biologija algi i gljiva
DESCRIPTION
Biologija algi i gljiva. Op šte karakteristike algi. Alge - morska trava Telo – talus – telo biljnih organizama koje nije diferencirano na koren, stablo i list - talofite. Morfologija Od nekoliko µm do nekoliko desetina metara Jednoćelijske, kolonijske, trihalne, sifonalne, parenhimatične - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/1.jpg)
Biologija algi i gljiva
![Page 2: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/2.jpg)
Програм BiologНиво OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJEСеместар 1Предмет Biologija algi i gljivaБрој ЕСПБ бодова 7
Број часова недељно
3+3
![Page 3: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/3.jpg)
Nastavni program 1. Građa ćelije algi i osnovni tipovi morfološke organizacije algi2. Razdeo Cyanophyta i Pyrrophyta3. Razdeo Rhodophyta, Xanthophyta, 4. Razdeo Chrysophyta , Bacillariophyta, 5. Razdeo Phaeophyta, Euglenophyta 6. Razdeo Chlorophyta7. Razdeo Charophyta8. Praktična nastava: Na vežbama se studenti putem mikroskopskih
preparata i herbarskog meterijala upoznaju sa reprezentativnim rodovima pojedinih grupa algi i gljiva
![Page 4: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/4.jpg)
Nastavni program 1. Opšte karakteristike carstva gljiva. Građa ćelije, razmnožavanje,
životni ciklusi gljiva, Myxomycota, 2. Mastigomycotina, 3. Zygomycotina,4. Ascomycotina5. Ascomycotina6. Basidiomycotina Praktična nastava:Na vežbama se studenti putem mikroskopskih preparata i
herbarskog materijala upoznaju sa reprezentativnim rodovima pojedinih grupa algi i gljiva
![Page 5: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/5.jpg)
Исход учења Nakon završetka ovog predmeta student bi trebao da može da: Definiše, razume, koristi i primeni osnovne pojmove vezane za
anatomiju algi, gljiva i lišajevaOpiše i objasni životne cikluse pojedinih grupa algi i gljiva na
primerima njihovih reprezentativnih predstavnikaNauči da na mikroskopskim preparatima prepozna predstavanike
pojedinih rodova algi i gljiva koji se najčešće sreću u prirodi Оцењивање исхода учења
stalno vrednovanje u toku trajanja nastave (testovi) 3 testa, konačna ocena predstavlja rezultat rada studenta tokom nastavnog
procesa i završnog ispita odnosno zbir bodova tokom svih oblika ocenjivanja.
SISTEM OCENJIVANJA. Osnova za finalnu ocenu:Pohadjanje teorijske nastave – do 2 boda Položen praktični deo ispita – do 18 poena Testovi – do 60 poena (četiri testa: max 15/min 8.25 po testu ili
finalni: max 60/min 33)Usmeni ispit Samo 55% od ukupnog broja poena koje je moguće sakupiti (100)
biće dovoljno za 6 Ocena 6: > 55 – 64 poena; Ocena 7: > 65 – 74 poena; Ocena 8: > 75 – 84 poena; Ocena 9: > 85 – 94 poena; Ocena 10: > 95 – 100 poena
Услови полагања усменог испита
Položeni testovi zatvorenog tipa i praktični ispit sa minimalnim ocenama.
![Page 6: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/6.jpg)
Наставу изводе
Dragan Radnović, vanr. Prof., PMF, Novi Sadasistent: Jelica Simeunović, Maja Karaman, Petar Knežević
Литература
1. Blaženčić Jelena: Sistematika algi. NNK Internacional. Beograd
1. Branislаv Ranković: Sistematika gljива. PMF Kragujevаc, 2003.
![Page 7: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/7.jpg)
OpOpšte karakteristike algište karakteristike algiAlge -morska trava
Telo – talus – telo biljnih organizama koje nije diferencirano na koren, stablo i list - talofite
Morfologija
-Od nekoliko µm do nekoliko desetina metara
- Jednoćelijske, kolonijske, trihalne, sifonalne, parenhimatične
Način ishrane
- Fotoautotrofi (većina), miksotrofi, heterotrofi (sekundarna karakteristika)
- U životnom ciklusu dominira haploidna faza
![Page 8: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/8.jpg)
Razmnožavanje
vegetativno
Bespolno - sporama i polno
Životna sredina
-prvobitna sredina -voda
- zemljište
- druge sredine – kora drveća, vlažne stene, građevinski materijal
![Page 9: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/9.jpg)
Taksonomske kategorije
Klasifikacija
Carstvo (Regnum) VegetabiliaPodcarstvo (subregnum)
Phyconbionta
Razdeo (Divisio) ChlorophytaKlasa (Classis) VolvocophyceaeRed (Ordo) VolvocalesFamilija (Familia) VolvocaceaeRod (Genus) VolvoxVrsta (Species) Volvox globator
Taksonomske kategorije
![Page 10: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/10.jpg)
Sistematika algiKriterijumi:
Građa jedra
Diferenciranje višećelijskih struktura
Građa bičeva (flagele)
Način razmnožavanja
Pigmenti
Rezervne materije
Morfološko-citološki kriterijumi
Fiziološki, biohemijski, genetski kriterijumi
![Page 11: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/11.jpg)
Sistematika algiPokretljivost, heterotrofija – sličnost sa Mastogophora tj. životinjskom carstvu
Paralelelna morfološka evolucija
Fotoautotrofija – presudan karakter – biljni organizmi
Sekundarna heterotrofija (Euglena, Astasia)
![Page 12: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/12.jpg)
Sistematika algiRazdeli algi (divisio) :1. Cyanophyta (Cyanobacteria)- modrozelene alge2. Euglenophyta - euglene3. Pyrrophyta - vatrene alge4. Xanthophyta – zlatno zelene alge5. Chrysophyta – zlatnožute alge6. Bacillariophyta – silikatne alge, dijatomeje7. Chlorophyta – zelene alge8. Charophyta - hare9. Phaeophyta – mrke alge10. Rhodophyta – crvene alge
![Page 13: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/13.jpg)
Ishrana algi
• Fiksacija ugljenika – transformacija rastvorenog ugljenika (CO2, bikarbonatni jon) u organski ugljenik
• Prisustvo hlorofila kod svih fotosintetskih algi –značajan ali ne i jedini kriterijum svojstven algama
• Većina algalnih grupa ima heterotrofne predstavnike – fagotrofija i osmotrofija
• Mnoge algalne vrste sa pigmentima – dodatak ishrani usvajanjem šećera, acetata ili drugih org. jedinjenja – korišćenje membranskih transportnih proteina kao bakterije i protozoe
• Primer - osmotrofije zelena alga Chlamydomonas
![Page 14: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/14.jpg)
Chlamydomonas reinhardtii
![Page 15: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/15.jpg)
Ishrana algi
• Brojne alge pokazuju mešoviti način ishrane - fotosinteza + fagotrofija = miksotrofija
• Miksotrofija je sposobnost algi sa hlorofilom da koriste i neorganski i organski ugljenik
• fagotrofija + osmotrofija • Osmotrofija postoji kod zelenih, crvenih i braon
algi • -Primer – dinoflagelata Amphidinium
cryophilum – ispod snega i leda • Zelena alga Caulerpa – usvaja rastvorene
aminokiseline • Mehanizam nije potpuno poznat
![Page 16: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/16.jpg)
CaulerpaDinoflagelata
![Page 17: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/17.jpg)
Opšte osobine algi• Alge su heterogena grupa organizama koje
imaju nekoliko zajedničkih ekofizioloških atributa:
• (1) većina je fotosintetskih producenata organskih jedinjenja
• (2) Većina su vodeni organizmi koji nastanjuju okeane, jezera, bare, močvare, reke i potoke
• (3) Većina algi su manje i jednostavnije građe od kopnenih biljaka
• Izuzeci od prve dve osobine su: da ima heterotrofnih i miksotrofnih algi i da one mogu da egzistiraju i van vodenih staništa
![Page 18: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/18.jpg)
Definicija algi• Alge su (sa brojnim izuzecima) vodeni organizmi,
koji (sa brojnim izuzecima) predtsavljaju fotosintetske, oksigene autotrofe, koji su uglavnom manji i po strukturi jednostavnije građe od kopnenih biljaka.
• Ova def. uključuje cijanobakterije koje iako su prokarioti sa algama pokazuju dosta sličnosti u pogledu građe i funkcije u okviru ekosistema. One za razliku od bakterija poseduju oksigeni fotosintetski aparat .
• Iako se alge jasno mogu razlikovati u odnosu na biljke, životinje i gljive one se u celini ne mogu jasno odvojiti od protista
![Page 19: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/19.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacije
Jednoćelijske, Kolonijske, Sifonalne, Višećelijske
Jednoćelijske- zastupljene u svim razdelima izuzev Charophyta i Phaeophyta
Rizopodijalne - Chrysophyta i Pyrrophyta
Chrysamoeba (Chrysophyta)
![Page 20: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/20.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacije
Jednoćelijske
Monadne – ćelijski zid ili periplast, jedro, citoplazma, plastidi, pulzativna vakuola, stigma, flagele 1 ili više
![Page 21: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/21.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacije
Jednoćelijske
kokoidne – razvijen ćelijski zid, jedro, citoplazma, plastidi, i druge organele (bez flagela)
Synechococcus
Chlorococcum
Chodatella
![Page 22: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/22.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacije
Hemimonadni tip organizacije talusa – prelazni tip između monadnog i kokoidnog tipa, poznat još pod nazivom “kapsalni”, “palmeloidni”, “tetrasporalni”, i “transgresivni”
- Jednoćelijske i kolonijalne
- Sesilne ili slobodnoživuće
- U vegetativnom stadijumu razvića su nepokretne, ćelije su gimnoplasti u dobro razvijenoj galerti, organele nalik na flagele
- predstavnici su pripadnici razdela Xanthophyta, Chrysophyta i Chlorophyta
![Page 23: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/23.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacije
Hemimonadni tip organizacije talusa
Hydrurus
![Page 24: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/24.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacijeKolonije
Posle deobe ćelije ostaju u labavoj vezi i grade agregacije sa varijabilnim ili stalnim brojem ćelija tokom života kolonije
Kolonije otvorenog tipa
Microcystis
Melosira
Fragillaria
![Page 25: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/25.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacije
Kolonije zatvorenog tipa (cenobije)- pokretne cenobije
Pandorina
Melosira
Volvox
Eudorina Gonium
![Page 26: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/26.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacije
Kolonije zatvorenog tipa (cenobije)- nepokretne cenobije
Coelastrum
Scenedesmus
Gonium
Pediastrum
![Page 27: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/27.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacije
Monomorfne kolonije
Merismopedia
Gonium
Polimorfne kolonijePediastrum
Volvox
![Page 28: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/28.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacijeTrihalni stepen morfološke organizacije – končaste alge
Oscillatoria
Spirogyra
Negranati konac
Cladophora
Granati konac
![Page 29: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/29.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacijeTrihalni stepen morfološke organizacije – končaste alge
Ulothrix
Plivajući obliciPričvršćeni konci
Oscillatoria
Plivajuć
i konci
![Page 30: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/30.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacijeSifonalni tip organizacije – sifonalne algeCeo talus je jedna ćelija sa više jedara bez poprečnih septi
BotrydiumMehurastKončasto granat
Bryopsis
Kormoidan
Vaucheria
![Page 31: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/31.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacijeParenhimatičan talus
Deobe ćelija u dve do tri ravni pri čemu rast može biti difuzan, ili meristemskim ćelijama koje mogu biti apikalne ili interkalarne.
Na talusu se razlikuju delovi: Rizoid – korenoliki deoKauloid – stabloliki deoFiloid – listoliki deo
- Uglavnom je to grupa makroskopskih algi kod kojih se u talusu pojavljuju grupe ćelija koje vrše određene fiziološke funkcije: epidermoid, mehanička, provodna i funkcija magacioniranja rezervnih sustanci
![Page 32: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/32.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacijeParenhimatičan talus
Dictyota
Padina
vršne meristemske ćelije
![Page 33: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/33.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacijeParenhimatičan talus
Nereocystis Poprecni presek
kauloida filoida
![Page 34: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/34.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacijeHeterotrihalan tip organizacije
Kod nekih vrsta postoji deo talusa koji je razgranat i pričvršćen za podlogu od kojeg polaze uspravni delovi talusa. Često kod makroskopskih algi čiji talus je prirastao za podlogu. Oni su sačinjeni još i od kratkih filamenata koji služe da talus pričvrste lateralno i za podlogu.
Ralphsia Deo heterotrihalnog talusa
Leathesia
![Page 35: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/35.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacijePseudoparenhimski tip organizacije talusa
Nastaju samo preplitanjem niti (konaca) koje su objedinjene galertnom masom - crvene alge
Jednoosovinski ili centrotrihalni
![Page 36: Biologija algi i gljiva](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012313/56815d91550346895dcba6cf/html5/thumbnails/36.jpg)
Osnovni stupnjevi morfološke organizacije
Leathesia
Višeosovinski