bioetika seminar fukuyama

5/23/2018 BIOETIKA seminar fukuyama

1/8

SEMINAR IZ BIOETIKE

RAZVOJ BIOTEHNOLOGIJE

GENOMIKA, NEUROFARMAKOLOGIJA I GENETSKO

ININJERSTVO

Danijela Godini


2/8

UVOD

U poslijednje vrijeme suoeni smo sa velikim i ubrzanim razvojem biotehnologije koje uzsvoje velike prednosti, dakako vue za sobom i velika moralna i etika pitanja poput onih oljudskim pravima, naravi i nepovredivosti ljudskog dostojantva. Kao i svaki znaajan napredak ,tako i ovaj nuno uz sebe vee i negativne konotacije koje su neizbjene, a relevantne su utolikoj mjeri da postaje upitno elimo li uope da razvoj tehnologije nastavi rasti s obzirom napravac u kojem je krenuo. Ova pitanja se ne odnose samo na ljude dananjice, nego nunoukljuuju i sve budue generacije prema kojima mi imamo moralnu obvezu sudjelovati iliobustaviti silan razvoj uz koji dolaze i neke nepredvidive promjene i posljedice. U ovome uradu obrazloiti neke osnovne biotehnoloke aspekte koji su danas aktivni i zabrinjavajui.

Baviti u se pitanjima koje sve posljedice za ljudsku i poslijeljudsku budunost moe imatiprouavanje mozga, razvoj neurofarmakologije i utjecanja na ljudsko ponaanje te budui razvojtehnologije i zato to za nas predstavlja opasnost. Najprije u objasniti to tono znai biti ovjekte odakle potiu ljudska prava i to je ljudsko dostojanstvo. Obraditi u temeljna pitanja to jetono genomika, neurofarmakologija i genetsko ininjerstvo i to nam ona donose. Budui daivimo u svijetu promjena, usvijetu tehnologije gdje se sve munjevitom brzinom mijenja te nesamo da su nam informacije dostupune na svakom koraku u veoj mjeri nego ikada dosada, negosu i resursi za razvoj upitnih tehnologija sada na dohvat ruke i to nas sve ostavlja zaprepatene iizgubljene u svijetu u kojem se poinjemo bojati samih sebe i svojih mogunosti. Sada, kada seznanost razvila do te mjere da poinje prelaziti svoje granice, i sama ljudskost je u opasnosti odizumiranja. Glavne sastavnice ovjeka koje su ga dosada stavljale na najvie mjesto na vrhuprirodne hijerarhije, inile ga toliko posebnim i toliko jedinstvenim da nijedno drugo bie uopene dolazi u usporedbu sa svetosti ivota i identiteta ljudskog bia sada se nalaze u krizi da budukopirane, izmijenjene pa ak i zanijekane. Dolazimo u opasnost da nas znanost koju smo stvorilii razvili sada proguta i stvori rasu nadljudi, kako bi to nazvao Nietzsche, rasu u kojoj se gube

sve nae posebnosti koje su nas distancirale od drugih bia i vrsta, kao i imbenike kojesu unama inile pozitivne razlike meu pojedincima. Svim ovim pitanjima bavi se knjiga FrancisaFukuyame Kraj ovjeka? Naa poslijeljudska budunost koju u u ovome sastavu pokuati todetaljnije razloiti.


3/8

Mnogi filozofi odgovor na pitanje to je to ovjek trae u osobitostima koje bie ineljudskom osobom. to je to to ovjeka ini ovjekom? Upravo to, da je osoba. Uz pripadnostvrsti Homo sapiens, biti ovjek znai biti osoba. Uvjeti koji ine osobu susvijest, samosvijest,interesi, elje, svijesnost vremena prolosti i budunosti. Netko ne moe biti osoba a daistovremeno nije svjestan da postoji ili da je u bilo kojem trenutku svoga ivota bio svjestan dapostoji. Na temelju tih pretpostavki , morala su se razviti izmeu ostalog, prvenstveno osnovnaljudska prava. Iz prigovora zato uope prava, zato ne bismo sve nazvali jednostavno ljudskiminteresima i eljama pa im stoga udovoljili po utilitaristikom principu, jer se nekima ini da jetako najpravednije, posebno iz razloga jer je danas toliko prava da ih se moe gotovo usporeditisa eljama, te se neki ale kako ljudi trae pravo na sve to smatraju da im je u interesu, odgovorproizlazi sam. Prava nadilaze interese , jer imaju vee moralno znaenje, te e se u sukobuinteresa dvije razliite strane, vea vrijednost pridati onome iji je interes osnovniji, posebice akose radi o ljudskom dostojanstvu. Fukuyama daje primjer za to: jedna strana moe imati interesimati godinji odmor dva tjedna, dok druga strana, koja je rob, ima interes da ga se ne dri u

ropstvu kao tue vlasnitvo. Razumljivo je da e interesi potonjega imati veu vrijednost, jer nesamo da u osnovi nose nepovredivost ljudskog dostojanstva i elju koja je osnovnija za njegovopostojanje kao ovjeka nego neiji interes da ide na godinji odmor ve oni prelaze u to da ulazeu sferu prava. Svaki ovjek ima osnovno pravo na slobodu i da ne bude tue vlasnitvo, i topravo je neotuivo. Iz navedenoga primjera razumijemo nunost ljudskih prava, a moramo sesamo pitati odakle ona proizlaze. Unato razliitim filozofskim stajalitima, toan odgovor je daproizlaze iz ljudske naravi. Ljudska narav je ono to je u osnovi tipino za sve ljude kao vrstu, uzdoputena manja odstupanja, kao srednja crta koja mjeri prosjek. Postoje dakako osobinekarakteristine za svaku vrstu, pa tako i osobine karakteristine za sve ljude. Ona je skupuzoraka ponaanja i svojstava tipinih za ljudsku vrstu te ih uzrokuje genetsko naslijee vie

nego okoli1. Prigovor ovoj postavci temeljio se na modifikaciji darvinistike teorije evolucijekako ljudi napreduju i evoluiraju kroz povjest, te se tako i njihove karakteristike prilagoavajurazdoblju u kojemu se nalaze, pa je stoga traiti prava na temelju ljudske naravi neprikladno, jerse i ljudska narav mijenja u raznim povjesnim etapama. Ovaj je prigovor Fukuyama pobio sa

jednostavnom injenicom da bez obzira na povjesnu etapu , godinu ili mjesto na kojem seodreeni pripadnici ljudske vrste nalaze, ovjeku se idalje nee dogoditi neke temeljnepromijene. Ukoliko se netko preseli na Arktik, iz toga ne slijedi da e mu u odreenomvremenskom periodu narasti krzno, kao dio prirodne evolucije. Dakle, moraju postojati odreeneljudske karkteristike tipine samo za nau vrstu, koje su nepromijenjive, uz nie varijacije one ei dalje ostati konstanta. Iz svega ovoga proizlazi neto to zovemo ljudskim dostojanstvom.Ono se temelji upravo na tim karakteristikama koje ine svetost ljudskog ivota, a Fukuyamanjihov zbir naziva Faktorom X. Smatra da kada se oduzmu sve razlike, poput boje koe, kose,visine itd. Ostaje neto jednako svima. Neto to ljude odvaja od svih ostalih. To je zbroj nesamo svijesnoti ili samosvijesnosti, racionalnosti ve i osjeaja. Od racionalista, poputDescartesa koji je tvrdio da su ljudi primarno racionalna bia do onih koji su isticali osjetilnost

11Francis Fukuyama, Kraj ovjeka? Naa poslijeljuska buudnost, Izvori, Zagreb, 2003.


4/8

kao ono primarno, dolazimo do zakljuka da ovjeka ne ini samo racionalna ili osjetilna strana,ve i sposobnost za moral, svijest popraena velikom koliinom raznih osjeaja, itav spektarosobina kao jedna cjelina, a ne neki njen dio. Sve to je temelj za ljudsku jednakost i na osnovu

nje, ljudsko dostojanstvo, koje ni u kojem sluaju ne smije biti oteeno, a posebno ne ukinuto,ime nam upravo prijeti moderna biotehnologija.

Jedan dio biotehnoloke revolucije je genomika, koja je dio nakupljanja znanja o genetici iponaanju. Ve od davnina ponaanje se pokuava povezati ne samo sa kulturom, nego i sagenetikom. Radi se o nastojanjupovezivanja koliki je tono udio odreene vrste ljudskogponaanja naslijedan, a koliko je ovisan o okolini u kojoj individuum odrasta. Istraivanja sudovela do uznemirujuih rezultata, poput onih da kvocijent inteligencije varira ovisno o rasama,a isto tako da je 40-50% kvocijenta inteligencije naslijedno, dok na preostatak postotka utjeeokolina. No i dalje ta istraivanja ne pruaju vrsti osnovac, budui da i odreeni pripadnicirasne skupine sa prosjeno veim kvocijentom inteligencije mogu imati nii kvocijentinteligencije od odreenih pripadnika rase koja je u ovim istraivanjima imala nii prosjek. Iztoga je oito da tu tvrdnju ne moemo mjeriti samo na prosjeku, budui da je svaka individuaposebna i rezultat e uvijek varirati ovisno o broju ispitanika. Na ostatak inteligencije koji nijezadobiven genetskim putem, utjeu kulturni imbenici poput mogunosti obrazovanja, drutveneinterakcije u kojoj se osoba nalazila te obitelji u kojoj je odgojena, to nam ukazuje da biodreene promijene u obrazovnom sustavu na politikoj razini mogle utjecati na razvoj vieinteligencije. Takoer su se mjerile genetske poveznice sa kriminalizmom, u kojem je dokazanoda je za kriminal takoer djelomino odgovorna genetska naslijednost, te da osoba koja potjeeod roditelja koji su naginjali nelegalnim radnjama takoer ima vie anse postati kriminalcem.No ni za ta se istraivanja ne trebamo preusko primiti, te ne moemo sve mane usmjeriti na

genetiku, budui da nas ona ne oslobaa odgovornosti. Svako od nas je sposoban za moralnoodluivanje te smo sami u puno veoj mjeri odgovorni za djela koja inimo nego to bismovoljeli pripisati genetici. Isto se odnosi i na homoseksualizam, budui da ljudi te seksualneorijentacije naginju ideji postojanja homoseksualnoggena, jer im to ublaava odgovornost zaodluke koje donose, ukoliko smatraju da je to neto na to nikako ne bi mogli utjecati. Zakljuakovih istaivanja bi bio da iako je nae ponaanje djelomino predodreeno genetskimimbenicima, vei dio odgovornosti na kraju snosimo sami. No ovoj znanosti ipak moemozahvaliti na saznanju na koliki je tono udio ljudskoga negativnog ponaanja mogue utjecatiputem kulture te ga popraviti, to s druge strane nudi takoer negativnu mogunost manipulaciju. Ovo postaje velika opasnost za nas sa sve veim razvojem genetikog ininjerstva,

budui da odreeni biolozi ve sada pokuavaju pronai gen za inteligenciju, koji bi uz dodatnirazvoj tehnologije bilo mogue ugraditi ljudima, to bi moglo rezultirati krojenjem djece pomjeri. Sada kada je oito da je i agresivnost djelomino naslijedna, istrauje se takoer i gen zaagresivnost. Ve je sada mogue otkriti razliite gene odgovorne za naslijedne bolesti, a pitanjeje kada bi zaista neki gen bio odgovoran za homoseksualnost te bi postojala tableta koja bi ga

ispravila jo prije roenja, ak i u svijetu koji je u potpunosti prihvatio takav nain ivota,koliko bi ju majki odbilo popiti?


5/8

Druga stvar na koju bih se eljela osvrnuti je neurofarmakologija. Osjeaj potovanja, ponosa ilivrijednosti oduvijek je bio dio ljudi. Jo je i u vrijeme Platona junak njegove Drave, Sokrat,razdijelio duu na tri dijela: voljni, razumski i ponosni. Ljudi su oduvijek imali najviu potrebune za materijalnim, ve da budu prihvaeni i pohvaljeni od strane drugih. U dananjem,modernom svijetu, mnogo ena pati od depresije i osjeaja manje vrijednosti.Neurofarmakologija je otkrila rijeenje za to, udesan lijek koji zovu Prozac a koji diesamopotovanje. Freudova psihoanaliza i terapija razgovora u sadanjici je zamijenjenajednostavnijim i brim rijeenjem sa instant efektom, koji bismo mogli nazvati njegovim pravimimenomdrogom. To je lijek koji utjee na neurotransmitere u mozgu te poveava uinakseratonina, i na taj nainpobuuje sreu i osjeaj vee vrijednosti. One negativne strane kojenisu toliko poznate javnosti su teke nuspojave koje prozac ostavlja na svoje rtve. Samo neke odnjih su toliko nepopravljive, poput tikova ili ak i samoubojstva. Sve to samo jer je jeftinije imanji utroak vremena ljudima jednostavno prepisati legalnu drogu na recept, nego provoditisate u razgovoru s njima. Drugi najpopularniji izum neurofarmakologije je ritalinlijek koji se

propisuje djeci sa dijagnosticiranim ADHDporemeajem pozornosti. Ono to se takoer skrivaod oiju javnosti jer nije profitabilno jest injenica da je ADHD bolest koja se sada dijagnosticirasve veem broju djece koja ustvari nemaju nikakvih bolesti niti poremeaja, pa ak ni onih sakoncentracijom i hiperaktvinou, isto iz razloga jer su nemirna pod kolskim satima, to je ustvari sasvim prirodno za mlade djeake, to bismo mogli i evolucijski podruprijeti injenicomda njima nije u prirodi mirno sjedenje dui period vremena u tako mladoj dobi. Iz nemararoditelja te pedagoga i odgajateja da posvete vie vremena djeci sa poveanom aktvinou, lakaje opcija jednostavno ponuditi legalnu drogu sa stravinim posljedicama. Ve je sada procurilo ujavnost kako ti lijekovi, sa gotovo jednakim utjecajima kao i nelegalne droge kokain i ecstasy,

iako imaju katastrofalne nuspojave prelako dolaze u ruke totalno zdravih mladih ljudi. Sa

uinkom poveavanja koncentracije Ritalin sada postaje droga koja se preprodaje posveuilitima te je gotovo sastavni dio dana prevelikog broja studenata koji su u tome vidjelipreac pri uenju i polaganju ispita. Uz ovako velike mogunosti manipulacije ljudskimosjeajima te na kraju i osobnostima, neurofarmakologija ima oruje za kreiranje ljudi po elji.Tablete poput Ritalina i Prozaca u stanju su u potpunosti promijeniti osobnost osobe, jednako

kako to mijenjaju i alkoholo i ostale droge, samo sa dugotrajnim i opasnijim uinkom budui daih se koristi kontinuirano.

Posljednja stvar koju elim objasniti je genetsko ininjerstvo.Ono nam nudi mogunostmanipulacije gena, produljivanje ivota, krojenje djece po mjeri, sprijeavanje ali i stvaranje

bolesti i jo mnogo toga. Sve to napominjem u negativnom kontekstu, budui da smatram da bise ovakvih postignua trebali plaiti. Genetski ininjernig je povezivan i sa eugenikom, buduibinas uplitanje u prirodni proces stvaranja ljudskog individuuma i manipuliranje genima moglo

dovesti do stvaranja superrase. Roditelji bi bili u mogunosti birati sve to ele da im dijeteposjeduje, od razine inteligencije, do spola, boje kose, koe , visine. Kako se pretpostavlja da bipostupak u poetku razvoja bio veoma skup, samo bi si imuniji to mogli priutiti, to bi stvorilojo vee nejednakosti meu ljudima, te na kraju moda dovelo ido rata. Kada bi samo bogati i


6/8

uspjeni bili u mogunosti stvarati jednako uspjenu djecu, a oni na dnu drutvene ljestvice si tone bi mogli priutiti, nejednakosti bi se isticale daleko vie nego sada. To ne bi bio bolji svijet,ve puno loiji od ovoga u kojemu ivimo. Ostale stvari koje dolaze u pitanje su takoer ljudskodostojanstvo, identitet i posebnost. Ukoliko bi se tehnologija razvila do granice kloniranja ,

izgubile bi se posebnosti i jedinstvenosti svakoga ljudskoga bia. Roditeljima bi se omoguilobiranje spola djece, ije posljedice moemo vidjeti na primjeru Azije, gdje otkada je pobaaj iotkrivanje spola djeteta postalo dostupno svima, veliki broj ljudi abortira ensku djecu, te je sadaomjer mukaraca na ene 5:1, to rezultira nezadovoljstvom inemirom u potrazi za branomdruicom te na koncu dovodi do agresivnog ponaanja. Produljivanje ivota bila bi takoer jednaod mogunosti, to bi dovodilo do predugog ivotnog vijeka, poveanjem prosjene starosti, trido etiri generacije po obitelji tedvije starosne razineod 60 -80 godine, te od 80 nadalje.Morali bismo promijeniti zakone o obrazovanju, pre stari ljudi ostajali bi na svojim poslovnim

pozicijama predugo te time prijeili napredak svojih mlaih kolega, a kako pamenje isposobnosti s godinama opadaju, a ne rastu, morali bi na dokolavanje. Imali bismo puno ljudi

ovisnih o brizi svoje djece , unuka ili praunuka, sa dugim ivotnim vijekom ali neispunjenimdobom starosti, koji ekaju smrt koja ne dolazi. Najvjerovatnije bi im se produio ivotni vijekbez da bi im se popravila kvaliteta ivota, to bi mnogima samo produilo patnju, a to jenehumano.


7/8

Zakljuak

Sve su ove implikacije veoma opasne za sadanje generacije koje se nalaze u ekspanziji

biotehnolokog razvoja.Genomika, razvoj neurofarmakologije i genetsko istraivanje samo subrojne od situacija s kojima emo se morati suoiti. Ne negiram neke pozitivne uinke, alismatram da s obzirom na sve negativne mogunosti kojima se vrata otvaraju s takvim jednimrazvojem, uvijek treba biti maksimalno oprezan. Ono to moramo imati u vidu jest da ljudskaposebnost i jedinstvenost i ljudsko dostojanstvo ne smije ni u kojem sluaju biti povrijeeno. Sveove mogunosti izvode na vidjelo etika pitanja koja je nemogue ignorirati i za koje e bitipotrebno sastaviti etika povjerenstva sa strunjacima iz razliitih podruja djelovanja kako biodluili ne samo to je moralno, ve to je najbolje za ljudsku zajednicu kao cijelinu. Tapovjerenstva morati e biti nepristrana, razumna i krajnje oprezna. Oni e biti predstavnici cijelejedne vrste koja se pod pritiskom razvoja znanosti i tehnologije nalazi na rubu gubitka svojih

osnovnih znaajki. Jasno je da e doneseni zakoni uvijek imati rupa kao i svaki dosadanji , aliukoliko se dovoljno paljivo budu razvijali i ukoliko svaka drava bude posvetila dovoljnovremena da obuhvati svoje dravljane, nakon odreenog vremena biti e ih puno lake provestina meunarodnoj razini. Na prvi i osnovni cilj prije svega treba biti zatiti ljude, a nakon togaova postignua usmjeriti na njihovu dobrobit. Ona ne smiju biti iskoritena u svrhu bogaenja iprofitabilnosti manje nekolicine, u svrhu manipuliranja ljudskim umovima i genima, i stvaranja

nad rase koja bi se jednom mogla usmjeriti protiv nas. Ni u kojem sluaju ne smije biti dozvoljengubitak identiteta putem kloniranja te sudjelovanja u stvaranju jo vee nejednakosti meudrutvenim slojevima, to bi moglo biti pogubno danas. Naa je moralna dunost ostaviti

buduim generacijama boljisvijet od onoga koji mi imamo, nikako loiji i opasniji.


8/8

POPIS LITERATURE:

Francis Fukuyama , Kraj ovjeka? Naa poslijeljudska budunost, Izvori, Zagreb 2003.

P. Singer: Praktina etika ,KruZak, Zagreb, 2003.

T. Matuli: Bioetiki izazovi kloniranja ovjeka (Glas Koncila, Zagreb, 2006)

bioetika seminar fukuyama

Documents