studeni 2013.

AnAlizA poslovAnjA subjekata u većinskom ino vlAsništvu

2008. - 2012.

Bisnode HrvAtskA je vodeći ponuđač poslovnih informacija na području hrvatske.

Tvrtka Bisnode Hrvatska, vodeći je ponuđač poslovnih informacija u Hrvatskoj te je dio međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu. Bisnode AB je na europskom tržištu informacija prisutan već od 1989. godine i okuplja više od 3100 stručnjaka iz 19 europskih država. Koristeći baze godišnjih financijskih izvješća te drugih dinamičkih podataka prikupljenih u okviru transparentnih komercijalnih aranžmana s gospodarskim institucijama i poslovnim subjektima, a ujedno koristeći uz klasične pokazatelje i neke od svojih specifičnih metodologija i modela mjerenja i ocjenjivanja uspješnosti poslovanja, analitički tim Bisnode-a izrađuje analize trendova poslovanja na više nivoa i po raznim segmentima ovisno o aktualnom trenutku, ili konkretnom zahtjevu klijenata.

Centrala: + 385 1 48 18 111prodaja@bisnode.hrmarketing@bisnode.hrkontakt@bisnode.hrwww.bisnode.hrAdresa: Fallerovo šetalište 22, HR-10000 Zagreb

Naša vizijasvijet u kojem ljudi osjećaju da mogu nešto poduzeti

omogućujemomudre odluke

Naše obećanje

U uvjetima globalizacije i dugotrajne višeslojne krize očito je da poduzetničke organizacije u Hrvatskoj, neovisno o porijeklu i strukturi kapitala,na postavljene izazove moraju odgovoriti uvođenjem i njegovanjem koncepata za kontinuirano i uravnoteženo upravljanje promjenama, unaprijeđenjima i usavršavanjima. Složeni i vrlo ozbiljni problemi više se nikako ne mogu rješavati uz „business as usual“ nego uz sistemska rješenja usklađena sa dugoročno održivim globalnim razvojem. Inzistira se na primjeni znanja potrebnih da se uči brže od konkurenata, bolje razumiju i uvažavaju okolnosti iz eksternog i internog okruženja, efikasno (operativna izvrsnost) koriste ljudi i resursi u organizaciji na realizaciji inovacija i dobro odabranih efektnih (poslovna izvrsnost) rješenja namjenjenih ciljanom tržištu. Pitanje koje trebaju svakodnevno postavljati sami sebi svi oni koji na razne načine participiraju u poduzetništvu, u svrhu provjere RAVNOTEŽE zadovoljstva svih interesnih skupina, posebno uvažavajući rastuće zahtjeve prema prirodnom okruženju odnosno ekologiji.

Važnu ulogu i odgovornost na putu ka boljitku ekonomije i društva u cjelini, koristeći mogućnost da u lokalno okruženje donesu primjerena i primjenjiva dobra internacionala iskustava i pozitivne prakse, nose poslovni subjekti u čijoj je vlasničkoj strukturi većinski inozemni kapital.

analiZa financijskih rezultAtA poslovAnjA poslovniH suBjekAtA u većinskom ino-vlasniŠtvu u raZdoblju 2008. – 2012.

Kontakt: solutions@bisnode.hr

= 48.791,00 kn

Usluga Bisnode Data cleansing® donosi do 90% uštede godišnje!

Analiza na temelju podataka o poslovanju srednjih i velikih tvrtki registriranih u RH, a koje imaju više od 4.500 subjekata u svojoj bazi podataka

je godišnji trošak korištenja netočnih i neažuriranih baza podataka*

*

U dopunjenoj bazi godišnjih financijskih izvješća za 2012. preuzete od FINA, registrirano je 10230 poslovnih subjekata s udjelom ino-kapitala jednakim ili većim od 50% (u daljem tekstu: „INO poduzetnici“). U odnosu na prosjek prethodne tri godine (2009.-2012.), 11.500, broj INO poduzetnika je koji su predali izvješća u registra, i time potvrdili svoju aktivnost, znatno je smanjen, za više od tisuću odnosno za 8.9%. Kod najvećeg broj INO poduzet-nika, 9436 od njih 10230, udio ino kapitala iznosi 100%. U 337 poslovnih subjekata, ili u 3.2% od ukupnog broja onih s 50% i više inozemnog udjela, vlasnička struktura je „pola-pola“.U raznim analizama hrvatskog gospodarstva često se korisiti sintagma „mali su veliki“ aludirajući na činjenicu da najveći udio u gospodarstvu čine mali poslovni subjekti. Promatrajući INO poduzetnike prema veličini, uočava se neravnoteža udjela u ukupnom broju poslovnih subjekata u odnosu na tu sintagmu. U segmentu velikih (kategorizirano prema Zakonu o računovodstvu), udio INO poduzetnika je 2.5 puta veći nego kod malih. Logičan odnos u skladu s konceptom globalizacije i potrebama korporacija da svoju konkurentnost koriste i dokazuju na znatno širim tržišnim područjima u odnosu na manje poduzetničke organizacije.

Disperzija INO poduzetnika po županijama ukazuje na njihov interes, da se u većoj mjeri lociraju uz Jadransku obalu, procjenjujući hrvatske turističke potencijale kao dobru prigodu za uspješno poduzetništvo u djelatnosti direktno u funkciji turizma ili koje se mogu razvijati uz tu-rizam. U tome se na županijskom nivou posebno ističe Istra u kojoj posluje čak 2569 INO poduzetnika ili 28.4% od 9046 aktivnih poslovnih subjekata. Obrnuto tome, u Virovitičko-podaravskoj županiji udio INO poduzetnika je svega 0.9%, a tek nešto veći u Požeško-slavonskoj (1.6%) i Bjelovarsko-bilogorskoj (1.7%).

U strukturi broja zaposlenih uočava se da su udjeli INO poduzetnika veći od prosjeka na krajnjim pozicijama, bez zaposlenih i s većim brojem zaposlenih, što je logično i u skladu s nekoliko osnovnih poslovnih koncepata onih koji su iskazali namjeru da real-iziraju određene poduzetničke poduhvate u RH. Najmanji udjeli su tamo gdje se radi o poduzetnicima – individualcima (one man show) i s manjim brojem zaposlenih gdje u najvećoj mjeri djeluju manje obiteljske poduzetničke organizacije.

Ino poduzetnici u 2012. imali su 112.240 zaposlenih prema prosjeku na osnovu sati rada, 3.323 ili 2.8% više u odnosu na 108.917 u 2011. U RH, aktivni poslovni subjekti povećali su broj zaposlenih u 2012. za 7.446 ili 0.9% u odnosu na 2011., iz čega je razvidno da je udio INO poduzetnika u rastu zaposlenih iznosio 44.6%. Lider apsolutnog rasta bio je Boxmark leather, povećavši broj zaposlenih za 323 nova, s 2.561 u 2011. na 2.933 u 2012. Nešto manji apsolutni (266), a veći postotni rast (23.4%) ostvario je Bilfinger Đuro Đaković, s 1138 u 2011. na 1404 u 2012. Ovdje stoji opaska da su iz promatranja rasta izuzete agencije za privremeno zapošljavanje.

Po brojnosti aktivnih poslovnih subjekata, 50% od uku-pnog broja INO poduzetnika koncentrirano je u tri grupe djelatnosti: nekretnine, veletrgovina i visokogradnja. To su ujedno i djelatnosti koje su visoko pozicionirane na ljestvici najbrojnih RH, na četvrtom, prvom i trećem mjestu.

Najveća negativna odstupanja u odnosu na ukupan broj aktivnih poslovnih subjekata RH kod INO poduzetnika iskazuju se u grupa-ma „maloprodaja“ i „završni radovi u graditeljstvu“. To su djelatnosti koje se nalaze na drugom i petom mjestu ljestvice najbrojnijih u RH, a u njima je udio INO poduzetnika izuzetno mali, u maloprodaji 4.7% a u završnim radovima svega 2.3%.Kada zanemarimo brojnost, izuzetan interes INO poduzetnika za djelovanje u RH iskazan je u djelatnostima vađenja plina, nafte i ruda (06., 07. i 09.), gdje je od 21 aktivnog poslovnog subjekta, 9 u većinskom ino vlasništvu (42.9%).

analiZa osnovnih organiZacijskih kArAkteristikA poslovniH suBjekAtA u većinskom ino-vlasniŠtvu

veličina rH udjeli ino pod udjeli udio ino u rh

Mali 95.562 98,3% 9.851 96,3% 10,3%

Srednji 1.309 1,3% 291 2,8% 22,2%

Veliki 348 0,4% 88 0,8% 25,3%

Ukupno 97.219 100,0% 10.230 100% 10,5%

Struktura INO poduzetnika prema veličini i usporedba s ukupnim poduzetništvom RH

Broj ino i domaćih poslovnih subjekata po regijama

udio ino 2,5% 3,4% 8,8% 4,9% 20,3% 13,8% 10,5%

35000

30000

25000

20000

15000

10000

5000

0Istok834

8136

208 324

2804

467

3727 2700

9135

29.212

8995

14.60016.893

Sjever9477

Zagreb32.016

Središnja9462

Prilika18.327

Jug19.593 Ukupno

Domaći Ino

veličina rH udjeli ino pod udjeli udio ino u rh

0 30.856 31,7% 6711 65,6% 21,7%

1 20.838 21,4% 975 9,5% 4,7%

2 - 5 26.720 27,5% 1124 11,0% 4,2%

6 - 10 8499 8,7% 433 4,2% 5,1%

11 - 20 5162 5,3% 340 3,3% 6,6%

21 - 50 3039 3,1% 295 2,9% 9,7%

51 - 100 1027 1,1% 135 1,3% 13,1%

101 - 500 910 0,9% 174 1,7% 19,1%

501 - 1000 105 0,1% 28 0,3% 26,7%

1001 i više 63 0,1% 15 0,1% 23,8%

Ukupno 97.219 100,0% 10.230 100% 10,5%

Struktura ino poduzetnika prema broju zaposlenih mjereno prosječnim brojem sati rada i usporedba s ukupnimpoduzetništvom RH

Top 5 grupa djelatnosti po broju INO poduzetnika, usporedba s strukturom RH

djelAtnost nkd inopoduzetnici

udio u uk. broju ino poduzetnika rH udio u uk. broju

poduzetnika rhudio ino

poduzetnika u rh

Trgovina i upravljanje nekretninnama (68.)

2127 21,2% 4600 4,7% 47,2%

Veletrgovina (46.) 1630 15,9% 15.614 16,1% 10,4%

Visokogradnja (41.) 1352 13,2% 6653 6,8% 20,3%

Hoteljerstvo, kampovi i ostali smještaj (55.)

733 7,2 2101 2,2% 34,9%

Leasing (77.) 439 4,3% 1296 1,3% 33,9%

Zbog relevatnosti, iz promatranja ključnih financijskih podataka i pokazatelja o poslovanju INO poduzetnika u razdoblju 2008. – 2012. izuzeti su oni čiji su prihodi u pojedinim poslovnim godinama bili manji od 100 tisuća kuna. U pet godina promatranja broj INO poduzetnika po tom kriteriju kretao se u rasponu između 4.2 tisuće do 4.8 tisuća poslovnih subjekata, odnosno nešto više od 40% u odnosu na ukupan broj INO poduzetnika, ili okvirno 7% u odnosu na ukupan broj poslovnih subjekata RH koji su u pojedinoj godini ostvarili više od 100 tisuća kuna ukupnih prihoda (65 tisuća).

Promatrani INO poduzetnici su nakon značajnog pada prihoda u 2009. u odnosu na 2008. u sljedeće tri godine uspijeli vratiti prihode na razinu 2008., no uz znatan pad efikasnosti što je vidljivo iz prom-jena na operativnom rezultatu i marži, smanjenih za 61.4% u 2012. u odnosu na 2008. Logično da poslovni subjekti u većinskom ino vlasništvu, zastupajući njihove interese na lokalnom tržištu, djeluju

u funkciji plasiranja roba i usluga svojih matica tako da je kod njih negativan neto izvoz logična vrijednost pokazatelja. Pokrivenost uvoza izvozom, nakon što je u 2008. Iznosila 62.5%, u razdoblju 2009. – 2012. kreće se oko 80%. Udio uvoza u prihodima od prodaje u cijelom petogodišnjem razdoblju, uz manja odstupanja, kreće se oko 30%.

Unatoč općoj nelikvidnosti koja dodatno opterećuje lokalnu ekonomiju u uvjetima krize, trendovi pokazatelja likvidnosti kod INO poduzetnika ne pokazuju značajnije negativne promjene. Vrijednost neto radnog kapitala u četverogodišnjem razdoblju 2009. – 2012. u apsolutnom iznosu nije se značajnije mijenjala a koeficjent ubrzane likvidnosti ukazuje da INO poduzetnici još nisu pod pretjerano velikim pritiskom da zalihe prodaju brzopleto i nekontrolirano, i da koriste mogućnost, prvenstveno dugoročnog, zaduživanja kod svojih matica. Dugoročne i kratkoročne obveze prema povezanim poduzetnicima u 2012. (45.7

milijardi kuna) u odnosu na 2008. (35.0 miljarndi kuna) porasle su za 10.7 miljardi kuna ili za 30.6%.Iz vrijednosti pokazatelja „dani vezivanja (plaćanja) obveza prema dobavljačima“ i „prosječne neto plaće“ može se zaključiti da su INO poduzetnici atraktivni kao kupci i kao poslodavci, koristeći raspoložive financijske resurse relativno uredno podmiruju obveze prema svojim dobavljačima i isplaćuju plaće čije su vrijednosti iznad prosjeka lokalne ekonomije odnosno znatno bolji u odnosu na one koje ostvaruju poslovni subjekti u većinskom domaćem vlasništvu.

Od 4788 INO poduzetnika s prihodom većim od 100 tisuća kuna u 2012., 2792 ili 58.3% poslovalo je s pozitivnim neto rezultatom (dobitkom). Nakon 2008. u kojoj je s dobiti poslovalo 61.2% proma-tranih (2605 od 4256), u 2009. udio je značajno smanjen na 52.8% (2483 od 4703), da bi se u sljedeće tri godine bilježio pozitivan trend odnosno povećanje udjela dobitaša (svake godine porast za 2%). Ako uspoređujemo udio neto dobitaša za 2012. u odnosu na poslovne subjekte u pretežito domaćem vlasništvu uočava se značajna razlika u korist „domaćih“. Naime u 2012. s neto dobitkom poslovalo je 44.272 od 60.292 „domaćih“ poslovnih subjekata s ukupnim prihodima većim od 100 tisuća kuna, što je udio od 73.3%.

AnAlizA financijskih rezultAtA poslovAnjA poslovniH suBjekAtA u većinskomino-vlasniŠtvu

Pregled ključnih financijskih podataka za INO poduzetnike s više od 100 tisuća kuna poslovnih prihoda u pojedinoj godini promatranja, 2008. – 2012. (mil HRK)

80.000

70.000

60.000

50.000

40.000

30.000

20.000

10.000

0

-10.000

-20.000

160.000

150.000

140.000

130.000

120.000

110.000

100.000

90.000

80.000

146.978

2008.4256

42.325

26.455

10.839

4919

32.171

25.963

9664

538

33.829

29.044

8029

-2798

40.479

30.974

6461

-694

40.653

32.437

7272

435

131.065

2009.4703

135.856

2010.4561

139.808

2011.4659

143.986

2012.4788

Ukupan prihod Neto dobit ili gubitakUvoz Izvoz Investicije

GodinA 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Ukupan broj promatranih posl. subj. 4,256 4,703 4,561 4,659 4,788

Poslovni prihodi 140,242 125,784 131,070 135,458 139,923

Operativni rezultat 7,258 3,328 4,761 4,196 4,458

Operativna marža 5.18% 2.65% 3.63% 3.10% 3.19%

EBITDA u % 11.41% 9.34% 7.25% 8.04% 8.81%

Neto izvoz -15,870 -6,207 -4,785 -9,504 -8,216

Udio izvoza u posl prih 18.86% 20.64% 22.16% 22.87% 23.18%

Neto radni kapital 19,648 13,661 14,777 13,069 13,359

Koeficjent ubrzane likvidn 1.02 0.96 0.97 0.92 0.92

Koeficjent zaduženosti 0.62 0.68 0.67 0.70 0.69

Dani vezivanja potraživanja od kupaca 84 91 87 87 83

Dani vezivanja obveza dobavljačima 64 69 70 63 60

Dodana vrijednost u kunama 305,381 286,751 234,331 259,123 255,808

Prosječna neto plaća u kunama 5,866 6,115 6,124 6,333 6,276

Pregled ključnih ekonomskih pokazatelja za INO poduzetnike s više od 100 tisuća kuna poslovnih prihoda u pojedinoj godini promatranja, 2008. – 2012.(mil HRK)

ino poduzetnici domaći poduzetnici

pokazatelj godina 2011. 2012. 11/12 2011. 2012. 11/12

Uk broj promatr posl subj 4,659 4,788 60,292 60,292

Poslovni prihodi 135,458 139,923 452,908 458,352

Operativni rezultat 2012 4,196 4,458 22,841 16,618

Operativna marža 2012 3.10% 3.19% 5.04% 3.63%

EBITDA 2012 u % 8.04% 8.81% 11.99% 10.23%

Neto izvoz 2012 -9,504 -8,216 10,724 14,168

Udio izvoza u posl prih 2012 22.87% 23.18% 14.11% 14.53%

Neto radni kapital 2012 13,069 13,359 10,955 1,831

Koeficjent ubrzane likvidnosti 2012 0.92 0.92 0.75 0.73

Koeficjent zaduženosti 2012 0.70 0.69 0.62 0.63

Dani vezivanja potraživanja od kupaca 2012 87 83 99 102

Dani vezivanja obveza dobavlj. 2012 63 60 92 93

Dodana vrijednost 2012. po zaposlenom, u kunama 162,742 170,174 127,470 119,371

Prosječna neto plaća 2012 u kunama 6,333 6,276 4,852 4,633

Usporedba ključnih ekonomskih pokazatelja INO i domaćih poduzetnika s više od 100 tisuća kuna poslovnih prihoda za 2012.(mil HRK)

Struktura bilance INO poduzetnika za razdoblje 2008. - 2012. (mil HRK)

Pasiva (kapital i rezerve i obveze)

250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

02008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Kapital i rezerve

Aktivna vremenska razgr

Dugiročne obveze

Rezerviranje

Kratkoročne obveze

3587

55.765

55.634

1410

71.770

3385

57.885

75.292

1709

65.930

3380

58.785

71.127

2066

67.707

3245

59.398

64.367

2375

55.030

3292

58.674

66.315

2368

59.829

Aktiva (imovina)250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

02008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Potraž za upis neupl kap

Aktivna vremenska razgr

Dugotrajna imovina

Kratkotrajna imovina

1661

75.413

105.441

13 17 21 15 29

130.394 127.729 110.139 116.351

71.546 73.53672.467 72.034

1903 17531794 2065

AktivA ino pod domaći

Potraž za upis neupl kap 0.02% 0.04%

Dugotrajna imov 61.08% 66.13%

Kratkotrajna imov 37.82% 33.15%

Aktivna vremenska razgr 1.08% 0.67%

pAsivA ino pod domaći

Kapital i rezerve 31.4% 36.5%

Rezerviranja 1.2% 1.3%

Dugoročne obveze 34.8% 25.0%

Kratkoročne obveze 30.8% 32.9%

Pasivna vrem razgr 1.7% 4.3%

Aktiva (imovina)

Usporedba strukture bilance stanja INO poduzetnika i RH u cjelini, za 2012. (mil HRK)

100

80

60

40

20

0INO pod Domaći

Potraž za upis neupl kap

Aktivna vremenska razgr

Dugotrajna imovina

Kratkotrajna imovina

(%)

2065

72.034

116.351

5544

273.317

545.227

100

80

60

40

20

0

(%)

Pasiva (kapital i rezerve i obveze)

INO pod Domaći

Kapital i rezerve

Aktivna vremenska razgr

Dugiročne obveze

Rezerviranje

Kratkoročne obveze

3292

58.674

59.829

66.315

2368

35.562

271.485

301.152

205.767

10.555

Prateći trend promjena na dugotrajnoj imovini u petogodišnjem razdoblju uočava se značajan porast u 2009. u odnosu na 2008. što se u najvećoj mjeri odnosilo na porast vrijednosti „udjela kod povezanih poduzetnika“ , za 14.2 milijarde kuna ili za 72.8% (s 19.6 na 33.8 milijardi kuna). Nakon toga, u četverogodišnjem razdoblju, vrijednost te imovine smanjenja je za više od 100%, tako da je krajem 2012. iznos-ila 15.2 milijarde kuna s udjelom od 13.1% u ukupnoj vrijednosti dugotrajne imovine (2009. udio je iznosio 25.9%).

Najvrjednija komponenta u dugotrajnoj imovini, s trendom kontinuiranog rasta vrijednosti, su „zemljišta, građevinski objekti i ulaganja u nekretnine“. U odnosu na 2008. kada je ta pozicija imovine u bilanci INO poduzetnika iskazana u vrijednosti 42.1 milijarde kuna (udio u dugotrajnoj imovini - 39.9%), krajem 2012. iznosila je 55.8 milijardi kuna, s udjelom 47.9% u dugotrajnoj imovini. Pri promatranju ove imovine potrebno je napomenuti da se dio rasta na ovoj poziciji može odnositi na administrativne intervencije, odnosno na efekte revalorizacije, imajući u vidu da je na poziciji „kapitalnih rezervi“ također zabilježen značajan rast.

Suprotno dinamici promjena na prethodno analiziranim pozicijama dugotrajne imovine, vrijednost operativne dugotrajne imovine („postrojenja“ i „alati“) nije se značajnije mijenjala u petogodišnjem razdoblju. Izostanak značajnijih ulaganja u tu imovinu, osim za potrebe neophodnih zamjena, u kombinaciji s efektom amor-tizacije utjecao je da na kraju 2012. njena vrijednost (17.6 milijardi kuna) manja za 0.9 milijarde kuna u odnosu na kraj 2008. (18.5 milijardi kuna).

Struktura „kapitala i rezervi“ INO poduzetnika za razdoblje 2008. - 2012. ( mil HRK)

Kapital i rezerve

Temeljni kapital

Dobit ili gubitak tekuće godine

Revalorizacijske rezerve

Rezerve iz dobiti

Zadržana dobit ili preneseni gubitak

80.000

60.000

40.000

20.000

0

-20.000

2009.2008. 2010. 2011. 2012.

Kapital i rezerve

71.770 65.881 67.70755.030 59.829

Kako je navedeno u uvodu ove analize, pred hrvatskim gospodarskim sustavom veliki su izazovi. Kriza je kompleksna, i za njeno rješenje samo primjena modela kojima su se rješavale krize u povijesti neće donijeti neke značajnije rezultate. Niti neumjesno inzistiranje na potrošnji već ekonomski iscrpljenog građanstva a niti poduzetništvo koje se temelji na rezanju troškova u funkciji kratkoročnih koristi pojedinih dionikaneće stvoriti uvjete za radikalne promjene neophodne za izlazak iz krize i dugoročan i održiv, uravnotežen, rast i razvoj. Upravo sinergija između malih „domaćih“ poduzetničkih organizacija većinom nastalih u izuzetno teškim uvjetima, koja su u svojoj povijesti preživjela silne „strujne udare“, stekla iskustvo i golemu otpornost, i dobro strutkuriranih poslovnih subjekata

u ino vlasništvu, profesionalno vođenih i u skladu s dobrim internacionlanim praksama, predstavlja koncept raznolikosti čija će dinamika odnosa iznjedriti nove ideje i kreirati dobra rješenja, strategije i planove, te okruženje za njihovu realizaciju. Sinergija se ponekad može ostvariti i kroz konkurenciju i učenje iz tržišne utakmice, a ponekad kroz vertikalna ili horizontalna povezivanja. Ukoliko se na to pridoda kvalitetnija i konkretnija institucionalna podršku (vertikalna i horizontalna klaster-izacija, gospodarska diplomacija, pravna zaštita, obuzdavanje apetita financijskog sektora) i materijalni poticaji države pravil-no usmjereni na stvaranje novih vrijednosti (za zapošljavanje i stjecanje znanja, za razvoj i istraživanja, za ulaganja u nove tehnologije i opremu, za savjetodavstvo), utoliko će šanse za uspjeh biti veće.

Zaključni komentar

analiZa financijskih reZultata poslovAnjA poslovniH suBjekAtA u većinskom ino-vlasniŠtvu

Ugovor obuhvaća:

✓ neograničen broj telefonskih konzultacija s TEB-ovim savjetnicima uz PIN,✓ neograničen broj pisanih odgovora na Vaša pitanja,✓ sudjelovanje jedne osobe na 10-ak TEB-ovih seminara godišnje bez plaćanja kotizacije,✓ korištenje TEB-ovog web portala s pročišćenim zakonskim tekstovima uz PIN,✓ TEB-ova izdanja:

- časopis/mjesečnik „Financije, pravo i porezi“ (uključuje i dodatak “TEB-ov Poslovni info“ za menadžere) u tiskanom izdanju,

- internetsko izdanje časopisa (gratis za uplate do 30.11.2013. ili uz doplatu za kasnije uplate),- TPP – TEB-ov priručnik o porezima sa svim doprinosima, u tiskanom i internetskom izdanju

(uključeno samo u PS 1),- ZMF – Zbirka mišljenja Ministarstva financija, u tiskanom i internetskom izdanju (uključeno samo u PS 1) i- TEB-ovi priručnici sa seminara na kojima je sudjelovanje bez plaćanja kotizacije.

Zaključite ugovor po cijeni od 7.320,00 kn (PS 1 ili PS 2) odnosno od 10.980,00 kn (PS 1 i PS 2) godišnje i znatno smanjite troškove poslovanja!

Trg žrtava fašizma 15/I,� 10000 Zagreb p.p. 819,� Tel.: 01/45 71 640,� Fax: 01/46 11 411,� e-mail: teb@teb.hr,� www.teb.hr

TEB Poslovno savjetovanje d.o.o., kao jedna od vodećih konzultantskih kuća, osnovana davne 1950., podržava svoje brojne klijente stručnom literaturom i usmenim i pisanim savjetima iz gotovo svih poslovnih područja. Izdajemo časopis mjesečnik „Financije, pravo i porezi“ i veći broj priručnika, redovito održavamo konferencije, seminare i treninge, „in house“ programe i konzultacije - osobno i putem telefonskog ili e-mail servisa.

Našu najobuhvatniju i najkvalitetniju uslugu nudimo putem Ugovora o uslugama savjetovanja za područje financi-ja, poreza i računovodstva (PS 1) i/ili Ugovora o uslugama savjetovanja iz područja prava (PS 2).

Kontaktirajte nas s povjerenjem:

Zaključite s TEB-om Ugovor o uslugama savjetovanja za 2014. i smanjite troškove poslovanja!