broj 211. godina v. 24. listopada 2008. ... · “kruna sedmogodiπnjeg rada“, joπ od samog...

Broj 211. Godina V. 24. listopada 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT43

0,00

•SEK

17,

00•N

OK

17,0

0•D

KK 1

5,50

•GBP

1,3

0

Vjeæba i ocjenjivanje interoperabilnosti deklariranih snaga za NATO/PzM operacije

CRONEL 08 ISS

N

13

30

- 5

00

X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

naslovna strana besplatna 10/22/08 10:27

S nimio: Domagoj VLAHOVIΔC RONEL 0 8

02 strana slike.qxd 10/22/08 10:42

Laseri i mikrovalovi

Rezultati su pokazali izrazitovisok stupanj povjerenja graanau OSRH...

Od 14. do 16 . listopada, naslunjskom poligonu, vojnici viπepostrojbi OSRH, kao dio tzv. de-klariranih snaga za NATO/ PzMoperacije pred struËnim ocjenji-vaËima Sjevernoatlantskog sa-veza dokazivali su dostignutu ra-zinu svoje interoperabilnosti...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektorice: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 3 0101-6 20-2500-3 28106 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 23 6 0000-11013 213 02 poziv na broj16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

U SavezniËkom zapovjedniπtvu za operacijeubuduÊe bi trebalo biti osam hrvatskih Ëasnika

i doËasnika, a u SavezniËkom zapovjedniπtvuza transformaciju, OSRH Êe imati tri pred-

stavnika. U NATO-ovim zapovjedniπtvima uMadridu, Napulju i Izmiru Hrvatska za poËetak

dobiva 25 ËasniËkih i doËasniËkih pozicija,ukljuËujuÊi i mjesto brigadnog generala…

S t r a n a 4

Novi pristup u razvoju tzv. oruæja izravnogdjelovanja (u osnovi je rijeË o laserskom i

mikrovalnom oruæju) jest kombiniranje posto-jeÊih i komercijalnih tehnologija s tih podru-

Ëja te stvaranje nepretencioznih, uËinkovitih idostupnih rjeπenja

S t r a n a 2 0

S t r a n a 6

Vjeæba i ocjenjivanje inter-operabilnosti deklariranihsnaga za NATO/PzM operacije

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Javno predstavljanje dijelarezultata znanstveno-istra-æivaËkog projekta "Hrvat-ska vojska - hrvatskodruπtvo" u Puli

Redovita konferencija za medije u MORH-u

S t r a n a 8

03 strana 10/22/08 12:11

24. listopada 2008.

OS RH

4

V jerojatno najbolji opis vjeæbeCronel 08 dobili smo u kratkojizjavi njezina vodeÊeg Ëovjeka,

brigadira Mladena F uzula. “P o brojusudionika i opsegu, vjeæba nije naj-veÊa ove godine, ali sigurno je naj-vaænija“, rekao je zapovjednik Gar-dijske motorizirane brigade. Naime,od 1 4. do 1 6. listopada, na slunjskompoligonu, vojnici viπe postrojbi OS-RH , kao dio tzv. deklariranih snagaza NATO/P zM operacije, pred struË-nim ocjenjivaËima Sjevernoatlant-skog saveza dokazivali su dostignu-tu razinu svoje interoperabilnosti.©toviπe, vjeæba je na neki naËin bila“kruna sedmogodiπnjeg rada“, joπ odsamog pristupanja naπe zemlje P art-nerstvu za mir. Ocjenjivanje koje su

proveli i koje je zavrπilo vrlo uspjeπ-no prvo je takve vrste kad je rijeË oOSRH -u, a posluæilo je i dobivanjupovratne informacije o dostignutojoperabilnosti.

P red budnim oËima desetorice cer-tificiranih inozemnih Ëasnika (uzsuradnju hrvatskih ocjenjivaËa), kojeje predvodio austrijski pukovnik Ru-di W aldner, svoje je vjeπtine pokazi-valo viπe od 300 vojnika. U funkciji“igrajuÊe“ satnije bili su ondje dje-latnici Gardijske motorizirane briga-de, kojima je Cronel bio i zavrπnidio pripreme za misiju UNDOF .Ocjenjivani su Vod NBKO, Inæenje-rijski vod za horizontalnu izgradnju,Bojna za specijalna djelovanja, teZraËno-medicinski tim koji su Ëinili

predstavniciH RZ-a (naravno, snovim helikopteri-ma) i Zapovjed-niπtva za potporu.Iako smo mi bilitek na prvim izaz-vanim vjeæbovnim“incidentima“, bri-gadiru F uzulu nijetrebalo mnogo daizrazi “oduπevljenjemotiviranoπÊu ielanom koji poka-zuju svi pripadniciOSRH -a“.

Dana 1 4. listopa-da, kad je vaπ re-porter boravio napoligonu “E ugenKvaternik“, kao dase sve poklopilo:odliËno vrijeme inekoliko vrlo

atraktivnih simulacija, koje su upra-vo mamile da se zabiljeæe fotoapa-ratom. Istina, sve je iziskivalo i po-neπto napora. Najpoznatiji poligonOSRH -a popriliËno je velika geo-grafska cjelina, a dogaaji su se iz-mjenjivali na njegovim razliËitim imeusobno udaljenim lokacijama.Ipak, zahvaljujuÊi velikoj ljubaznos-ti i profesionalnosti naπih vojnika izGardijske motorizirane brigade, tejednom slikovitom terencu, nije bilonikakvih zapreka da olovka i objek-tiv u sluæbi H rvatskog vojnika buduna svim mjestima na kojima su senaπli i NATO-ovi promatraËi. Uz-gred reËeno, oni su pomno i vrloozbiljno pratili svaki detalj postupa-nja naπih vojnika i nisu se ustruËa-

N apis ao i s nimio Domagoj VLAHOVIΔ

O d 1 4. do 1 6 . listopada, n a sl u n jsk om polig on u , v ojn ic i v i π e postrojb i O S R H , k ao diot z v . de k lar iran ih sn ag a z a N A T O /P z M ope rac ije pre d str u Ë n im oc je n ji v a Ë im a S je v e r -n oatlan tsk og sav e z a dok az i v ali s u dostig n u t u ra z in u s v oje in te rope rab iln osti. P r e db u dn im oË im a de se toric e c e rtific iran ih in o z e m n ih Ë asn ik a, k oje je pre dv odio au str ij-sk i pu k o v n ik R u di W aldn e r, s v oje je v je π tin e pok az i v alo v i π e od 3 00 v ojn ik a...

Vjeæ ba i ocjenjivanje interoperabilnosti deklariranih snaga za N ATO /PzM operacije

CRONEL 08

N A T O -ovi oc jenjivaË i su p om no i vrlo oz b iljno

p ratili svaki detalj p ostu-p anja naπ ih vojnika

04-07 strana 10/22/08 1:46 PM

24. listopada 2008. 5

vali pribliæiti im se na pola kora-ka i tijekom buËne pucnjave ilikroËiti prema “orkanu“ πto bi gaizazvao helikopter pri slijetanju.Ukratko, bilo je zanimljivo i vrloatraktivno vidjeti na jednommjestu toliko razliËitih odora i oz-naka kako zajedno djeluju i trudese funkcionirati πto usklaenije.Toga dana moglo se gledati ispreËavanje prosvjednika daugroze pratnju VIP osobe, dekon-taminacija vojnika izloæenih radi-jaciji ili nekom bojnom otrovu, tenaposljetku i najatraktivniji dio:prava mala bitka. Naime, iz zas-jede je napadnut vojni konvoj idoπlo je do puπkaranja. Ipak, si-tuaciju su spasili naπi specijalci usvom stilu, brzom intervencijom.No, jedan od njih bio je ranjen.Brzo ga je spasio zraËno-medicinskitim, doletjevπi helikopterom. Daka-ko, u komunikaciji naπi momci umaskirnom sluæili su se engleskimjezikom.

Kako smo saznali u danima pozavrπetku vjeæbe, ocjenjivaËi se ni-su zadræavali samo na promatranju.Uz pripremljena standardna pita-nja, postavljali su i stotine drugih,na koje su naπi Ëasnici i vojnici u

svakom trenutku trebali adekvatnoodgovoriti.

Za miπljenje o onome πto su prika-zale naπe postrojbe upitali smo pu-kovnika W aldnera. On je odmahprimijetio da su “hrvatske snage vr-lo dobro pripremljene“ i da sve “ideglatko“.

Nekoliko dana po zavrπetku vjeæ-be, Ëuli smo da ocjene koje su dobilivojnici OSRH -a otprilike odgovara-

ju onome πto je rekao austrijski Ëa-snik. Dakle, optimistiËne najave suse i ostvarile, no u to nismo ni sum-njali. Uostalom, Ëinjenica da je OS-RH spreman za NATO stajala je joπdavno prije.

SljedeÊe sliËno ocjenjivanje, dakleuz atraktivnu vjeæbu, najavljuje seza otprilike godinu dana. Tada Êe,nadamo se, tim ocjenjivati vojnikepunopravne Ëlanice NATO-a...

OS RH

B rigadir M ladenF uz ul i njegov tim izG ardijske m otoriz irane b rigade b rinuli su z a

norm alno odvijanje vjeæ b e i oc jenjivanje

04-07 strana 10/22/08 1:46 PM

6 24. listopada 2008.

U maloj dvorani za sastanke u MORH -u 21 . listopadaodræana je redovita konferencija za medije. NazoË-nim novinarima obratili su se ministar obrane

Branko VukeliÊ, zamjenik naËelnika GSOSRH -a generalpukovnik Slavko BariÊ, ravnatelj Uprave za obrambenupolitiku MORH -a P jer ©imunoviÊ i ravnatelj Uprave zamaterijalne resurse MORH -a Darko P olanec.

Uvodne rijeËi pripale su ministru VukeliÊu, koji je naja-vio tri osnovne teme konferencije: predstavljanje misijeRH u Brux ellesu, odnosno njezina vojnog dijela i popu-ne po zapovjedniπtvima NATO-a, aktualnosti vezane uznabavu borbeno-oklopnih vozila i oruæane stanice, tepoËetak provedbe programa dragovoljnog sluæenja voj-nog roka.

Ravnatelj P jer ©imunoviÊ podsjetio je na to da RH ulaziu program integracije u NATO i da Êe dio toga biti i ljudiiz sustava MORH -a i OSRH -a koji Êe raditi u NATO-ukao predstavnici RH , ali i kao djelatnici samoga Save-za.To je priznanje naπim kadrovima, ali i mnogo znaËi zapopularizaciju vojnog poziva u RH . Misiji RH u NATO-uMORH trenutaËno pridonosi s 1 1 svojih djelatnika u voj-nom predstavniπtvu, te dvoje u Odjelu za obrambenu po-litiku. Neposredni plan koji Êe omoguÊiti funkcioniranjeMisije kao integralnog dijela NATO-a podrazumijeva joπpetero ljudi u vojnom predstavniπtvu, te osmero u Odjeluza obrambenu politiku.

Ulazak u NATO otvara i moguÊnost popunjavanja NA-TO zapovjedniπtava. U SavezniËkom zapovjedniπtvu zaoperacije (ACO) ubuduÊe bi trebalo biti osam hrvatskihËasnika i doËasnika umjesto dosadaπnja dva, a u Savez-niËkom zapovjedniπtvu za transformaciju (ACT), umjestodosadaπnjeg jednog, OSRH Êe imati tri predstavnika.

U NATO-ovim zapovjedniπtvima u Madridu, Napulju iIzmiru, H rvatska za poËetak dobiva 25 ËasniËkih i doËas-niËkih pozicija, ukljuËujuÊi i mjesto brigadnog generala.Generalni plan za kasniju fazu podrazumijeva 40-5 0 po-zicija. Za popunjavanje pozicija postoji skupina od 400Ëasnika i doËasnika, a daljnji odabir izluËit Êe najboljekandidate.

Ravnatelj Uprave za materijalne resurse MORH -a Dar-ko P olanec govorio je o nabavi dodatna 42 BOV-a 8 x 8 ,te daljinski upravljanih oruæanih stanica 1 2,7 /40 mm.» itav proces, poznato je, vodi Vladino povjerenstvo.

Konzultacije s proizvoaËem, konzorcijem P atrije i – ure– akoviÊa - specijalna vozila, dovele su do narudæbe 42BOV-a u osam razliËitih varijanti (sanitetsko vozilo, vo-zilo za izvlaËenje i popravke, vozilo za protuoklopnuborbu, vozilo za P ZO, vozilo za minobacaË od 1 20 mm,izviaËko vozilo, zapovjedno vozilo pjeπaπtva i zapov-jedno vozilo minobacaËa). U tijeku su pregovori o zavrπ-nim taktiËko-tehniËkim specifikacijama, nakon Ëega Êekonzorcij formirati financijsku ponudu. Za dva sanitet-ska vozila, dva vozila za izvlaËenje i popravke te ËetiriizviaËka vozila kompletno su definirane taktiËko-teh-niËke specifikacije bez sustava naoruæanja. Dakle, bit ÊeisporuËena opremljena, a ne bazna vozila, a integracijanaoruæanja i borbene opreme posebno Êe se ugovoriti stvrtkom – uro – akoviÊ. Za ostale varijante BOV-a defini-rana je isporuka baznih vozila.

Glede nabave daljinski upravljanih oruæanih stanica1 2,7 /40 mm, na osnovi zakljuËka P ovjerenstva, kao najbo-lja prihvaÊena je ponuda norveπke tvrtke Kongsberg zaborbenu stanicu Duos 1 2,4 P rotector. BuduÊi ugovor iz-meu MORH -a i – ure – akoviÊa trebao bi dovesti do in-tegracije 5 6 oruæanih stanica na bazna oklopna vozila.

Uime GSOSRH -a general pukovnik Slavko BariÊ je kaomjesto i datum poËetka obuke prvog naraπtaja dragovolj-nih roËnika najavio P oæegu i 3. studenog. Svrha je togprojekta privlaËenje mladih ljudi za sluæbu u OSRH i po-punjavanje aktivne priËuve, koja Êe zaæivjeti 201 0. godi-ne. U poboljπanim uvjetima obuke, financija i smjeπtaja,220 mladiÊa i 30 djevojaka Êe tijekom 1 4 tjedana proÊi400 sati obuke (temeljna obuka πest tjedana u P oæegi ispecijalistiËka obuka za vojnika-strijelca osam tjedana uGaπincima). P rvi projekt je potpuno pripremljen u svimaspektima, a roËnici koji zadovolje 7 0% obuËnih i drugihzahtjeva pokazat Êe se kao potpuno spremni za vojni po-ziv. P lan za 2009 . godinu je ambiciozniji i predvia dvakampa s po 400 roËnika.

Od novinarskih pitanja izdvajamo ono o djelatnim vojnimosobama koje “zamrzavaju“ taj status i u MORH -u obnaπa-ju civilne funkcije. Ministar je odgovorio da to Zakon osluæbi u OS dopuπta, te Êe to pitanje biti konaËno definira-no preustrojem MORH -a, koji je u izradi i bit Êe zavrπen dokraja godine. ToËno Êe se odrediti sluæbeniËka mjesta, kao imjesta za vojne specijaliste koji rade u Ministarstvu.

Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio Dav or K IRIN

U S av e z n i Ë k om z apov je dn i π t v u z a ope rac ijeu b u du Ê e b i tre b alo b iti osam h r v atsk ih Ë as-n ik a i doË asn ik a, a u S av e z n i Ë k om z apov je dn i π t v u z a tran sform ac iju , O S R H Ê e im ati tripre dstav n ik a. U N A T O -ov im z apov je dn i π t v im a u M adridu , N apu lju i I z m ir u H r v atsk a z a po-Ë e tak dob i v a 25 Ë asn i Ë k ih i doË asn i Ë k ih poz ic ija, u k lju Ë u ju Ê i i m je sto b rig adn og g e n e rala…

MORH

R edovita konferencija za medije u M O R H -u

Za N ATO z apovjedniπ tvaspremno 40 0 kand idata

04-07 strana 10/22/08 1:46 PM


U Kninu je 1 8 . listopada prisegnuo 6. naraπtaj kadet-kinja i kadeta. Na sluæenje domovini prisegnulo jenjih 8 5 , a sveËanost je veÊ tradicionalno odræana na

legendarnoj kninskoj tvravi. » inom prisege ovi mladiljudi zakoraËili su prema ËasniËkom pozivu. No, to je tekprvi korak. Da bi postali Ëasnici Oruæanih sna-ga i pridonosili njihovu razvoju, trebaju zavrπi-ti fakultete i vojnu izobrazbu. » estitali su imna izboru i mnogo uspjeha u njihovoj buduÊojsluæbi u Oruæanim snagama poæeljeli izaslanikministra obrane dræavni tajnik Mate Raboteg iizaslanik naËelnika GSOSRH -a zamjenik rav-natelja H VU-a brigadni general Slaven Zdilar,a na sveËanosti su bili i njihovi roditelji i prija-telji, te predstavnici lokalne vlasti, akademskezajednice i Crkve.

Dræavni tajnik Raboteg izmeu ostalog je re-kao: "Biti izabran za πkolovanje u danaπnje vri-jeme, u vrijeme preustroja Oruæanih snaga, alii procesa smanjenja vojnog osoblja, znaËi prijesvega obvezu da uspjeπno zavrπite svoje πkolo-vanje, ali i obvezu da steËeno znanje, poslije, usvojim ustrojbenim jedinicama, i primijenite."Upozorio je na znaËenje izobrazbe u OS-u koji

postaje jedan od najvaænijih oblika upravljanja i razvojaljudskih potencijala, te napomenuo kako sadaπnji procesizobrazbe i obuke treba promatrati i kao proces postizanjapotrebne razine znanja i vjeπtina pripadnika OSRH -a ukontekstu naπeg skorog Ëlanstva u NATO-u.

"Ovom prisegom vi ste se ob-vezali graditi svoju profesional-nu buduÊnost kao Ëasnici OS-a.Vi Êete biti novi naraπtaj sred-njeg i visokog vojnog menadæ-menta, koji je u modernim sus-tavima najodgovorniji za uspjehorganizacije", istaknuo je Rabo-teg napomenuvπi kako to nijelaka zadaÊa, te ih pozvao da is-koriste moguÊnosti koje su prednjima i uloæe volju i trud u svojeobrazovanje da bi mogli odgo-voriti izazovima πto ih oËekuju.

Brigadni general Slaven Zdi-lar istaknuo je kako su naπeOruæane snage nastale u borbiza stvaranje i opstojnost hrvat-ske dræave. "P onosni smo πtosmo iz vojske branitelja postaliËasna vojska pobjednika", rekaoje general Zdilar te istaknuo

kako je danas hrvatski vojnik prepoznat i priznat u mi-rovnim operacijama diljem svijeta kao Ëastan, hrabar,iskusan i struËan. "Stoga i od vas oËekujem prije svegazalaganje i uËenje, profesionalnost, vojniËko ponaπanjei dræanje kako u vaπim meusobnim odnosima, tako i uodnosima prema nadreenima i vaπim predavaËima",rekao je general Zdilar te ih pozvao da budu otvorenaduha, spremni dati i prihvatiti nove ideje. U sklopusveËanosti na kninskoj tvravi odræan je i prigodni pro-gram, a sveËarskom ugoaju pridonijela je i Zrinskagarda iz » akovca, te rapski samostreliËari u svojim tra-dicionalnim noπnjama. Zavrπetak sveËanosti, koji je biou znaku nastupa akro grupe H RZ-a “Krila Oluje” ,ujedno je, moæemo reÊi, oznaËio i poËetak novog raz-doblja u æivotu ovih mladih ljudi koji su se odluËili pro-fesionalno posvetiti vojnom pozivu.

Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN

"O v om prise g om v i ste se ob v e z ali g raditi sv oju profe sion aln u b u d u Ê n ost k ao Ë asn ic i O S -a.V i Ê e te b iti n ov i n araπ taj sre dn je g i v isok og v ojn og m e n adæ m e n ta, k oji je u m ode rn im su s-tav im a n ajodg ov orn iji z a u spje h org an i z ac ije ", re k ao je k ade tim a dr æ a v n i tajn ik R ab ote g

ZakoraË ili prema Ë asniË kom poz ivu

OS RH

Prisega 6 . naraπtaja kadetkinja i kadeta u K ninu

U sp jeh u b uduÊ oj sluæ b i u O S uim em inistra ob rane kadetim a je p oæ elio dræ avni tajnik M ate R ab oteg

04-07 strana 10/22/08 1:46 PM

OS RH

24. listopada 2008.8

Z nanstveno-istraæivaËki projekt "H rvatska vojska - hr-vatsko druπtvo" najveÊi je projekt druπtvenih znanosti,a provodi se sa svrhom obogaÊivanja spoznaja o ulozi i

statusu OSRH u suvremenom hrvatskom druπtvenom kon-tekstu. RijeË je o velikom i iznimno strateπki znaËajnom pro-jektu, i to ne samo za Oruæane snage nego i za cijelu zemlju.Naime, Oruæane snage se razvijaju zajedno s druπtvom, nje-gova su integralna sastavnica i dijele dobre i loπe strane dru-πtva. OËekuje se da Êe uËinci tog projekta biti viπestruki jeromoguÊuje da se analiziraju svi moguÊi smjerovi prema koji-ma bi se H rvat-ska vojska moglaubuduÊe usmjeri-ti. P rojekt provodiInstitut "Ivo P ilar"u suradnji s Insti-tutom za istraæi-vanje i razvojobrambenih sus-tava MORH -a.Iako bi u cijelostitrebao biti gotovu drugoj polovici2009 . godine, do-sad su veÊ prove-dena brojna is-traæivanja, dio re-zultata je i javnopredstavljen.P redstavljanje jeodræano u Domuhrvatskih branite-lja u P uli 1 4. lis-topada, a na nje-mu su izmeu os-talih bili i zamje-nik naËelnika GSOSRH -a general pukovnik Slavko BariÊ,predsjednik Savjeta projekta, ravnatelj Instituta za istraæiva-nje i razvoj obrambenih sustava MORH -a brigadir DarioMatika, te prof. dr. sc. Vlado ©akiÊ, ravnatelj Instituta druπt-venih znanosti "Ivo P ilar".

P rema rijeËima dr. ©akiÊa, veÊ su gotove dvije treÊineprojekta, a na javnom predstavljanju prikazani su rezultati

samo dijela projekta vezanog uz stavove javnosti i Ëasnikaprema Oruæanim snagama, hrvatski nacionalni identitet iidentitet H rvatske vojske, te analiza sadræaja hrvatskogtiska o H rvatskoj vojsci od 1 9 9 0. do 2006. godine. Istraæi-vanja su provedena na reprezentativnom uzorku od 4420ispitanika opÊe populacije i 5 9 6 Ëasnika OSRH -a, i to uprvoj polovici ove godine. Takav uzorak je odabran, pojaπ-njeno je, da bi se moglo usporediti kakva je percepcija onekoj temi u javnosti, a kakva meu Ëasnicima odnosno usustavu OS-a.

Iako jepredstavljen sa-mo dio rezultatakoje joπ trebakvalitativnoobraditi, veÊ suove prve analizepokazale u veli-koj mjeri vrijed-nosno identitet-sko poklapanjejavnosti i Ëasni-ka. Rezultati supokazali i izrazi-to visok stupanjpovjerenja gra-ana u OSRH -a.NajprihvaÊenijezadaÊe OS-a ujavnosti jesu zaπ-tita i obrana dr-æavnog teritorija,pruæanje pomoÊiu sluËaju katas-trofa u zemlji,borba protiv te-

rorizma usmjerenog protiv RH , a izraæena je i visoka sklo-nost za sudjelovanje u meunarodnim operacijama odræa-vanja mira. Zanimljivo je i da, primjerice, hrvatska javnostugled vojne profesije procjenjuje razmjerno povoljnije ne-go Ëasnici. Stavovi Ëasnika i graana u velikoj se mjeripodudaraju i u pitanjima vezanim uz civilno-vojne odnosei civilni nadzor Oruæanih snaga. U dijelu istraæivanja koji

N apis ala i s nimila Leid a P ARLOV

“ O r u æ an e sn ag e k ao ak te r dr u π t v e n og raz v itk a n e m og u b iti n i i z n ad n i i z v an h r v at-sk og c i v iln og dr u π t v a te u tom sm isl u m oram o pre poz n ati potre b e h r v atsk og dr u π t v a,ali isto tak o i n je g ov e m og u Ê n osti i z ah tje v e u odn osu pre m a v lastitom O S - u , te n u æ -n ost prav odob n og , b r z og i toË n og in form iran ja g ra an a o on om e π to se dog a a u ra z -v oju O S -a” , istak n u o je g e n e ral S la v k o B ari Ê

Javno predstavljanje dijela rezultata znanstveno-istraæ ivaË kog projekta "H rvatska vojska- hrvatsko druπtvo" u Puli

P oz itivan stav d ruπ tva prema H rvatskoj vojsci

Predstavljanje je odræ ano u D om u hrvatskih b ranitelja u Puli, a na njem u su iz m euostalih b ili i z am jenik naË elnika G S O S R H -a general p ukovnik S lavko B ariÊ , p redsjednikS avjeta p rojekta, ravnatelj Instituta z a istraæ ivanje i raz voj ob ram b enih sustava M O R H -ab rigadir D ario M atika, te p rof. dr. sc . V lado © akiÊ , ravnatelj Instituta druπ tvenih z nanosti"Ivo Pilar"

08,09 strana 10/22/08 1:47 PM

924. listopada 2008.

se odnosi na hrvatski nacionalni identitet i identitet H r-vatske vojske, prvi rezultati su pokazali da su i kod graa-na i kod Ëasnika relativno najvaænije sastavnice socijalnogidentiteta poznavanje materinskog jezika, nacionalna pri-padnost i pripadnost obitelji.

P osebno zanimanje pobudio je dio projekta vezan uzanalizu sadræaja tiska o H rvatskoj vojsci. U predstavljanjutih rezultata, nagla-πeno je da treba raz-likovati znanstvenipristup i osobnupercepciju o pisanjumedija o H rvatskojvojsci. Analiziranaje zastupljenost po-jedinih podruËja itema vezanih uz H r-vatsku vojsku, odnosautora prema OS-ute zastupljenost po-jedinih aktera veza-nih uz H rvatsku voj-sku, i to u πest dnev-nih novina i pettjednika. P rvi rezul-tati pokazali su dase autori priloga i udnevnom i u tjed-nom tisku premaH V-u odnose uglav-nom neutralno.

"Svi ovi rezultatimanje-viπe potvru-ju naπa promiπljanja, a to je da hrvatsko druπtvo ima pozi-tivan stav prema H rvatskoj vojsci, ali isto tako da hrvatskodruπtvo mora imati informacije i znati u svakom trenutkuπto se dogaa i koje su to zadaÊe koje izvrπava OS", istak-nuo je general pukovnik Slavko BariÊ,predsjednik Savjeta projekta. Upozora-vajuÊi na nuænost i znaËenje provoe-nja ovog projekta, izmeu ostalog jerekao kako je hrvatska pobjedniËkavojska stvarana u specifiËnim uvjeti-ma, te da "prelazak u novi sustav nijeni jednostavan ni lak i treba se temelji-ti na znanosti". P rovoenje ovog pro-jekta, napomenuo je, nuæno je jer jepotrebno poËeti na drugi naËin promiπ-ljati i hrvatske Oruæane snage i hrvat-sko civilno druπtvo, a isto tako i buduÊ-nost H rvatske vojske. Naglasio je i ka-ko je potrebno hijerarhijski postavitiH rvatsku vojsku, hrvatskog Ëasnika,struku, na ono mjesto koje mu u druπt-vu stvarno i pripada, uvaæavajuÊi sveono πto utjeËe na tu struku i uvaæava-juÊi potrebe hrvatskog druπtva, njegove moguÊnosti, a istotako i oËekivanja hrvatskog druπtva od vlastite vojske.Oruæane snage kao akter druπtvenog razvitka ne mogubiti ni iznad ni izvan hrvatskog civilnog druπtva te u tomsmislu, istaknuo je, moramo prepoznati i potrebe hrvat-

skog druπtva, ali isto tako i moguÊnosti i zahtjeve hrvat-skog druπtva u odnosu prema vlastitom OS-u, te je upozo-rio i na nuænost pravodobnog, brzog i toËnog informiranjagraana o onome πto se dogaa u razvoju OS-a.

Ravnatelj IROS-a brigadir Matika, koji je sve pozdravio iuime ministra obrane Branka VukeliÊa, izmeu ostalog jeupozorio i na znaËenje ovog projekta vezano uz naπ ula-

zak u euroatlantskeintegracije.

Iako je najveÊi dioprojekta veÊ gotov,predstoji joπ, izme-u ostalog, provo-enje radionice, in-tervjua i fokus gru-pe vezane uz dioprojekta H rvatskavojska i nacionalnastrategija, te zah-tjevna, dubinska,kvalitativna analizadobivenih rezultatai pisanje studija,znanstvenih radovai knjiga na temeljudobivenih rezultata.

Dr. ©akiÊ je poh-valio viπe nego do-bru suradnju sIROS-om, ËijistruËnjaci takoersudjeluju u tom pro-jektu, te je napome-

nuo da takva suradnja proizvodi i niz sekundarnih uËina-ka, odnosno pruæa moguÊnost za osposobljavanje mlaihznanstvenika, a izmeu ostalog Institutu pruæa priliku zaosposobljavanje struËnjaka za provoenje ekspertnih pos-

lova u buduÊnosti. U provoenju is-traæivanja sudjelovali su i studenti.

Napomenimo i da je u Domu hrvat-skih branitelja u P uli otvoren i CentarInstituta “Ivo P ilar” , koji je osnovanradi stvaranja dugoroËnog partnerskogodnosa i razvoja istraæivaËkog potenci-jala u lokalnim zajednicama.

I ovaj znanstveno-istraæivaËki projektneosporno je rezultat iznimno dobrecivilno-vojne suradnje u podruËju zna-nosti i obrazovanja, te je samo jedanod projekata πto ih IROS provodi u su-radnji sa znanstvenim institucijama uzemlji. Ovaj i sliËni projekti koji seprovode, i to ne samo iz podruËja dru-πtvenih znanosti, vaæni su za razvojjednog kompleksnog sustava kakav suOruæane snage, ali kako smo veÊ rekli

- i za cijelu naπu zemlju. P rojekti se odnose na cijeliobrambeni sustav, a ono πto je vrlo bitno jest i da ovakvasuradnja MORH -a i OSRH -a i civilnih znanstvenih insti-tucija pokazuje i kakav je put integracije znanja u Repu-blici H rvatskoj.

Provo enje ovog projekta, nuæ noje jer je potrebno poË eti na drugi

naË in promiπljati i hrvatske O ruæ anesnage i hrvatsko civilno druπtvo, aisto tako i buduÊ nost H rvatske voj-ske. Potrebno je hijerarhijski posta-viti H rvatsku vojsku, hrvatskog Ë as-nika, struku, na ono mjesto koje muu druπtvu stvarno i pripada, uvaæ a-vajuÊ i sve ono πto utjeË e na tu stru-ku i uvaæ avajuÊ i potrebe hrvatskogdruπtva, njegove moguÊ nosti, a istotako i oË ekivanja hrvatskog druπtva

od vlastite vojske

N a javnom p redstavljanju p rikaz ani su rez ultati sam o dijela p rojekta vez anoguz stavove javnosti i Ë asnika p rem a O ruæ anim snagam a, hrvatski nac ionalni iden-titet i identitet H rvatske vojske, te analiz a sadræ aja hrvatskog tiska o H rvatskojvojsc i od 1990. do 2006 . godine

OS RH

08,09 strana 10/22/08 1:47 PM

1 0 24. listopada 2008.

Izreka da znanje i sve πto je nauËeno Ëuva proπlost iupravlja buduÊnoπÊu sadræi svu vrijednost uËenja zapojedinca i za cijelo ËovjeËanstvo. Razmiπljanja o uËin-

kovitom oruæju razvila su ideju o sredstvu za brisanje svihznanja u vojnika protivniËke strane. Takve teme nisu samopodruËje SF priËa veÊ su i drevna teænja vojskovoa zapostizanje brze i bezbolne pobjede. Najlakπe ovladavanjeprotivnikom bez upotrebe sile, bez ljudskih ærtava i materi-jalne πtete, bilo bi moguÊe takvim otkriÊem. Bez znanja ikoriπtenja nauËenog, ljudska vrsta zapravo bi se vratila nasam poËetak razvojneljestvice, gdje pona-πanje odreuju isklju-Ëivo uroeni porivi,nagoni i bezuvjetnirefleksi.

Gotovo sve πto u æi-votu znamo negdjesmo nauËili. UËenjeje sloæeni psihiËkiproces pospremanjapodataka u skladiπtepamÊenja, a obuhva-Êa znanja, navike,vjeπtine i sposobnos-ti. UËenjem se mije-njamo, razvijamo istjeËemo nova iskust-va, πirimo vidike i in-terese. UËe se i vrijednosti, stavovi, obiËaji, a uËi se i vo-ljeti - ljude i domovinu. Stoga je i odgojna komponentauËenja posebno vaæna jer se izobrazbom prenose tradicij-ske vrijednosti i organizacijska kultura, πto ima osobitomotivacijsko znaËenje u razvoju postrojbenog zajedniπtvai meusobnog povjerenja.

Za rijetke vjeπtine postoje kritiËne æivotne toËke do kojihse moraju uspostaviti (primjerice govor i temeljna Ëuvstva).Sva druga uËenja odvijaju se tijekom cijelog æivota i zauËenje najviπe vrijedi pravilo "nikad nije kasno“. Uspjeπ-nom uËenju pomaæu uroena znatiæelja i radoznalost, kojepotiËu pozitivnu unutraπnju motivaciju za istraæivanjem iusvajanjem novih sadræaja. Najizraæenije je to kod maledjece, ali i u odrasloj dobi svaki novonauËeni sadræaj otvaranove vidike i budi æelje za daljnjim uËenjem. Loπi okolinskiutjecaji i kriva usmjeravanja, naæalost, mogu vrlo lako uma-njiti ili potpuno uniπtiti ovu osobitu ljudsku potrebu. Naj-lakπe je uËiti prvih dvadesetak godina æivota, ali sve do pe-desete ne postoje Ëimbenici koji bi usporavali uËenje. Iz go-

dine u godinu Ëovjekovo iskustvo i znanja poveÊavaju se paje i veÊa moguÊnost prepoznavanja vaænijih podataka i po-vezivanja novih s veÊ postojeÊim znanjima. Zbog nezaus-tavljivog procesa starenja, sposobnost za uËenje u kasnijimgodinama neπto je umanjena, ali moæe ostati trajno saËuva-na ako se stalno uËi. Struktura mozga je takva da ima neo-graniËeni kapacitet i πto ga viπe koristimo postaje razrae-niji mehanizam koji nam bolje sluæi. Dob ne ograniËavaËovjeka da uËi, πto je i pretpostavka cjeloæivotnog obrazo-vanja, a Ëinjenica da su se velika znanstvena otkriÊa izumi-

teljima dogodilaupravo u njihovimzrelijim æivotnim raz-dobljima govori tomeu prilog.

Uspjeπno uËenjepretpostavlja ovlada-vanje odreenimvjeπtinama. Aktivanpristup pri uËenju,priprema i obrada no-vih sadræaja, povezi-vanje s postojeÊimznanjima, pravilanomjer teorije i prak-tiËnog uvjeæbavanjasloæenih vjeπtina, do-bro planiranje i pro-vedba obuke, potica-

nje rasprava te uËenje postavljanjem i rjeπavanjem proble-ma (uz vremenski pritisak i manjak informacija, i uopÊepod stresom), koriπtenje mnemotehnikom i kreiranje kogni-tivnih mapa, vjeπtine su nuæno potrebne svakom vojniku sobzirom na znaËajke i uvjete djelovanja u suvremenimvojnim operacijama. Stalno i redovito uËenje jedna je od te-meljnih zadaÊa svakog hrvatskog vojnika, doËasnika i Ëas-nika kako bi udovoljili novim sloæenim zahtjevima. Redovi-tim uËenjem jaËa mentalna kondicija, πto olakπava novauËenja i kvalitetnije znanje primjenjivo u potpuno novim si-tuacijama, a bræe je i zakljuËivanje i ispravnije donoπenjeodluka. Tako steËene vjeπtine otpornije su u stresnim situa-cijama pa su i kobne pogreπke manje.

Vaæno je stoga u vojnoj organizaciji odræavati pozitivnumotivaciju za uËenje i pravilno je ekstrinziËno usmjerava-ti, pojasniti svrsishodnost uËenih sadræaja, postavljati real-ne ciljeve i mjerljive rezultate nauËenog te pozitivno na-graivati uspjeπnost. Uspjeh je najbolji poticaj za novauËenja.

S u z ana F ILJ AK

U Ë e n je i v r ije dn ost i z ob raz b e u v ojsc i n e proc je n ji v i s u . U Ë e n je m n ov ih z n an ja i v je π tin apoje din ac se osposob ljav a z a v ojn e du æ n osti i z a k or i π te n je n ov om te h n olog ijom . N o z n a-n je spaπ a v a v ojn ik o v æ i v ot i æ i v ote n je g ov ih s u b orac a u opasn im b ojn im sit u ac ijam a z ak oje ih v ojn a ob u k a, m a k olik o b ila re alisti Ë n a, n e m oæ e n ik ada potpu n o pripre m iti …

U Ë enjem Ë uvamo proπ lost i upravljamo buduÊ noπ Ê u

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

10,11 strana 10/22/08 1:48 PM

24. listopada 2008.

Ru t a G aiz u t y t e, prev ela J as mina P E © E K

S e dm a rotac ija P rov in c ijsk og tim a z a re k on str u k c iju pod litav sk im v odst v om (P R T -7 )don irala je topl u odje Ê u N ac ion aln oj u prav i z a sig u r n ost (N D S ) prov in c ije G h or. S toti-n u toplih k apu ta z a g ardiste i isto tolik o toplog don je g r u b lja pre dan o je Ë asn ic im az a dolaz e Ê e h ladn o v r ije m e …

Da se lakπe prezimiH rvatski vojnici u sastavu litavskog PR T-a donirali afganistanske Ë asnike

1 1

U afganistanskoj provinciji Ghor, Chagcharan, 1 4. listo-pada sedma rotacija P rovincijskog tima za rekon-strukciju pod litavskim vodstvom (P RT-7 ) donirala je

toplu odjeÊu Nacionalnoj upravi za sigurnost (NDS) provin-cije Ghor. U predaji donacije sudjelovao je i hrvatski Ëasnikza CIMIC, bojnik Ivan Æeljeznik. Stotinu toplih kaputa zagardiste i isto toliko toplog donjeg rublja predano je Ëasnici-ma za dolazeÊe hladno vrijeme. » asnici su ih poËeli ispro-bavati odmah nakon donacije, izrazivπi veliku zahvalu napomoÊi i potpori. “UËinjen je velik korak naprijed za tri go-dine rada P RT-a u provinciji Ghor. Smjena koja nas je danasposjetila vrlo brzo se vraÊa kuÊi. Ipak, ne zaboravljaju da uAfganistan dolazi zima. Zaista cijenimo tu paænju i brigu” ,rekao je zamjenik πefa NDS-a, Nasim Mohammad.

Ovo je druga potpora institucijama sigurnosti provincijeGhor za iduÊu zimu. P roπli tjedan je 200 kompleta tople od-jeÊe isporuËeno za afganistansku Nacionalnu policiju(ANP ). Zimske odore za institucije sigurnosti u provincijiGhor dar su H rvatske vojske. P rema rijeËima naËelnika poli-cije, Ëak i takve male donacije motiviraju Ëasnike za sigur-nost da bolje obavljaju svoj posao. Zime u Afganistanu vrlosu hladne i surove: suho vrijeme, puno snijega i goleme raz-like u temperaturama. Lokalno stanovniπtvo ima zimi mno-go problema. Vrlo je teπko zbog nedostatka hrane i tople od-jeÊe, oteæane ili nemoguÊe komunikacije s glavnim gradom

ili drugim selima provincije Ghor. Vojnici P RT-a nastojeuËiniti sve πto je u njihovoj moÊi kako bi lokalnom stanov-niπtvu olakπali æivot tijekom zime. Dostavljaju hranu, topledeke ili odjeÊu, pokuπavaju pruæiti medicinsku pomoÊ.

Iako sudjeluju veÊinom litavski vojnici u zadaÊama ovogP RT-a, i hrvatski vojnici im se pridruæuju u obnovi provin-cije Ghor. Tijekom svog djelovanja u P RT-7 , hrvatski vojni-ci su predvodili mnogo CIMIC projekata i ophodnji. P oËet-kom listopada, hrvatski Mobilni promatraËki timovi za ve-zu (MLOTs), zajedno s litavskim i talijanskim vojnicima,obavili su ophodnje do udaljenih sela provincije Ghor. Sta-novniπtvo Madrasa i Sangow Bara dobilo je informaciju oprocesu registracije biraËa koji je u tijeku. Tom prilikom bi-lo im je dostavljeno mnoπtvo novina, odjeÊe i drugog ma-terijala. ©toviπe, u Sangaw Baru vojnici su posjetili πkoluna otvorenom. ©kolska djeca, koja imaju nastavu na sago-vima pod vedrim nebom, dobila su mnogo πkolskog mate-rijala: knjiga, biljeænica, olovaka te kiπnih kabanica i loptiza igru u slobodno vrijeme. Sedma po redu rotacija P ro-vincijskog tima za rekonstrukciju provincije Ghor sudjelujeu ISAF operaciji u Afganistanu, a jedna je od kljuËnih za-daÊa tog tima pruæati potporu provincijskoj vladi, te stvori-ti sigurnost i povoljno okruæenje za obnovu provincije.

IS A F

© kolska djec a, koja im aju nastavu na sagovim a p od vedrimneb om , dob ila su m nogo π kolskog m aterijala: knjiga, b iljeæ nic a,olovaka te kiπ nih kab anic a i lop ti z a igru u slob odno vrijem e

S totinu top lih kap uta z a gardiste i isto toliko top log donjegrub lja p redano je Ë asnic im a z a dolaz eÊ e hladno vrijem e

10,11 strana 10/22/08 1:48 PM

24. listopada 2008.1 2

P ovodom 1 7 . godiπnjice pogibije bojnika Alfreda H illa, pr-vog zapovjednika satnije Vojne policije 204. vukovarske bri-gade, 1 6. listopada na njegov grob na Memorijalnom grobljuærtava iz Domovinskog rata vijence su poloæili obitelj H ill,zapovjednik i zamjenik zapovjednika Srediπta Vojne policijeza obuku “Bojnik Alfred H ill” , satnik Draæen Leko i bojnikMile Skukan, te izaslanstvo Udruge veterana Vojne policije.

D.Z.

Na poligonu OSRH "Rt Kamenjak“, P remantura, odræana je od 6. do1 7 . lis-topada intergranska vojna vjeæba P ZO postrojbi H rvatske kopnene vojske.

U njoj su sudjelovale postrojbe H KoV-a, H RZ-a i P ZO-a, H RM-a iZzP -a. NajveÊi dio organizacije i provedbe vjeæbe ove godine bio je naP ZO ZOD "F ran Krsto F rankopan“, a zapovjednik vjeæbe ©tit 2008 bio jebrigadir Blaæ Beretin.

Vjeæba ©tit 2008 nastavak je i nadogradnja svih dosad provedenih vjeæbi gaanja ciljeva u zraËnom prostoru, zapoËetihna ovom poligonu joπ 1 9 9 4. godine. U skladu sa smjernicama zapovjednika H KoV-a general pukovnika Mladena Krulj-ca, na ovogodiπnjoj je vjeæbi posebna pozornost posveÊena taktiËkim radnjama i postupcima. P rvi put od Domovinskograta, vjeæba je provedena kroz taktiËke supozicije razliËite za svaku postrojbu radi provjere bojne spremnosti. ZadaÊepostrojbi poËele su s uzbunjivanjem, organizacijom hodnji i zaposjedanjem poloæaja do izvrπenja bojnih gaanja. Dakle,provjerena je bojna osposobljenost postrojbi P ZO i bojni P ZO gardijskih brigada, a posebno su ispoπtovane sve procedu-re uz mjere sigurnosti. Bojna gaanja ciljeva u zraku s lakim prijenosnim sustavima P ZO-a provedena su 1 3. i 1 4. listo-pada, a s topniËkim postrojbama 1 5 . i 1 6. listopada, i to prema Uputi i programu gaanja iz LTRO P ZO. Za provedbuove vjeæbe bilo je angaæirano 600 pripadnika OS-a i 25 0 razliËitih sredstava borbene i neborbene tehnike. Treba istak-nuti spremnost i sposobnost postrojbi P ZO-a u zadaÊama prebacivanja snaga od matiËnih vojarni do poligona (æeljezni-com i morem), uz asistenciju P ukovnije VP .

Vjeæba ©tit 2008 ostat Êe zabiljeæena i po tome πto je prvi put provjerena spremnost logistiËkih postrojbi po funkcijamalogistike (organizacija prehrane, odræavanja, prijevoza i dr.). Tako je, primjerice, dnevno pripremljeno i podijeljeno po1 8 00 obroka u taborskim uvjetima. Spremnost bojne NBKO provjerena je u organizaciji dostave pitke vode takoer u ta-borskim uvjetima. U osmiπljavanju i usloænjavanju razliËitih taktiËkih situacija, velik je doprinos dala izvidniËka satnijagombra. P ukovnija veze imala je zadaÊu provjeriti moguÊnosti najnovijih komunikacijskih sustava te sve potrebne infor-macije uvezati na TOC, koji je prvi put uspostavljen za potrebe vjeæbi P ZO-a. Iskoriπtena je prilika za prezentaciju i obu-ku na najnovijem SIMIG 2000 (simulator za P ZO sustav iglu). Maksimalna pozornost posveÊena je zaπtiti okoliπa napoligonu. Nakon zavrπetka vjeæbe, zapovjednik H KoV-a general pukovnik Mladen Kruljac Ëestitao je svim sudionicima,direktoru i njegovim suradnicima na odliËnoj organizaciji i prezentaciji obuËenosti postrojbi P ZO-a H KoV na najviπojrazini. Takoer je izrazio zadovoljstvo suradnjom s MUP -om i civilnim strkturama.

E . N AK IΔ, M. B ULJAT

Vojna vjeæ ba PZO postrojbi H K oV-a na poligonu O SR H"R t K amenjak“

© tit 20 0 8

OS RH

snim

io I

. V

ULE

TA

P olaznici 1 4. naraπtaja intenzivnog teËaja engleskog jezi-ka ISAF , koji se provodi u ©koli stranih jezika "KatarinaZrinski“ na H VU, a u sklopu preduputne obuke namjen-ski organiziranih snaga Vojne policije za Meunarodne mi-rovne operacije, posjetili su 1 5 . listopada E ko selo na Æum-berku i kuÊu prvog hrvatskog predsjednika dr. F ranje Tu-mana u Velikom TrgoviπÊu.

D.Z.

© kola u prirod iS jeÊ anje na A lfreda H illa

snim

io Z

. LU

CI∆

snim

io Z

. LU

CI∆

12-15 strana 10/22/08 1:50 PM


OS RH

Zapovjedno-stoæerna πkola “Blago Zadro”obiljeæila je 1 5 . obljetnicu, a prigodna sveËa-nost organizirana tim povodom odræana je 1 6.listopada na H rvatskom vojnom uËiliπtu “P e-tar Zrinski” , na sedamnaestu godiπnjicu pogi-bije legendarnog zapovjednika obrane BorovaNaselja Ëije ime ©kola nosi od 1 9 9 5 . godine.

Uime ministra obrane djelatnicima i polazni-cima ©kole Ëestitao je dræavni tajnik Gordan» aËiÊ. IstiËuÊi da izobrazba u toj vojnoj πkoliodreuje daljnju karijeru Ëasnika, napomenuoje da je to ujedno najbolja priprema za zapov-jedne i stoæerne duænosti u Oruæanim snaga-ma. “To je prekretnica u vaπem daljnjem pro-fesionalnom razvoju” , poruËio je polaznicima©kole general bojnik Jozo MiliÊeviÊ, pozdrav-ljajuÊi sve okupljene uime naËelnika Glavnogstoæera. P olaznicima 1 6. naraπtaja te brojnimuzvanicima prigodnim rijeËima obratili su se i ravnateljUËiliπta general bojnik Mirko ©undov, koji je posebnoizrazio zadovoljstvo πto su sveËanosti nazoËili i polazni-ci Temeljne ËasniËke izobrazbe, te zapovjednik ©kolebrigadir Zvonko BrajkoviÊ, koji je ukratko podsjetio narazvoj te vojno-obrazovne ustanove u proteklih petnaestgodina i njezinu ulogu u obrambenom sustavu. Uimeobitelji prvoga generala H rvatske vojske, poginulog uobrani Borova Naselja ratne 1 9 9 1 ., okupljene je pozdra-vio Æeljko Zadro. Kao i svi govornici, i on se prisjetio li-ka i djela Blage Zadre, zakljuËivπi da bi i o tom herojuDomovinskog rata trebalo napisati knjigu kako bi nje-

gov doprinos u stvaranju i obrani Lijepe Naπe ostao traj-no zabiljeæen. Najviπi su uzvanici u nazoËnosti djelatni-ka i polaznika Zapovjedno-stoæerne πkole poloæili vije-nac i zapalili svijeÊu podno biste generala Blage Zadreu krugu UËiliπta, a u kapelici Sv. Mihaela Arkanelasluæena je misa koju je predvodio fra Æarko Relota. P o-vodom jubilarne obljetnice na srediπnjoj je sveËanostizapovjednik Zapovjedno-stoæerne πkole uruËio prigodnemedalje svim svojim prethodnicima, kao i ravnateljuH rvatskog vojnog uËiliπta te obitelji Zadro, a sveËanostje zavrπila nastupom Orkestra H rvatske vojske.

M. ALVIR

Ratna postrojba Divizijuna pomor-skih i kopnenih diverzanata, koja jeza vrijeme Domovinskog rata sudje-lovala u mnogim ope-racijama na otocima, uprimorju i u dalmatin-skom zaleu, 1 7 . listo-pada obiljeæila je 1 7 .obljetnica.

Srediπnji dio ovogo-diπnje proslave bilo jepolaganje vijenaca nadno mora, na mjestugdje je 28 . sijeËnja1 9 9 2. potonula barka-sa koja je naletjela napomorsku minu, priËemu su poginuli pri-padnici postrojbe Dar-ko Juriπin i Nikola P r-leta. Kad je vojni ka-pelan H RM-a don

Branimir P rojiÊ blagoslovio vijenac,ratni zapovjednik postrojbe P eroMihoviloviÊ predao ga je roniocima

H rvatske ratne mornarice, a oni su,uz zvuke trube, zaronili na dubinuod 27 metara, te vijenac uËvrstili za

jarbol potonule barka-se. Na polaganju vije-naca bili su Ëlanoviobitelji poginulih di-verzanata, pripadniciratne postrojbe Divi-zijuna pomorskih ikopnenih diverzana-ta, pripadnici Udrugedragovoljaca H RM-apredvoeni admira-lom Vidom StipetiÊemte djelatni pripadniciH rvatske ratne mor-narice, kapetan frega-te Ivo Rafanelli i ka-petan fregate NevenKatiÊ.

OJ I HRM

O b iljeæ ena 15 . ob ljetnica ZS © “ B lago Zad ro”

17. ob ljetnica D iviz ijuna pomorsk ih i kopnenih d iverz anata

snim

io T

. B

RA

ND

T

12-15 strana 10/22/08 1:50 PM

1 4 24. listopada 2008.

OS RH

U ratnu luku Lora u Splitu uplovilisu 1 6. listopada NATO brodovi kojiËine skupinu SNMG-1 (Standing NA-TO Maritime Group ONE ), i to: pro-tuzrakoplovna fregata "SP S AlmiranteJuan de Borbon“ (©panjolska), viπe-namjenska fregata "ORP General Kaz-mierz P ulaski“ (P oljska), viπenamjen-ska fregata "USS Tay lor“ (USA) i tan-ker "Spessart“ (NjemaËka).

Ostale dvije fregate iz skupine, Villede Q uebec (Kanada) i dr. Ruy ter (Ni-zozemska), nalaze se na putu premaSomaliji odnosno iz Somalije, gdje

pruæaju eskort brodovimakoji tamo dopremaju hranu.Skupina SNMG-1 temelj jeza znaËajnije skupine NATObrodova, te je moguÊe njezino proπire-nje ovisno o zadaÊi. Na Ëelu skupinenalazi se zapovjednik SNMG-1 , πpa-njolski kontraadmiral Juan Rodriguez,koji je na tu duænost stupio u sijeËnju2008 . na razdoblje od godine dana.

Skupina brodova SNMG-1 posjeÊu-je Republiku H rvatsku nakon πto susudjelovali u viπe vjeæbi na moru uSredozemnom i BaltiËkom moru te

na Atlantskom oceanu.P roπlog tjedna sudjelovalisu na vjeæbi "Noble Midas08 “ na Kreti. Nakon H r-vatske, SNMG-1 odlazi uposjet mornaricama Crnogmora, gdje Êe posjetiti Bu-garsku i Rumunjsku teodræati vjeæbe na moru sameriËkim brodovima.

P rvog dana posjeta Spli-tu, admiral Rodriguez jeimao primanje u Splitsko--dalmatinskoj æupaniji i uP oglavarstvu grada Splita.Nakon toga primio ga je uZapovjedniπtvu H rvatskeratne mornarice, zamjenik

zapovjednika H RM-a kapetan bojnogbroda Tihomir E rceg.

U sklopu posjeta RH , kontraadmiralRodriguez je pozvao predstavnikemedija na brod "Almirante Juan deBorbon“ kako bi ih informirao o ak-tivnostima svoje skupine brodova i oposjetu H rvatskoj. Objasnio je zada-Êe skupine SNMG-1 , a naglasak jestavio na zadaÊe vezane uz sudjelo-vanje u operaciji Active E ndeavor. Is-taknuo je da H rvatska ratna mornari-ca ima male brodove, koji isto takomogu uËinkovito pridonijeti zajedniË-kim NATO aktivnostima. "Mi dolazi-mo nauËiti druge ali istodobno uËitiod njih“, rekao je admiral Rodriguez,komentirajuÊi razlog suradnje s H r-vatskom ratnom mornaricom.

Spremnost je H RM potvrdio na za-jedniËkom uvjeæbavanju, koje su NA-TO brodovi i brodovi H rvatske ratnemornarice imali 20. listopada nakonËega je SNMG-1 napustio luku Lora.Brodovi su na moru zajedniËki uvjeæ-bavali NATO navigacijske i komuni-kacijske postupke.

OJ I HRM

Izaslanstvo 4. divizije Oruæanih snaga Rumunjske, koje je predvo-dio zamjenik zapovjednika 4. divizije brigadni general P etru-VictorToader, a u kojem su bili pukovnik P etru P ah, Ëasnik za planiranje uOdjelu G-3 4. divizije, i pukovnik Ovidiu Uifalean, zapovjednik 8 1 2.pjeπaËke bojne, boravilo je od 1 3. do 1 6. listopada u posjetu Gardij-skoj motoriziranoj brigadi H KoV-a u Kninu.

Rumunjskom izaslanstvu u Zapovjedniπtvu gmtbra prezentiran je nje-zin ustroj, a razmijenjena su i iskustva iz sudjelovanja u meunarod-nim operacijama. S obzirom na veliko iskustvo πto ga OS Rumunjskeima u meunarodnim operacijama, kao i OSRH i prije njegova ulaskau NATO savez, zakljuËeno je da bi za obje zemlje bilo korisno nastaviti,ali i proπiriti takvu bilateralnu suradnju. Rumunjsko izaslanstvo je pos-jetilo i 2. motoriziranu bojnu P auci u vojarni "Kralj Zvonimir" u Kninu,te su u pratnji naËelnika stoæera gmtbra pukovnika Ivana BrajkoviÊa izapovjednika 2. mb pukovnika Æeljka NakiÊa posjetili i kamp Bralovac kraj Knina, gdje se pripadnici postrojbi OSRH -a uv-jeæbavaju za sudjelovanje u mirovnim misijama. U kampu Bralovac prezentirano je i gaanje iz automatske puπke. U sklo-pu posjeta, rumunjsko izaslanstvo je bilo i na kninskoj tvravi. Ondje su se upoznali i s tijekom vojno-redarstvene operacijeOluja, a za Ëetverodnevnog boravka u H rvatskoj posjetili su i Nacionalni park Krka te Split. General Toader ocijenio je pos-jet zanimljivim i korisnim te izjavio kako Êe svojim nadreenima predloæiti nastavak suradnje 4. divizije oruæanih snaga Ru-munjske s Gardijskom motoriziranom brigadom H KoV-a.

OJ I

P osjet N ATO b rodova Splitu

R umunjsko iz aslanstvo u K ninu

12-15 strana 10/22/08 1:50 PM

24. listopada 2008. 1 5

U sklopu radnog posjeta OSRH i vojarni “Zemunik” , u postrojbama9 3. zrakoplovne baze i SzO H RZ i P ZO "Rudolf P ereπin“ boravili suprvi doËasnik OS Republike Bugarske ËasniËki namjesnik Toshko N.Todorov, te prvi doËasnici bugarskog zrakoplovstva i mornarice Ëas-niËki namjesnici Rumen S. P etrov i Georgi R. Nikolov.

Uz razmjenu iskustava, gosti su razgledali izloæenu tehniku u sasta-vu 9 3. zb upoznavπi se s temeljnim zadaÊama postrojbe i tijekom πko-lovanja hrvatskih vojnih pilota. Njihovi domaÊini, prvi doËasnik H RZ iP ZO ËasniËki namjesnik Mario MateljiÊ i prvi doËasnici domicilnihpostrojbi ËasniËki namjesnici Æeljko » ubriÊ i Milenko P etriÊ, prezenti-rali su razvoj doËasniËkog kadra u grani H RZ i P ZO, s teæiπtem na ra-du zrakoplovnih tehniËara kao najbrojnijeg osoblja u potpori i proved-bi letaËkih zadaÊa.

M. K ARA» IΔ

RACVIAC - Srediπte za sigurnosnusuradnju organizirao je od 1 6. do 1 7 .listopada seminar na temu "OznaËava-nje i praÊenje kao mjere kontrole uspreËavanju i suzbijanju trgovine la-kim pjeπaËkim naoruæanjem” .

Seminar je organiziran u suradnji sCarinskom upravom Republike H r-vatske i Ministarstvom unutarnjihposlova Republike Makedonije, a bi-lo je 35 sudionika iz viπe europskihzemalja poput Albanije, H rvatske,Bosne i H ercegovine, F rancuske,Moldavije, Crne Gore, Makedonije,Rumunjske, Srbije, Slovenije, Turskei Velike Britanije, predstavnika viπeministarstava, raznih vladinih agen-cija i institucija ukljuËenih u suzbija-nje nedopuπtene trgovine lakim pje-πaËkim naoruæanjem.

P redavaËi seminara bili sustruËnjaci iz meunarodnih or-ganizacija: GRIP (InternationalGroup for the P eace and Secu-rity Research), Uprava hrvatskecarine, Ministarstvo unutarnjih pos-lova Republike Makedonije, SE E SAC(South E astern and E astern E uropeClearinghouse for the Control ofSmall Arms and Light W eapons), ve-rifikacijska srediπta iz F rancuske iVelike Britanije, OE SS misija iz Bos-ne i H ercegovine, kao i RACVIAC -Srediπte za sigurnosnu suradnju.

Seminar je proveden u dva dijela. P r-vog dana seminara odræan je teoretskidio u RACVIAC-ovu sjediπtu u Rakitjui u tom dijelu obraene su teme poputpravnih sredstava, pravila i dokume-nata koji se tiËu borbe protiv raspaËa-

vanja lakog pjeπaËkog naoruæanja, os-miπljenih ne samo za obuzdavanje ne-zakonitog trgovanja veÊ i za jaËanjemjera nadzora u odnosu na nezakoni-tu proizvodnju i prodaju, kao i za raz-vijanje visokih zajedniËkih normi gle-de njegova prenoπenja, prijavljivanja iskladiπtenja. Drugog dana seminar jenastavljen na dræavnom graniËnomprijelazu Bregana kao studijsko puto-vanje, te je bio usmjeren na neposred-nu razmjenu iskustava u podruËju bor-be protiv nezakonite trgovine i raspa-Ëavanja lakog pjeπaËkog naoruæanja.

N . B O» K AJ

U programu uzvratnog radnogposjeta H RZ-u i P ZO-u, visoko voj-no izaslanstvo Kraljevine ©vedskepredvoeno zapovjednikom RZ ge-neral bojnikom Andersom Silw eromboravilo je u vojarni “Zemunik” .

Uvaæene goste iz ©vedske primilisu zapovjednik H RZ i P ZO brigadnigeneral Vlado BagariÊ i zapovjedni-ci zemuniËkih postrojbi brigadiriMiroslav KovaË i P ero GaliÊ. Nakonprezentacije o ustroju i zadaÊama9 3. zb i SzO H RZ i P ZO "Rudolf P e-reπin“, gosti su posjetili nastavnekabinete, te razgledali tehniku na

kojoj lete hrvatski vojnipiloti.

Osim sluæbenog dijelaposjeta, πvedsko je izas-lanstvo imalo prilikuupoznati i kulturnu baπti-nu grada Zadra, te ljepoteNP Kornati. SrdaËnom iprijateljskom ozraËju pos-jeta pridonijelo je i to πtose u πvedskom izaslan-stvu nalazio satnik RobertKrznaric, pilot hrvatskihkorijena.

M. K ARA» IΔ

Seminar u R A C V IA C -u

P rvi doË asnici O S R epub like B ugarske u Zemuniku

Zapovjednik π ved skog ratnog z rakoplovstva u 9 3 . z b

OS RH

snim

io I

. S

KEN

DER

OV

I∆

12-15 strana 10/22/08 1:50 PM

24. listopada 2008.

NA KONFERENCIJI i izloæbi AU-SA 2008 ., odræanoj u W ashingtonu,njemaËka tvrtka Krauss-MaffeiW egmann (KMW ) i ameriËka L-3Communications Corporation obja-vile su partnerstvo u razvoju noveobitelji vozila koje su opisali kao pr-vo skalabilno oklopno vozilo.

Zapravo je rijeË o sklapanju ugo-

vora njemaËke i ameriËke tvrtke onovom naprednom oklopnom vozilukoje pod imenom F 2 razvija KMW .Ugovorom se olakπava prodor vozi-la na ameriËko træiπte, πto se najla-kπe oËituje iz imena, F 2US.

Izvorno njemaËko vozilo F 2 skala-bilne je konstrukcije i dopuπta izra-du obitelji vozila u nekoliko varijan-

ti, mase od 1 0 do 24 tone. Os-novno vozilo pokreÊu dva ne-zavisna motora, a ameriËkuÊe inaËicu F 2US tvrtka L-3 zapotrebe ameriËkog træiπtaopremati drukËijom opremomiz svojega proizvodnog pro-grama.

Skalabilna konstrukcija imodularna filozofija u razvojuvozila omoguÊuju izradu te-meljnih inaËica koje se jedno-stavno prilagode za raznovrs-ne zadaÊe. Mnoge su kompo-nente i podsustavi jednaki zasve inaËice, od najlakπe dese-totonske pogonske patrolnekonfiguracije 4x 4 za tri Ëlanaposade pa do najveÊe 6x 6 ko-ja moæe primiti 1 1 ljudi.

To omoguÊava jednostavnijulogistiku, smanjuje troπkove odræa-vanja, a uporaba komercijalnihkomponenti omoguÊava jednostav-niju potporu u raznim dijelovimasvijeta. Vozilo ima dobru oklopnuzaπtitu, u skladu s trenutaËnimstandardima za zaπtitu od metaka,mina i eksplozivnih naprava.

M. P E T ROVIΔ

1 6

U LISTOPADU ove godine joπ je-dan viπegodiπnji razvojni projektokonËao je svoju razvojno-testnu fa-zu te dobio zeleno svjetlo za zapoËi-njanje serijske proizvodnje. RijeË jeo proturadarskom projektilu novegeneracije AGM-8 8 E AARGM (Ad-vanced Anti-Radiation Guided Mis-sile), koji su zajedniËki razvili ame-riËka tvrtka Alliant Techsy stems italijanska tvrtka Marconi IndustrialServices. P roturadarski projektilAGM-8 8 E AARGM generacijski jenasljednik Ray theonovog projektilaAGM-8 8 C/D H ARM, u odnosu nakoje i ima znatno poboljπanu preciz-nost udara na protivniËke ciljeve,novi GP S/INS/satelitski sustav na-voenja projektila, novi paket elek-

tronike koji projektil Ëini neosjetlji-vijim na protivniËka ometanja, viπe-modni ciljniËki pretraænik ugraenu glavu projektila pomoÊu kojegaAGM-8 8 E moæe zahvatiti i one ra-darske postaje koje trenutaËno nisuaktivne. AmeriËka mornarica kaniprojektilima AGM-8 8 E AARGM

opremati svoje H ornete, Ëije seuvoenje u inicijalnu operativnuuporabu oËekuje 201 0., dok bi Itali-ja potom za potrebe naoruæavanjasvojih Tornadoa E CR (E lectronicCombat and Reconnaissance) mo-gla naruËiti oko 25 0 projektila.

I. S K E N DE ROVIΔ

Kra

uss-

Maf

fei W

egm

ann

V iπ enamjensko ok lopno voz ilo

A A R G M kreÊ e u proiz vodnju

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 10/22/08 08:35


NA KONFERENCIJI i izloæbi AU-SA 2008 , britanska tvrtka BAE Sy s-tems predstavila je novu inaËicu ko-taËnoga viπenamjenskog oklopnogvozila Caiman. Oklopno vozilo Cai-man izvorno je naËinjeno u pogon-skoj inaËici 6x 6, a novi olakπanimodel u pogonskoj konfiguraciji4x 4., Caiman je inaËe razvijen takoda svojim znaËajkama moæe uÊi uMRAP kategoriju vozila, otpornihna mine, paljbu streljaËkog oruæja ieksplozivne naprave.

Oznaka novog vozila je CaimanLight ili CLT. Kao prethodnik Cai-man 6x 6, naËinjen je na podvozjukamiona F MTV, samo ovaj put netro- veÊ dvoosovinskom. Iako je ma-

nji i lakπi, razina zaπ-tite Caimana 4x 4identiËna je onoj kodveÊeg Caimana 6x 6.Treba imati na umuda veÊi Caiman imamasu od 1 8 tona, dokje ona kod CLT inaËi-ce 1 2 tona. Naravno,smanjena je i ukupna korisna nosi-vost za odgovarajuÊi omjer, a imaprostora za prihvat do pet vojnika.

Smanjena masa i dimenzije teelektroniËka kontrola stabilnosti vo-zila i moguÊnost ugradnje sustavaza zakretanje i straænjih kotaËaomoguÊavaju dobru pokretljivost imali krug okretanja, prema tvrtki

samo 7 metara. To je vrlo vaæna oso-bina ako se vozilo rabi u urbanimuvjetima jer omoguÊava lakπe ma-nevriranje i moguÊnost ophodnje iuæim ulicama. Obadva Caimana ikamion na kojem su nastali F MTVimaju oko 8 5 % zajedniËkih dijelova,πto olakπava odræavanje na terenu.

M. P E T ROVIΔ

PREDSTAVNICI ruskog proizvo-aËa zrakoplovne tehnike, tvrtkeP rogres iz grada Arseniev na dale-kom ruskom istoku, izjavili su sredi-nom listopada da nakon viπemjeseË-nih najava i priprema konaËno po-Ëinje serijska proizvodnja viπenam-jenskog borbenog helikoptera Ka-5 2Aligator (NATO oznake H okum-B).Rusko ratno zrakoplovstvo trebalo bidobiti prve Ka-5 2 tijekom proljeÊa2009 ., odnosno prema najavama za-povjednika ruskog ratnog zrako-plovstva Alex andera Zelina do201 5 . oËekuju isporuku 1 00 viπe-

namjenskih borbenih helikoptera ti-pa Mi-28 N i Ka-5 2 Aligator.

Borbeni helikopter Ka-5 2 Aligatorproπao je zbilja dugotrajan i iscrp-ljujuÊi put od leta prvog prototipa,1 7 . lipnja 1 9 8 2. na prvi je probni letpoletjela jednosjedna inaËica Ka-5 0Black Shark (NATO naziv H okum-A), do ovojesenskog poËetka serij-ske proizvodnje, unatoË Ëinjenici daje u svjetsku obitelj borbenih heli-koptera donio nekoliko popriliËnorevolucionarnih tehniËkih rjeπenjaodnosno primjena. To se prije svegaodnosi na sustav kontrarotirajuÊihkoaksijalnih rotora, πto je svojevrsnispecijalitet tvrtke Kamov, koja jeproteklih godina stekla golemo is-kustvo s integracijom kontrarotira-juÊih koaksijalnih rotora na helikop-tere. Time se prije svega postiglamnogo bolja iskoristivost tijekomlebdenja, mnogo bolja manevarbil-nost letjelice, manja inertnost kodpromjene reæima letenja, ne troπi sedio snage na pokretanje repnog ro-tora kojega na ovom tipu letjelicenema, zbog Ëega nema opasnosti odoπteÊenja repnog rotora tijekom za-lebdenja, a takoer je znatno pove-Êana i maksimalna brzina letjelice.Uz to, u pilotsku kabinu je ugrae-

no katapultirajuÊe sjedalo za pilote,i to vrlo vjerojatno NP P ZvezdaK-37 -8 00.

P ogonsku skupinu na H okumu-BËine dva turbovratilna motora Kli-mov TV3-1 1 7 VK, svaki jakosti po1 660 kW . Duæina letjelice iznosi1 3,5 m, visina 5 ,4 m, dijametar roto-ra 2x 1 4,5 m, a maksimalna teæina napolijetanju moæe biti 1 0 400 kg, odËega na korisni teret otpada do 2 to-ne. Maksimalna brzina letjelice iz-nosi oko 39 0 km/h, dok je maksimal-na krstareÊa brzina 27 0 km/h. Bor-beni radijus iznosi 460 km, a maksi-malni operativni plafon leta 5 5 00 m.Nova ruska leteÊa topovnjaËa od na-oruæanja ima jedan top ©ipunov2A42 kalibra 30 mm, dok na 6 pod-vjesnih toËaka moæe nositi: podvjes-ni kontejner s topom UP K-23-25 023 mm s 240 granata; AP U-8 9 K1 21Vihor protutenkovske voene pro-jektile zrak-zemlja; navoene pro-jektile zrak-zrak Vy mpel R-7 3 (NA-TO AA-1 1 Archer) i Igla B; nevoe-na raketna zrna S-8 kalibra 8 0 mm,S-1 3 kalibra 1 22 mm te S-25 /S-25 L;H -25 projektile zrak-zemlja, bombe4x 25 0 kg ili 2x 5 00 kg, te vanjskispremnik za gorivo od 5 00 litara.


O lak π ani C aiman


BA

E S

yste

ms

ZapoË inje proiz vodnja K a-52 A ligatora

16-19 vijesti 10/22/08 08:35

NJEMA»KA tvrtka Krauss-MaffeiW egmann krajem rujna je njemaË-koj vojsci isporuËila prvi od 24 na-ruËena oklopna vozila F ennek uinæenjerijskoj inaËici. Sluæbena jeprimopredaja prvog vozila obavlje-na na vjeæbi “2008 P ioneers” uvojarni pokraj Ingolstadta u Bavar-skoj.

Nova inæenjerijska inaËica F enne-ka omoguÊit Êe njemaËkim inæenje-rijskim postrojbama lakπe obavljanjeizvidniËkih i pripremnih poslova.Zbog napredne konstrukcije F ennekima vrlo malen zvuËni i vizualnipotpis, πto mu omoguÊava dobroprikrivanje na modernom bojiπtu.

Jedna od bitnih prednostiF enneka je mobilnost. Zahva-ljujuÊi modernom motoru, au-tomatskoj transmisiji i H susta-vu prijenosa snage na pogon-ske kotaËe, dobiveno je voziloniske siluete, velike putne brzi-ne i dobre terenske pokretlji-vosti. P ogon na sva Ëetiri kotaËa imoguÊnost regulacije tlaka u guma-ma zasluæni su za moguÊnost svla-davanja teπkih terena. Kvalitetan imoderan motor male potroπnjeomoguÊava prevaljivanje oko1 000 km sa spremnikom goriva.

Oklopna zaπtita omoguÊava posa-di sigurnost od djelovanja pjeπaË-

kog oruæja, krhotina granata i mina.Oklopna je zaπtita zamiπljena mo-dularno pa se prema potrebi moæe idodatno pojaËati. Vozilo ima tri Ëla-na posade, a vidljivost iz vozila jevrlo dobra. Za nadzor straænje po-lusfere rabi se posebna kamera nastraænjem dijelu vozila.

M. P E T ROVIΔ

PRVI ameriËki ratni brod za prio-balnu borbu poludeplasmanske for-me LCS 1 , F reedom zapoËeo je dvo-tjedne serije pokusnih plovidbi itestiranja brodskih sustava krajemsrpnja ove godine, a na prvu plo-vidbu otiπao je iz brodogradiliπtaMarinette Marine u W isconsinu.F reedom je prvi put zaplovio sna-gom vlastitog kombiniranog dizel iplinskog propulzijskog sustava uvremenu od πest sati pri malim brzi-nama plovidbe u Green Bay u na je-zeru Michigan. Operativna ispitiva-nja nastavljaju se sljedeÊih tjedanana brodskom pogonskom sustavu,

komunikacijskom inavigacijskom susta-vu te sustavima na-mijenjenima za spe-cifiËne zadaÊe kao iza njihovu potporu.

Kako Êe ispitivanjanapredovati, poveÊa-vat Êe se brzina bro-da i optereÊenjebrodskih sustava naoprezan, siguran iodmjeren naËin. OËe-kuje se da Êe do kra-ja pokusnih testiranjabrod postiÊi ugovore-nu projektnu maksi-

malnu brzinu od 40 Ëv.Tijekom svog boravka na operativ-

noj obali okonËana je Ëitava serijatestova na dvjema Rolls-Roy ceMT30 plinskim turbinama, dvamaF airbanks Morse 1 6P A6B dizel-mo-torima i Ëetirima Rolls-Roy ce Kame-w a 1 5 3SII vodomlaznim propulzori-ma (od kojih su dva fiksna, a dvamaje moguÊe upravljati) uz neizbjeæneosovine i reduktore koji Ëine temeljpropulzijskog sustava. Takoer je is-pitan brodski radar s obzirom na iz-vianje zraËnih ciljeva i integracijubrodskog naoruæanja. Izvedeno jedinamiËko pozicioniranje TRS-3D

radarskog sustava praÊenjem zrako-plova i drugih ciljeva u zraku krozscenarije detekcije i borbenog djelo-vanja.

Svi navedeni sustavi prvobitno suprovjereni i inicijalno ispitani na-kon ugradnje u brod, a tijekom po-kusnih plovidbi bit Êe potpuno inte-grirani kroz borbeni i propulzijskisustav te sustavima potpore. Nakonsluæbene dostave broda ameriËkojmornarici, uslijedit Êe ispitivanjemodularnih borbenih paketa nami-jenjenih specifiËnim zadaÊama. Umeuvremenu su na brod ugraeniraËunalni sustavi sa suËeljem kakobi se omoguÊilo ispitivanje integra-cije borbenih modula s preostalimbrodskim sustavima. Nadalje, testi-ranja se obavljaju na palubnoj opre-mi, sustavima spaπavanja, grijanja iklimatizacije, sustavu uzbunjivanjate preostalim brodskim cjevovodi-ma.

P o zavrπetku brodograevnih ispi-tivanja, F reedom Êe biti dokiran uoËekivanju primopredajnih ispitiva-nja ameriËke ratne mornarice. P rvibrod za priobalnu borbu trebao bibiti dostavljen mornarici u matiËnojbazi u San Diegu potkraj kalendar-ske godine.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 24. listopada 2008.


LC S Freedom na pokusnoj plovid b i

P rvi inæ enjerijsk i Fennek

Kra

uss-

Maf

fei W

egm

ann

16-19 vijesti 10/22/08 08:35

1 9

POSLJEDNJI izgraeni ruski lo-vac mina stigao je u mornariËku ba-zu Novorosisk na crnomorskoj obalite oËekuje poËetak pokusnih plovid-bi sukladno s navodima novinskeagencije Interfax , πto je objavljenokrajem srpnja ove godine.

Novoizgraenom lovcu mina danoje ime Vitse (Vice)-Admiral Zakha-rin, a dodijeljena mu je nova klasaimena Agat (Naty a III). P orinuÊebroda odræano je sredinom sijeËnja2008 . u brodogradiliπtu Sredne-Nevskiju u blizini P etrograda, aoËekuje se da Êe uÊi u operativnusluæbu crnomorske flote.

Novo plovilo ruske ratne mornari-ce prvi je brod u svojoj klasi, a pro-jektirao ga je projektni biro ruskebrodograevne tvrtke Almaz. Lovacmina je nastao modifikacijom veÊpostojeÊe klase oceanskih lovacamina klase Naty a (projektne ozna-ke 266M) standardne istisnine8 04 t, koji su izgraeni tijekom1 9 9 0-ih za potrebe ruske ratnemornarice.

Vitse-Admiral Zakharin klasifici-ran je kao plovilo projektne oznake0266M, a osnovne znaËajke trupa

oËituju se u duljini veÊoj 6 m odprethodnika, πto u osnovi Ëini 61 m,πirini 1 0,2 m, gazu 3,6 m i te istisni-ni pri najveÊem optereÊenju 8 7 3 to-ne. Uz propulzijski sustav Ëiji temeljËine dva dizelska motora M-5 03Bpovezana na dvije osovine, lovacmina moæe dosegnuti najveÊu brzi-nu od 1 6 Ëv. P reostali noviteti odno-se se na integrirani zapovjedni mostte novu automatiziranu jedinicu na-mijenjenu nadzoru procesa lovljenjai ËiπÊenja mina. Temeljno naoruæa-

nje sastoji se od 2 x 2 AK-230 stroj-nice kalibra 30 mm te 2 x 2 2M-3M-230 strojnice kalibra 25 mm idva dvostruka Grail lansera namije-njena Grail SAM projektilima.

Kobilica za prvi lovac mina u no-voj klasi Agat poloæena je 2000. go-dine, dok je razvoj samog projektatrajao znatno veÊe vremensko raz-doblje. Joπ uvijek nije objavljeno dase planira gradnja dodatnih jedinicau ovoj novoj klasi lovaca mina.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

SREDINOM

listopada ameriË-ka ratna mornari-ca uspjeπno jeobavila prvo vjeæ-bovno istodobnogaanje s navo-enim projektili-ma zrak-zraksrednjeg dometaAIM-1 20C7 AM-RAAM, te projek-tilima kratkogdometa AIM-9 XSidew inder. Tadasu prvi put ope-rativni viπenam-jenski borbeniavioni F /A-1 8 FSuper H ornet, iz

sastava VF A-1 43 eskadrile borbenihaviona P uking Dogs, istodobno nao-ruæani tom kombinacijom projektila,te njome obavili gaanje zraËnemete BQ M-1 67 A.

Za potrebe testiranja bila su an-gaæirana dva Super H orneta, kojisu 1 00-postotno precizno pogaaliAMRAAM-ima i Sidew inderimamete u zraku. Svrha provedenihvjeæbovnih gaanja bilo je testiranjezrelosti integracije navedene kom-binacije naoruæanja, te ponaπanjeprojektila (posebice sustava navo-enja) u raznim fazama leta. Uspjehtakve kombinacije naoruæanja pot-vrdio se kao trenutaËno premijernomornariËko raketno naoruæanje zazraËnu borbu.


24. listopada 2008.

Zajedno testirani A M R A A M i S id ewinder

N ovi lovac mina z a rusku mornaricu


16-19 vijesti 10/22/08 08:35

US

Arm

y

PriËa o oruæju izravnog djelova-nja traje zadnjih pola stoljeÊa ipuna je nastojanja znanstveni-

ka raznih specijalnosti i podruËja darazviju oruæja koja Êe drastiËno pre-okrenuti izgled ratovanja i korisni-ku donijeti strategijsku prednostpred manje sretnim protivnikom ko-ji nema tu tehnologiju.

Ti su projekti diljem svijeta progu-tali mnogo novca bez ikakvog upo-trebljivog rezultata, od obeÊavanih“zraka smrti” , “razornih lasera” isliËnih literarnih kovanica nemaniπta. Vojnici se i dalje moraju osla-njati na klasiËno projektilsko oruæje,koje je u osnovi tehnoloπki dotjera-no koplje ili luk i strijela.

Dosad su konstruktori uglavnomnastojali razviti snaæne sustave

gladne energije koji bi terminalnomuËinkovitoπÊu i destruktivnoπÊu tre-bali nadmaπiti snaæne konvencional-ne projektile ili im bar biti jednaki.

Veliki poticaj za oruæja izravnogdjelovanja (ID) bio je program Stra-tegic Defence Initiative (SDI) poz-natiji kao Rat zvijezda, koji je 8 0-ihgodina X X . stoljeÊa pokrenula ad-ministracija predsjednika Reagana.Naravno, rezultati su bili vrlo slabi,a ta je kategorija oruæja u javnostidobila podsmjeπljiv i ironiËan od-mak. Naime, smatrali su je neËimπto je nemoguÊe ostvariti, osim nafilmu, holivudskom.

Dok su pobornici nastojali prika-zati situaciju obeÊavajuÊom, teme-ljeÊi to na dosad akumuliranomznanju i svladanim tehnologijama,

skeptici ID oruæja su to uvijek pri-kazivali kao tehnoloπki nedostiæansan i bunar bez dna za novac porez-nih obveznika.

No, danaπnja je slika pomalo izne-naujuÊa. Naime, dok su veliki raz-vojni programi, uz pomoÊ snaænedræavne novËane potpore, bili kon-centrirani na snaæne sustave, s dru-ge se strane odvijala mala razvojnaevolucija. Komercijalni je sektor, is-koriπtavajuÊi postignuta znanstvenasaznanja, polagano radio na manjeambicioznim sustavima, koji su ma-nji, prijenosni i, πto je najvaænije,veÊ danas iskoristivi za odreenezadaÊe.

N ovi pristup u razvoju tzv. oruæja izravnog djelovanja (u osnovi je rijeË o laserskom i mikrovalnom oruæju) jest

kombiniranje postojeÊih i komercijalnih tehnologija s tih podruËja te stvaranje nepretencioznih, uËinkovitih i dos-

tupnih rjeπenja

Laseri i mikrovalovi

P ripremio Igor S K E N DE ROVIΔ

T ekst u c ijelosti p roË itajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr


VOJ NA T EH NIKA

20,21 strana 10/22/08 08:38

Fidel Castro se prije gotovo dvijegodine teπko razbolio, te je2006. godine prenio na Raula

ovlasti predsjednika dræave, zapov-jednika oruæanih snaga, prvog se-kretara komunistiËke partije i pred-sjednika vijeÊa ministara. Time jeRaul dobio kontrolu nad tri najmoÊ-nije institucije u Kubi: vojskom,snagama sigurnosti i komunistiË-

kom partijom. Raul se borio od sa-mih poËetaka uza svog brata i, na-kon pada Batiste, vladali su Kubomzajedno gotovo 5 0 godina. Dok seF idel nametnuo kao voa i postaoprepoznatljiva svjetska ikona, nje-gov mlai brat Raul ostao je relativ-no nepoznat. Kad se F idel povukaozbog bolesti, neki analitiËari susmatrali da bi kubansko vodstvo

moglo liberalizirati gospodarstvo pouzoru na Kinu, otvaranjem vratastranim investicijama u turizam iomoguÊujuÊi pojedincima da radeza sebe u sitnom poduzetniπtvu vo-deÊi hostele, restorane ili vozeÊivlastite taksije, dok bi komunistiËkapartija i dalje zadræala kontrolu nadpolitiËkim sustavom. Ukidanje oπtri-jih ograniËenja, poput zabrane pu-tovanja u inozemstvo ili zabraneformiranja nezavisnih politiËkihstranaka, teπko da Êe se ostvariti jerreæim sigurno ima u vidu sudbinuSSSR-a nakon P erestrojke.

AmeriËka administracija nije bilabaπ oduπevljena F idelovim nasljed-nikom, pa su poruËili da dok ijedanCastro vodi Kubu, SAD neÊe raz-miπljati o uspostavi trgovinskih ilidiplomatskih odnosa s tom zem-ljom. Bush je, doduπe, priznao da biodstupanje F idela mogao biti korakprema tranziciji diktature u demo-kraciju, no inzistirao je na tome daW ashington prvo mora vidjeti slo-bodne izbore, a ne “namjeπtene iz-bore, koje braÊa Castro pokuπavajupodvaliti kao slobodne i poπtene” .Meunarodni promatraËi su zaklju-Ëili da se u biti niπta bitno neÊe pro-mijeniti u Kubi jer Êe F idel i daljeimati utjecaj na kubansko vodstvo ijer je skupπtina, osim mlaih kandi-data, imenovala Josea Machada, or-todoksnog komunista koji se borio urevoluciji s braÊom Castro, za Rau-lovog zamjenika odnosno na drugupoziciju u dræavi.



Iv an G UB E RIN A

Raul Castro, mla i brat mnogo

poznatijeg Fidela Castra, izabran

je oæujku za novog predsjednika

u kubanskoj N arodnoj skupπtini i

time je zavrπeno Fidelovo 49 go-

diπnje vladanje tom komunistiË-

kom dræavom

S VIJ ET

Kuba - nova era pod R aulom C astrom ?

20,21 strana 10/22/08 08:39


RA T NA MORNA RIC A

Ugovore za gradnju ovih, posvim njihovim znaËajkama za-ista revolucionarnih ratnih

brodova, ameriËka mornarica (USNavy ) potpisala je s dva istaknutaameriËka brodograevna koncerna.P rvi je ugovor potpisala s koncer-nom General Dy namics (GD), kojiÊe za 1 ,39 milijardi dolara u svombrodogradiliπtu Bath Iron W orks uMaineu sagraditi DDG-1 000. Drugiugovor, vrijedan 1 ,4 milijardu dola-ra, potpisala je s grupacijom Nor-throp Grumman Shipbuilding(NGS), koja Êe u svom brodogradi-liπtu u P ascagouli sagraditiDDG-1 001 . GD bi svoj brod trebaozavrπiti i isporuËiti mornarici na is-pitivanje u travnju 201 3. godine,dok je NGS to duæan po ugovoruuËiniti u lipnju 201 4. godine. Budu-Êi razaraËi koncipirani su i kon-struirani tako da ih se s punim pra-vom moæe nazvati “prvim u potpu-nosti elektriËnim povrπinskim bor-

benim platformama” . E lektriËnastruja neÊe biti iskoriπtena samo zapokretanje njihovih 1 4 000 tona teπ-kih trupova bez buke i vibracija, ko-je proizvode elementi mehaniËkepropulzije i hidrauliËki sustavi - onaÊe pokretati doslovno svaki pomoÊ-ni brodski sustav. Sluæit Êe takoerza pogon i ispaljivanje kinetiËkihprojektila iz radikalno novih elek-tromagnetskih traËnih topova, a na-pajat Êe i sve ostale elektroniËke,senzorske i borbene sustave. Osimtoga, elektriËna energija u dovolj-nim koliËinama bit Êe pristupaËnaza nadogradnju svih moguÊih novihborbenih i senzorskih sustava kojisu trenutaËno u fazi ispitivanja i ko-ji su poznati kao veliki konzumenti

energije. Tehno-logija koja

Êe biti

ugraena u razaraËe klase Zumw altveliki je korak naprijed, koji u NAV-SE A (Naval Sea Sy stems Com-mand) nazivaju kraticom NGIP S(Nex t Generation Integrated P ow erSy stems), odnosno integrirani sus-tav napajanja sljedeÊe (nove) gene-racije. Manje zahtjevna inaËica tak-vog sustava veÊ je instalirana namornariËke T-AKE logistiËke flotnebrodove, a bit Êe takoer ugraena ina sljedeÊe LH D helikoptersko-am-fibijske juriπne brodove tipa MakinIsland. OËekuje se da Êe znatno ja-Ëa i naprednija inaËica NGIP S-a bi-ti integrirana u konstrukciju budu-Êih CG(X ) protuzraËnih raketnihkrstarica, koje su sada u fazi projek-tiranja, ali isto tako i na nosaË letje-lica Gerald R. F ord, prvi u klasi no-vih nuklearnih nosaËa, koji se ta-koer nalazi u fazi projektiranja.

Integrirana elektriË na propulz ija - buduÊ nost koja je veÊ poË ela Sredinom veljaËe ove godine ameriËka ratna mornarica potpisala je ugovor o izgradnji dvaju prototipnih razara-

Ëa, slobodno se moæe reÊi, revolucionarne klase Zumwalt - poznatijih kao D D G-1000


Igor S P IC IJ ARIΔ

22,23 strana 10/22/08 08:43

VOJ NA POVIJ ES T

S rednji tenk S O M U A S 35N ije rijetkost u struËnoj literaturi naÊi ocjenu da je S35 bio ne samo najbolji francuski tenk na poËetku II. svjet-

skog rata veÊ i najbolji tenk na svijetu toga vremena

Ako ste Ëitali ovaj serijal, ondaste mogli zakljuËiti da suF rancuzi izgubili II. svjetski

rat jer su imali mnogo loπije tenko-ve od Nijemaca. Ta bi tvrdnja bilatoËna da francuske postrojbe nisuimale i tenk SOMUA S35 , kojistruËnjaci za oklopna vozila redomproglaπavaju najboljim tenkom s po-Ëetka II. svjetskog rata.

P ovijest S35 zapoËinje joπ 26. lip-nja 1 9 34. Naime, tog je dana fran-cuska vojska objavila specifikacijuza novu tanketu oznaËenu kao Auto-mitrailleuse de Combat (AMC) i na-mijenjenu izvidniËkim postrojbama.Zapravo se radilo o izmijenjenojspecifikaciji objavljenoj tri godineprije, kojom se traæilo oklopno vozilomase do 1 3 tona i dovoljno debelogoklopa da moæe izdræati izravan po-godak najsuvremenijih protutenkov-skih topova. Naravno, posada se tre-bala sastojati od samo dva Ëovjeka:vozaËa i zapovjednika/ciljatelja/pu-nitelja. Zanimljivo je da je vojskaodmah odabrala i kupolu, preuzetus tenka Char B. Neki izvori navode

da je francuska vojska veÊ 1 7 . svib-nja kontaktirala tvrtku Socié té d’Ou-tillage Mé caniq ue et d’Usinaged’Artillerie (SOMUA), podruænicutvrtke Schneider, koja se inaËe bavi-la proizvodnjom strojeva. SOMUAje 1 6. srpnja 1 9 34. sluæbeno pristalaizraditi jedan prototip, a izrada jezapoËela 1 2. listopada iste godine.P rvobitni je prijedlog, oznaËen kaoAC2, odbaËen jer nije zadovoljavaosve zahtjeve, pa je SOMUA 1 4. trav-nja 1 9 35 . dovrπila prototip AC3. AC3se odlikovao debelim oklopom,snaænim naoruæanjem i snaænimbenzinskim motorom, koji je trebaoosigurati visoku maksimalnu brzinui dobru pokretljivost.

AC3 je testiran od 4. srpnja do 2.kolovoza 1 9 35 . Iako izvori toËno nespecificiraju nedostatke, oËito ih jebilo jer su SOMUA-ini inæenjeri raz-vili poboljπani AC4, Ëije je testiranjedovrπeno 27 . sijeËnja 1 9 38 . Testira-nje AC4 se oduæilo, ali francuskoj sevojsci æurilo da konaËno dobije upo-rabljiv tenk te je 25 . oæujka 1 9 36.odluËeno da se na osnovi AC4 pok-

rene proizvodnja novog tenka, sluæ-beno oznaËenog kao Automitrailleu-se de Combat modè le 1 9 35 S (AMC1 9 35 S), iako Êe u povijest uÊi podimenom SOMUA S35 . Izvorno jezamiπljeno da se tenk opremi topoms dugom cijevi SA 35 , te da se proiz-vede 600 tenkova. Zbog nedostatkanovca taj je broj smanjen na samo25 0 primjeraka, a i tu skromnu na-rudæbu francusko je ministarstvoobrane naknadno smanjilo na samo200. Kad je Adolf H itler u oæujku1 9 35 . otvoreno prekrπio Versajskiugovor i ponovno zapoËeo naoruæa-vanje NjemaËke, te 1 9 36. otvorenopripojio demilitariziranu zonu P ora-nje (Rhineland), francusko je minis-tarstvo obrane na brzinu “pronaπlo”novac za dodatne S35 , i to ni viπe nimanje nego 2000 primjeraka. » ak serazmiπljalo i o otvaranju tvornice uSjedinjenim AmeriËkim Dræavama splaniranom proizvodnjom od Ëak20 000 primjeraka.



S iniπ a RADAK OVIΔ

22,23 strana 10/22/08 08:43

H omo Volans, rani hrvatski avijatiË ari 1550.-1925.


Viktor KlobuËar od BuniÊa,mlai (KlobuËar-Rukavina odBuniÊa), austrougarski morna-

riËki Ëasnik, sin istoimenog topniË-kog generala rodom iz GospiÊa,bio je letaË austrougarskog ba-lonstva. Kao pilot aviona sud-jelovao je u Velikoj utrci okoBritanije (1 9 1 1 .), bio je pilotleteÊih Ëamaca i jedriliËar-ski pobjednik te prvi za-povjednik Austro-ugarskogmornariËkog zrakoplov-stva. Ustrojio je mornariË-ko zrakoplovstvo i mreæuhidrobaza od Istre do Bo-ke kotorske. P rvi svjetskirat provodi u japanskomzarobljeniπtvu. U mornariciKraljevine Jugoslavije zapo-vijeda krstaricom Dalmacija ipomorskim arsenalom u Tivtu.Umirovljen je 1 9 31 . zbog “radi-Êevπtine” .

Roen je u Grazu, u Austriji, 24.srpnja 1 8 7 8 . u vojniËkoj obitelji Vik-tora KlobuËara Rukavine, liËkog H r-vata koji je sluæbovao πirom Monar-hije. Otac je u austro-ugarskoj voj-sci dostigao Ëin generala topniπtva,a i oËev brat Vilim bio je generalaustro-ugarske vojske. Kada je otaciz sluæbe u Bosni preπao na duænostu Liku, obitelj seli u GraËac. Uovom gradu Viktor KlobuËar ml. po-haa osnovnu πkolu. Gimnazijuzavrπava u Zagrebu i tu se 1 8 8 9 .godine prvi put susreÊe sa zrako-plovstvom, na balonskom letu aero-nauta-akrobata Merighija. P omor-sku vojnu akademiju u Rijeci upisu-

je 1 8 9 2. P o zavrπetku Ëetverogodiπ-nje MornariËke akademije 1 8 9 6.godine, kao osamnaestogodiπnjakstupa u mornaricu. Sluæbuje nabrojnim austrougarskim brodovima,a 1 9 01 . stjeËe Ëin zastavnika bojnogbroda. Joπ od 1 9 02. godine, kaomornariËki Ëasnik leti u svojstvu iz-viaËa u balonskim postrojbamaaustro-ugarske vojske. P ostoje zapi-si po kojima se vidi da veÊ 1 9 03.godine leti vezanim balonima u Ba-

lonskom mobilnom odredu TopniËketvravske pukovnije za reglaæu ipromatranje, a 1 9 07 . godine pro-

maknut je u Ëin poruËnika bojnogbroda. Diplomu voe slobodnog

balona s rednim brojem 33Austrijskog aerokluba stjeËe3. kolovoza 1 9 1 1 . Iste godi-ne nalazi se u F rankfurtuna Majni na obuci zaupravljanje zraËnim bro-dom.

Od samih poËetaka,Viktor KlobuËar pratisvjetska dogaanja, ka-ko iz struËnog tiska takoi iz prve ruke, obilaskomsvjetskih zrakoplovnihpriredbi, izloæbi, natjeca-

nja. P ojava motornih zra-koplova teæih od zraka na-

roËito ga je zaokupila pa jevrlo rano svladao vjeπtinu

upravljanja avionom. Smatra seda je KlobuËar pilotiranje uËio joπ

1 9 09 . u F rancuskoj iako ga nema napopisu certificiranih pilota francus-kog aerokluba.

Izgradnja zrakoplova u PuliNakon viπegodiπnjeg ispitivanja

aerostata u mornariËke svrhe, zak-ljuËeno je da letjelice lakπe od zra-ka imaju niz ograniËenja kada je ri-jeË o uporabi u jadranskim uvjeti-ma. Stoga je zapovjednik austro--ugarske ratne mornarice grof Ru-dolf Montecuccoli 1 9 1 0. pokrenuopokusni razvoj mornariËkog zrako-plovstva. U pulskom je ArsenalupoËela izgradnja prvog mornariË-

Leonard E LE R© E K

POD LIS T A K

Viktor KlobuËar - prvi z apovjednik z rakoplovstva (I. d io)U godinama prije I. svjetskog rata, KlobuËar preuzima zapovjedniπtvo nad pokusnom mornariËkom zrakoplov-

nom postrojbom koja djeluje na Valturi. Tako je veÊ iskusni letaË postao zapovjednik Austro-ugarskog mornariË-

kog zrakoplovstva...

24,25 dossier strana.qxd 10/22/08 08:47

kog zrakoplova, a projekt je vodiomladi i neiskusni Austrijanac, dipl.ing. Jozef Mickl i njegov osmoËlanigraditeljski tim. P rvo je trebalo sa-graditi klasiËni zrakoplov koji bise poslije preradio u hidroplan.Zbog brojnih teπkoÊa i lutanja po-sao je kasnio, a monoplan je dobiojoπ jedan par krila, ali je uzletio tek29 . srpnja 1 9 1 1 ., na uzletiπtu naValturi.

KlobuËar je potom upuÊen na le-taËku obuku u pilotsku πkolu kop-nenog zrakoplovstva u BeËko NovoMjesto. Ondje je poloæio pilotski is-

pit 1 2. kolovoza 1 9 1 1 , a 1 9 . rujna is-te godine izdana mu je pilotskaknjiæica austrijskog aerokluba s red-nim brojem 26. P ovratkom u P uluKlobuËar preuzima zapovjedniπtvonad pokusnom mornariËkom zrako-plovnom postrojbom koja djeluje naValturi i postaje prvim zapovjedni-kom Austro-ugarskog mornariËkogzrakoplovstva.

O d Londona do LondonaKlobuËar je bio izvanredan letaË te

je posjeÊivao mnoga zrakoplovnanatjecanja. Kao 30. i posljednji pri-javljeni natjecatelj natjeËe se u zna-menitoj Ëetverodnevnoj zrakoplov-noj utrci oko Britanije, “Circuit ofBritain“, koja je poËela 22. srpnja1 9 1 1 . Trku je organizirala novinskakuÊa Daily mail za nagradu od

1 0 000 funti. Letjelo se na relacijiLondon-E dinburgh-Glasgow -Bris-tol-London, a udaljenost je iznosila1 01 0 milja ili 1 625 km. Na start jeiziπlo 1 7 natjecatelja. DvoËlana po-sada koju Ëine KlobuËar i H . BierveÊ pri uzlijetanju ima problema selisom. Zbog kvara se austrougarskiletaËi vraÊaju na start. P onovno kre-Êu sa znatnim kaπnjenjem i prvu re-laciju od Brooklandsa do H endonaprelijeÊu u rekordna dva sata, πtoim osigurava petnaesto mjesto u po-retku. Dana 24. srpnja, u drugojetapi od H endona do E dinburgha,

imaju problem s motorom, zbog Ëe-ga prisilno slijeÊu kraj H atfielda. P ridodiru tla lome podvozje, a pilotH einrich Bier je ozlijeen. E tapuzavrπavaju kao trinaesti. Njihov mo-noplan tipa E trich Taube, gonjenmotorom Daimler od 1 20 ks, jestpopravljen. Bier zbog ozljede odus-taje i zavrπava u bolnici. Sutradan,na treÊoj dionici od E dinburgha doBristola, KlobuËar leti sam. Do noÊiu utrci ostaje jedanaest natjecatelja.KlobuËar je u H arogate stigao deve-ti. No on ipak nije uspio zavrπitiutrku, koju su zavrπila samo Ëetirinatjecatelja.

Suradnja s M icklomMornariËka zrakoplovna postrojba

preselila je krajem 1 9 1 1 . u novoure-enu Zrakoplovnu postaju za hidro-

avione na otoËiÊu Sv. Katarina. Upulskom listu Naπa sloga, 5 . listopa-da 1 9 1 1 . objavljen je Ëlanak iz kojegse saznaje: “P omorski odsjek ratnogministarstva uredit Êe u P uli vojniË-ku avijatiËarsku postaju pod upra-vom linijskog poruËnika KlobuËara,koji Êe praviti pokuse u letenju svo-jim aeroplanom vlastite konstrukci-je. Aeroplan Êe biti tako udeπen daÊe se moÊi spustiti u vodu poputËamca.“ Micklov je zrakoplov pre-baËen na otoËiÊ Sv. Katarinu, gdjeje preinaËen u hidroavion. Na njegasu ugraeni plovci, a ispitivanja na

vodi provodio je Viktor KlobuËarpoËetkom 1 9 1 2. KlobuËar je kao is-kusan letaË i poznavatelj aerotehni-ke suraivao s Micklom u izgradnjiovog hidroplana. P ovjesniËar – . Ke-πeljeviÊ o tome piπe: “Ondje se usuradnji s inæenjerom Micklom svo-jim naporima da stvori i usavrπi hi-droplan na Ëamac svrstao meupionire u izgradnji ovakve vrste let-jelice.“

KlobuËar se bavio i zrakoplovnimjedriliËarstvom. Dana 1 8 . veljaËe1 9 1 2., jedrilicom vlastite konstruk-cije pobjeuje na europskom natje-canju u Semmeringu. Izmeu πestnatjecatelja osvaja pobjedniËki pe-har ukupnom duæinom leta od 1 43metra. (Duljina je zbroj ostvarenihudaljenosti iz tri leta).

(nastavak u sljedeÊem broju)

Prvi austrougarski hidroavion graen je od 1910. do 1912. godine u Puli


POD LIS T A K

24,25 dossier strana.qxd 10/22/08 08:47

26

Zapovijedanje nije viπe u modi. RijeËi“zapovjediti“, “zapovijed“ i “zapovijeda-nje“ nestale su iz druπtvene uporabe. Joπse jedino rabe u vojsci i u Crkvi, dok se ugraanskom æivotu zapovijedanje smatraneprikladnim oblikom komuniciranja. Uvojsci zapovjednici zapovijedaju, a podre-eni rade “na zapovijed“. U Crkvi se ta-koer joπ uvijek govori o Boæjim i crkve-nim zapovijedima, ali se vjernici (viπe) neponaπaju “na zapovijed“.

Na temelju Matejeva evanelja (22,34-40) katolici u nedjelju 26. listopada raz-miπljaju o najveÊoj zapovijedi vjere. Napitanje jednoga poboænog Æidova o “naj-veÊoj zapovijedi“, Isus je dao odgovor:“Ljubi Gospodina Boga svojega svim sr-cem svojim, i svom duπom svojom, i svimumom svojim. To je najveÊa i prva zapovi-jed. Druga je ovoj sliËna: Ljubi svoga bli-ænjega kao sebe samoga.“ ©to nama da-nas znaËi Isusov odgovor na to pitanje?Suvremenog Ëovjeka ne zanimaju zapovi-jedi. On bira vrednote i za njih se odluËu-je. Odluke su presudne za jedan ljudskiæivot. Suvremeni Ëovjek preispituje svojeodluke, a ne zapovijedi. Stoga je pitanjekoje danaπnji vjernik postavlja drukËijeod onoga koje se Ëita u evanelju. Æidov-ski je vjernik pitao: Koja je najveÊa zapo-vijed? Danaπnji se vjernik pita: Koja mi jenajvaænija æivotna odluka? Na osobnoj se,dakle, razini evaneosko pitanje danaspostavlja kao pitanje æivotnog izbora. Toje pitanje svih pitanja: Za πto se odluËiti uæivotu? Isus ima uvijek samo jedan odgo-vor: Za ljubav. Samo posvemaπnja ljubavËovjeka usreÊuje. Iskustvo ljubavi je naj-veÊa æivotna spoznaja. Spoznati ljubav injoj se predati najmudrija je æivotna odlu-ka. Ljubav se, meutim, nikomu ne na-meÊe, nikomu se ne moæe zapovjediti. Uljubav valja povjerovati, ljubav iskusiti iza ljubav se odluËiti. Tek tada ljubav pos-taje æivotni imperativ ili najveÊa zapovi-jed. RijeË je dakle o temeljnoj æivotnoj op-ciji na koju su usmjerene sve naπe aktiv-nosti. Taj izbor æivota, ta sudbonosna od-luka za ljubav najveÊi je Ëin vjere. I u tomsmislu “najveÊa zapovijed“. Sveti je Au-gustin govorio: “Ljubi pa radi πto hoÊeπ!“Stoga bi ove nedjelje, po svim crkvama ipo svim trgovima, sa svih radijskih i tele-vizijskih odaπiljaËa, po svim naπim domo-vima trebala odjekivati ona predivnapjesma: Vjeruj u ljubav…!

24. listopada 2008.

Iv an N IMAC

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËki akcijski (2008.)• trajanje: 100 min• redatelj: John Moore• distributer: Discovery film& video• glume: Mark W ahlberg (Max Pay ne),

Mila Kunis (Mona Sax ), Amaury Nolasco (Jack Lupino)Njujorπki policajac Max Pay ne odluËan je pronaÊi ljude kojisu odgovorni za brutalno ubojstvo njegove obitelji i partnera. Osim toga,Pay neu su protivnici smjestili ubojstvo pa ga progone korporacijski ljudi, mafi-jaπi i policija. Ne moæe se pouzdati ni u koga, a najmanje u one kojima je dojuËer najviπe vjerovao. Njegova istraga odvest Êe ga na putovanje iz noÊnemore u dubine kriminalnog podzemlja. Kako se zagonetka produbljuje, Max Êese boriti s neprijateljima koji nisu iz prirodnog svijeta i suoËiti s izdajom kojune moæe ni zamisliti...Dosad smo Ëesto viali filmske adaptacije neËijeg æivota, knjiæevnog pred-loπka ili stripa. Ovaj film donosi nam neπto novo. Max Pay ne junak jevideoigrice nastale 2001. godine u produkciji finske programerske tvrtke.Videoigrica Max Pay ne zamiπljena je kao filmiËna, od likova i dijaloga prekoimaginarne scenografije do istinskog noir ambijenta. Odmah po velikom usp-jehu igrice, ameriËki su producenti otkupili prava na priËu, no film su dovrπilitek ove godine. Uz posloviËno odliËnog Marka W ahlberga, ovaj film pamtitÊemo i po prvoj filmskoj ulozi glazbene zvijezde Nely Furtado. Ne predug,atmosferiËan i sumoran, Max Pay ne na filmu vjerojatno neÊe nadmaπiti uspjehs PC, X box i Play Station konzola. U Pay neovim lutanjima po mraËnim skla-diπtima i snijegom zametenim ulicama najviπe Êe uæivati ljubitelji njegova ori-ginalnog pojavljivanja u videoigrici, dok Êe ga ostali svrstati tek meu manjeuspjeπne heroje s velikog platna.

M ax P ayne

Leon RIZMAUL

Zapovijed ljubavi

Knjiga OtkrivaËi (The Discoverers) jednog od najuglednijihsuvremenih ameriËkih povjesniËara, Daniela. J. Boorstina,iscrpan je pregled povijesti Ëovjekova otkrivanja svijeta nasvim razinama, od drevnih vremena do danas. U srediπtu knji-ge je » ovjek OtkrivaË. U knjizi Êete naÊi pripovijesti o stvari-ma koje su bitne za vaπu svakodnevicu i Ëine se samorazumlji-vima, a teπko da ste se ikada zapitali za neke od njih kakvogasu povijesnog razvitka plod.Svijet kakav sada gledamo sa stajaliπta obrazovanog Zapada - vizure vreme-na, zemlja i mora, nebeska tijela i naπa vlastita tijela, biljke i æivotinje, povijesti ljudske zajednice iz proπlosti i sadaπnjosti - sve su nam to morali razotkritibezbrojni Kolumbi. Kako je ËovjeËanstvo nadiπlo lunarni kalendar, kako se uË-vrstio sedmodnevni tjedan, kako je dan dobio dvadeset Ëetiri sata, kako sumjeraËi vremena postali prenosivi, kako se srednjovjekovni Zapad odrekaospoznaje da je Zemlja okrugla, kako je jedna zabluda pomogla Kolumbu da ot-krije Novi svijet, kako su Vikinzi otkrili i zaboravili Ameriku, kako su osjetila izdrav razum ometali istraæivanje prirode, kako je æestoki napad jednog laikana medicinsku struku omoguÊio napredak medicine, kako su se pojavili pojmo-vi kulture i druπtva, i joπ mnogo toga. U knjizi su potanko ispriËane i priËe onekoliko presudnih izuma, o satu, kompasu, teleskopu, mikroskopu, tiskar-skom stroju i pokretnim slovima, koji su bitno pridonijeli novim otkriÊima. Za-nimanje autora zadræano je na ljudskoj potrebi za znanjem.

Mirela ME N G E S

Galerija “Zvonimir“, Bauerova 33, prikuplja ponude za izloæbeni program u 2009.godini. Pozivamo sve djelatnike MORH-a i pripadnike OSRH-a da svoje prijedloge za iz-loæbe poπalju na adresu Galerije do 15. studenoga 2008. Sve Êe prijedloge razmotritiposebna komisija, te najbolje odabrati za realizaciju.

Takoer, podsjeÊamo sve zainteresirane da Êe krajem prosinca 2008. biti postavljenaskupna izloæba likovnih radova na kojoj iskljuËivo pravo izlaganja imaju djelatniciMORH-a i pripadnici OSRH-a. Prijave su joπ uvijek moguÊe, a osoba za kontakt je Zrin-ka Pillauer MariÊ, tel: 4567-926, fax: 4568-394, e-mail: [email protected]

D aniel Joseph B oorstin: O tkrivaË i - povijest Ë ovjekove potrage z a spoz najomsvijeta i samoga sebe, TIM P ress, Zagreb , 20 0 8 .

INFOKU T A K

FILMOT EKA

26 strana 10/22/08 10:34

24. listopada 2008.

VREMEPLOV

27

24. listopada 1945.Smaknut norveπki izdajnik QuislingNorveπki politiËar Vidkun Quisling bio jeosnivaË i voa beznaËajne norveπke nacis-tiËke partije. Kad je izbio II. svjetski ratnorveπki je kralj proglasio neutralnost, na-dajuÊi se da neÊe biti uvuËen u rat. U pro-ljeÊe 1940. Quisling je otputovao u Berlin,

gdje je, po svemu sudeÊi, sudjelovao u planiranju njemaËkeinvazije na Norveπku. U kritiËnim trenucima invazije, Quis-ling je putem radija izdao zapovijed za obustavu mobilizaci-je norveπkih snaga. Premda je bio voa nacistiËke stranke,oporba je protiv njega bila toliko jaka da je tek u veljaËi1942. postao premijerom. Tada je zabranjen rad svih politiË-kih stranaka osim nacistiËke, a Quisling je progonio Æidovete ljude vjerne kralju i izbjegliËkoj vladi. Nakon Hitlerovepropasti, Quisling je uhiÊen, osuen na smrt zbog veleizda-je i strijeljan 25. listopada 1945. Ostao je za sva vremenasimbolom izdaje i suradnje s okupatorom.

25. listopada 1415.Bitka kod AgincourtaJedan od najvaænijih vojnih sukoba za vrijeme Stogodiπnjegfrancusko-engleskog rata dogodio se 25. listopada 1415.

godine nedaleko od sela Agincourta, usjeverozapadnoj Francuskoj. Dva mjesecaprije, mladi engleski kralj i pretendent nafrancusko prijestolje, Henrik V., preπao jeispred 11 tisuÊa vojnika La Manche. Ubr-zo je nakon opsade zauzeo sjevernofran-cuski grad Harfleur, no polovica njegovevojske umrla je iscrpljena boleπÊu i glau.Henrik V. je shvativπi da Êe ga Francuzihtjeti potpuno uniπtiti, pokuπao stiÊi do Calaisa kako bi seprebacio preko Kanala natrag u Englesku. Francuzi su muipak presjekli put, na livadi smjeπtenoj izmeu dvije πume,bez previπe manevarskog prostora, πto se na kraju pokaza-lo kao klopka za njih same. S 20 tisuÊa teπko naoruæanih vi-tezova, Francuzi su pokuπali uniπtiti tri puta manje engles-kih ratnika. Zbog teπkog pljuska, teren se pretvorio u blat-njavu kaljuæu. To je teπke francuske vojnike znatno uspori-lo, a i konjicu uËinilo neupotrebljivom. Primijetivπi to, Hen-rik je zapovjedio protunapad. Engleski su strijelci svojim lu-kovima masakrirali francuske olovne vojnike. Poginulo jegotovo πest tisuÊa Francuza, a engleski gubici bili su tekneπto veÊi od 400. Tako je Henrik V. izvojevao jednu od naj-veÊih vojnih pobjeda u povijesti.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Sjediπte tvrtke Patria je u:A StockholmuB OsluC Helsinkiju

2. Oznaka Patrijinih borbeno-oklopnihvozila je:A OMVB AMVC IMV

3. Patrijina BO vozila pokreÊe dizelskimotor:A VolvoB ScaniaC Iveco

4. InaËice Patrijinih BO vozila imaju:A 4 ili 8 kotaËaB 6 ili 8 kotaËaC 8 ili 10 kotaËa

5. U Patrijina BO vozila moæe sesmjestiti:A 11 vojnikaB 8 vojnikaC 6 vojnika R

jeπe

nje:

1c;

2b;3

b;4b

;5a

Leon RIZMAUL

Vrijeme je da semalo odmorimood strogo sluæ-

benih i ozbiljnih stra-nica! Internet mnogi-ma prije svega sluæiza zabavu, te za zam-jenu duhovitih filmiÊai fotografija. Ovaj putpredstavljamo jednuprivatnu i sasvim ne-obveznu stranicu Ëijije osnivaË izvjesniTom Phillips. Gospo-

din se zanima svakojakim raËunalnim sadræajima, a oËitoje da ga zanima i vojska. Na stranici s navedenom URL-omskupio je tridesetak fotografija Ëiji su junaci vojnici,uglavnom ameriËki, ali i iz drugih dræava. Svi su u odora-ma i zastupljene su sve grane, te se Ëini da se nalaze naredovitim zadaÊama, pa i u Iraku. No, na fotografijamanamjerno izvode svakojake vragolije i moæemo ustvrditi dasu doista duhoviti i, πto je ipak bitno za naπu rubriku, neprelaze granicu dobrog ukusa (uz jednu iznimku). Dakle,ako se æelite malo opustiti i nasmijati, slobodno posjetitePhillipsovu stranicu...

Domagoj VLAHOVIΔ

http://www.tom-phillips.info/images/funny.military.htm

27 strana 10/22/08 11:45

28 strana 10/07/08 12:38

broj 211. godina v. 24. listopada 2008. ... · “kruna sedmogodiπnjeg rada“, joπ od samog...

Documents