brol t212.92.192.228/digitalizacija/novine/glas_1934_194.pdfl l l izlazi četvrtkom f€ privredno -...

4
l l l Izlazi F€ Privredno - kulturne UpHopeAHO·RY nTypHe matice M&THI(e za Sjev. Dalmaciju aa Cjeo. OodlAnJa pretplata: za Malice 24 din., za din. 36. WaCSoBBI(, 31 Maja 1934 VluaJk cPrln.O•kultDJaU.ttoa IUI SJ••· Dalmllcljuc Urednik P AVLE Plama l novac slaU na adresu : Šibenik, poltanaka br. 30. BPOJ 194. fOJlliHA VI YalaJell br, 84. - .lih J llot. ralla .. 38. 3(:1. Rušenje ili Na skupštini Matice nale uprave br. S<tva težtlk Iz o ulozi .Glasa• u narodu rekao Je: ,Hvala svima onima koJI nas razumiju, a i onima koji nas ne razumiju, što dru- go da k"žem nego l njima- hvala t• U duši naših najboljih težaka l jesu najbolje l najljepše osobine strpljenje, praltanja l vjere u dobro l pravdu. AU svemu · Jma kraj8, pa l strplje- nJe prestaje kad 1e prevrši mjera. U istoriji našoj mnogi su prevr- Alvali mjer11 u svojim odnosima pra- ma naroda pa se je onda ono Ato je narodna pJesma kod proklete Jedne: kad joj alje bilo dosta nikad argatovanja slrotloje l kad je tražila l suviAne usluge od nJe - uzele budake i CJdoAe u haJ- duke. Oni se od muke a ona ne shvata kako su mogli biti tako neposluAni i-. nezahval•l t• Nama se l danas da kobni nesporazumi nama 11vijek via• daju l da uviJek dovodi strpljenje do atralnog iskušenja. I danas 1e narodu bže da je • nezahvalan • p rama varošima, kole ga .hrane i od zla brane •, koje su ga narodnom ponoau, i aa- besvjesnu m1su za velika vremena. Mrdutlm se zaboravlfa ka- ko le kroz to vrijeme narod bio po- nižavao i Iscrpljivao i koliko je nje- govo strpljeHfe bilo zloupotrt blja vano. 1 kao svaki ona) s kim se zlo postupa - narod je zatvorio u se dušu l Još uvilek u pravdu, Ato ae vrlo rlJetko i vrlo blai:O neko osudi da lzr8%i tu patnju, kroz vjekove nagomilanu, odmah se preneražen glas : zaAto se stvara jaz sela i grada ? l I nama se za .. jera· da taj jaz stvaramo a kao da on ne postoji u raz- m(erlma koje mnogi nijesu kadri da shvate ? l A ako ml da se razumije pololaj i Jela l grada i da je saradnja samo u sobnom razumjevanja i poštovanju- to se kao rušenje poretka. Selo Je zanemareno - all priro- dni razvoj stvari l u nlemu dolazi do lzra1a. Kad Je prestalo bb gosta- nJe kojim su se punile l ula i grada, nastalo je teško životarenje sela - kad se nije moglo .nl živjeti nl umrijeti• - l tada ljudi poAto su uzalud sa svih strana, istinitost rl j e .pomozi se , sam - )er tl n1ko drugi pa pružaju ruke drugome l oslanjaJu se na samopo- l državni l aaclfonalnl raxlozl tra- že da se vodi najozbiljnija briga o pokretima u narodu kad se javiJf.ju ovake promjene. A to je Jedino u olakAavanju zadružnog orga- nizovanja naleaa sela, Ito je l NJ. stvaranje? V. Kralj kao najviši cilj: .Danas vi§e no Ikada treba da je 1Vak6m jaano, da Je zadrugarstvo najpodesniji oblik za stvaranje pri- vrednoga blagostanJa i društvenoga preporoda našega sela e, jer: zadru- ge su po tr( bne radi prlvrednoga pri- hvatanja ma6e nejakfh i radi kultur- nog orljentlsanja mase baA kad se nalazi u opasno! mijeni sve i sve življega diferenciranja• (M1h. Prema ovom traženju na samom selu u zadružnom organi- zovanju, gleda se od ljudi Iz vHc ši' sa omalovažavanjem i prezi- rom l na razne se ometa. Ova želja za zadružolm organlzo- vanjtm niJe rijetka i niJe - ona ae sreta kroz sva naAa sela, l svak ima pravo tražiti od ljudi na javnim položajima da ovo •hvataju l da ga ponesu kao najvažniji narodni pokret. Medutim mnogi liudi iz daleka k nama su došli l upleli se u teAke brige pojedinlh mjesta l ljudi u njima - a mnogi nažlljudi daleko od toaa a toj e. To je od glavnlb nlh nesporazuma, a on izvire iz os- novnog i gledanja na naše ljude i priUke : na seljaka se gleda s prezirom kao na neko niže a ni e- gova nemaO 1 iscrplielcst smatra se kao nesposobnost za b olj i život l kul- turu. Ovako gledanje na stvari se sveti jer nije i olje pravedno. AU s druge strane, Javljaju 1e l utjeine pojave. Kroz posljednjih nekolik:o godina iz mase nargdne izdvojili su se mnogi bolji i svjesniji seljaci i ml danas Imamo po selima isto onako seljake u ustanovama koje su saml razvili, kao i po Sumadljl I ito tako l sveštenici Javljalu se kao najbolji saradnici narodni i u tom vrijednost i ljepotu svoga života l pezlva. I ostali mnogi najiza- braniji društva da je u tom smitao slobodne narodne države, Da ae Izraze mnoga saznanja po- trebna je slobodna diskusija. Radi toga u »G las« lzražava•e su ponekad istine l na opor All to le neminovno kad ljudi rušiti predrasude, sa istinskom l nepoko lt bl vom željom da stvaraju bolje odnose u druktvu. U ostalom - to su prolazne pojave. A ono !ito ostaje - to je stalna misao vodilJa da ae ne zatvaraju pred Istinom l da se stvaraju pravedniji odnosi, i to sve da se vodi ne na · teorijskoj osnovt nego sa stanovišta stvorenih organizacija privrednih, kul- turnih l zdravstvenih. Ima mnogo potreba i razni su pu- tevi u živ tnoj borbi. Nesumliivo je da Ima pitanJa koja se rijeAavaju l na osnovi, pa l poll- osnovi. A\1 mi u ova posljednJa pitanja ae ulazimo. l ona XPAM CKooJLe opocnaaano je OIIBX naoa jom Jenaa B&a'la)aa nae, Koj11 je aamao oAJeKa J nJenoM aamtM a•pony. I1aspmeao Je oc1ehea.e Xpa11a Cnaae J opBCJCTBy I-ber. Ben. l{paJb a. DupHjapxa r. Bapaase, anajJ,e r. Ysy- nosaha u orpoMBora a •po)la y IIH)BM. cy peJl OB HMa eajaanameaHjH 6BJIH paT B HI{U H HBBanH,Itli. XpaM Cnase je Mjecto y Ko)eM cy ca:xpaa,ea.e KOCTB OBHX BBaBHX H &eaHaBHX jyBIKi, KOjH cy CBoJe )f(l-1- iOTe nonO)f(BJlD y TeMeJJ>e Barne Y ne>llH 3200 upola ; lbHxoaa saje- AHHHKa aJequa K_yha sjepua je !liBIO- Boj BaB)eTHO) Sa)tJlBH'IKOj MHCJID, )la CBOjBM )f{BBOH!Ma OCHrypajy DOTOM- QBlla CBOjltM cperuy aa}eJJ.BB'IKY )lyhooCT J Btnll{oj H Mohuol Jyro- CJiaiiBIB. Mocn• u ocjehaa.a same- ra aapo)la cy y aeAieJLy 27 oa. npea.eta ea Taj JlaJieBD Ci(pOJIBD xpaM, KOjH he nocTaTH CBC:- THIDTe aamax MJ!all&X J:yrocnaseBCKUJ: Kole he aay'IHTH KaKO ll CTJ.!HCKH H TODJIO BOJIH- tH CSo)y OT av6HRJ B CiO) HIPOJl. fuer. Ben. Kpalb ToM. npun•Koll Kasao je ose RpalbeBCKe paJequ : PaTHH'H<a KocTypauo.a mTo cy je p;aaa c ocsemran11 aajiumH npetctar- cReTe npKBe ys roone MonoTBe CIHM aac, ynotoya.yje OBJ cepB )J 8a,Uy)f{6HHa ll CllOMeBHKa KO jH CB)e- j(OIJe O BaiDell\ B)rKOBBOM DOCTojaiiiJ J OBBJI Kao o o samoJ JLjc>asu B DO)f{ptsosaH>y aamcM sa ose Hame seMJbe. Ys cjajaa sojeaaQ xpaMosa, KO)BMa CY BalDU CTapB IJ.IpeBH ll KpalbeSB 6H- Jbe}l(llnH caojy JJia)leBHBy, eso cTyoa H OBa) THXD rocnop;H>H, CKpoKaB oo HBrnrp;y anu roncM no sBa'lfeH>y, Kofrui ce Kpa) ajeKotue eooxe CTpaAallla DOJl TyljBBOM, Avx cs. Case, KpaJbe- BHha MapKa H My'leHHIDTBo KOCOB- CKBX )laBanu cy cnary aamell aapony. Rpoa 'IHtase su)eKoBe DOTH· IDTCHOCTlf H 6ecopa8BOCTH OB ce 0- ,Up)f(aO )f(HB nocrojaa Ha oBBll JlpeBBHK scMlltaMa senuKor Hc•aa.e H Aymau a Csnaor qysajyhH cao)e CpDCKO BMe H CBojy CpDCKY aeaJJ>y. Ham aapoJl j e B DO ll RpsasuM pao alla Ba CBOM Ha.POJ!.HOlli TBjeny HOCHO - Y cpo.y csoM crape aapoABe snap;ape, a au po tn bita, all su zato podesnije druae metode borbe kojima se ml ne možemo sluiltl. Naše sarad nik e molimo da o tome vode i da sva pitanja obra· sa toga stanovišta l aa željom stvaranja nego rušenja, kao l sa da se tako sigurnije ukloniti mnoge prl-prue. AH ot vo e 10 treba Izn ositi u radu, k o l Izraziti sval!u zahvalnost onima koji rcuuml}u l pomalo. Z. CJlABE Y llYillB rojflo Ba,Ay, CTpOJbBBO 11 811- jepao, na he lbHIOBO oner p;oho. I1 Bor ce CM&noaao. Cno6oaa Je CHBJlla BaoaheRBM 3 -- Dp JO 1912 a BITHM KOHa 'IlBO l 918. )yiKBa Cp6uj a Je liO)f{HB)cna u BICKpc. 0BH XHCTOpB)CKII H CSeTB )laBH DjBH YBBHmeeor o accpaRa.Bse JLeDOTe, jom CJ BaM CIRila )f{BBO y cjeh aa.v. CKooJLe y KoJe caM. 1912 ymao ICao KOMaB)laBT opse apMu!e, ro Je CJII-11<1 KoJa ce B" Kal(a He (Oohe nn.ecKa- a.e u Jenao)lymao )f{IHto Knuoaa.e : TaKo je! )Kasao KpaJb l) A CKooJLe jom jeliBOM, anH oa c•aru npeorero Oll eeopHjareJLa, y Koje taAl nocnule conyaci<e o4>easuse ymao 1918 Kao BpXOBBH KOMaanaBT, 8Ba'IHJIO Je Be- pasnpy)f{HBO ooleaBsaa.e Mopaae • (OoeoBBO oAymeJJLea o B llYroTpajao I<JIBQaa.e: )f{uuuo Kpa lb l) Tu caeqasu Tpeayrno, KO)II ce ljajy je)lallUJyT y B)eKOBHMa H I(OjB ce MOrJ MJepBTB ea OBBM JlH'lHOr CI<Or KPJBHcaa.a Aymaaa Cun u or OBAle opale aeoyaux meeT CTOJbel!a, aanaraJJB cy aa• csu.Ma Aa ue aa6opiiBMo csere )f{pTBe mTo .!la- JlOme aa osn Kpajesa (6yp Ho B llyrorpafno I<JIUO.IH>e I-b. Btn . l{paJby B )f{pTBaMa). I1coyH>ea.e Te llY)f{BOCTH npeM.a >llpTBa•a p;aHaC je A06HJIO Bil,ltaB H no60)f{IH Bapaa B IIIHMI je DO)J.BrByt cno•eaBI<, Koja ce npenapa J Iij)KBeay B aao.aoaanBJ cseTHihy. Kyh• llPT.BBX B Bora :>Kasora wapas aaxsanaocTH B aHa.Mea.e cnaB e, ouj CD01AeB11K roaopahe caM KOJIHI<O je ci<yoa u u Ko- JIBKO DAT!IIa B jap;a HCKJDUIDe M.HO- ooKon.ea.a OlJ. I<ocosa JlO Kaf•aK'!anaaa B ea )f{pTBaMa y ce6u noxpaa.eBHMa OH he CHM6on oae aetBJliiiBBe cnoae, Ko}a aa sjeqaa speMeaa coa 1 ao HeMaH>ulmy ea Kapaljopt,eiH.,a H J y rc en asu)oM. I<oaao. ro1opa I-b. Ben. Rpalb a 6Ho je 6ypuo 11 o)lymeBJbeao sn.ea. Sokolski slet Na _proslavu 30-&odllljtce sokol- skog dru§tva Maadallaa l posvete no- ve ztstan oddava se Xl župaki slet 3 Juu ov. god. u Šlbenlku i al. Posveti aove zastave kumuje Nf. V Prestolo••sljednlk Petar. Program aleta l• ov•l: 2-VI Ihr- mluacl ja Maadaliat; 3-IV Slit l to u 4 sata hpakG •atjec .. je u Maa- dali•l, 8-9 sati do gostiju u Šibe- alku i Mandalinl, 8-10 sati pokuaae vježbs, u ll sati sokolaka povork u Šlbeaiku. 16 sati nove za- stave 11 Mudall•i, 17 sati favae vjež- ba •a sletiltu, 20 sati AKADEMijA al aletlltu.

Upload: others

Post on 31-Jan-2021

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • l l

    l Izlazi četvrtkom

    F€ Privredno - kulturne ~ UpHopeAHO·RY nTypHe matice M&THI(e

    za Sjev. Dalmaciju aa Cjeo.

    OodlAnJa pretplata: za članove Malice 24 din., za nečlanove din. 36. WaCSoBBI(, 31 Maja 1934

    VluaJk cPrln.O•kultDJa• U.ttoa IUI SJ••· Dalmllcljuc Urednik P AVLE ZELIĆ Plama l novac slaU na adresu :

    Šibenik, poltanaka pre~ada br. 30. BPOJ 194. fOJlliHA VI YalaJell br, 84. - .lih J llot. ralla .. 38. 3(:1.

    Rušenje ili Na ovCJgodl~njoj skupštini Matice

    član nale uprave br. Sy aamcM sa ose Hame seMJbe. Ys cjajaa sojeaaQ BeJIB'IaBCTBeĐHX xpaMosa, KO)BMa CY BalDU CTapB IJ.IpeBH ll KpalbeSB 6H-Jbe}l(llnH caojy JJia)leBHBy, eso cTyoa H OBa) THXD ~(OM rocnop;H>H, CKpoKaB oo HBrnrp;y anu roncM no sBa'lfeH>y, Kofrui ce đsn.e)f{H Kpa) fcJlĐe ajeKotue eooxe CTpaAallla DOJl TyljBBOM,

    Avx cs. Case, Tpa.ua~ula KpaJbe-BHha MapKa H My'leHHIDTBo KOCOB-CKBX IJĐaKa )laBanu cy cnary aamell aapony. Rpoa 'IHtase su)eKoBe DOTH· IDTCHOCTlf H 6ecopa8BOCTH OB ce 0-,Up)f(aO )f(HB • nocrojaa Ha oBBll JlpeBBHK scMlltaMa senuKor Hc•aa.e H Aymaua Csnaor qysajyhH cao)e CpDCKO BMe H CBojy CpDCKY aeaJJ>y. Ham aapoJl j e B DO ll RpsasuM pao alla Ba CBOM Ha.POJ!.HOlli TBjeny HOCHO - Y cpo.y csoM crape aapoABe snap;ape, a

    au po tn bita, all su zato podesnije druae metode borbe kojima se ml ne možemo sluiltl.

    Naše saradnike molimo da o tome vode računa, i da sva pitanja obra· đuju sa toga stanovišta l aa fa~om željom stvaranja nego rušenja, kao l sa svijdću, da će se tako sigurnije ukloniti mnoge prl-prue. AH otvo e 10 treba Iznositi srnet~je u radu, k o l Izraziti sval!u zahvalnost onima koji rcuuml}u l pomalo. Z.

    CJlABE Y llYillB rojflo Ba,Ay, CTpOJbBBO 11 811-jepao, na he lbHIOBO spajeM~ oner p;oho. I1 Bor ce CM&noaao. Cno6oaa Je CHBJlla BaoaheRBM3 -- DpJO 1912 a BITHM KOHa 'IlBO l 918. )yiKBa Cp6uja Je liO)f{HB)cna ocnođoljea.e u BICKpc. 0BH XHCTOpB)CKII H CSeTB )laBH DjBH YBBHmeeor yađyljea.a o accpaRa.Bse JLeDOTe, jom CJ BaM CIRila )f{BBO y cjehaa.v. Ocnođoljeno CKooJLe y KoJe caM. 1912 ymao ICao KOMaB)laBT opse apMu!e, ro Je CJII-11

  • Stra .. 2. ,. O L A S"'

    Peronospora ili plamenjača na vinovoj lozi m11daju opaaalj11 au od zimskih spo-ra. Kada ljetna apora padne na aall čje Hata, počae efa klije. Klica prodre kroz puđ u list f tu mtđu ata Icama ruvfja mlc•liJ. Mlcellj jest vrlo n1g-r11jea i jedaoat11lča . NakoR aeko& vremen llblju aa ullčju Iz pučf raz-&ranjeal gljlvlćal ustroji, koje zovemo nosi e cima konhllja. a koje su ral&ra-ajene, a aa vršcima aose konllilje. kojs Yjetar runda l padaju aa lllćt. Vellki J• broj tih konidlja, pa lb na jednom listu može biti l preko ool mllljuar. Ko•ldlje su ljetne sport. Ako ove koaldlje padnu 11 auho mjeat6 suace Ih ~rzt sprfl, dok 111 zaJdoaje-nlm mjeatlma mo&u i pet du žlvjet1. No ako ova koaldlla padae u kaplju vode, kolll fe aastala bllo od kile bl-l od jake rose, to oaa uz povoJj11u to piia u ~uo klif e. U tak o povoljalm okolaostlma ra1dljell se aadrfaj konl-dllt u -'-8 llTUdvic • 111brek e, atanl-čaa Je opalca atvorl, l]etae se •port proap11 l dospije u kapljicu vode, idlt se one pomoću aitl miču f pomiču. Za kratko vrijeme alti otpadau, aspe-ra ae pričvrsti na Ustu l počAt opet kUjatl. Tako započfPit poaovao raz-maabnjr. Cijeli oval rnvftak mole da potraje, ako je vrijeme povoljao tek nekoliko aatl, a ako le hladao l Atka-Ilko daaa. K:sko vfdlm6 oeroaoapora se mole u povoljalm prilikama ,naom brzi om širiti.

    Lakše Je bolest spriječiti nego liječiti

    Koti 111s Je n1atleao oko 200.000 hektar• viaovom lozom. all prirod ae us;IJ• svake godlnt, ju u maoeim godllllma peroaospora ualitl veliki dio priroda, a Imade godi ... gdje sa jedno& hektara dobijemo jedva 50 Ill l OO ki'. grožđa. Sve J• drugo u al š tila peroaoapora. Prema tome l• puoao-spora jedan od najopasaljlh all l aaj-čtlćih bolesti •a vlnvoj lozi.

    Peroaospora je liošia iz Amerike u Evropu te su je prvi put oplaali u 1878 PJuchoa i Mlllardet, a već 1880 blla je u svim evropskim vlaogrdlma, pa le poharala mnoge viao&radt'. Oaa se brzo proširila i po svim aašlm vl-noeradalm kraJevima lnanljela tako vinoeradarlma oa:romaelttte, unlstivli često osebito Ispočetka mAo&e mlade vlaograde.

    jakost ove bolesti alje svake &a-lilae Jedaaka, Jer ovisi o vremaaskfm prilikama. I mada &otllaa kad je .. stup jar. a imade 2odlaa kad J• man}l. Ztto tr ba !pai svake godine pravo-d9bao braaitl Ion od ptronoaport.

    Šteta od peronospore.

    J oi do rata mo210 s 1t je naći po ko}l viaogra4, koji •IJe trebaJu vi§t od jedamput lkropitl protiv ptroaespore, dapače bl!o te polobJa, gdje -ae za suhog ljeta i bu škropljenja očuvala loza dravom. Danu to&a više aema, jlr umnafllljt i haranje peroaosptrt biva sve veće.

    Za posljedallh 15 &odina uailtlla je oaa oko 5 miljuaa hektarr, što čini 11 aovcu oio 100 miljuaa dinari, račulajući prosječno 100 litara po 200 din. O ~o le 11 11111 vlnOeratlarstvo a l za alle& vinogradara velik udarac. No lteta fe još nć1, ako se uzme u o~:r.lr da ualljed ove bolesti Jropada l lozs, jer kod peronospore u1iltava se llšć•, oslablj11je se l aam ~okot, koji poatepeao krfljavl, h'rl l auli se. U viaogradima aaataju sve veće pra:r.-alAe l takav vlaograd daje malo ko-rist'. Pa kao ito od filoksera tako l od peronospore prijetila bl propast aallm viaoiradlma, da se •• bi pra-vodobeo potluzlmalo li:ropijeaje a mo-drom &alicom.

    Po čemu se pozna peronospora 1

    Pnoaospora je mikroskopska &ljivlca (Plasmopara vltlcob), koja se ruvija n svim xeltalm oeranclma lou: aa U!ću, &roztlćlma i mladicama. Ipak se najčešće pojavlJuje aa l'stu, pa ako J• zaraxa jaki. a naročito ako ae pravo-dobao ae braal. zAldt oaa da ualltl

    nymaH C. Jlai{BII, y'lnTeJb

    (liaCTanaK)

    II) ByiiI, Kofu y njtcMH ,noc.nuje upouacmu Cp6uje", 1Kad osa dovijao aarute odvoll se od končića l ako padne u vodu, na-~ubrl, a njena se aadrUaa podijeli u veći 'roj grud!ca, koje provale kroz o-pao l izbljll van l čiAe ljatae spore koje se opet •talje razvfjaj11 onako, kako amo to već KOTI Izložit'.

    Cp neKa 'lCAB, Typc•w aaTO'IIIDl\11;

    CpncKe ca6Jbe o TypcKnM 6eAp11Ma.

    CpncKe TOKe Ha TYPCKIJM rpyAnMa,

    CpncKo anaTo Ha TypcKoM OAn]eny

    CpncJ

  • le ••tno itofdt,

    Pora vc. 1~ . ••hl-ler at 01, 11Ule, Ja ttae Vrlo tt dosta ll nJiho. 1Ue stra. Ptltl\b Od ll§~

    l Od Ustt. St JOj\YI !UJed če. .\l otpa. 1 Ollek. pocrue, 1 'meslll u pro p uu

    oaoapolt , Dt llp1ju Ut!. Kad 1 ma pe-aud!~ lu tt njeno

    1 razvoj

    :oaospora dovoljao :u lJIVOj 1\ člmbalozt kao

    !Ije, uđe. im•, mt-~lem, Zll!· d. Bulllla it Vlldt l 1u orgaal mni.U·

    -~celan

    vropl pro· a] je Bet· !. On je r!tl zlato. st zatvor! naredi da Ue, dok ne nio poku rrm poku· 1rce!an. U ru porce· 1 Hristova. --ršava ss

    !og roka

    gL

    ~ ' 1 ~CTBOi

    :a, leposa, ay a•Je. ~a,

    fia•.

    e lilA cY ' !)l gefO'I· fioCI!Oil,

    ;oil Qpse ,alla a6or !aaJCTJIII usall'• !ll a'!Se sp-le jeAilBO

    Ho J(aKO e !IOJbcKe ~cJil cw

    1 » ora synYila,

    ~a cc oA .uno· ao B~~"'

    ,acJJba, ~o6ala&a

    BroJ 194.

    Pisma • IZ Kistanje, maji.

    U broju 192 od 17. V. t. i· • O lasu je otštampao dopis g. dra Vuka Vujaslno-vf{a • kome tvrdi da su neka akta stav-ljena "u ka šetu pod ključ" l da se je tlm zatajala auma od 200.000 dinara opš-tinskih dažbina. a koju će sumu da-našnja opštinska uprava morati nak-nadno utjerati od 5·6 trgovaca kista-nJskih.

    Pošlo sam ja bio načelnik u lfOdl-nama, Iz kojih eu akta, koja citira sa-da§njl načelnik ll· dr. Vujasinović, to kateiorlčklm tvrdim, da u opltlnl nljt postojao ,.tahtln" za prikrivanje akata. Ujedao Izjavljujem da se ne može smatrati utajom oduđena auma neu-tjeranih općlnakih ddblaa od nekoll· ko trgovaca fato onako kao što ae ne mogu smatrati zahjenim nl ostale ne-utjerane sume opštinskih dažbina Iz travarlae, šumsk;h aloba l raznih dru· rlh ntutjeranlh taksa na obrt, vozila l t. d., ukovlh Ima l kodi drualh op· ština, pa l kod aame drine. -

    U koliko bl se suma od 200.000 dinara odnlilslla l na naphtu takse za uvezeni mast tvrdlta da postoji riješe-nje Min. f.nanclja Iz 1930 godine. po kome je- na osnovu utoka g. Koste Maleševlća. bila ukinuta talcaa na u-voz mash, a zatim došlo naređ•nfe, po komu ae nljuu moal• uv&đatl nikakve nove takse.

    Od sebe odbijam svačije objede, jer mi je savjest čista, a sa čistom savlešc!u ululo sam u ave opštinske poslove, Izvršivao tačno naređenja pretpoatavljenlh ml vlasU, te slobodno svakom gledam u oči, neprezajučl ni od zakonsklh posljedica nl od suda naroda, komu sam Icao načelnik pup nlh 22 godine alollo.

    O dru Vnjaalnovlću !elim uspjeha u radu na preporodu l procvatu Kls· tanjske općine, jer ću l ja kao Klstanj-akl općinar osjetiti blagodati novog sretno i doba, koje i• svojim na stu pom najavio.

    Nikola JanJ&.OVlć

    CTpMHu;a, Maja CsemreBI.fK MoM'IBJio 'By!nlt, oeao-

    aao fe CtpeJba'IIKIIHf 13 Maja T. r. J ~pBHM lloTOD,HMa. Ha oeBHIIa'l• kOM 8(5:Jpy 6Hll0 je DpHCyTBO 62 ce-OCIKer rosopa, Csem-

    eBHK fe o!SjaCHHO DPBCYTHBM eMHCaO 8Ha'laj ~TpeJit&'IIKifBa Hapo-

    HTO je OO)lByKao, jla Je)l.Ha YCTIBOIIa, KalJ mro fe CTpeJLa'IKa APY>KHaa, aa-BeTa AOJIHKyJe HCTOplljCKHil ~pHHM.

    Kope J:1bt6a. Uho je 6aw jel{all seliH orpaoaK epncKora Bapo,tta cr

  • Da li samo selo ... Daaaa se maogo 2ovorl l pih o

    prosvjetnom •apretku sela, l ako se malo rali!. Nale je selo :zaostalo, to Je t&čae. Treba 21 .. apndltl, prosv-jetltl. I.l j oi bolje pomo ćl mu da se saDI

    prosvJeti. Zaačl pgtrebaa l• o1a) tko će mu Jrutltl tu poDI~. U prvom rt~ •u pozvani su učlttljl. OAI to i rade

    koliko moau. Sami •• MOKU IVI. All tLt l• l grad. Tu jt oatala latell~teacljl. l &rd bl trebao da dade tu potrt~Itu pomoć. Oa je daje u mao2o ma-

    ajoJ mjeri teKO bl 11 to očekivalo.

    Zalto je to tako? Z1gltdajmo st m1~

    t(parOBHh Kpaj BpJIBKe BUje MHM.OH-

    WJIO oaaKoBo craa.e, Koje ce aa np-

    BOM Mjecry ooKaaano l!a srpa~taMa,

    Koje cy y MBoroMe ooJ