1

Dr.med. Helmuth Krieg Dr.med. Roland Keilhauer

Chelat-plus terapija (prijevod)

Srani infarkt, modana kap, smetnje s krvotokom, artroza, mogu se izbjei. Uinite neto i to odmah.

Openito

1.1 Uvod " Tko je bolestan mora imati bolove. Tko nema bolove zdrav je!"

To su uvrijeena miljenja, ali je to daleko od istine. Gotovo sve vrste raka ne uzrokuju u poetku nikakve bolove. Kada se bolovi pojave, esto je ve kasno.

Kod zakreenih krvnih ila, previsokog krvnog tlaka, smetnji s krvotokom, kod poetaka arterioskleroze, ukratko kod poetka bolesti srca i krvnih ila (uzrok smrti broj 1), due vrijeme ne osjeamo nikakve tegobe, dakle ne znamo da smo ve vrlo teko bolesni, a bolest i dalje napreduje. Prve promjene na stijenkama arterija primijeene su ve kod neke djece. Arterioskleroza zapoinje kod mukaraca ve od dvadesete godine, a kod ena veinom nakon menopauze, ali ima mnogo iznimaka, pa su to tek prosjeni pokazatelji. Meutim ne treba ekati da se bolest razvije. Zato ne biste na vrijeme uinili neto za sebe? Mukarci ve u tridesetim, a ene u pedesetim godinama. Ako ste zakasnili ipak moete sprijeiti operaciju ako paljivo proitate ovaj tekst i poduzmete terapiju koju Vam preporuamo.

1.2 Krvotok Krv u tijelu ovjeka, pet do est litara kod odraslih, ima viestruku zadau. Kroz mreu arterija ona dovodi potreban kisik u sve organe i stanice. Takoer ona pronosi tijelom hranjive sastojke kao bjelanevine, ugljikohidrate, masti, vitamine, minerale i hormone. Na povratku kroz vene tee krv optereena ugljinom kiselinom i drugim produktima izmjene tvari, u desnu sranu komoru. Tada stie u plua, gdje se obogauje s kisikom i ulazi u lijevu sranu komoru. Odatle se tlai u veliki krvotok. Goethe je imao pravo kad je rekao: " Krv je jedan posve poseban sok ".

1.3 Arterioskleroza ili zakreenje krvnih ila Meutim, krv moe takoer oboljeti i kada je njezin sastav poremeen, uzrokovati teke bolesti. Naime, doe li u krvnim ilama do stvaranja ugruaka (tromboza), nastaju infarkt srca, modana kap i periferno zaepljenje arterija (na primer u nogama), zavisno od toga gdje se stvorio ugruak i koja je ila time zaepljena. Naravno to se ne dogaa odjednom. Arterioskleroza se stvara tijekom dugog niza godina.

2

1.4 Kako nastaje arterioskleroza? U kuanstvu svima nam je poznato zakreenje dovodnih, posebno odvodnih cijevi, kao posljedica taloenja kalcija. S vremenom biva popreni presjek cijevi sve ui, a time i protok vode sve manji. Kod arterioskleroze su stvari sline, ali sloenije. Ima vie teorija kako to nastaje. Znanstvenici nisu u tome potpuno jedinstveni. Vjerojatno ima svaki pomalo pravo. Ukupna koliina krvi proe u jednoj minuti kroz cijelo tijelo, to znai 1440 puta u 24 sata. Ili izraeno u litrama: 7200 I u 24 sata. Koji ogroman uinak! Crvena krvna zrnca i mnogi drugi vrsti sastavni dijelovi krvi taru se pri tom o nutarnje stijenke ila. Sreom su ove stijenke obino vrste i elastine, tako da trenje ne moe uzrokovati vee tete. Meutim, uz pomo tzv faktora rizika, kao puenje, visoka koncentracija masti, visok krvni tlak i nasljedne sklonosti, mogu se stijenke arterija otetiti. Meu ostalim dolazi do vee ljepljivosti i poveane propusnosti stijenki ila. Ljudi naalost osjete simptome bolesti prekasno, tada kada su ile ve 30 do 70% suene. Tek tada se osjete posljedice nedovoljne opskrbljenosti krvlju i kisikom, te pacijent osjea bolove u prsima ili nogama, te omaglice ili vrtoglavicu. Danas se tono ne zna koji su uzroci prvim oteenjima nutarnje stijenke ila. Zasigurno vanu ulogu imaju, inae vrlo korisne imunstanice i makrofagi. One su zapravo zaduene za obranu od nametnika i stranih tvari.

1.4.1 Bakterije, faktor rizika Ne tako davno, u Njemakoj je otkriveno da talog na ilama sadri bakterije, koje s godinama mogu ubrzati proces ovapnjenja. Tako postoji nada da se pravovremenim lijeenjem antibioticima moe bakterije unititi, prije nego one zavre svoj destruktivan posao na arterijama. Najnovija istraivanja pokazala su takoer da i virusi mogu, kod nekih ljudi, pripomoi nastajanju arterioskleroze. Na savjet: dajte si napraviti krvne testove koji e pokazati da li kod Vas postoje ove bakterije.

1.4.2 Nikotin, faktor rizika Arterije se mogu skupiti ili rairiti. To je vano, jer se tako moe regulirati krvni tlak. Kad nae ile ne bi imale to svojstvo, tada bi prilikom ustajanja krv ostala zarobljena u naim nogama i ne bi se mogla vie natrag crpsti do srca. Ova regulacija je mogua samo zato jer su unutarnje stijenke arterija opremljene prstenastim miijem, koje ih, prema potrebi, skuplja i iri. Nikotin je jedan od glavnih sastojaka dima cigarete. Nikotin na svom putu podrauje ovo prstenasto miije, te dolazi do skupljanja arterija. Posljedice su fatalne: Unutarnji presjek arterija se smanjuje, a krvni tlak raste, nastaje oteenje unutarnje stijenke ila, odlaganje masti i drugih tvari, te formiranje ugruaka. Veina puaa ne shvaa zato bi bilo dobro prestati s puenje. To se ak moe razumjeti kad se sjetimo da proces razaranja u ilama u poetku ne boli, a njegovo djelovanje se oituje tek nakon mnogo godina.

3

Povrh svega, puenjem se utedi velik novac mirovinskom osiguranju. Evo iste raunice: puenje skrauje ivot u prosjeku za 8 godina. Kako trokovi Ieenja rastu sa starenjem, trokovi bivaju sve vei to ovjek due ivi. Cisto konkretno: jedna populacija nepuaa poveala bi trokove mirovinskog osiguranja za oko 7%. Evo jednog savjeta: ako niste u stanju vlastitim zalaganjem odvii se puenja iskoristite prednosti akupunkture. Jedan tretman odvikavanja od puenja traje tono 30 minuta s oko 80 postotnim uspjehom.

1.4.3 Kada se krvne ploice zgruavaju Pet do est litara krvi odraslog ovjeka sastoji se od oko 55% krvne plazme i 45% vrste tvari. To su crvena i bijela krvna zrnca i krvne ploice, takoer nazvane trombociti. Crvena krvna zrnca noena strujanjem krvi donose kisik u tkivo. Kod bijelih krvnih zrnaca je drugaije. Ona imaju vlastitu pokretljivost i mogu se kretati i protiv smjera strujanja krvi. Samo tako ona mogu ispuniti svoju vanu zadau uvara imuniteta. Krvna zrnca stupaju u akciju kada naprimjer poreete prst i treba pospjeiti zgruavanje krvi. Zgruavanje krvi je vrlo kompliciran proces koji se sastoji iz vie koraka. Cim trombociti dou u dodir s ranom, oni postaju ljepljivi i vie se ne kreu s krvi, nego ostaju na mjestu rane i nastoje ju zatvoriti. Nadalje, na mjestu rane nastaje jedna fina mreasta struktura, koja konano ranu zatvori. Ono to se kod porezanog prsta pokazalo vrlo korisnim, moe na drugom mjestu biti fatalno. Naime, ako se zgruavanjem nastale aterosklerotine naslage na krvnim ilama oslobode, moe doi do stvaranja ugruka. Kao to smo prije vidjeli mogu naslage krenuti i, kao kod porezanog prsta, privui trombocite, uiniti ih Ijepljivima i zajedno slijepiti. Neki od ovih ugruaka (tromba) stvaraju se izravno na naslagama, a drugi nastaju negdje drugdje u tijelu, te noeni krvlju stiu do nekog suenja, gdje potpuno zaepe krvnu ilu.

1.4.4 eerna bolest, faktor rizika Pacijenti ije vrijednosti eera u krvi prelaze 128 mg% su dijabetiari, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije. Kod dijabetesa, eerne bolesti, lijezda s unutarnjim luenjem guteraa ne proizvodi dovoljno hormona inzulina, pa opada koncentracija eera u krvi. Ako bolest nastupi ve u mlaoj dobi tada govorimo o dijabetesu s manjkom inzulina ili dijabetesu tipa I. Kod dijabetesa u odraslih ili tipa II, gdje je guteraa jo puna inzulina, toga nema. Svejedno, da li tip I ili Tip II, dijabetiari imaju visok stupanj rizika prema oboljenjima od smetnji s cirkulacijom. Posebno je strana gangrena, koja nerijetko dovodi do amputacije noge. Povien eer, kroz dulje vrijeme, razara ili suava uglavnom sasvim tanke ile. To je posebno neugodno kod mrenice oka ili srca. Meutim mogu i ire ile biti pogoene, te biti izloene arteriosklerozi. Dijabetes je jedan od glavnih faktora rizika za nastajanje arterioskleroze. Paljivo podeena koncentracija eera u krvi, putem kontrole teine, kretanja, prilagoene prehrane ili uz pomo tableta ili injekcija inzulina, vana je za spreavanje daljnje tete u organizmu.

4

Na savjet: kontrolirajte jednom godinje vrijednost eera u krvi, kako bi se na vrijeme otkrio poetak eventualne eerne bolesti

1.4.5 Poviene masti u krvi, faktor rizika Kod povienog kolesterina kroz due vrijeme, raste rizik od ovapnjenja arterija. Kako smo prije vidjeli, na stijenkama arterija dolazi do stvaranja naslaga kolesterina. To uvijek dovodi do suenja krvnih ila, a s time do znatno smanjenog protoka krvi. Posebno esto nastaju ove naslage na ilama koje opskrbljuju s krvi srce, na vjenanim (koronarnim) arterijama. Kako dolazi do povienog kolesterina? Uzroci su razni. Cesto je to pogrena prehrana. Previe masti i kolesterin u hrani dovode do povienog kol esterina u krvi. Cesto je povieni kolesterin nasijedan, a rjee posljedica bolesti titne lijezde, bubrega ili jetre. Kolesterin je prisutan u hrani ivotinjskog podrijetla. On nema samo tetno djelovanje: kolesterin je vaan sastojak za izgradnju hormona. Takoer zapunjava oteenja na ilama. Ljudski organizam moe i sam proizvesti kolesterin. Dakle ne mora biti iskljuivo unesen putem hrane. Preteno nastaje u jetri. Postoje dvije vrste kolesterina: Kada se govori o "previe" kolesterina rije je o suviku "loeg" LDL - kolesterina (Low Density Lipoprotein). Ako ga je previe u krvi, mogu se lako na stijenkama ila stvoriti naslage. Stoga vrijedi: to manje LDL, to bolje.

Dugo vremena su znanstvenici razbijali glavu oko toga zato kod Eskima nema sranih bolesti. Rjeenje je bilo u otkriu "dobrog" HDL - kolesterina. On moe, na stijenki nataloeni LDL - kolesterin preuzeti i otpremiti natrag u jetru. Tamo se razgrauje i izluuje kroz crijeva. Dakle HDL titi od naslaga, pa vrijedi: to vie HDL to bolje.

Masno tkivo naeg tijela sastoji se uglavnom od triglicerida. Oni su najvanija rezerva energije ovjeka. Kod masne prehrane, konzumiranja alkohola, prekomjerne teine, dijabetesa ili nasljedne sklonosti, raste koncentracija triglicerida u krvi. Na savjet: Nastojte da su Vam trigliceridi unutar normalnih vrijednosti tako da izbjegavate vee koliine alkohola. Redovno kontrolirajte vrijednosti kol esterina. Hranite se balastnim tvarima, kao povre, krumpir, itarice i kotunjavo voe, uz redovito kretanje. Vjerojatno ete se zapitati: kakva korist od svega toga? Velike studije su pokazale da ovjek u prosjeku s normalnim vrijednostima masti u krvi due i kvalitetnije ivi.

1.4.6 Visoki krvni tlak, faktor rizika 140 sa 80 kae vam lijenik nakon to vam je izmjerio krvni tlak. ta zapravo predstavljaju ove brojke? U svim, velikim i malim ilama, krv je pod odreenim pritiskom, kako bi mogla stalno i ravnomjerno tei. Ovaj tlak postie se stalnim radom srca. Pri tome mora srce savladavati otpor u ilama. Gornja vrijednost krvnog tlaka (u

5

primjeru 140) odgovara radu srca, a donja vrijednost (u primjeru 80) nastaje od elastinosti velikih arterija. Krvni tlak se tijekom dana mijenja u skladu s aktivnostima i opet normalizira. Najnie vrijednosti su za vrijeme spavanja i u jutarnjim satima. Kod tjelesnih napora ili uzbuenja krvni tlak raste. Kada stalno i neovisno od tjelesnih ili duevnih optereenja dolazi do prekoraenja gornje vrijednosti od 140 govorimo o hipertoniji ili visokom krvnom tlaku. Svjetska zdravstvena organizacija oznaila je vrijednost krvnog tlaka 120 sa 80 kao idealnu. Kod veine ljudi je uzrok visokom krvnom tlaku nepoznat. esto iza toga stoji hereditarno optereenje. Nasljedna sklonost ne mora neminovno voditi u bolest. Sklonost moe u ovjeku biti pritajena, da bi izbila kao posljedica pogrene prehrane, prekomjerne teine, nedovoljnog kretanja, previe soli i estog stresa. Visoki krvni tlak moe u pojedinim sluajevima biti i posljedica oboljenja bubrega ili hormonainih smetnji. to je krvni tlak vii, to srce mora vie raditi. S time tijekom godina moe doi do srane iscrpljenosti to dovodi do oslabljenja srca. Povieni pritisak uzrokuje bre otvrdnjenje i suenje svih arterija, te moe doi do oteenja ila u mozgu, srcu, bubrezima i oima. Posljedica je slaba prokrvljenost svih organa. Kako bi se ipak prokrvljenost osigurala krvni tlak jo vie raste i tako se naosmo u pravom vrajem krugu. Na savjet: kontrolirajte redovito va krvni tlak, kod normalnih vrijednosti dvaput godinje. Pomou jednog 24-satnog mjerenja krvnog tlaka moe lijenik donijeti vane zakljuke o stanju vaeg krvotoka. Ograniite unos kuhinjske soli u tijelo. Mirodije su dobar nadomjestak. Uz redovito kretanje provodite vjebe oputanja. Ako vam je va lijenik propisao tablete za snienje tlaka uzimajte ih tono po receptu. Visoki krvni tlak ne priinja bol, ali nemojte podcijeniti opasnost, to je bolest koju treba ozbiljno shvatiti.

1.4.7 Prekomjerna teina, faktor rizika Tko ne bi elio rijeiti se prekomjernih kilograma, radi boljeg izgleda i kako bi se bolje osjeao? Tko nije upoznao uobiajene probleme: tek je skinuo kile, a one su opet tu. Razumna normalna teina je svakako vaan preduvjet za vae zdravlje. Cesto se previsoki krvni tlak sam povlai nakon smanjenja tjelesne teine. Takoer i faktori rizika, kao kolesterin, masti, eer u krvi i mokrane kiseline, dijelom zavisni od naina prehrane, mogu se, reguliranjem tjelesne teine znatno smanjiti. A kako je s opom tjelesnom kondicijom? Tjelesna kondicija ne moe se uspostaviti promjenom tjelesne teine, nego odnosom miine mase i masti u tijelu. To se ne moe postii samo normalnom teinom. Moderni elektronski mjerai omoguuju nam tono odreivanje potrebnog sadraja masti u tijelu

Koji su uzroci nezdravim mastima u tijelu? Glavni razlog je, prema znanstvenim saznanjima, u prehrani siromanoj balastnim tvarima. U zapadnim industrijskim zemljama je ve oko 80 godina

6

masna hrana u porastu na raun balastnih ugljikohidrata. Ovakva prehrana bogata mastima i eerom podstie pojaano stvaranje masnog tkiva. Kada bi ljudi danas s hranom uzimali istu koliinu balastnih tvari kao prije 80 godina, kod iste kalorine vrijednosti izgubili bi oko 3 kg masti godinje. Dugorono to znai poveanu tjelesnu kondiciju, te zdravije i bolje oblikovano tijelo. Najnovija istraivanja pokazuju nedvojbeni utjecaj balastnih tvari na mnoge bolesti nae civilizacije.

II Posebne bolesti

I I.1 Angina pectoris U prethodnim poglavljima ove knjige saznali ste neto o nastajanju arteriosklerotinih naslaga. Ako su time izazvane smetnje u sranom krvotol

7

II.3 Modana kap Pretpostavimo da pacijent ima zakreenje arterija koje vode u mozak. Tada se moe tamo jedan vei komad naslage odvojiti, doi do mozga i tamo zatvoriti krvnu ilu, to dovodi do nedovoljne opskrbljenosti krvlju tog dijela mozga. Na taj nain je modana kap, kao srani infarkt, esto posljedica arterioskleroze. U Njemakoj se dogodi godinje oko 250 000 modanih udara. Petina ovih pacijenata umire, a treina ostaje uzeta. Nakon teeg udara je obino oduzeta polovica tijela pacijenta, koji ne moe vie govoriti. Rehabilitacija je dugo-trajna. Pazite, stoga, na simptome koji upozoravaju, kao kratkotrajne smetnje s vidom, vrtoglavice, glavobolje, slabost jednog dijela tijela, smetnje s opipom i prolazna klonulost ruku ili nogu. Ovi simptomi mogu biti nagovjetaj modanog udara. Modani udar najee se dogaa na mjestima gdje se arterije granaju. Jedno takvo mjesto nalazi se u vratu u visini donje eljusti. Ovdje se vratna ila dijeli u jedan ogranak koji opskrbljuje krvlju lice i drugi koji dovodi krv u mozak. Takoer i u mozgu ima jedno takvo opasno mjesto i to tamo gdje se ile dijele u dva ogranka za obje polovice mozga. Modana kap nastaje ee kod starijih ljudi. Meutim, u zadnje vrijeme sIJe je ea i kod mladih ljudi koji pue, te uzimaju alkohol ili droge. Najvaniji faktor rizika je povieni krvni tlak. On optereuje stijenke krvnih ila, na kojima nastaju oteenja gdje se taloe ovapnjenja. S napredovanjem arterioskleroze stijenke ila bivaju sve krue. Na najvie suenim mjestima ugruak moe potpuno zaepiti krvnu ilu. Uslijed visokog tlaka moe i u mozgu doi do oteenja krvne ile, to uzrokuje izljev krvi u mozak. U oba sluaja posljedice su iste. Tko je doivio modani udar taj ima najee suenja i na koronarnim ilama u srcu i arterijama u nogama. To znai da je treina pacijenata s modanim udarom dodatno doivjela i srani infarkt i obratno.

II.4 Smetnje s cirkulacijom Godinje se u Njemakoj dogodi 35 000 amputacija noge radi smetnji s cirkulacijom. Od ovog zastaujue visokog broja 25 000 se moglo sprijeiti, da su se pacijenti pravodobno za to pobrinuli. Ovdje je rije o bolesti zaepljenja perifernih arterija najee kod puaa ili dijabetiara. Koji god uzrok odabrali, radi se o smetnjama u cirkulaciji u nogama. Puenje je jedan od glavnih faktora rizika. Takoer poviene masnoe i eer u krvi, te visoki krvni tlak pospjeuju periferno zaepljenje arterija. Medicina poznaje etiri stupnja ove bolesti. U prvom stadiju pacijent jo nita ne osjea, no mjerenja ipak pokazuju smetnje u cirkulaciji. Tu se ve radi o tekom oboljenju. Drugi stadij je ve povremeno hramanje, pri emu se bolovi kod kretanja pojavljuju u potkoljenici ili na ristu noge (gornjem dijelu stopala). U treem stadiju pacijent ima bolove u stanju mirovanja, posebno nou. Kako se bolovi kod sjedenja smanjuju, to pacijent esto nou ustaje i sjedi u stolici. U etvrtom stadiju dolazi do otvaranje rane na nozi. Kao i kod bolesti sranih koronarnih arterija smetnje s cirkulacijom se takoer ee pojavljuju kod starijih osoba.

8

Znakovi upozorenja su u mlaoj dobi pored opisanih bolova takoer i smetnje s potencijom (problemi s erekcijom). esto se primjeuje da nokti na prstima nogu ne rastu vie pravilno, to se takoer pripisuje looj cirkulaciji u prstima, koji ne dobivaju dovoljno hrane. Tjelovjeba je za pacijente od ivotne vanosti. No ako je bolest ve u 2 ili 3 stadiju kretanje je praeno bolovima, pa je ova terapija esto ograniena. Najvanija preventiva, koju pacijent moe sam poduzeti, je prestanak puenja, smanjenje tjelesne teine i to vie kretanja.

Smetnje s cirkulacijom u mozgu oituju se najee kao smanjenje koncen-tracije i zaboravnost. Takoer vas upozoravamo na probleme s cirkulacijom u oima. Ako je dolo do oteenja krvnih ila u mrenici oka govorimo o macula-degeneraciji. Tu se misli na poveano razaranje dijela oka koje je zadueno za otrinu vida, kao posljedica loe cirkulacije i nakupljenih tetih naslaga u ilama. Naravno da ovdje naoale ne pomau.

Jedna tipina bolest nae civilizacije te tinitus. Ovde se radi o umu u uima to zna biti vrlo neugodno. Takoer i ovdje se radi o looj cirkulaciji, premda nastajanje bolesti nije do kraja objanjeno. Na savjet: konzultirajte lijenika, koji e utvrditi je li kod vas prokrvljenost mozga u redu.

II.5 Oteenje zglobova Nai su zglobovi svakodnevno izloeni vrlo velikim optereenjima. Naroito kukovi i koljena moraju nositi vei dio tijela. Kako bi se kretanje to bolje odvijalo zavreci kostiju, zglobovi, presvueni su hrskavicom, koja ima ulogu podrnazivanja. Novija istraivanja su pokazala da s poetkom oteenja ove hrskavice trpi krvotok. Male i najmanje krvne ile u blizini hrskavice se suuju i s time proputaju manje krvi. Posljedica je sve loije prihranjivanje hrskavice, koja gubi na vrstoi i puca. To su poeci oteenja zglobova, artroze. Artroza moe u principu nastati na svim zglobovima. Pored na kukovi ma i koljenima artroza moe biti posebno neugodna na zglobovima prstiju ruke. elite li sprijeiti artrozu, treba svakako obratiti pozornost na dobru cikulaciju. Ubrzo ete uvidjeti kako to moe biti djelotvorno.

II.6 Prerano starenje Moramo biti svjesni prolaznosti naeg ivota. Ali sigurno su vam poznati primjeri ljudi koji se do duboke starosti dobro dre i izgledaju mlae od vas. Naravno ovdje znaajnu ulogu ima i genetski faktor.

Starenjem poputa vitalnost pojedinih organa. Nastupa manjak pojedinih hormona, a s time poputa i izmjena tvari.

Istraivanja su pokazala da to ne mora biti tako. Ako smo dosljedni u brizi za dobru cirkulaciju svih organa, oni dobro funkcioniraju i ovjek moe, kako pokazuju statistike, ivjeti gotovo dvostruko due od onoga koji o tome ne

9

vodi rauna. Kroz dobro prokrvljene i iste ile mnogo se lake prenose kisik i hranjive tvari do stanica, koje tako mogu obavljati svoju zadau bez greke. Onaj tko se brine o stanju svojih ila, taj e sprijeiti prerano starenje. Jer: ovjek je star onoliko koliko su mu stare ile.

III Dijagnostika smetnji u cirkulaciji Ultrazvuk prua mogunosti za brzu, bezopasnu i bezbolnu dijagnostiku smetnji u cirkulaciji. Pomou doplera u boji lijenik moe, na primjer, vrlo lijepo pregledati ile u vratu i izmjeriti krvotok. Vrlo lako se mogu na taj nain utvrditi eventualne nataloene naslage. Takoer se i velike ile na nogama mogu uspjeno pregledati. Nedostatak ovoga postupka jest da se unutarnje arterije, na primjer u srcu, u bubrezima ili u mozgu ne mogu pregledati. No za to postoje pouzdana roentgenska snimanja. Kod ovih angiografija (pre-gledavanje krvnih ila) ubrizgava se u krvotok pogoenog organa kon-trastna tekuina koja omoguuje rontgensko snimanje. Na srcu je to kate-terizacija srca, koja pokazuje stanje sranih konarnih arterija.

Pomou radioaktivne tekuine koja se ubrizgava u vene, moe lijenik otkriti kolika je prokrvljenost sranog miia. Ova pretraga se zove sintigrafija miokarda.

IV Chelat-plus terapija

IV.1 ta je i kako djeluje Sada ste mnogo nauili o uzrocima, djelovanju i lijeenju arterioskleroze, pa je normalno da se pitate: " ta mogu jo uiniti u spreavanju ili lijeenju? " u ovoj knjizi ne e biti rijei o lijeenju metodama slubene medicine, operacija i ugradnja premosnica (bypass-a), uzimanje sintetikih lijekova i slino. Rije je o jednom postupku koji je doao iz SAD-a, a u Njemakoj je dodatno razvijen i individualiziran: chelat-plus terapija. Ime daje s jedne strane nagovijestiti pozitivno djelovanje chelat terapije, a s druge strane da je ovdje neto pridodano i znatno poboljano. U stvari radi se o jednom vrlo uspjenom nainu lijeenja, ili bolje rei o itavoj koncepcoji lijeenja. Bitan sastojak je jedna tvar nazvana chelat. Chelati su molekule koje na sebe mogu vezati metale.

Kod chelat terapije pacijent prima infuzije aminokiseline ethylen-diamin-tetraacetata (EDTA). Pripravak EDTA vee na sebe ione metala, koji se zatim izluuju putem urina. Takoer suvine nataloene naslage metala i otrovnih tekih metala kao olovo, iva, bakar, arsen i aluminium lako se izluuju iz tijela uz pomo EDTA. Dugo se vjerovalo da se ljekoviti uinak EDT A sastoji samo u reguliranju koliine kalcija u organizmu pri emu se kalcij iz arteriosklerotinih naslaga uklanja i tako iste ile. Puno je vanije da EDTA vee otrovne i agresivne teke metale i tako ih ini nekodljivima.

10

Po naem miljenju chelat-terapija, kakva se danas primjenjuje ima jedan odluujui nedostatak. Ne uzima u obzir individualne karakteristike ovjeka i njegov profil rizika. to vie, sastav infuzija je za svakog pacijenta isti.

U stvarnosti je tako da pacijenti, koji boluju od istih bolesti imaju esto potpuno razliite nalaze, te s time svaki pacijent "pie" svoju vlastitu povijest bolesti. Stoga na zakljuak glasi: ima smisla samo ona terapija, koja je prilagoena karakteristikama bolesnika. Tako smo razvili najprije jedan sustav dijagnosticiranja, koji nam omoguuje izmjeriti aktualno zdravstveno stanje pacijenta i tono kontrolirati promjene za vrijeme lijeenja. U drugom koraku odredimo parametre za lijeenje arterioskleroze spreavanje njezinih posljedica kao infarkt srca, modana kap, smetnje s sirkulacijom i artroza. Stoga smo razvili chelat-plus terapiju.

U jednom od ranijih poglavlja ove knjige doznali ste da se proces ovapnjenja stijenki arterija zbiva uz pomo visoko agresivnih tvari, slobodnih radikala. I upravo ove podivljale kodljive molekule ini chelat-plus terapija nekod-ljivima.

Chelat-plus terapija je jedna od najdjelotvornijih mogunosti razgradnje slobodnih radikala. Slobodni radikali, koje upijamo iz zagaenog okolia, dima cigarete, raznih tetnih zraenja, UV-zraenja, pogreno zagrijanih namirnica (napr. u mikrovainoj penici), od stresa i alkohola ili oni koji nastaju izmjenom tvari, konano su uzrok naem starenju. Sa chelat-plus moe tijelo opet uspostaviti ravnoteu i usporiti bioloko starenje. Rezultat je vea vitalnost.

Simptomi kao depresije, umor, malaksalost, smetnje s potencijom, tinitus (um u uima), smetnje s vidom, posljedice modanog udara, smetnje s cirkulacijom u svim organima, na primjer u oima (macula degeneracija), mogu nestati ve nakon nekoliko infuzija ili se barem znatno ublaiti. Takoer i istroenost zglobova (artroza) je posljedica loe cirkulacije. Chelat-plus se i ovdje pokazala kao vrlo djelotvorna. Kod dijabetiara se esto nakon ove terapije propisane doze injekcija inzulina ili tableta mogu reducirati ili potpuno ukinuti. Takoer i masnoe u krvi se znatno smanjuju. Napadaji angine pectoris se smanjuju, bolovi u prsima nestaju.

Pacijenti sa smetnjama u cirkulaciji kod nogu, mogu se opet bezbolno kretati. Chelat-plus isti sve krvne ile, kako one najdeblje, tako i najtanje. Upravo ove zadnje su esto najvie oteene, na primjer kod dijabetiara. Ovdje ne pomae nikakva kirurgija. Pozitivni uinci postiu se u svim dijelovima tijela i organima, od tjemena, do tabana.

Moda se pitate zato niste ve ranije nita uli o ovom nainu lijeenja. Vjerojatno se radi o nezainteresiranosti vrlo utjecajnih krugova kojima nije u

11

interesu irenje saznanja o ovoj novoj metodi, njezinim uspjesima, bezopasnosti i djelotvornosti, te njezinoj relativno niskoj cijeni. Oito se radi o interesima kojima je profit na prvom mjestu. Uspjenost chelat-plus terapije ini skupe lijekove i operativne zahvate nepotrebnima. Stoga takoer i u strunim krugovima postoji o tomu prilina neobavijetenost. Slubena medicina i bioloki prilagoena medicina jo uvijek su na odvojenim kolosjecima. Veina lijenika klasine medicine gledaju s omalovaavanjem na lijeenje biolokim i prirodnim metodama i pripravcima

IV.2 Postupak lijeenja Prije poetka chelat-plus terapije paljivo se proui povijest bolesti i provedu detaljne pretrage. Pri tome trebate donijeti sve svoje nalaze, roentgenske slike, elektrokardiograme itd. Ne zaboravite takoer navesti lijekove koji su vam propisani i koje svakodnevno uzimate. Takoer trebate uiniti pretrage krvi i urina po uputama chelat-plus lijenika. EKG je vaan za utvrivanje rada srca. Ultrazvuk-dopler vratnih karotida daje dodatne informacije o stanju krvotoka. Takoer je zanimljiv i sadraj kisika u krvi.

Nakon to je lijenik sve ove parametre proanalizirao, moi e vam rei hoe li vam chelat-plus terapija pomoi, koliko infuzija e trebati, te e takoer odrediti toan sastav otopine za vas. Chelat-plus status takoer e se provesti u sredini i na kraju terapije. Tako se moe precizno utvrditi to se postiglo.

Sada emo vas informirati o moguim popratnim pojavama: Sastav otopine za chelat-plus infuzije je praktino bez rizika i popratne pojave dogode se jedanput na 100 000 pacijenata. U pojedinim sluajevima moe se dogoditi lagano peckanje na mjestu uboda iglom. Koji put moe doi do prolazne lagane munine, vrtoglavice ili glavobolje neposredno nakon jednog tretmana. U veini sluajeva ovi simptomi brzo prolaze. Kod strune provedbe chelat-plus terapija je sigurnija od jedne tablete aspirina. Takoer ne utjee ni na sposobnost za vonju. Dosad opisane popratne pojave bile su iskljuivo posljedica neprimjerenog postupka (prebrza infuzija, predoziranje, pogrean izbor pacijenta). Izluivanje vezanih tetnih tvari ide uglavnom kroz bubrege. Stoga je potrebno besprijekorno funkcioniranje bubrega, kad se zapoinje s terapijom. Njemako drutvo za chelat terapiju razradilo je protokol za provedbu chelat terapije. Svi lijenici se moraju strogo pridravati ovih pravila. Time je osigurana dobra obavijetenost i sigurnost pacijenata.

Chelat-plus terapija provodi se u lijenikoj ambulanti putem infuzije. Boca sadri 500 ml tekuine. Pacijent sjedi ugodno u lealjci i moe za vrijeme infuzije itati, gledati TV, telefonirati ili jednostavno razgovarati s drugim pacijentima. Odlazak na WC ne pretstavlja problem. Trajanje infuzije ne bi trebalo biti manje od etiri sata, a tri sata je minimum. Treba dakle osigurati dovoljno vremena. Zavisno od teine oboljenja potrebno je 10 do 50 infuzija.

12

U poetku se infuzije rade 1 do 2 puta tjedno, a kasnije moe i 2 do 3 puta, ako

to dozvoljava opi status bolesti pacijenta. Obino su infuzije podijeljene u serije od 10 tretmana. To znai da nakon 10 infuzija pacijent moe uiniti jednu stanku. Toan plan dogovorite sa svojim lijenikom. Kako bi se vezanje slobodnih radikala nastavilo i u dane bez tretmana trebate u te dane uzimati preparat koji vam lijenik propie.

IV.3 to smijemo jesti i piti za vrijeme chelat terapije Ne samo za vrijeme chelat terapije nego i openito uobiajena mediteranska kuhinja se pokazala primjerenom za obranu od smetnji s cirkulacijom, infarkta srca i modanog udara. Jela su ukusna i zdrava, a smanjuju rizik od suenja koronarnih arterija, dijabetesa i povienog krvnog tlaka, a nerijetko i od kancerogenih oboljenja. Tradicionalna prehrana mediteranskih naroda se sastoji od namirnica biljnog podrijetla, kao kruh, tijesto, variva, salate, mahunarke, voe i oraasti plodovi. Kuha se preteito na maslinovom ulju, umjereno se jede riba, perad, mlijeni proizvodi i jaja, samo malo meso, te umjereno uiva u vinu najee za vrijeme obroka. Ova prehrana sadri malo zasienih masnih kiselina, mnogo ugljikohidrata i balastnih tvari, te ima visok sadraj jednostruko nezasienih masnih kiselina, koje su sadrane uglavnom u maslinovom ulju. Opsena amerika istraivanja dokazuju, da prehrana s visokim sadrajem jednostruko nezasienih masnih kiselina (maslinovo ulje) smanjuje rizik od arterioskleroze jer sniava koncentraciju opasnog LDL-kolesterina.

Izbor namirnica koje e ouvati vae ile je jednostavan: Treba se hraniti samo onim namirnicama kod kojih ve prostim okom moemo zamijetiti njihovo prirodno podrijetlo s drveta, grma, livade, polja ili oranice. Tu spadaju svakako: dnevno 5 porcija voa, 1 do 2 porcije salate i 1 porcija povra. Za razgradnju masti nudimo vam slijedeu formulu: 1/3 zasien ih masnih kiselina, 1/3 jednostruko- do viestruko - nezasienih masnih kiselina i 1/3 visoko nezasienih masnih kiselina. Prirodno uskladiteni i ne industrijski tretirani proizvodi imaju slijedee prednosti: - visoki postotak hranjivosti - visoku bioloku vrijednost - optimalnu opskrbljenost vitaminom 86, 812 i folnom kiselinom - visok sadraj vlakana - bogatstvo sekundarnim biljnim tvarima, antioksidantima kao karotinoidi i flavonoidi, koji imaju jako antioksidacijsko djelo- vanje.

Umjereno uivanje alkohola smanjuje opasnost od modanog udara i infarkta srca! Sigurno su mnogi od vas sa zadovoljstvom proitali ove retke, dok se neki odnose s podozrivou. U prilog djelotvornosti jedne dobre kapljice stoje vrste injenice: U jednoj studiji provedenoj na 50 000 mukaraca opada rizik od koronarnih oboljenja s porastom koliine potronje alkohola. Veina

13

istraivanja meutim nedvojbeno je pokazala, da samo umjereno uivanje alkohola (oko dvije do tri ae vina na dan) ima pozitivan utjecaj na zdravlje. Kod uzimanja veih koliina rizik raste, posebno u pogledu poremeaja sranog ritma, ciroze jetre, raka jednjaka i usta te raka dojke kod ena.

Jo nije potpuno razjanjeno da li sve vrste alkoholnih pia jednako koriste ili je to samo vino. Prema novim saznanjima umjereno uivanje alkohola smanjuje takoer opasnost od modanog udara. to se krije iza toga? Alkohol omoguuje porast dobrog HDL-kolesterina, dok istovremeno koncentracija tetnog LDL-kolesterina opada. Nadalje alkohol spreava sljepljivanje krvnih ploica, te uva od zgruavanja krvi, pri emu se poboljava protok krvi. Ovi se uinci naroito oituju kod crnih vina iz hrastovih baava. ini se vjerojatnim da je zato Francuska na samom dnu ljestvice po sranim oboljenjima (u vrhu po potronji vina).

Ukupni dotok krvi ne bi smio biti ispod 2,5 I na dan, kako bi bubrezi za vrijeme chelat terapije dobro obavljali svoju zadau Na savjet: Ne muite se vie s kojekakvim dijetama, koje esto imaju ozloglaeni jo-jo efekt. Ugledajte se radije na Talijane, panjolce, Grke, Portugalce i hranite se na zdrav mediteranski nain. Dnevno jedna aa crnog vina je za tijelo, duu i krvne ile dobra. Zdravo se hraniti ne znai ostaviti dobro, nego ga zamijeniti boljim.

IV.4 Tjelesna aktivnost za vrijeme i nakon chelat terapije Sjetite se samo poznate latinske poslovice: mens sana in corpore sano, zdrav duh u zdravom tijelu. Ali pitati ete kako da zadrim svoje tijelo u dobrom stanju? Naravno da potreban stupanj vae redovne tjelesne aktivnosti zavisi od vae ope kondicije. Ako se niste do sada bavili nikakvim portom za vas e biti dovoljno tri brze etnje tjedno svaka po 45 minuta. portska medicina je ustanovila da je to dovoljno za netrenirano tijelo. Redovito kretanje povisuje kolesterin koji uva nae ile i snizuje koncentraciju LDL-kolesterina. Srce i krvotok na taj nain bolje rade, a koncentracija kisika u krvi se smanjuje. Ljudi s dobrom kondicijom ne bi smjeli na due vrijeme prekoraiti vrijednost pulsa (broj otkucaja srca u minuti) koja se dobije ako od 200 oduzmemo godine starosti. Ali dobro je dostii tu vrijednost i zadrati je 5 do 15 minuta. Od sportskih aktivnosti dobro je voziti bicikl, plivati, planinariti, trati, igrati golf. Sve u svemu ravnomjerno kretanje bez ekstremnih optereenja. Naravno da smijete i trebate se za vrijeme chelat terapije baviti svojim omiljenim sportom.

Na savjet: zamolite svog lijenika da vam izmjeri vae optimalno optereenje. Pridravajte se ovih uputa i uivajte u svakodnevnom kretanju k zdravlju.

IV.5 Spreavanje kancerogenih bolesti pomou chelat terapije Do gotovo nevjerojatnog zakljuka o djelotvornosti chelat otopine, EDTA, doli su lijenici dr. Walter Blumer, Netstal/vicarska i dr. Elmer Cranton,

14

Mount Rogers klinika, Trout Dale, Virginia, SAD: Nakon zavrene jedne terapije rizik od kancerogenog oboljenja smanjio se za 90% u odnosu na ostale osobe koje nisu primile ove infuzije. Jedno istraivanje obuhvatilo je 59 pacijenata koji su primili infuzije EDTA. Ovi pacijenti promatrani su 18 godina. U ovoj grupi dolo je do samo nekoliko oboljenja od raka, dok je u grupi koja nije primila infuzije 18% pacijenata oboljelo od raka. Lijenici koji su provodili istraivanja pazili su na to da obje grupe budu usklaene u pogledu svih ostalih faktora. Tako su na primjer bili izloeni podjednakom utjecaju zagaenja iz okoline i prehrane. Rezultati oito govore u prilog injenici da EDTA infuzije mogu ak sprijeiti pojavu kancerogenih bolesti. Rezultati ovih istraivanja objavljeni su u strunom glasilu "Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Nr. 1 - 2, 1989", te kontolirani i potvreni od strane Medicinskog fakulteta u Zurichu, vicarska.

IV.6 Chelat i prirodne metode lijeenja Mnotvo prirodnih metoda lijeenja moe se kombinirati sa chelat terapijom. U principu se mogu koristiti sve vrste tretmana jer chelat terapija kod strune primjene ne sadri u sebi nikakav rizik. Posebno dobri rezultati postignuti su sa chelat terapijom i ozonom kod smetnji s cirkulacijom i artroze. Kod onih bolesti dobro se pokazala kombinacija akupunkture i chelata. Kod manjka vitalnosti i smetnji s potencijom dobro se slau chelat i timuskoktel. Takoer i terapija kisikom prema prof. Manfredu von Ardennu dobro se nadopunjuje sa chelatom. Za vrijeme i nakon lijeenja raka chelat terapija se pokazala vrlo uinkovitom uklanjanjem vika slobodnih radikala i otrova iz tijela dodatkom soka od imele. Pacijentima koji imaju visoke koncentracije ive, kao posljedica amalgamskih plombi na zubima, dodaje se selen u infuzije chelata. Na savjet: Va lijenik e na bazi podataka iz vae povijesti bolesti posebno za vas prilagoditi sastav infuzije. Stoga iskoristite prednosti koje vam pruaju prirodni lijekovi.

U nastavku vam prilaemo saetke nekih znanstvenih istraivanja provedenih u svijetu s intravenoznom chelat terapijom.

Studija 1 Devedeset - postotno smanjenje smrtnosti od raka

nakon Chelat terapije

Dr. Walter Blumer prakticira opu medicinu i chelat terapiju u Netstal-u, vicarska.

SAETAK: Smrtnost od raka smanjena je za 90% tijekom 18-godinjeg praenja 59 pacijenata tretiranih sa chelat terapijom. Samo jedan od 59 tretiranih pacijenata (1,7%) umro je od raka, dok je u kontroinoj netretiranoj skupini od 172 pacijenta 30 pacijenata umrlo od raka (P = 0,002). Smrtnost od ateroskleroze bila je takoer smanjena. Na tretiranim pacijentima nije dijagnosticiran rak u vrijeme kada su obuhvaeni studijom. Promatranja su se odnosila samo na prevenciju na dugi rok od smrti uzrokovanih malignim bolestima, ako je chelat terapija zapoela prije nego to je rak dijagnosticiran.

15

Kontrolni i tretirani pacijenti ivjeli su u istom podruju, tik uz vrlo prometnu autocestu, u jednom malom vicarskom gradu. Obje skupine bile su izloene istoj koliini olova od ispunih plinova automobila, industrijskog zagaenja i ostalih kancerogenih utjecaja. Izloenost kancerogenim utjecajima nije bila nimalo vea, kod studirane populacije, nego to je to u veini ostalih metropola irom svijeta. Statistike ralambe su pokazale da je chelat terapija jedina znaajna razlika izmeu kontrolnih i tretiranih pacijenata bitna za ocjenu smanjenja smrtnosti od raka. Ovi podaci su podvrgnuti reviziji od strane Medicinske kole Fakulteta pri Univerzitetu u Zuerichu.

Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer 1989.

Studija 2 Chelat terapija:

Retrospektivna studija nad 2 870 pacijenata

Dr. Olszewer je kardiolog u Sao Paolu, Brazil, gdje je ova studija provedena. Dr. Carter je profesor i voditelj Nutricionistike sekcije u Tulane univerzitetskoj koli narodnog zdravlja i tropske medicine, New Orleans, Luisiana.

SAETAK: Prezentirani su rezultati 28-mjesene retrospektivne analize nad 2870 pacijenata s dijagnosticiranom aterosklerozom i ostalim degenerativnim bolestima vezanim uz starenje, koji su podvrgnuti terapiji sa chelat otopinom. Registrirana poboljanja snano podupiru uporabu chelat terapije za ova stanja. Znaajno poboljanje pokazalo se u 76,9% sluajeva, a dobro poboljanje u 17% sluajeva tretiranih pacijenata sa ishemijom srca. Kod pacijenata koji su bolovali od perifernih vaskularnih bolesti i intermittent claudicatio, znaajno poboljanje se pokazalo u 91 % sluajeva a dobro u 8% sluajeva. Pacijenti s cerebrovaskularnim i ostalim degenerativnim cerebralnim bolestima, su u 24% sluajeva imali znaajno poboljanje, a u 30% sluajeva dobro. Od etiri pacijenta sa sklerodermijom tri su imala znaajno poboljanje, a jedan dobro. Sedamdesetpet posto svih pacijenata imalo je znaajno poboljanje u simptomima vaskularnog podrijetla. Neovisno o vrsti bolesti 89% svih tretiranih pacijenata je imalo znaajno ili dobro poboljanje.

Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer 1989

Studija 3 Okulocerebrovaskulometrina analiza poboljanja

arterijske stenoze nakon chelat terapije

Dr. E.W. McDonagh, lan vijea direktora Amerike akademije za medicinsku prevenciju, osnovao je McDonagh Medicinski centar u Gladston-u, Mussouri, gdje je provodio praksu s Dr. C.J. Rudolph-om. Dr. E. Cheraskin je umi-rovljeni profesor i bivi predsjedavatelj odjela za orainu medicinu univerzi-teta Alabama.

16

SAETAK: Kod pedesetsedam pacijenata je objektivno procijenjena cerebralno vaskularna arterijska okluzija (zaepljenje) prije i nakon 28 intravenoznih chelat terapija. Mjerenja arterijske okluzije provedena su uz pomo relativno jednostavne, neinvazivne okulocerebrovaskulometrine analize. Cerebrovaskularna arterijska okluzija smanjila se u prosjeku nakon terapije za 18% ( u rasponu od 28 do 10%). Osamdesetosam posto pacijenata tretiranih sa chelat terapijom pokazalo je objektivno poboljanje u izmjerenoj cerebrovaskularnoj cirkulaciji krvi. Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer 1989.

Studija 4 Chelat terapija:

Uinkovitost kod lijeenja bolesti mozga

Dr. H. Richard Casdorph, M.D., Ph.D., je asistent profesora medicine na medicinskoj koli kalifornijskog univerziteta, Irvine, Kalifornija. On provodi praksu interne medicine i kardiovaskularnih bolesti u Long Beach-u, Kalifornija. Specijalizirao je kardiovaskularne bolesti na klinici Mayo i magistrirao iz medicinskih znanosti na univerzitetu u Minnesot-i. On je takoer poduavao i na UCLA medicinskoj koli i bio ef medicine u dravnoj bolnici u Long Beach-u.

SAETAK: Petnaest pacijenata s utvrenim poremeajem cerebralne cirkulacije krvi studirano je koritenjem izotopa technetium 99m. Vrlo znaajno poboljanje (P=.0005) u cerebralnom krvotoku nastalo je nakon oko 20 intravenoznih chelat infuzija. Stanje svih 15 pacijenata kliniki se popravilo, osim jednog s malo ili nita poboljanja u cerebralnoj cirkulaciji. Chelat terapija odstranjuje aluminijum i kalcij. Aluminij je okrivljen za senilnu i pred senilnu psihiku poremeenost (gerijatrija prim.prev.). Ova studija je posebno znaajna s gledita injenice da suvremena znanost nema drugog djelotvornog naina lijeenja za mnoga od ovih stanja. Studije radioaktivnih nuklida provedene su na odjelu za nuklearnu medicinu u bolnici na Long Beachu, Kalifornija. Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer 1989

17

Studija 5 Chelat terapija:

Tretman perifernih arterijskih okluzija, alternativa amputaciji

Dr. H. Richard Casdorph, M.D., Ph.D., je profesor medicine na medicinskoj koli kalifornijskog univerziteta, Irvine, Kalifornija. On provodi praksu interne medicine i kardiovaskularnih bolesti u Long Beach-u, Kalifornija. Specija-lizirao je kardiovaskularne bolesti na klinici Mayo i magistrirao iz medicin-skih znanosti na univerzitetu u Minnesot-i. On je takoer poduavao i na UCLA medicinskoj koli i bio ef medicine u dravnoj bolnici u Long Beach.-u.

Dr. Charles H. Farr je predsjedavajui amerikog vijea za chelat terapiju i nositelj povelje za chelat terapiju, amerike akademije medicinske prevencije. Danas provodi privatnu praksu u Oklahoma City-u, Oklahoma.

SAETAK: Prikazana su etiri pacijenta, od kojih svaki predstavlja posljednji stadij periferne arterijske okluzije s gangrenom zahvaenog ekstremiteta. Ovi pacijenti su iscrpli sve tradicionalne oblike terapije i bili su predvieni za amputaciju. Umjesto kirurkog zahvata uvedena je chelat terapija s potpunim uspjehom u svakom od ova etiri sluaja. Ovi gangrenom zahvaeni ekstremiteti su svi izlijeeni i spaeni od amputacije. Praenje ovih pacijenata kroz vrijeme due od godine dana pokazalo je da su se napadnuti ekstremiteti kod sva etiri pacijenta dobro oporavili i da nema vie niti bolova. Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer 1989

Studija 6 Koristi od chelat terapije kod arterioskleroze:

retrospektivna studija nad 470 pacijenata

Claus Hancke M.D. dobio je svoje medicinsko obrazovanje na Univerzitetu u Kopenhagenu. On je lijenik ope prakse i predsjednik danskog Udruenja za chelat terapiju. Nositelj je ABCT povelje. Knut Flytlie M.D. dobio je svoje medicinsko obrazovanje na Univerzitetu Gutenberg u Njemakoj. On je takoer lijenik ope prakse i nositelj ABCT povelje, a radi na klinici za preventivnu medicinu i chelat terapiju.

SAETAK: U retrospektivnoj studiji iznose se rezultati chelat terapije nad 470 pacijenata uz koritenje brojnih preteito objektivnih parametara. Zavisno od mjerenja koja su koritena poboljanja su se pokazala u 80 do 90% sluajeva. Od 92 pacijenata predviena za kirurku intervenciju samo 10 njih je bilo potrebno operirati nakon ili za vrijeme chelat terapije. Na taj nain se osiguranju utedjelo oko 3 milijuna dolara. Pacijente se pratilo tijekom 6 godina i nisu primijeene nikakve nuspojave ili posljedice terapije. Zakljuak jest da je chelat terapija sigurna, uinkovita i racionalna. Journal of Advancement in Medicine Volume 6, Number 3, Fall1993

18

Studija 7 Korelacija izmeu chelat terapije i

poboljanja kardiovaskularnih funkcija: meta-analiza

SAETAK: Meta-analiza, temeljena na suvremenoj raspoloivoj znanstvenoj literaturi, provedena je sa svrhom da se utvrdi vrijednost tretiranja kardiovaskularnih bolesti pomou intravenozne chelat terapije. Pretraivanjem literature identificirano je 40 lanaka s ovom problematikom. Devetnaest studija koje su zadovoljavale kriterije za ukljuenje u analizu obuhvatilo je 22.765 pacijenata. Meta analiza je pokazala statistiki koeficijent korelacije od 0,88, to ukazuje na visok pozitivan odnos izmeu chelat terapije i poboljanja kardiovaskularnih funkcija. Osamdesetsedam posto pacijenata ukljuenih u meta-analize pokazalo je kliniko poboljanje kod testiranja prije i nakon terapije. Journal of Advancement in Medicine Volume 6, Number 3, FaU 1993

Studija 8 Chelat terapija za vaskularne bolesti:

meta -analiza koritenje neobjavljenih podataka

Dr. Chappell ima privatnu praksu u Bluffton-u, Ohio. On je predsjednik American College fo Advancement of Medicine i Assistant Professor of Family Practice na Wright State School of Medicine. Dr. Stahl je profesor elektrotehnike, te bivi predsjednik odjela za elektrotehniku i direktor podrunog kolovanja na Ohio Univerzitetu za inenjerstvo. Professor Evans je profesor matematike na Univerzitetu Ohio. SAETAK: Autori su prethodno izvjestili o rezultatima meta-analize korelacije izmeu chelat terapije i poboljanja kardiovaskularnih funkcija, pri emu su za analize koriteni samo objavljeni podaci. Meutim, mnogi analitiari su smatrali da koritenje iskljuivo objavljenih podataka u meta-analizama moe dovesti do snienja razine povjerenja u rezultate zbog mogue pristranosti publicista. Sa eljom da, koliko je mogue, poveaju razinu povjerenja u rezultate svojih originalnih radova autori su ponovili studiju koristei neobjavljene podatke. Neobjavljeni podaci su prikupljeni od 32 klinika terapeuta koji provode intravenozne chelat terapije prema propisanom pravilniku, koji je koriten i kod originalne studije. Razna objektivna mjerenja pokazala su poboljanje kod 1086 ili 88% od 1241 pacijenta, to predstavlja jedan opi statistiki koeficijent korelacije od 0,88. Usporedba studija koje koriste neobjavljene podatke s onima koje koriste objavljene podatke pokazuje da su rezultati potpuno isti. Ovi podaci osiguravaju dodatno povjerenje u djelotvornost chelat terapije.

V. Zakljuak Infarkt srca, smetnje s cirkulacijom, modani udar i artritis u zglobovima ne moraju nastati. Uinite neto protiv toga i to odmah! Sprijeiti i na vrijeme savladati bolest je bolje od operacije i potrebe za njegom.

19

Temelj chelat terapije je vezivanje na sebe slobodnih radikala uz pomo vrlo djelotvornih antioksidanata, ije se karakteristike posebno odreuju za po-jedinog pacijenta. Dakle tu su bitne prethodne dobre laboratorijske pretrage. Chelat terapija je vjerojatno najdjelotvornija metoda produenja kvalitete ivota. Sasvim je sigurno to jedna mogunost doivjeti starost uz odranje zdravlja i kvalitetan ivot. Pronaao:

Petrinja, 27.07. 2007.