu Bili},jedna od njenihosniva~ica. Osimprire|iva nja glaz benih ra-dionica i ti ska nja glaz -benih izda nja, od kojih jejedno i ud`benik Ane Do-man~i} Krstulovi} za flau-tu pod nazivom Dahomdo flaute, Aleph objav ljujei nosa~e zvuka. Tako smodobili dostojno izda nje flautisti~ke literature posve}eno Borisu Papandopu-lu na dva nosa~a zvuka s iscrpnom k nji`icom. Glazbenica je sa skladate -ljem tijesno sura|ivala niz godina i neka su joj Papandopulova djela po-sve}ena, a da je autor bio zadovo ljan tom surad njom svjedo~e i kopijeprepi ske izme|u dvoje umjetnika. [kolovana u svijetu, a `ivotom, radom iostvare njima vezana za Dalmaciju, Ana Doman~i} Krstulovi} interpretira Pa-pandopulove skladbe s izuzetnom bri` ljivo{}u i autenti~nim stilom. Ovajsnim ljeni diptih donosi komorne i koncertantne skladbe Borisa Papandopu-la, a velikim trudom i, dakako, dugotrajnim radom na repertoaru Ana Do-man~i} stvara neuobi~ajeno zahtjevan i cjelovit, za na{e prilike iznimno pot-pun, slu{ni katalog skladbi za flautu (i oko nje) Borisa Papandopula. Dobarsusret interpreta i skladate lja ostav lja tako antologij ski uradak prvorazrednekvalitete. Prvi nosa~ zvuka predstav lja Pastoralu za flautu, obou i violon~elo,Dijalog za flautu i ~embalo, Tri dijaloga za flautu i gitaru, Varijacije na Rossi-nijevu ariju za trombon i piccolo, dok se na drugom nosa~u zvuka nalaze^arobna frula za flautu, piccolo i udara ljke, Mali koncert za piccolo i komor-ni guda~ki ansambl, te Koncertantna muzika za flautu, harfu, vibrafon,udara ljke i komorni orkestar. Sva su djela, osim jednoga (Dijalozi za flautu igitaru), svirana i snim ljena u Hrvat skoj s uglednim doma}im interpretima,pa se time podcrtava antologij ski zna~aj Papandopulove glaz be na hrvat -skoj glaz benoj sceni i koncertnim repertoarima doma}ih sezona. Osim to-ga, sve skladbe nose i oznake opusa EK prema popisu Erike Krpan ~ijomje zaslugom stvarala{tvo velikoga majstora postalo pregledno i dostupnijeza uporabu.

Po svemu sude}i, Ana Doman~i} Krstulovi} bila je maestrova vizija »~arob-ne flaute«, {to je i potvrdio posve}uju}i joj svoju prpo{nu, inovativnu i po-pularnu ^arobnu frulu. Njezin je istan~ani, suptilno izra|eni stil svakakonadah njivao skladate lja i davao mu poticaj, dok njezine zrele i majstor ski iz-vedene interpretacije, ostvarene zad njih deset lje}a, predstav ljaju velik na-predak u poima nju uloge izvo|a~a tijekom stvara nja glaz benoga djela.

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

NEBOJ[ABUHIN:ODLI^NE INOZEMNE RECENZIJE

Gitarist i skladate lj Ne-boj{a Buhin pro{le jegodine objavio dva al-

buma u izda nju Dallas Record-sa, autor ski Guitar Language iCD s obradama bo`i}nih pje-

sma Nebo plays Christmas songs.»Bo`i}ni« album donosi druk~iji stil -ski, ali sada ve} prepoznat ljivi gitari-sti~ki potpis, a deset poznatih sklad-bi odi{u le`ernom blues i jazz atmo-sferom. Po~etkom ove godinenastav ljaju se odli~ne recenzije al-buma Guitar Language u inozemst-vu. Online Rock pi{e o pozitivnomsvjetlucavom zvuku elektri~ne gitarehrvat skog umjetnika, Music Web Ex-pres 3000 napomi nje da, iako Hrvat -ska nije zem lja u kojoj }e se tra`itiistin ski instrumentalni gitaristi~ki fu-sion, upravo se u njoj mo`e prona}inovi CD na{ega umjetnika, a BluesArt njegovo svira nje na elektri~noj iakusti~noj gitari naziva ~istim, kon-ciznim i melodi~nim. 20th CenturyGuitar, jedan od cje njenijih glaz -benih mjese~nika posve}enih gitari-sti~koj umjetnosti (u nakladi od20.000 primjeraka) koji, izme|uostaloga, donosi intervjue s najpoz-natijim gitaristima dana{ njice i re-cenzije CD–ova, u izda nju za ve -lja~u 2008. u rubrici Guitars CenterStage donosi intervju s Buhinom, au dijelu CD Reviews i recenziju njegovog albuma Guitar Language.(D.H.)

KONCERT KVARTE-TA FLAUTA 4 SYRINX

Kvartet flauta 4 Syrinx u sasta-vu: Karolina [antl–Zupan,Marina Novak, [pela Ben -

~ina i Darija Zoki}, odr`at }e 1.o`ujka u Maloj dvorani Lisin ski spo~etkom u 20 sati sve~ani koncertna ~ijemu }e se programu, uz kla-sike flautisti~koga repertoara, na}i idjela dvojice hrvat skih skladate lja,Borisa Papandopula te mladogaskladate lja i trombonista Marina Ra-badana. Kvartet flauta 4 Syrinx na-stao je 2001. okup lja njem ~etirijuflautistica, ~lanica orkestara i profe-sorica. Do danas je imao niz za-pa`enih nastupa u Hrvat skoj i Slove-niji. ^lanice kvarteta ~esto izvodedjela hrvat skih i sloven skih autora, anedavno su dovr{ile projekt trajnihzvu~nih zapisa hrvat ske i sloven skeglaz bene literature 20. sto lje}a pisa-ne za taj sastav. (B.P.K.)

PREDSTAV LJENAGLAZBENA LITER-ATURA ZA TAM-BURA[KEORKESTRE JULIJANJIKO[A

Ufoajeu osje~koga HNK 29.je prosinca predstav ljenaGlazbena literatura za tam-

bura{ke orkestre dirigenta, skladate -lja, melografa i glaz benoga piscaJulija Njiko{a iza kojega je vi{e odsedamdeset godina umjetni~kog iznanstvenog rada s nagla skom natambura{ku glaz bu. Uz deta ljan po-pis autora i njihovih djela za razli~itetambura{ke sastave, orkestre ivokalno–instrumentalne ansamble,to vrijedno ostvare nje sadr`i i povije-sno va`ne informacije o tambu ra{ -koj glaz bi i ~asopisima te Festivalutambura{ke glaz be u Osijeku.(B.P.K.)

VE^ER GLAZ BEJOSIPA MAGDI]A

Koncert pod nazivom UsusretBo`i}u odr`an je 10. prosin-ca 2007. u @upnoj crkvi sv.

Marije povodom obi lje`ava nja stote

ob ljetnice osniva nja Hrvat skoga kul-turnog dru{tva Napredak u Zagrebu,stote ob ljetnice ro|e nja dr. Vladimi-ra Preloga i 70. ro|endana skladate -lja Josipa Magdi}a. Na programu suse stoga prigodno na{la djela Josi-pa Magdi}a, Vi njete za tubu i gu-da~ki kvartet, Bo`i}ni triptih All'Anti-ca za guda~ki kvartet, Sedam pos -ljed njih Kristovih rije~i na kri`u, kan-tata za sopran, bariton i guda~kikvartet, te Uskrsne varijacije za gu-da~ki kvartet. U izvedbi su sudjelo-vali Kvartet Rucner, sopranistica Ol-ga [ober, bariton Bojan [ober i tu-bist Krunoslav Babi}. Magdi}eva sudjela vrijedan dio repertoara Gu-da~koga kvarteta Rucner, koji iina~e izvodi ansamblu posve}eneskladbe hrvat skih autora pisane zaneuobi~ajene sastave, poput onihza tubu i guda~ki kvartet ili tambu-ra{ki orkestar i guda~ki kvartet.(B.P.K.)

PREDSTAV LJENANOVA IZDA NJAMUZI^KOG INFORMATIVNOGCENTRA KDZ–A

Uprosincu 2007. predstav -ljeno je nekoliko notnihizda nja i nosa~a zvuka Mu-

zi~kog informativnog centra Kon-certne direkcije Zagreb. U foajeuHNK u Zagrebu 13. su prosincapredstav ljeni nosa~ zvuka Mladi Za-greba~kog puha~kog kvinteta tevi{e notnih izda nja: Sedam simfonijaLuke Sorko~evi}a, Sonata za klavir uAs–duru, op. 57 Dore Peja~evi},Messa concertata del secondo tuo-no a 5 Francesca Uspera (koju je zatisak priredio dr. sc. EnnioStip~evi}), Amorosi concetti TomasaCecchinija, Neozbi ljne (Bo`i}ne) va-rijacije Mladena Tarbuka, DiabolezzaIve Josipovi}a i Ben misurato StankaHorvata. O publikacijama su govori-li pomo}nik ravnate lja KDZ–a JosipNalis, skladate lj Mladen Tarbuk temuzikolozi dr. sc. Vjera Katalini}, dr.sc. Ennio Stip~evi} i vodite lj MIC–aDavor Merka{. Pet dana kasnije uMuzeju Mimara predstav ljeni su no-sa~ zvuka pijanistice Tamare Jurki}Sviben s izvedbama ~etiriju glasovir -skih sonata Bo`idara Kunca te not-na izda nja njegove Prve i Tre}e so-nate. (B.P.K.)

VIJ

ES

TI

Neboj{a Buhin

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 13

14 B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

CD izlog \ur|e Otr`an

IVANA KUNC I DANIEL RAGONE

Music of Bo`idar KuncI v a n a K u n c

Svje`, blistavo nje`an i otmjeno oblikovansopran Ivane Kunc odu{evio bi u sva -kom repertoaru, a pogotovo nas veseli

~uti je u izvedbi vokalne lirike njezina oca,skladate lja Bo`idara Kunca. ^ini se da ovajnosa~ zvuka, koji nije vezan uz di skograf skeudruge ili promicate lje ozbi ljne glaz be, pa ~akni hrvat ske, izra nja iz sâmoga sredi{ta autoro-ve intime s onu stranu oceana, kamo je Kuncponio sve ono najbo lje iz domovine, u srcu,notama i vje{tini pijanisti~kih prstiju. Ivana,poznata i kao Joy, donijela je skladate lju velikuradost jo{ za `ivota, a nama radost objav ljenihpopijevki iz o~eve ostav{tine. Za nju je i skla-dana posebna klavir ska predigra smje{tena iz-me|u pjesama na engle skom i hrvat skom je-ziku. Iluziju anglosakson ske bajke u stihovimaWordswortha, Blakea i Longfellowa do~aravaIvanin njegovan hrvat ski izri~aj i artikulacija beznapora u pjesmama na stihove Desanke Mak-simovi} (Strep nja i ^e` nja). Odabir pjesnikaodaje glaz beni~ko uho osjet ljivo na glaz bu u li-rici velikih engle skih pjesnika. Ivana zrelom in-terpretacijom i emocionalno dora|eno donosislo`enu pjeva~ku teksturu upisanu u popijevkevrsnoga liri~ara, ali i poznavate lja pjeva~ke teh-nike i sposobnosti sopran ske literature. Za njukao da su sve pjesme podjednako jasne i jed-nostavne, iza ~ega vjerojatno stoji podosta ra-da i du{evne posve}enosti ovomu zadatku.Njezin album u vlastitoj nakladi nije nikakohommage ili sje}a nje, ve} otvara nje dara u njegovu punom sjaju kako ga je predano ispi-sivao deset lje}ima na{ nadareni modernist. Usredi{tu pozornosti ovog albuma stoji ciklusskladan na stihove Kuncove supruge De Elde,koji i skazuju obite lj ski `ivot u mirnim i nje`nimslikama, te se tako ovaj obite lj ski poliptih zaok-ru`uje pjevom njihova djeteta, koje je ozbi ljnoshvatilo nas lje|e svojih rodite lja i s po{tova -njem pristupilo umjetni~koj obradi njihova stva-rala{tva. Ovaj je album trag Ivaninog bri -ljantnog nastupa u Carnegiu Hallu na kojemuje s velikim uspjehom predstavila glaz bu svoje-ga oca, a recenzije tog istaknutog recitala mo-gu se na}i na www.ivanakunc.com.

DJE^JI ZBOR TRATIN^ICE

Pjesme za djecu Josi-pa KaplanaA q u a r i u s R e c o r d s

Ovo izda nje predstav lja vrijedan prilog izRijeke za koji je Aquarius Records,sre}om, imao sluha te ga i objavio. Na-

veden je pove}i broj sponzora, iz ~ega se mo`ezak lju~iti da pribav lja nje sredstava za objav ljiva -nje ovoga nosa~a zvuka nije proteklo sasvimglatko. To i ne ~udi previ{e jer ga se vjerojatnosmatra nekomercijalnim, me|utim u ovom glaz -benom podru~ju koje tek o~ekuje eskpanziju ive}u popularnost zasigurno }e biti zanima nja ikoristi od ton skoga zapisa pjeva~koga trudarije~kih mali{ana. Zagreba~ke su Zvjezdice ve}odavno dokazale va`nost zbor ske glaz be za

djecu i mlade` kojom se posti`e ono najpleme-nitije u odgoju mladih, a zad njih nekoliko godi-na tu su praksu nastavile i Tratin~ice iz Rijeke,djeluju}i pri Osnovnoj glaz benoj {koli Aleksan-dra Jug–Mati}. Vi{e od osvaja nja nagrada i trkeza plasmanom na glaz benoj sceni, zbor se tru-di upoznavati mlade s jednoglasnim i vi{egla-snim pjeva njem »iznutra«, kroz `ivo sudjelova njei osobni anga`man, {to je od neprocje njive ko-risti za kasnije bav lje nje glaz bom. Uostalom,pre~esto se zaborav lja da djeca imaju pravo nasvira nje i pjeva nje tijekom {kolova nja, a kad to~ine, divno je znati da postoje po`rtvovni glaz -beni pedagozi koji ih usmjeravaju na pravi put.Vodite ljice zbora jesu Natalija Banov i Anita Stu-pac, a posebni mentor i osniva~ zbora jest Alek-sandra Mati} kojoj }e svako dijete jednom bitizahvalno za ste~eno i skustvo, a koje proizlazi iz njezine predanosti tom poslu. Tijekom dvadese-tak minuta traja nja CD–a predstav ljeno je 14pjesama iz pera Josipa Kaplana (Kr{ko, Slove-nija, 1910. — Lovran, 1996.) ~iji opus prete`no~ine skladbe za djecu. U njima se o~ituje pose-ban smisao za dje~ji vokalni izraz, jednostavan,efektan i nepretenciozan, a opet s bitnim smi-slom za dje~ju naklonost prema pojavama izsvijeta u koji su do{li. Od ^estitke maj~ici dopjesama pro lje}u, ima tu veselih krokija o zeki,medi, mjesecu, saonicama, masla~ku, jagoda-ma i sli~nim ljupkim motivima. Cjelokupni dojamzbor skoga sloga jest lijep, taman i ujedna~enton ~iste artikulacije, bez prisile na dje~ju mu-zikalnost, s onim osobitim sopran skim, pomaloan|eo skim dojmom koji stvara boja visokih gla-sova malih soprana. Kaplanov smisao za grani-ce dje~jih mogu}nosti ovdje je primjereno po-pra}en surad njom aran`era Roberta Grubi{i}a,~ime se pridonijelo privla~nosti literature za nekedruge »masla~ke« i »tratin~ice«. Nadamo se da}e biti dovo ljno ki{e za stasa nje novih na hrvat -skoj glaz benoj sceni.

CD izlog Davora Hrvoja

SA[A NESTOROVI]

12 DuetsC a p o M e d i a M u s i c

Nakon vi{e od dvadeset godinauspje{nog bav lje nja glaz bom, sak-sofonist i klarinetist Sa{a Nestorovi},

jedan od na{ih najzna~ajnijih jazzista sred njeganara{taja, snimio je svoj prvi samostalni album.U spomenutom se razdob lju profilirao i kaoskladate lj ~ija su djela, osim skupina u kojimastalno djeluje, svirali i drugi ansambli. Izvedbedevet, uglavnom novih, vlastitih skladbi odabra-nih za di skograf ski prvijenac uz jedno djelo mla-dog ameri~kog jazz saksofonista, jedan ame-ri~ki evergreen i Bachovu skladbu odraz su i -skustva koje je stjecao tijekom bogate karijerena podru~ju jazza, ozbi ljne i pop glaz be. Izborformacije dua jest neuobi~ajen, ali ne i izbor su-radnika. Naime, svaku skladbu izvodi s nekimod glaz benika s kojima je svirao u raznim prigo-dama, a svaki od njih karakteristi~an je za poje-dino `anrov sko obi lje`je. U tom zahtjevnomkontekstu Nestorovi} se predstav lja kao sjajan isvestran saksofonist i skladate lj koji ne skrivasvoju fascinaciju ostav{tinom Johna Coltranea,ali i skazuje vje{tinu i u bluesu te tradicionalnom,mainstream, bebop, fusion, free i avangardnomjazzu, rocku i baroknoj glaz bi. Za snima nje albu-ma odabrao je najvi{e bub njara, Krunoslava Le-va~i}a, dugogodi{ njega suradnika s kojim na-stupa u duu (Baars!), Darka Stanojkov skog (Tri-lok), Janka Novoseli}a s kojim svira skladbuThe Leaf’s Impression saksofonista PeteraEpsteina, te Bornu [ercara, suradnika iz skupine Zagreb Jazz Portrait (Reminiscence IV).Brojni su i gitaristi. S Mariom Igrecom, surad-nikom iz Portraita, izvodi skladbu Freya, s Iva-nom Kapecom Ballad In Ab, a s Damirom Po-stru`inom Kusto{ija Free Express. U duu s basgitaristom Goranom Dela~em izvodi skladbuNum Baars (Jaco)! posve}enu legendarnomjazz i fusion basistu Jacu Pastoriusu, s baritonsaksofonistom Matja`om Dreven{ekom, surad-nikom iz Zagreba~kog kvarteta saksofona,BlueSax, s pjeva~icom Annom Ghallo Varijacijena Plavu{u, a s opernim pjeva~em Tomislavom

Mu`ekom standard The Nearness Of You.Dok jespomenute izvedbe ostvario u studij skim uvjeti-ma, Bachovu Nun Komm, der Heiden Heiland(BWV 659) — Fantasiu Super snimio je s lut -njistom Edinom Karamazovim u Crkvi sv. Kri`au zagreba~kom nase lju Siget. Trinaesti duo ost-vario je s Borisom Bodu ljakom na dizajnu albu-ma pokazav{i da mu je va`an i estet ski elementplo~e. Album }e biti predstav ljen 3. i 4. o`ujka uGaleriji zagreba~kog Student skog centra uz iz-lo`bu Bodu ljakovih radova i nastupe s nekimaod suradnika.

GRADSKA GLAZBA SAMOBOR

1807 / 2007T o n s k i s t u d i o P o d m o r n i c a

Krajem pro{le godine Grad ska glaz baSamobor obi lje`ila je dvjestotu ob -ljetnicu djelova nja objav ljiva njem dvo-

strukoga kompaktnog di ska. Pod vodstvom di-rigenta i saksofonista Roberta Polgara, profe-sora u Glazbenoj {koli Vatroslava Lisin skog uZagrebu te suradnika poznatih orkestara i skupina, ovaj je orkestar snimio dvadeset~etiriskladbe razli~itih `anrova, od klasi~ne prekojazza, fusiona, latino, soula, funkyja do rock izabavne glaz be. Njihov je repertoar i u okvirutih stilova {arolik i obuhva}a sva glaz benarazdob lja. Program CD–a obuhva}a, izme|uostalih, djela Ivana Zajca, Dmitrija [ostakovi~a,Wolfganga Amadeusa Mozarta, JohannaStraussa, Leonarda Bernsteina, Carlosa Santa-ne, Pereza Prada, Scotta Joplina, Dukea El-lingtona, Dizzyja Gillespiea, Herbiea Han-cocka, Jamesa Browna, Jaca Pastoriusa iJoea Zawinula. Album je jo{ jedna potvrdazdravog razmi{ lja nja Samoboraca o glaz bi,odgoju mladih glaz benika, ali i o~uva nju tradi-cije. Upravo o bogatoj tradiciji svjedo~e i po-daci da je orkestar svirao za francu skoga ge-nerala Marmonta u Karlovcu te generala Rau-cha u Lu`nici kraj Zapre{i}a, o ~emu pi{e \uroDe`eli} u Napretku, br. 22, 1861. godine, istak-nuv{i da je to prvo skladno omladin sko glaz -beno dru{tvo u Hrvat skoj. U njemu su svirali ilisu ga vodili ugledni glaz benici, a repertoar setijekom godina pro{irivao. Danas njihova glaz -bena djelatnost, uteme ljena na entuzijazmu iamaterizmu, odaje profesionalan pristup koji jerezultirao vrijednim dokumentom njihovadjelova nja, {to potvr|uje i ovaj CD. UzSamobor ske glaz bene jeseni i Jazz festival,muzicira nje Grad ske glaz be Samobor ~ini ovajgrad privla~nim odredi{tem za dolazak sveve}eg broja ljubite lja umjetnosti na radostmnogobrojnih Samoboraca.

KOVA & CO

Saxing For Sailing@ e l j k o K o v a ~ e v i }

Tenor i sopran saksofonist i klarinetist@e ljko Kova~evi} dugogodi{ nji je stal-ni ~lan i solist Big banda HRT–a. No,

godinama vodi i vlastite skupine raznihpod`anrova jazza. Produktivan je i na di -skograf skom podru~ju, posebice u duu ModoNovo u kojemu svira s klaviristom Igorom Sa-vinom, a dosad su snimili ~etiri kompaktna di -ska. Nedugo je objavio tre}i album sa

skupinom Kova & Co., iako u izmije njenoj po-stavi. Me|utim, Kova & Co. nije za{titni znak njegove surad nje s odre|enim glaz benicima,nego znak pripadnosti odre|enim `anrov skimodrednicama, potpuno druk~ijima od onih kojeostvaruje sa svojim ansamblom Dixieland, fu-sion skupinom Tora nj 77 ili duom Modo Novos kojim svira jazzisti~ke ili crossover obradeduhovne i narodne glaz be. Naime, Kova~evi}prati nove trendove na svjet skoj glaz benoj sce-ni, tako da i ovaj album obiluje suvremenim rit-movima i elektroni~kim, ra~unalno obra|enimzvukovima. Snimio ga je u vlastitoj produkciji usurad nji s klavijaturistom Marinom Hra{~ane-com i programerom Hrvojem Galekovi}em, skojima ostvaruje glaz bu stil ski dopad ljivu {iremkrugu slu{ate lja. Taj je potencijal zapazila itvrtka Volvo koja ga je poduprla te koristi CDza vlastitu promid`bu. Radi se o svojevrsnomsmooth jazzu zasnovanom na klup skim ritmo-vima, jednostavnim melodijama i improviza-cijama primjerenima `anru. Kova~evi} je autorsvih skladbi, a njihovi naslovi, Stormy Weather,Give Me a Rope, NNW, Aqua di Salgada,Spring, Aladin i Blue Sky, kao i naslov izda nja,asociraju na nadahnu}e koje ih je obi lje`ilo.Naime, osim uspje{ne glaz bene karijere Ko-va~evi} je, kao strastveni jedrili~ar, sa svojimKova Sailing Teamom ostvario i zapa`enenatjecate lj ske rezultate, stoga ne ~udi {to je al-bum posvetio moru, brodu i jedre nju.

CD izlog Igora Koruge

LITTLE PIGEON’S FORHILL BLUES

MR. B.S p o n a / A q u a r i u s R e c o r d s

Aquarius Records je u surad nji s di -skograf skom agencijom Spona pomo-gao izdava nje novog albuma zabo~ke

skupine Little Pigeon's ForHill Blues. Sastavpredvodi agilni usni harmonika{ Tomislav Go-luban, najve}i virtuoz toga minijaturnog instru-menta (4. mjesto na me|unarodnom natjeca -nju World Harmonica Festival 2005. u njema~kom gradu Trossingenu), koji je i krea-tivni teme ljac ve}ine autor skih pjesama na al-bumu te potpisuje gotovo sve aran`mane. Po-dr`an trojicom prijate lja i glaz benih zanese -njaka (Krunoslav Dobri~evi} na gitari, NikolaHerceg na basu, te Nikola Santro na trombo-nu, udara ljkama i klaviru), Goluban je stvorioautenti~an izraz skrojen od glaz be s ameri~ko-ga juga, delta bluesa i autohtonog zagor skog»{tiha«. Gotovo jednosatna snimka donosiobrade hitova poput T–Train Kick, Lisa Jane,See You Later Alligator, Spread The News Ar-round, Jesus On The Mainline, kao i originalneGolubanove skladbe 0,5 i Sv. Rok, u kojima nasimpati~an na~in daje osvrt na aktualne pro-bleme u zem lji. Kao autori potpisani su i MihaelCvrk (Zagor ski cug), N. Herceg (Brag To Brag)i K. Dobri~evi} (Polka Blues), dok su dvije sk-ladbe obnov ljene i ponovno snim ljene. Me|ubrojne goste odli~no su se uklopili Bo{ko Pe-trovi} (vibrafon) u naj ljep{oj skladbi Mr. B.,simpati~ni skija{ i roker Ivica Kosteli} (gitara,vokal), biv{i ~lan skupine Ante Prgin i Cubi-smov udara ljka{ Mladen Ili}. Kratko glaz benoputova nje na zagor ski na~in, od Amerike prekopolkom »zara`enih« krajeva zapadne i sred njeEurope do na{eg bre`u ljkastog pitomogakraja, odu{evit }e prvenstveno one `e ljne glaz -bene zabave, jasnog i jednostavnog humorate zagovornike originalnog hrvat skog (glaz -benog) suvenira. Zahtjevniji neka obrate pa` -nju na izvanrednu tehniku i ma{tovitost Golu-banova muzicira nja, Petrovi}ev ukusni dopri-nos, ve}inu muzikalnih sola Nikole Santra natrombonu ili neka jednostavno do`ive koncertForHillovaca. Vjerujem da }e se na idu}emprojektu Tomislav Goluban posvetiti isk lju~ivoinstrumentu kojim vlada uistinu izvanserij ski,doraditi zgodne, no suvi{e trivijalno napisanetekstove, a vokalnu izra`ajnost i gipkost povje-riti mo`da nekoj mladoj dami ~ija bi prisutnostjam~ila dodatnu atrakciju na nastupima u`ivo.Pa neka da lje vozi »zagor ski cug«.

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 14

15B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

Pi{e: Bojan Mu{}et

BATIDA

Jo{ jedan danD o p / M e n a r t

Nakon svih primije njenih `anrova u kor-pusu hrvat ske pop–glaz be, na red jedo{la i bossanova s podvrstama, a

ambasadori takve vrste glaz be okup ljeni su uBatidi. Brazil ska glaz ba, koja je zad njih neko-liko godina globalno u trendu, omogu}ila jeBatidi dobre startne pozicije, koje su potvrdiliosmisliv{i jedan od najve}ih hrvat skih hitova unovije vrijeme — pjesmu Dr`' se. Ostale pje-sme nemaju takav naboj hitova, ali kod dobrogdijela prepoznat }e se neke implementiranefraze iz raznih bossanova napjeva. Dakako, in-terpretacija originalnih pjesma na na~in kakoto ~ini Quartet Sensitive zvu~i kudikamo uvjer -ljivije, no Batidina kroatizacija bossanovepokazala je da to nije nemogu}a misija. Da jeprodukcija vokala bila nagla{enija, vjerojatnobi i rezultat bio povo ljniji, ovako se u dobromdijelu pjesama doima kao da su vokali snima-ni s desetak metara uda ljenosti. No, takva idruge produkcij ske nedore~enosti ipak bitnone {kode ukupnom dojmu. A dojam je kakonakon dva hit–singla Batida albumom nije ra-zo~arala, iako se na teme lju singlova moglora~unati i na potentniji materijal.

NINA BADRI]

07A q u a r i u s R e c o r d s

Nakon hva ljenoga, no predvid ljivoga al-buma Ljubav bilo je jasno da NinaBadri} ne}e mije njati recepturu na al-

bumu nas ljedniku. Pa ipak, uvod novog albu-ma sasvim je neo~ekivan, najprije je u duetu sLji ljanom Petrovi} Buttler vlastiti skladate lj skinapor vrlo dobro realizirala, potom je napisalarasni hit Osje}aj u koji je aran`er Baby Dooksvje{to ugradio bas–manirizam Petera Hookaiz Joy Divisiona/New Ordera, da bi uslijedilaponajbo lja skladba albuma Neka voda nosi ljubav... koju je napisao Gordan Muratovi} izJinxa i doima se kao da je ispala iz kajdankeAmy Winehouse. Nakon ovakvoga bi sepo~etka zaista o~ekivao Ninin zaokret premanovim izazovima, ali ni{ta od toga. Preostalihdevet pjesama gu{i se u r'n'b nijansama sazamjetnom dozom festival ske konfekcije. ^akni odmaci, kao u pjesmi Imati pa nemati, kojakao da je nastala na kakvome istanbul skomPrvom p lje sku ne uspijevaju Ninu odmaknutiod samozadanoga manirizma, a to nije uspje-lo ni Montellu Jordanu koji je kurtoazno otpje-vao par stihova u zak lju~noj skladbi Ne dam tenikom.

S druge strane, posrijedi je produkcij ski vrloispoliran proizvod, naprav ljen prema svjet skimstandardima, od programira nja do produkcije,tako da je u kona~nici 07 ipak ne{to uzbud ljivijialbum od prethodnika.

NENO BELAN & FIUMENS

Rijeka snovaD a l l a s

Nakon izvrsnoga albuma Luna & stelleNeno Belan odlu~io je uglavnom jed-nom godi{ nje sudjelovati na Festiva-

lu dalmatin ske {ansone u [ibeniku. Skladbekoje je ondje izveo uz potporu klapa More iFortunal te `en ske vokalne skupine Rivers do-nijeli su novu kvalitetu suvremenoj dalmatin -skoj pjesmi, osobito u tretmanu klapa. Premdasu danas klape iznimno popularne (ono {to suu pro{lom deset lje}u bili tambura{ki orkestri),suvremeni izvo|a~i koriste ih uglavnom krozstandardni tretman, svoj izri~aj pribli`avaju tak-vim napjevima ili u pjesme ubacuju dijeloveklap ske pjesme. Neno Belan je vje{to sintetizi-rao pop–rock izri~aj teme ljen na postulatimapedesetih i {ezdesetih te klape koje zapravoizvode pop–pjesmu. Uz vrstan doprinos River-sica i nagla{eni tretman mandolina, Neno Be-lan je tijekom ~etiri godine skupio zavidnu ko-lekciju sjajnih pjesama od kojih su nekezavr{ile na Dalmatin skoj {ansoni, a neke su~ekale album sku objavu. Kolekcija uk lju~uje ipjesmu Jugo u kojoj Belan nastav lja s idejomda u potpunosti obradi sve pjesme s albumaZdravka Bajana Fantom ljubavi. Pjesmu Jugonapisao je bub njar \avola Marko Petri}, a naalbumu gostuje @an Jakopa~ iz negda{ njih[o!Mazgoona. U kona~nici, petogodi{ njastanka Neni Belanu se itekako isplatila: ovo je njegov najbo lji solo–album sa samo jednommanom, o~ajnim ovitkom.

GIBONNI

Acoustic:electricD a l l a s

Live albumi danas nemaju onu ulogukakvu su imali u pro{lom sto lje}u —revalorizirati karijeru izvo|a~a i slu{ate -

ljima omogu}iti koncertni do`iv ljaj u njihovudnevnom boravku. Veliki izvo|a~i danasDVD–om dokumentiraju svaku turneju, pa liveCD nema onu specifi~nu te`inu. Kod nas setakvi albumi sve vi{e isprepli}u s DVD izda -njima, pa je tako i s novim Gibonnijevim izda -njem. Iza njegovih prija{ njih studij skih albumaobjav ljivani su live DVD–ovi (ISDN Milleniumkoncert i Mirakul Live), dok je iza aktualnogstudij skog izda nja Unca fibre objav ljen dvo-struki live CD. Ovo je drugi Gibonnijev live CD.Kao i prvi, predstav lja prigu{eniji dio Gibonnije-ve di skografije, jer nije rije~ o kolekciji najve}ihhitova, nego o osobnom izboru snimaka s pro-motivne turneje. Pritom u prvom planu nije bi-la interakcija s publikom, nego rasvirava nje ma-terijala. Stoga je na dva CD–a tek 16 pjesamaod kojih svaka traje skoro dvostruko negoli nastudij skoj verziji. Preka ljeni glaz benici koji susvirali s Gibonnijem dali su si odu{ka i od pje-sama koje smo navikli slu{ati dobili smo svi-ra~ki spektakl. Tako na ovom albumu Gibonninije u glavnoj ulozi, on je samo prvi me|u jed-nakima u svojemu bendu. Kao kuriozitet, tu senalaze dvije njegove pjesme iz repertoara dru-gih izvo|a~a: Sve }u pre`ivit Tedija Spalata i U ljubav vjere nemam koju je Gibonni otpjevao sOliverom. Vrhunac albuma predstav lja pjesmaPoso ljeni zrak i razlivena tinta u kojoj je vokalno

sudjelovao Damir Urban interpretacijom podi-gav{i pjesmu na vi{u kategoriju.Acoustic:elec-tric tako mo`da nije album za {iru Gibonnijevupubliku, nego za one ljubite lje njegove glaz bekoji cijene vrhun ski instrumentalisti~ki tim skirad. To je kod nas u pos ljed njem deset lje}udosad uglavnom bilo rezervirano za male klu-bove, a ne za velike pozornice na kakvima jeGibonni nastupao.

JINX

Na zapaduD a l l a s / R e t r o P l u s / A q u a r -i u s R e c o r d s

La nj ski povratak skupine Jinx na scenubio je razmjerno iznena|e nje. Bend seraspao u trenutku najve}e popularno-

sti, no imao je zaokru`eni di skograf ski opus,{to se najbo lje osjetilo na kompilaciji Retro. Po-vratak na scenu stoga i nije bio toliko nu`an, aliu svakom slu~aju, i vi{e je nego dobrodo{ao.

Povratni~ki album Na zapadu poku{aj je pre-zentacije nekih novih, zrelijih Jinxa. No, ambi-cije su ovoga puta pojele Jinxe, a skladate lj skitalent Coca Mosquita zapeo je u poku{ajuprijevoda Jinxa kao benda koji se etablirao kaoglavni predstavnik hrvat ske pametne zabavneglaz be u projekt koji bi trebao prezentiratihrvat sku ozbi ljnu pop–glaz bu. No, eksperi-ment nije ba{ uspio. Uspjelije su pjesme kojepodsje}aju na starije razdob lje kao {to je Kakoje bilo bez tebe, dok }e naslovna pjesma si-gurno u}i u kolekciju tipa »best of«. Uz jo{dvije–tri pjesme vrijedne povratka, sve bi tostalo na maksi–singl. Kako, zapravo, Jinxizvu~e u svojemu najbo ljem izda nju pokazujeponovno objav ljena kompilacije Retro s do-datkom ~etiri remiksa. Usporedba je tu, naplad nju, tako ve} na prvo slu{a nje postaje sa-svim jasno da su Jinxi postali hladniji i zamor-niji. Na zapadu je album koji nije niti imaonamjeru biti komercijalan, no o~ito nije ni mje-sto za koje su fanovi smatrali da }e biti sve po njihovom.

PAVEL

PavelD a l l a s

Rijetki su autori i izvo|a~i koji nakon sa-mo dva objav ljena albuma dobiju pri-liku realizirati svoj off–projekt. Pa, ipak,

to se dogodilo A ljo{i [eri}u, lideru Ramireza,koji neke ideje nije mogao uklopiti u zvuk ma-ti~noga benda. Okupio je grupu suradnika,nazvao ih Pavel (ili je mo`da svoj alter–egonazvao Pavel, pa je ovo, zapravo, solo–al-bum) i u intimi dnevnoga boravka snimio al-bum. Posve je jasno za{to je Pavel dobio di -skograf sku priliku. Utisak je da se [eri} u Ra-mirezu stra{no gr~i ne bi li uspio opravdatistartne pozicije nakon uspjeha prvog albuma.No, drugi album Ramireza Copy/Paste kudika-mo je lo{ije djelo bez neke vid ljivije kvalitete,osim intencije da bend bude hrvat ski Ra-diohead. Pavel je projekt s mnogo prozra~nijimpjesmama. Jasno je {to je [eri} `elio re}i pri-likom pisa nja i snima nja te skladbe. Intimisti~kipop Pavela s ambicijama koje nisu ve}e od`e lje da budu zabi lje`ene rezultirali su vrlo do-brim albumom, odnosno onim {to bismo `e ljeli

slu{ati i ubudu}e kad je glas A ljo{e [eri}a po-srijedi. Iako Ramirez i Pavel ne bi trebalo uspo-re|ivati, glavni autor je isti, pa su komparacijeneumitne.

RAZNI IZVO\A^I

Autobus Calypso,Mambo–mambo iMornarev cha–cha–chaP e r f e k t / C r o a t i a R e c o r d s

Iza dugoga i nezgrapnog naziva ove kom-pilacije krije se, sasvim sigurno, jedan odnajatraktivnijih materijala koji su se u zad -

nje vrijeme pojavili na tr`i{tu. Nakon revivalahrvat ske glaz bene ostav{tine iz pedesetih i pr-ve polovice {ezdesetih, autor kompilacije Si-ni{a [karica bio je ponukan mla|oj publicipredstaviti originale. Autobus Calypso u dvijeverzije, Andrija, Mambo–mambo i ostali plesnifavoriti toga razdob lja pokazuju da pola sto -lje}a uop}e nije na{tetilo izvanserij skim glaso-vima Ive Robi}a, Gabi Novak, Zvonimira Krk -lju{a i ostalih. Uz prat nju velikih orkestara, pje-sme koje odi{u bezbri`no{}u nisu izgubileni{ta na kvaliteti, tako da zabavna glaz ba ono-ga doba ostaje nedosti`ni uzor dana{ njim»zvijezdama« koje dobar stas i dobrog me-nad`era smatraju zalogom uspjeha. Dobrapjesma i dobar glas stvaraju evergreene, a ovakompilacija sastav ljena je upravo od njih, do-brim dijelom teme ljenih na latino ritmovima.Takvi ritmovi sretno spojeni s na{im podneb -ljem mo`da se najbo lje o~itavaju u imenu pje-sme Zvonka [pi{i}a Cha–cha–cha, a ~a }umu ja. Posrijedi je kompilacija kakvu bi danasbilo prete{ko sastaviti, jer 22 hita transformira-na u evergreene bila su, izgleda, privilegij togadoba.

MARKO TOLJA

Stare dobre stvariA q u a r i u s R e c o r d s

Istra`iva nje bo lje glaz bene pro{losti uvijekje rezultiralo gotovo sigurnim kapitalizira -njem, a u ovo doba kad je sve ma nje do-

brih ideja i kad je retro, zapravo, dominantantrend, logi~no je da je i na hrvat skoj glaz benojsceni najpopularnije vozilo vremeplov. MarkoTo lja dobrano je nagazio po rikvercu, stil ski sename}e kao Sinatra junior, poput Jamiea Cul-luma ili Michaela Bublea, stric mu je Davor To -lja, a na nastupnom albumu pet je obrada pje-sama hrvat skih autora (premda skladbaMo`da nam miri{e opasno miri{e na standardBillyja Joela Just The Way You Are). Me|uobradama je zanim ljivo obite lj sko nas lje|e uvidu najve}ih hitova grupe Denis&Denis Pro-gram tvog kompjutera, ali i standard Drugogna~ina Pi{i mi. Sve je nagla{eno izvrsnomglaz beni~kom ekipom koja uk lju~uje ElvisaStani}a, Henryja Radanovi}a i ostale sjajnekvarner ske instrumentaliste, a sve je vrlo dobroproducent ski »za{io« O lja De{i}, ~lan Belano-vih Fiumensa. No, ipak je to daleko od pravogretro zahvata, a preblizu doma}im ordinarnim{lager skim uzusima, tako da Marko To lja nascenu dolazi sa solidnim backgroundom, ali nisa ~im vi{e od toga.

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 15

16 B R O J 1 4 9 , V E L J A ^ A 2 0 0 8 .

15. ZAJ^EVI DANI Pi{e: Ramiro Palmi}

Zaj~eve dane, godi{ nju glaz benu i kulturnu ma-nifestaciju, uteme ljila je prije petnaest godinagrupa rije~kih intelektualaca i kulturnih djelat-

nika, a idejni za~etnici bili su akademik Nedje ljko Fa-brio, dirigenti i skladate lji Zoran Jurani}, Du{an Pra{e -lj, Dorian Hatta i dirigentica Nada Mato{evi}. Osnovnamisao vodi lja bila je stvoriti osebujnu i tradicionalnu pri-redbu ukorije njenu u identitet grada Rijeke. Njezin sre-di{ nji sadr`aj jest muzikolo{ki obra|ivati, promicati i iz-voditi glavninu golemoga glaz benog opusa (koji jo{uvijek nije u potpunosti istra`en) plodnoga i svestranogrije~kog skladate lja Ivana pl. Zajca (1832. — 1914.).Zahva ljuju}i upravo Zaj~evim danima, mnoga suZaj~eva vokalna i vokalno–instrumentalna djelado`ivjela prve suvremene izvedbe. Tijekom godina sa-dr`aji se pro{iruju i oboga}uju, na manifestaciji se ma -nje predstav ljaju Zaj~eva djela, te ona prerasta u glaz -bene doga|aje visoke kvalitete.

\ula puna energijeNa pro{logodi{ njim Danima, koji su se odvijali tijekomlistopada i prosinca u Rijeci, predstav ljeni su programikoji zaslu`uju posebnu pozornost. Komi~na opera Eros onoga svijeta Jakova Gotovca premijerno je uprizo-rena po~etkom listopada na sceni HNK Ivana pl. Zaj-ca. Naslovnu ulogu Mi}e tuma~io je tenor Mi ljenko\uran, dovo ljno glaz beno razigrano i scen ski suvere-no, premda u visinama nedovo ljno potrebita b lje{tavaglasa. Sopranistica Valentina Fija~ko kao \ula djelova-la je svje`e i s puno energije, mezzosopranistica NelliManuilenko imponirala je psihi~ki iznijansiranom ulo-gom Dome, bas Ivica ^ike{ glasovno je superiornoostvario lik osorna se ljaka Marka, dok je bariton RobertKolar bio korektan mlinar Sima. Najnovija premijera Ere(izvedene su jo{ tri reprize s drugom postavom glavnihuloga) udovo ljila je interpretativnim kriterijima i pohvalezaslu`uje ~itav ansambl rije~ke Opere na ~elu s redate -ljem Kre{imirom Dolen~i}em i dirigentom Ivom Lipano-vi}em. Istoga je mjeseca odr`an simfonij ski koncertRije~ke filharmonije pod nazivom Ve~er Beethovena sru skim pijanistom Borisom Petrushanskym i dirigenti-com Nadom Mato{evi} te reprize opera Judita FranePara}a i Nikola [ubi} Zri nj ski Ivana pl. Zajca. Mjesecstudeni u rije~kom je Kazali{tu bio u znaku baletnih idram skih predstava i nije odr`an nijedan program Da-na, no u prosincu je odr`an simfonij ski koncert, te upri-li~ene dvije predstave — stalni repertoarni mjuzikl Jal-ta, Jalta i nova produkcija P~elice Maje.

Grbac umjesto PahoraDosada{ nji uigran tim solista u Jalti, Jalti legendarnogautor skog dvojca Grgi}–Kabi ljo ~inili su Leonora Su-rian kao domarka Nina te Galiano Pahor, Damir Orli} iDenis Bri`i} kao Gri{a, Stenli i Lari — ru ski, engle ski iameri~ki sobari. Na`alost, zbog gubitka nedavno pre-minuloga velikog umjetnika Galijana Pahora, koji jemaestralno igrao ovu ulogu, Gri{u je tuma~io rije~kioperni tenor Vo ljen Grbac, {to je za njega predstav ljaloposeban izazov. Uz majstor sko vo|e nje Alana Bjelin -skog pred pultom ansambla rije~ke Opere, solisti~kedionice Grbca bile su sigurne i raspjevane, a zajedni~kinastupi ostalih solista i masovne scene predstav ljali suscen ski skladnu i glaz beno homogenu cjelinu, {to jepublika koja je ispunila rije~ko Kazali{te ispratila frene-ti~nim p lje skom.

Pravi hit 15. Zaj~evih dana bila je premijera dje~je ope-re P~elica Maja Brune Bjelin skoga (1909. — 1992.).

Premda je na festivalu iz opusa svestranoga rije~kogskladate lja ~ije ime nosi izvedeno samo poznato oper-no remek–djelo Nikola [ubi} Zri nj ski, festival je svojimraznolikim i kvalitetnim sadr`ajima osigurao svoju bu-du}nost.

Prizor iz Zri nj skog

DRA

@EN

[O

K^EV

I]

DRA

@EN

[O

K^EV

I]

Premijera opere za djecu P~elica Maja Brune Bjelin skog

^AROBNI SVIJET KUKACAPi{e: Iva Lovrec [tefanovi}

Premijerno uzbu|e nje instrumen-tirano dje~jim vese ljem i zna ti -`e ljom 8. prosinca 2007. u Tea-

tru Fe nice. Uz slatki{e i kokice. U pro-storu koji je neko} blistao opernimsjajem ljepotice vra}a se `ivi nastup uprodukciji rije~kog HNK Ivana pl.Zaj ca. Ba{ kako i zapo~i nje opernapri~a P~elica Maja: Jednog sun~anog da-na, vratile su se lastavice i najavile pro -lje}e...

Optimisti~ni zalet na po~etku (prveuop}e) obrade romana WaldemaraBonselsa o prvome letu p~elice Maje i njezinu upoznava nju svijeta, u pred-lo{ku glaz beno–scen skog formata pok-re}e niza nje prizora u kojima sva ra -sko{ talenta skladate lja Brune Bjelin -skog potvr|uje njegovu jedinstvenuglaz beni~ku, ali i ljud sku prirodu. Prijevi{e od pola sto lje}a nastala je zaigranacrossover ska glaz bena fantazija putova -nja uz tek ro|enu p~elicu Maju. I dokse tek rijetki privilegirano sje}aju ta-da{ njih izvedbi (u Zagrebu i Rijeci),brojni nara{taji ostali su prikra}eni zaodrasta nje uz ~arobni svijet opere zadjecu koju Bjelin ski upu}uje svim ot-vorenim srcima i u{ima. Stoga nijeprekasno i skoristiti posvema promi{-ljen potez operne ku}e HNK Ivana pl.Zajca iz Rijeke i upustiti se u fanta-sti~an let prirodom.

Dionice kojima ska~e vrijednostUz pripovjeda~a poveznika efektnihepizoda, koje se izmje njuju tempomsuvremenih zahtjevnosti (rekli bismoMTV generacije), gledate lj ulazi u ~arob-ni svijet kukaca i drugih `ivoti nja kojezapravo i skazuju ljud ske zna~ajke. Ne-zaobilazna pri~a o dobru i zlu, ljubavi,

znati`e lji, igri i sazrijeva nju ponu|ena je uzamamnom paketu glaz benog izri~aja ko -jim se Bjelin ski rasprostire u razli~itim idio-mima, neoptere}en kanonima operne po-zornice. Takav predlo`ak idealnog je part-nera prona{ao u sada{ njoj postavi ekipekoja je nezaustav ljivo pokrenula ne samopjeva~e i plesa~e na pozornici Teatra Feni-ce, nego i pristup gledate ljstvu bez kojega(svaki) kazali{ni doga|aj biva isprazan. Vod-stvo rije~kog kazali{ta, na ~elu s intendan-ticom Nadom Mato{evi} i ravnate ljemOpe re Ozrenom Prohi}em, naizgled lucid-nim projektom zapravo pametno ula`e ubudu}nost. Dionice kojima je ve} uo~i pre-mijere visoko sko~ila vrijednost tek }e unastupaju}im godinama pokazati koliko jeovaj potez obuhvatan i razlo`an.

Hopla–hop!A sve boje, oblici i pokreti uz optimisti~kinaboj Bjelin skijeve glaz be u redate lj skomvi|e nju Ivana Lea Leme, uz dirigent sku si-gurnost prvijenca operne premijeremladoga Igora Vlajni}a, toliko su razi-grali soliste i ansamble da se u nekimtrenucima mo`e pomisliti kako je ovopraizvedba predstave koju je dragimae stro Bjelin ski pisao upravo za njih!Nacionalna prvaki nja Olga [obersprem no se upustila u zahtjevan let ulo-ge koja pjeva, glumi i ple{e neprestan-ce zadr`avaju}i tonus djeti njega vese ljai zaigranosti. Uz genijalno osmi{ ljenupodjelu `ivoti nja u nacionalne ozna~ni-ce, prva se predstav lja Visibaba lijepaglasa Ivanice Lovri} (koja brani na{enacionalne boje). Mnogi pjeva~i odigrat}e nekoliko uloga mije njaju}i zna~ajkevrlo efektno uz rekorde u brzom presv-la~e nju. Istakli su se Kristina Kolar (u~ak pet uloga!), Sa{a Matovina (kao

ljupki Jurica) te Robert Kolar (kao paukHanibal), dok pravi urnebes nastaje kad napozornicu do ska~e Skakavac uz kaza~ok —tko bo lje nego Sergej Kiselev (koji jo{ imai britan ski kontrapunkt u ulozi bubamarcaPetra). Izvrsni zbor u scenama ansambla,posve rasplesani i razigrani, od ptica, p~ela,leptira, kap ljica te str{ ljenova, u punom subogatstvu kazali{na izri~aja i skazali cjeloku-pnost promi{ lja nja predstave. Nezaobilaznesu u tome, svakako, bile scenografki nja Ve-sna Re`i}, kostimografki nja Mirjana Zago-rec i Larisa Lipovac koja je osmislila scen -ski pokret, dok je cjelinu ~arolije svjetlomzaokru`io Deni [esni}.

Predstava koja je ve} prije premijere imalarasprodane termine, uz zanima nje gledate -ljstva svih nara{taja i izvan Rijeke, jo{ jejedno uspje{no poglav lje u k njizi usponaHNK Ivana pl. Zajca, ali i pravi smjerokazu skrbi za stasa nje publike. Sko~ili su vi-soko i izvrsno, pa sad mogu zapjevati (kaoSkakavac): Hopla–hop!

Premijerno izvedena glaz bena igra Rudolfa Matza

RAZIGRANA BO@I]NA PRI^APi{e: dr. sc. Zdenka Weber

Bo`i}na pri~a ili Mi{ko i Janica da-ruju malog Jezu{eka, glaz benaigra u jednome ~inu koja je bila

praizvedena 20. prosinca 1931. godinena sceni Malog kazali{ta u Zagrebu, a~iji je autor libreta i glaz be RudolfMatz, premijerno je izvedena u Hrvat -skom narodnom kazali{tu u Vara`dinu15. prosinca 2007. godine u re`iji Du -nje Tot [ubajkovi} i pod dirigent skimvodstvom An|elka Igreca. Prema po-dacima muzikologa dr. Lovre @upano-vi}a, navedenima u popratnoj prog -ram skoj k nji`ici iz pera Jagode Mar-tin~evi}, saznajemo da je ve} i praiz-vedba ove dje~je opere bila popra}enapohvalama. Nastala u razdob lju nacio-nalnog smjera u hrvat skoj glaz bi iz-me|u dvaju svjet skih ratova, u vrijemeidealizira nja narodne umjetnosti i sve -kolike inspiracije folklorom hrvat skihregija, Matzova Bo`i}na pri~a otkrivasve elemente stvarala~kog ozra~ja u

kojemu jes k l a d a n a .Odu {ev lje njejednostavnompri~om o `ivo-tu na selu koji,iako te`ak, sa-dr`i sve visokemoralne vri -jed nosti u su -pro tstav lja njugrad skom `i -votu i nje go -vim zamkamau kojima sepros todu{nise ljak ne sna-lazi, ostaje bli -

sko i nama danas, budu}i da je rije~ o istica -nju svega dobroga {to po definiciji donosivrijeme Bo`i}a. Kroz pri~u o siroma{nojobite lji drvodje lje umjetnika Slavi}a kojana Bad njak dijeli svoj kuru` njak sa svima,da bi na kraju ipak otac uspio prodati svojerezbarije i donijeti darove za djecu, vodi separalelno i pri~a o sva|i i pomire nju dvabrata od kojih se jedan izgubio u gradu, dabi kona~no zadovo ljstvo na{ao tek po-vratkom na selo.

Matzova vizija dje~jeg mjuziklaIako pred glumce nepjeva~e postav lja znat-ne zahtjeve, Matzova je Bo`i}na pri~a u Va-ra`dinu predstav ljena na visokoj razini iz-vedbe u kojoj su svi brojni sudionici so~itim u`itkom ostvarivali svoj dio zadatka.Razra|enim vo|e njem likova, redate ljicaDu nja Tot [ubajkovi} ostvarila je vrlo pla-sti~ne odnose razum ljive djeci kojoj je cije-li pothvat u prvom redu bio i namije njen.

Ma{tovita scenografija Aleksandra Augu-stin~i}a i @e ljka Prsteca, kao i kostimi Dia-ne Kosec–Bourek, uz prikladan dizajn svje-tla koji su razradili Aleksandar Augustin~i}i Slaven Edvin Bot, osigurali su vizualnedojmove i autenti~nu slikovitosti kojupretpostav lja rad nja. U tom su ozra~ju glu-ma i pjeva nje djelovali vjerodostojno i mo-gu}e je uputiti pohvale svima — zabrinu-tom siroma{nom se ljaku Slavi}u (Sa{a Iva-ci), njegovoj bri`noj `eni Maru{i (BlankaTkal~i} Breglec), njihovoj djeci Mi{ku i Ja-nici (Toma i Paula Il~i}), kao i pomalo {a -ljivim likovima susjeda Imbre (Berislav To-mi~i}) i njegove `ene Bare (osobito razigra-na Ivanka Bo ljkovac). Dakako, skromnijemogu}nosti Udruge klasi~nog baleta VindijaVara`din ograni~ile su ma{tu koreografki njeSo nje Kastl i njezinih asistenata Vlaste Rit-tig i Dinka Bogdani}a te je baletni dio biootplesan s ma nje zahtjevnosti podcrtavaju}islikovitost plesnih odnosa i oblika.

Cjelinu glaz benoga dojma osiguravao jepouzdani i uigrani Vara`din ski komorniorkestar, koji je sigurnom rukom vodio va-ra`din ski maestro An|elko Igrec. Su dje -lova njem Mje{ovitoga zbora HNK Vara`dini Dje~jeg zbora [tigleci postignuta je `ivostglaz benog zbiva nja kojim dominiraju poz-nati narodni bo`i}ni napjevi u sklopu na-dahnute Matzove autor ske glaz be. Vara -din sko Hrvat sko narodno kazali{te, koje smnogo dokaza vrlo uspje{no vodi ravnate -ljica Jasna Jakov ljevi}, pripremilo je svojimmladim sugra|anima bo`i}ni do`iv ljaj ukojemu su svi u`ivali. A to je uvijek najva` -niji repertoarni razlog za uprizore nje odre -|enog kazali{nog doga|a nja.

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

Prizor iz predstave P~elica Maja

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

Bo`i}na pri~a na sceni vara`din skog HNK

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

cantus_08:cantus_01.qxd 16-Feb-08 8:50 PM Page 16