bolesti sa i av cvora

8/15/2019 Bolesti SA i AV Cvora

http://slidepdf.com/reader/full/bolesti-sa-i-av-cvora 1/6

Bolesti SA i AV cvora

SA cvor- prirodni pacemaker, u pretkomorama tkivo koje moze i da provodi i

stvara impulse. Impuls putuje ka AV cvoru- Hisov snop- lijeva i desna grana

H.snopa.

Vasularizacija (vazna zbog infarkta! " SA cvor #a.sinusnog cvora, grana

proksimalne desne koronarna arterija, $%& slucajeva grana cirkum'ekse,jako

malo obe koronarke AV cvor-post.grana d.koronarne arterije,)*& cirkum'eksa,

)*& obe.

+isfunkcije SA cvora"

). eadekvatna Sinus bradikardija. Sinusni arest$. lok sinusnog cvora

/. Sindrom bolesnog SA cvora

-asimptomatski

-presinkopa, sinkopa ( pad c.outputa!, osjecaj ned.vazdu0a, angina , palpitacije

(SS s1n!

2zroci" degen.bolest, 3A+, akutni kor.s1n, 0ipertenzija, in4ltrativne bolesti,

lijekovi(antiaritmici, III klasa, amjodaron!,elektrolitni disbalans(0bi,de0idracija...!

5eadekvatna s.bradikardija- frekvenca manja od /* u minutu koja se ne

povecava na adekvatno opterecenje (0ronotropna inkompetencija!.



5Sinusni arest (s.pauza, zastoj!- sinusni cvor ne uspije da napravi depolarizaciju

na vrijeme -6 nije bilo sprovodjenja u nize centre, pauze manje od $ sec kod

normalni0 osoba, ))& ljudi , asimptomatski, ne lijeci se pauze duze od 3 sec

ukazuju na bolest sinusnog cvora

5Sinusni blok- pauza koja odgovara 7,$7 8-8 intervalu, p-talas uvijek dolazi nasvoje mjesto, uvijek pravilnost u odnosu na arest,pauza odgovara

dvostrukom,trostrukom p-p inervalu, blok koji traje po nekoliko sec tesko se

razlikuje od s.aresta.

5Sick sinus s1- smjenjivanje brzi0 i spori0 ritmova, epizode s.bradkarije ili aresta

pa potom epizode a.4brilacije (alt.fokus, ne SA cvor! pauze prisutne (gubitak

svijesti! 9 nema depol.pretkomora u a: -6 nema kontrakcije (i depolarizacije)

pretkomora (4zicka aktivnost, kod stariji0, pogotovo nakon infarkta,manje je

punjenje komora!9 staza krvi u pretkomorama (tromb!

+g- neinvazivna( 0olter-/0 ekg ispitivanje VegS, masaza karotidnog sinusa,tilt

test ...! i invazivna ( u cilju iskljucivanja 3A+-koronarogra4ja, da se vidi da li

por.koronarni0 k.sudova dovode do disfunkcije SA cvora!.

;0- atropin (u infarktu, povecanje frekv.! ugradnja pejsmejkera.



+isfunkcija AV cvora- blokovi ), i $ stepena"

-3A+,bolesti vaskularizacije,lijekovi, idiopatska 4broza,in4l.bolesti,elek.disbalans...

Simptomi zavise od duzine pauza i frekvence komora

5AV blok ) stepena" 8< interval duzi od *.* s, p talas prisutan prije =<S

kompleksa. =<S uzak,ritam regularan .

5AV blok stepen" MOBI !(sukcesivno produzenje pr intervala, dok jedan ne

izostane- >enkeba0ova periodika, prolazni poremecaj,znak disf.AV cvora

uzrokovan is0emijom, ;H me0anicka revaskularizacija :rekvenca komora

zadovoljavajuca! i MOBI " (bez produzenja, sam izostanak ?rs-a, pravilni odnosi$",)"/ slucajni nalaz ovog bloka, progresija u AV blok $ stepena!.

5AV blok $ stepen" kompletna disocijacija pretkomora i komora, nije samo

elek.problem, vec i me0anicki problem (lose punjenje komora od strane

pretkomora i pad c.outputa!, frekvenca komora disktira zbrinjavanje, niska

frekvenca-6 pejsmejker, dok komore drze dobru frekvencu drzimo ga na

monitoru i trazimo uzrok koji otklanjamo. I@A @HAI3B AB;IVCS;I

#lektrome$anicka disocijacija- nema me0anickog odgovora i 0aoticna

elek.aktivnost. @A @HAI3B AB;IVCS;I

Asistolija- nema I DB;<I3 AB;IVCS;I (ne +3 sok @asaza!.

555 elevacija i reciprocna depresija555 znak akutnosti i.miokarda555

555+esni prekordijalne odvodi 555pumpice s lijeva na desno se obrnu, dodatni

odvodi VE i VF555 555GD+A S +SA BC@C<A 555

lokovi lijeve grane- disin0ronija komora.

lok desne grane-vazan za sumnju za p.emboliju, nastaje u p.emboliji.

Idioventrikularni ritam izmicanja- negdje iz komore je alt.vodic, najcesce kod

infarkta miokarda, spori ritmovi, zavisno od nivoa komore gdje ukljucen vodic *-

* je frekvenca, sirok ?rs i slici na V; (V; se lijeci sokom ako je bez pulsa,

idioventr.ritam se ne lijeci, razlika-V; ima vecu frekvencu od )**! ;H -atropin,

privremeni pejsmejker(npr.dok se ne obezbjedi pro0odnost k.suda!.



A<I;@I - poremecaji ritma, brzi i spori.

S28<AV;<IB2DA<I <I;@CVI- vodic je van komore (u pretkomori, av cvoru,

0isovom snopu!, ta0ikardije uski0 =<S kompleksa (ne ide sok, vec antiaritmici!,

naglo nastaju i naglo prestaju- 8SV;.

-ako nastaju u sa cvoru- sinusna ta$ikardija, znak bolesti, ne lijeci se

(4zioloske- 4zicka aktvnost, uzbudjenje, 0iperventilacija i patoloske- febrilnost,

0ipertireoza, plucna embolija, Jokno stanje!

-%SV& # okidac su ekstrasistole, aktiviraju spore,brze ili akcesorne puteve"

@e0anizmi kruzenja- ulazak impulsa u akcesorni put, nakon oporavka, impuls se

vraca u pretkomore nakon komore.

5kstrasistola se ne moze provesti normalnim putem jer se nije oporavio, vec ide

sporim putem, medjutim moze se vratiti brzim putem nazad do pretkomora, p

talas nakon ?rs kompleksa- av nodal reentr1 tac0icardia, rijetko kad opasne,

vrtoglavica i sinkopa. A;I+<C@A.

5C<;C+<C@A- ekstrasistola-6 av cvor -antegradno preko 4zioloskog puta,

retrogradno akcesornim putem, p talas negativan nakon ?rs-a,uski ?rs

kompleksi,dobro se podnose ove ta0ikardije zbog dobre komorske kontrakcije.

5>8> sindrom- antegradno sprovodjenje akc.putem, prijevremeno podrazivanje,

delta talas, pr interval skracen, depolarizacija komora nije normalna jer impuls

ide od akc.puta u susjedni dio komore. Izmjenjen ?rs,retrogradno negativan p

talas . Vise tipova(zavisi od velicine aberantnog snopa!" A tip (najvisi < zubac je u

+$, pr interval skracen,delta talas-6prosiren ?rs kompleks, dominantan r zubac u

desnim prekordijalnim odvodima(aberantni put na lijevoj strani!, tip (duboki s u

desnim prekordijalnim odvodima, visoki r u lijevim prekordijalnim odvodima,

negatini t talasi-6 put je desno! KA3I na osnovu toga gdje dominira r zubac

zavisi gdje je aber.put.

+elta talas

Sirok ?rs

Skracen pr interval

+ominacija r zubca

@oze se raditi i o tome da se akcesorni put samo ponekad aktivira( nespavanje,

lijekovi, droge...!- ;H sprjecavanje njegove aktivacije.



8alpitacije, lupanje srca, presinkopa i sinkopa. Sin0rona kardioverzija- t0 u

najgorim slucajevima( srce radi, ako dc sok padne na silazni krak t talasa mi

podrazimo aberantna komorska sprovodjenja i prekidamo normalni ciklus

el.sprovodjena u periodu repolarizacije- mogucnost uvodjenja u V4b.!

Bombinacija LpL i af- kontraindikovano davanje blokatora av cvora ( betablokatora, verapamila, dltiazema, kad se blokira av cvor svi impulsi se salju

akcesornim pute,! ablacija visokofrek.strujama- kad ne moze medikamentozno

se lijeciti.

5prijevremene atrijalne kontrakcije-ukljucivanje alt.vodica, blaga pauza (sinusni

cvor je spreman ali treba vremena za oporavak sp.sistema, nisu opasne,

provocirajuci faktori,ritam svake druge- bigeminije... regularno iregularan ritam.

Ako je u av cvoru blok vidimo samo p talas a nema ?rs-a to je nesprovedena SV

ekstrasistola. Av kasnjenje, normalno sprovodjenje... moze i aberantnoprovodjenje tog impulsa (siroki ?rs...!, razlika od sa bloka ili aresta-6 p talas

izmjenjene mor'olo(ije u odredjenim odvodima, bez ?rs-a-- znaci to je

nesprovedena sv ekstrasistola, a ne blok ili arest sa cvora. @oze ici i blokada u

odredjenom odnosu. @ogu biti okidac za 8SV;

5A.'ater- samo neki od impulsa prolazi av cvor, frekv. Bomora manja od

pretkomora, nema e4kasne kontrakcije pretkomora V! za razliku od a 4brilacije,

fr oko $** u min, iz(led testere, prisutna pravilnost ( npr svaki treci biva

proveden i depol.komore- za razliku od a 4brilacije!, kruzenje impulsa. avlja se

kod " Boronarna bolest srca, mitralna stenoza.... prolazni por.ili prelazi u 4brilaciju.

5A.4brilacija- 0aoticna aktivost, usca plucni0 vena su najcesci 0aoticni fokusi,

brza talasasta osnovna linija,nestalno provodjenje kroz av cvor, nema pravilnosti

r-r intervala, cilj je usporiti komorski odgovor, lone atrijalna 4brilacija- kod mladji0

osoba, prekiine se sama unutar / 0, da li davati antikoagulanseM u atrijalnoj

4brlaciji gubi se kontrakcija aurikule, tu zaostaje krv-6 predilekciono mjesto za

tromb ;H- c0ads-vas skor-6 da li je potrebna antikoagulaciona i antiagregaciona

(manji skor! terapija.

5ventrikularne ekstrasistole-nizi vodic srcanog ritma, prosiren ?rs,izgled bloka

lijeve ili desne grane,kompenzatorna pauza i normalan ?rs se nastavlja, bitan jeodnos sa pretkodnim ?rs kompleksom, sto blize upadne ta ekstasistola to je

opasnije ( fenomen r na t!-6 v;, mogu biti u formi bigeminije, trigeminije... $

vezane Ves je non sustaned vt- sigurni znak patologije

5ubrzani idioventikularni ritam-podsjeca na vt, frekvenca od /* do )**, standt

miokarard, ne tretiramo

5V; i ta0ikardija siroki0 ?rs, frekvenca preko )**, najcesce )**-%* u minuti,

ektopican fokus na nivou komora, podjele" prema morfologiji (mono i polimorfne,

torzade-mijenja se el.osovina vent.aktivnosti, ?rs se uvijaju oko izoelekticne linije,

rvot ta0ikardije-urodjene sm, bidirekcione,fascikularne, v', v4b!, prema vremenu(onSustaned- $ VS u nizu i Sustaned #traju duze od $* s!, prema



prezentaciji(0emodinamski stabilne i nestabilne! V; sa ili bez pulsa (gubitak

pulsa sokno stanje!.

5V. 'ater- frekvenca veca od %*N@I

5V.4brilcija- Oesto precipitirana V;,elekticni 0aos i nema kontrakcije komore(za

razliku od V; kad je ima!, +3 sok ;H, sa pulsom ili bez pulsa,

V; SA 82DSC@ -Didocain i amiodaron najcesce dajemo,

ako je 0emodinamski nestabilan, bez pulsa i izgubio svijest -sin0rona

de4brilacija

Bod V4b masaPa i dc sok obavezno

bolesti sa i av cvora

Documents