F O R U M I U R I D I C U S

Dr edomir Bogi evi ,sudija Vrhovnog suda RCG

PRAVO KAO SFERA SLOBODE 1

* "Cjelokupno jezgro prava je rezultat sukoba izme u logike

i zdravog uma" (Holms) * "Odre i se slobode zna i odre i

se svojstva ovjeka" (Ruso)

Prolegomena

"Stvarni ivot prava nije logika nego iskustvo. Nu nost vremena, moralne i politi ke teorije, javne institucije, predrasude imaju ve i uticaj od silogizma u odre ivanju pravila kojima se upravlja ljudima" - Holms (sudija Vrhovnog suda SAD)

Razmotri emo filosofski aspekt slobode, njene vrijednosne refleksije, ciljeve prava i slobode, antinomije njihovih bi a te perspektive slobode sa stanovi ta prava.

ovjekova priroda je slo ena i beskrajna, kao rijeka bez obala. Esecijalno svojstvo ovjekovo je sloboda. Svijet njenih mogu nosti bivat e iri i bogatiji ukoliko je njena priroda vi e poznata i ukoliko je vi e izlo ena ljudskom izboru. Zbog toga je i samo ljudsko nadanje u traganju za sre om, boljim ivotom i slobodom, kao prirodnim svojstvima ovjeka, preoukupacija ljudskog bi a, kao istorijsko naslje e.

1 Referat podnijet na nau nom skupu "Preispitivanje pojma prava", 5-6. XII 2002 u povodu 30.godi njice Pravnog fakulteta u Podgorici.

6

Kada je u pitanju sloboda kao ljudski vid egzistencije, Erih

From, postavlja slede a pitanja: 1) to je sloboda kao ljudski doga aj, 2) Da li je elja za slobodom svojstvena ljudskoj prirodi, 3) Je li sloboda breme isuvi e te ko za ovjeka?

Sloboda kao ljudsko uto i te

"Sloboda je mo koja pripada svakoj individui da vr i i razvija svoju fizi ku, intelektualnu i moralnu djelatnost, i tu dr ava ne mo e postavljati drugih ograni enja do jedino ona koja su nu na da se za titi sloboda svih (Leon Digi).

Sloboda je svojstvo volje umnih bi a da djeluju autonomno. ovjek mo e da egzistira samo u atmosferi slobode (I.Kant).

Sloboda se ra a u sferi duha ali u njoj ne dosti e svoje ispunjenje i emanaciju, po to je ona prevashodno, kako ka e Kant, djelatni i prakti ni in.

ovjek nije samo subjekt nego i objekt svog vlastitog djela koje izmi e njegovoj kontroli.

ovjek je oborio vlast prirode i postao njen gospodar. On je oborio vlast crkve i vlast apsolutisti ke dr ave. inilo se, ka e Erih From, da je ukidanje spolja njih vlasti ne samo nu no nego i dovoljno za postizanje eljenog cilja - slobode pojedinca.

"Tajna slobode le e u hrabrosti", poruka je koju nam je ostavio Perikle iz uvenog nadgrobnog govora svojim Atinjanima. (Herodot, "Istorija peloponenskog rata")

"Sloboda nije dar od Boga, nego ovjekova iskonska du nost da se za nju stalno bori. Samo je onaj dostojan slobode", ka e Kaufman, "koji je svakodnevno mora da osvaja".

E.Bosei, nam je poru io, u pogledu rije enosti da se osvoji polje slobode: " vrsto odlu ite da ne ete vi e slu iti drugome i bi ete slobodni".

7

Sa eshatolo kog stanovi ta, kr enje Bo je naredbe (da se

uzdr i od ubiranja plodova sa drveta spoznanja) predstavlja grijeh. Me utim, sa ovjekovog gledi ta to je po etak ljudske slobode. Dakle, kr enje naloga autoriteta jeste prvi ljudski in - in slobode.

Pobjeda slobode je mogu a samo ako se demokratija razvija u jedno dru tvo u kome pojedinac - njegov razvitak i sre a predstavljaju cilj i svrhu ljudskog razvoja. No i sloboda ima dualisti ko zna enje. Naime, ovjek je oslobo en od tradicionih autoriteta pa je postao pojedinac, ali on se u isti mah izdvojio i postao oru e za ciljeve koji su izvan domena njegove prirode. Sloboda se tako pretvorila u svoju suprotnost.

Hegel nam je poru io: "Sfera prava je sfera slobode." Isto tako, Hegel isti e, "da cjelokupna svjetska istorija, nije ni ta drugo do razvitak pojma slobode".

Na drugoj strani, Rudof Jering u svom dijelu "Cilj u pravu" napominje: "Odnos prava i slobode je vje ito otvoreno pitanje i ono se ne mo e rije iti.

Antinomije u bi u prava i slobode

Dakle, u osnovi prava i slobode le e odre eni modaliteti antinomija koje ne dopu taju prirodni razvoj ovih ljudskih kategorija. Anti ka jurisprudencija nije poznavala rije pravo. Umjesto rije i pravo postojao je pojam pravde. (Dike) Pravo se poklapalo sa idejom slobode. Pojam du nosti pojestovje ivan je, s druge strane, sa pojmom du nosti.

Kad je rije o pojmu prava, onda treba, ista i nekoliko antinomija koje stalno more njegovo bi e, kao morski vali Glaukov Kip.

8

Prva od tih antinomija le i u samom bi u prava. ovjek je

subjekt a stvari su objekt prava. Po doktrini autonomije volje, ljudi upravljaju stvarima. Me utim, u svakodnevnim, empirijskim odnosima stvari upravljaju ljudima. Ro en je Homo cnsumens. Potro a ki nalog postao je ontolo ko svojstvo ljudske slobode. Tako ovjek postaje rob svojih sopstvenih potreba.

Jedna od antinomija u prirodi prava le i u relaciji odnosa svojine i vlasti. Postavlja se pitanje: ta je starije - svojina ili vlast. Nekad se svojina preobra ava u vlast, a vlast u svojinu. "Svojina kao gra ansko pravni izraz vi e nema apsolutno djestvo i postala je relatizovana. Svojina nije subjektivno pravo nego socijalna funkcija", ka e Digi ("Preobra aji javnog prava").

Prirodi prava svojstvena je antinomija koja se ti e samog svojstva dru tvenog poretka. Jednu ravan tog poretka ini politi ka demokratija u kojoj vlada na elo jednakosti i ravnopravnosti. Na drugoj strani, temeljnu ravan dru tvenog poretka ine ekonomski odnosi u kojoj treba da vlada princip industrijske demokratije, ali tu prevladava princip industrijskog despotizma, to dovodi do sukoba izme u politi kog ovjeka

i ovjeka rada. Mjesto da bude gra anin preduze a, radnik postaje industrijski podanik. Postoji, dakle, sukob izme u "politi kog ovjeka" i " ovjeka rada", to poredak slobode ini nedovr enim.

U osnovi samog prava le i antinomija izme u pozitivnog prava i prirodnog prava, shva enog kao ideja pravde. Pozitivno pravo u osnovi po iva na izrazu mo i dru tvenih inilaca, kao faktor regulacije za ostvarenje odre enih ciljeva, dok u osnovu pravednog prava le i, kako re e Aristotel, sve ono to podr ava i ostvaruje ljudsku sre u. Pravedno pravo kao izraz prirodnog prava reflektovano je u pozitivnom pravu samo kao korektiv ovoga, i dobija svoj izraz u normativnim a manje u stvarnim, fakti kim odno ajima.

9

U najvi im normama, kao pravnom izrazu slobode, svako

njihovo uslovljavanje ili ograni avanje u hijerarhijskoj ljestvici ni ih normi predstavlja redukciju slobode. Tako se teza o slobodi pretvara u njenu anti -tezu.

Organizacijom, dru tvo postaje ja e, ali se njome umanje individualna sloboda. Suvi e malo slobode dovodi do stagnacije a previ e slobode dovodi do haosa, jedan je od izraza antinomije slobode, to ju je izrazio Arif Tanovi .

Tamo gdje dr ava spre ava samodjelatnost nastaju sva zla, ka e Humbolt, koji je izvr io poku aj odre ivanja granica djelotvornosti dr ave, kako na planu unutra nje tako i na planu spolja nje slobode. Ako dr ava poistovjeti mo i pravo onda se ona izobli ava u diktaturu, ka e Humbolt. A po to je dr ava nosilac politi ke mo i a time i prinude ona stalno ugro ava pravo a time i slobodu ljudi.

Sloboda ukida samu sebe ako je neograni ena. Neograni ena sloboda dovodi do tla enja slabih. Zato sloboda svakog pojedinca mora biti zakonom za ti ena (Karl Poper: "Otvoreno dru tvo i njegovi neprijatelji").

Neograni ena ekonomska sloboda, isti e Poper, mo e samu sebe da ukine kao i neograni ena fizi ka sloboda. Ekonomska mo mo e isto tako biti opasna kao i fizi ko nasilje. Manjina koja je ekonomski ja a mo e eksplotisati koja je ekonomski slabija.

Totalna ekonomska sloboda, treba biti zamijenjena planiranom ekonomskom intervencijom. Ali intervencionizam je krajnje opasan. Poper isti e: "Ako dr avi damo isuvi e mo i onda e sloboda biti izgubljena. Dr avna intervencija mora biti ograni ena na ono to je neophodno za za titu slobode."

U svom djelu "Teorija pravde", D .Rols isti e granice ljudske slobode, sa stanovi ta njenog ograni enja: Okolnosti koje

10

opravdavaju ili izvinjavaju ograni enje slobode su dvojake - 1) one koje proisti u iz prirodnih ograni enja i slu ajnosti ljudskog ivota, 2) one koje proisti u iz istorijskih i dru tvenih slu ajnosti. Prema Rolsu sloboda ima tri relacije: 1) prema onima koji su slobodni 2) granicama od kojih su slobodni i 3) onih to su slobodni da ine ili ne ine. Rols, slobodu defini e kao kompleks prava i du nosti koje opredeljuju institucije.

Kada su u pitanju svojstva dru tvenog poretka, onda i prestavni ka vlast, po na elu autolimitacije, mora biti ograni ena. U tom smislu B.Konstan isti e: "Prestavni koj vlasti moraju se postaviti granice, jer e ona, u suprotnom, biti ne branilac slobode nego kandidat tiranije. Narod je slobodan samo kad su poslanici obuzdani".

Sloboda je stanje slobodno od dr avnog zapovijedanja, smatra G.Jelinek.

Vje ito pitanje u sferi antinomija slobode le i u relaciji njenih izvora - nu nosti i slu ajnosti, determinizmu i indeterminizmu, pozitivnoj i negativnoj slobodi, prinudi i slobodi, primarnoj i sekundarnoj efikasnosti.

Spinoza je izveo zakon op teg kauzaliteta na razlogu nu nosti koji izvire iz univerzalne mehani ke uzro ne odre enosti. U prirodi je razuma, ka e Spinoza, da stvari ne posmatra kao slu ajne, nego kao nu ne. Samo je Bog slobodan uzrok, a Bog je, po Spinozi - priroda. Volja nije slobodni nego nu ni uzrok. Slu ajnost je ljudska iluzija. Nesloboda je ovjekovo pot injavanje efektima straha i strasti. Sloboda nije slobodni dekret ve slobodna nu nost - razumska sloboda. Slobodan je onaj koji za vo u ima razum.

Kant je poznavao negativnu i pozitivnu slobodu. Negativna sloboda je sloboda od unutra nje volje i prinude. Pozitivna sloboda je apsolutna jer ona djeluje nezavisno od svake druge.

11

Sloboda se ne sastoji u samovolji i izboru. To su formalne

slobode, jer je obim ljudskih mogu nosti ograni en, ka e Hegel.

Jedino ograni enje u prirodi nezavisnosti ljudske individue, na koje dru tvo ima prava, jeste spre avanje nano enja tete drugim individuama, isti e D .Stjuart Mil u svom djelu "O slobodi". U ovom svom uvenom djelu on je izvr io poku aj odre ivanja granica ljudske slobode.

U uvenim "Persijskim pismima", Monteskje isti e: " ovjek ne dosti e svoje prave mogu nosti, jer postoje e politi ke, dru tvene i vjerske ustanove sputale su ga i li ile njegovog dostojanstva i slobode".

Simboli ke refleksije vrijednosnih ciljeva prava i slobode

U poku aju da se odrede djelotvorne granice prava i granice slobode kao institucionalni izrazi dru tvenog poretka, iskaze emo nekoliko premisa.

Dr ava mora odrediti granice djelotvornosti svoje mo i putem prava. Taj krug mo i izra en putem pravnih normi mora biti su en do najvi ih mogu ih granica uspostavljaju i regulaciju na za titu ivota, imovine i za titi subjektivnih prava. Taj krug je dakle prvi koncetri ni krug koji po svom obimu mora biti to vi e su en. On mora biti ispunjen to manje kogentivnim a to vi e permisivnim normama. U stvarnim, empirijskim odnosima ovaj koncetri ni krug prava umjesto da se su ava, stalno se pro iruje.

Kada je u pitanju sloboda, dr ava i subjektiviteti dru tvenog poretka moraju odrediti krug slobodnih ljudskih djelatnosti i slobodu ljudskih individua kao domenu obima najve ih mogu ih granica, koje ne zadiru u krug slobode individua i kolektiviteta, jer sloboda treba da bude za ti ena a mo ograni ena. "A kad se stvarno priznaje za slobodno bi e onda je ovjek li nost." (Hegel). U

12

stvarnim dru tvenim odnosima koncetri ni krug ljudske autonomije umjesto da se i dalje iri, su ava se.

Zaklju ni osvrt

Svjestan da autor ovih redova, ne posjeduje Arijadnim konac, te polaze i od po etnih antinomija koje su izrazili Hegel i Jering a imaju i u vidu novu ljudsku prirodu koju opredeljuje potro a ko dru tvo na polju hedonizma i nova tehni ka otkri a uma kojima se sputava ljudski socijalni um ("Civilizacija se izdigla iz doba bez svjetlosti u doba bez odmora" - Niger) kao i tendencije koje se ire u samom okviru pozitivnog prava, i samo pravo kao ljudsku dru tvenu vrijednost i sistem regulacije - pravo e ograni avati sve vi e ideju slobode, to se u savremenim uslovima ogleda u potrebi za tite slobode od straha: straha od prestavni ke vlasti prilikom dono enja op tih normi, straha od primenjiva a prava, za titi autonomije volje od prevlasti heteronomne mo i, to neizostavno name e zaklju ak da e ovjek, u jednoj dalekoj prespektivi, izgubiti ne samo slobodu nego i da e zaboraviti i samu uspomenu na njeno postojanje.

BIBLIOGRAFIJA

G.W.F.HEGEL, Osnovne crte filozofije prava, Sarajevo 1989.

G.W.F.HEGEL, Fenomenologija duga, Beograd 1982. I.KANT, Filozofija udore a, Sarajevo 1990.

. .RUSO, Dru tveni ugovor, Beograd 1985. I.KANT, Kritika prakti nog uma, Beograd 1980. B.SPINOZA, Etika, Beograd 1982. B.SPINOZA, Teolo ko - politi ki traktat, Beograd 1957. L.DIGI, Preobra aji javnog prava, Beograd 1929. D .ROLS, Teorija pravde, Podgorica 1999. T.GLINTI , Pravda, sloboda, jednakost, Beograd 1995. B. E I , Nu nost i sloboda, Beograd 1963. D.BASTA, Pravo i sloboda, Novi Sad 1994.

13

K. AVO KI, Mogu nosti slobode u demokratiji, Beograd

1981. A.TANOVI , Filosofija B.Rasela, Sarajevo 1985. MAX STIRNER, Der Einzige und Sein Eigentum, Lepizig

1845 J.ST.MILL, On Libertu, London 1956. R.JERING, Cilj u pravu, Podgorica 1998. K.POPER, Otvoreno dru tvo i njegovi neprijatelji, Beograd

1991. V.HUMBOLT, Poku aj za odre ivanje granica

delotvornosti dr ave, Beograd, 1991. E.FROM, Bekstvo od slobode, Beograd, 1979.

S U D S K A P R A K S A

15

GRADJANSKO PROCESNO PRAVO

Na elo neposrednosti ( lan 4. Zakona o parni nom postupku)

Ne mo e se zaklju iti da je samim vr enjem uvida u parni ne spise (pravosna nu presudu) prvostepeni sud ujedno pro itao i sve zapisnike o saslu anju svjedoka u tom predmetu.

Iz obrazlo enja

"Proizilazi da je sud sve odlu ne injenice utvrdio uvidom u spise druge parnice bez saglasnosti odnosno izja njenja stranaka. Presuda se ne zasniva ni na jednom dokazu koji je prvostepeni sud neposredno proveo, jer ih je sud ocijenio kao nebitne i neuvjerljive, a kao relevantne cijenio dokaze koji su provedeni pred drugim vije em i u drugom sporu, odnosno na njima zasnovao svoju presudu.

Revizijom se osnovano ukazuje na postojanje navedene bitne povrede odredaba parni nog postupka, jer u neposrednom kontaktu suda sa strankama, svjedocima i ostalim dokaznim sredstvima, uz obja njenje stranaka, le i i garancija za utvrdjivanje materijalne istine u parnici- to je ovdje izostalo, ime je po injena bitna povreda odredaba parni nog postupka iz l.354.st.1. ZPP, u vezi sa l.4. istog zakona (koja nije sankcionisana u postupku po albi, te predstavlja relevantan revizijski razlog."

(Vrhovni sud RCG, Rev.br.197/2002 od 9.05.2002.godine)

16

Povra aj u predja nje stanje ( l.119. ZPP)

Kada stranka u zakonskom roku podnese predlog za povra aj u predja nje stanje sud ne mo e s pozivom na odredbu lana 119.

ZPP odbiti predlog samo radi toga to na ro i te zakazano povodom tog predloga stranke nijesu pristupile, ve je du an da

prema podacima iz predloga i prilo enim dokazima ocijeni opravdanost razloga za propu tanje ro i ta ili roka za

preduzimanje neke radnje u postupku

Iz obrazlo enja

Prvostepeni sud je s pozivom na odredbu lana 119. ZPP odbio predlog tu ioca za povra aj u predja nje stanje zbog propu tenog ro i ta za glavnu raspravu od 23.05.2001. godine na kome je sud na osnovu lana 499. ZPP donio rje enje da se tu ba smatra povu enom s obzirom da stranke nijesu do le ni na prethodno ro i te. U obrazlo enju pobijanog rje enja navodi se da je predlog odbijen zbog toga to je tu ilac propustio dva ro i ta odredjena povodom odlu ivanja o predlogu.

Prvostepeni sud previdja da odredba lana 119. ZPP propisuje da se ne e dozvoliti povra aj u predja nje stanje ako je propu ten rok za stavljanje predloga da se dozvoli povra aj u predja nje stanje ili ako je propu teno ro i te odredjeno povodom predloga za povra aj u predja nje stanje. Ova odredba isklju uje mogu nost da stranka tra i povra aj u predja nje stanje ako propusti rok za stavljanje predloga da se dozvoli povra aj u predja nje stanje ili ako propusti ro i te koje je odredjeno povodom takvog predloga, koje se mo e odr ati i u odsustvu predlaga a i sud mo e dozvoliti povra aj u predja nje stanje ako utvrdi da je propu tanje nastalo iz opravdanih razloga.

17

Dakle, kada stranka u zakonskom roku podnese predlog za

povra aj u predja nje stanje sud ne mo e s pozivom na odredbu lana 119. ZPP odbiti predlog samo radi toga to na ro i te

zakazano povodom tog predloga stranke nijesu pristupile, ve je du an da prema podacima iz predloga i prilo enim dokazima ocijeni opravdanost razloga za propu tanje ro i ta ili roka za preduzimanje neke radnje u postupku.

Kako je prvostepeni sud odbio predlog za povra aj u predja nje stanje samo zbog toga to tu ilac nije do ao na ro i te zakazano povodom predloga, a ne na osnovu ocjene opravdanosti predloga, u pobijanom rje enju nijesu dati razlozi o odlu nim injenicama u emu se ogleda bitna povreda odredaba parni nog

postupka iz citirane zakonske odredbe. (Rje enje Vrhovnog suda RCG P .br.95/2002 od 03. septembra

2002. godine)

18

alba protiv presude (rje enja) i odricanje od prava na albu ( l.349. ZPP).

Stranka se ne mo e odre i prava na albu prije nego to je presuda (rje enje) objavljena, a ako nije objavljena, onda od kada joj prepis presude bude dostavljen.

Iz obrazlo enja:

Odredbom l.349 st.1 ZPP (koje se odredbe shodno primjenjuju u vanparni nom postupku - l.33 st.2 ZVP), propisano je da se stranka mo e odre i prava na albu od asa kad je presuda (rje enje) objavljena, a ako presuda (rje enje) nije objavljena, onda od asa kad joj prepis presude bude dostavljen. U konkretnom slu aju, kako je to naprijed navedeno, punomo nik protivnika predlaga a je dao gore citiranu izjavu da "ne e ulagati albu" (izjavu o odricanju prava na albu), prije objavljivanja, odnosno dostavljanja, osporenog rje enja, pa takva njegova izjava, po ocjeni ovoga suda, ne mo e proizvesti nikakvo pravno dejstvo, a posebno ne dejstvo da se alba protivnika predlaga a odbacuje kao nedozvoljena. Postupaju i na izlo eni na in, drugostepeni sud je po inio bitnu povredu odredaba postupka, iz l.354 st.1 u vezi l.358 st.3 ZPP, zbog ega se pobijano rje enje mora ukinuti i

predmet vratiti drugostepenom sudu na ponovni postupak (na meritorno odlu ivanje o izjavljenoj albi protivnika predlaga a).

(Rje enju Vrhovnog suda RCG,Rev.br.576/2001- 21.03.2002.god.)

19

Uknji eni vlasnik nepokretnosti - strana ki polo aj u parni nom

postupku

( lan 37. st. 1. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa)

Bez u e a uknji enog vlasnika nepokretnosti, koji mora biti tu en, ne mo e se tra iti utvrdjenje prava svojine i promjena u

katastarskom stanju.

Iz obrazlo enja

Neosnovano se revizijom ukazuje na pogre nu primjenu materijalnog prava. Polaze i od toga da je predmetna nepokretnost - kat. parcela br. 525/2, prema va e oj evidenciji katastra, uknji ena na Vojsku Jugoslavije u listu nepokretnosti broj 244 KO Zagreda, a ne na tu enu, ni estepeni sudovi su pravilno odlu ili kada su zbog nedostatka stvarne legitimacije tu ene odbili tu beni zahtjev. Ovo zbog toga to se u sporu za priznanje svojine na nepokretnosti, kakav je slu aj i u ovoj stvari, zahtjev mo e postaviti samo protiv onoga ko je u katastru uknji en kao vlasnik nepokretnosti. Presuda donijeta u ovoj vrsti spora treba da poslu i kao osnov za uknji bu, pa je nesumnjivo da se bez u e a uknji enog vlasnika, koji mora biti tu en, ne mo e ni tra iti utvrdjenje prava svojine na nepokretnosti, tj. promjena stanja u katastru, koji predstavlja zakonom predvidjenu evidenciju stvarnih prava. Kako nije uknji ena kao vlasnik, ni estepeni sudovi su pravilno zaklju ili da tu enoj nedostaje stvarna legitimacija te u skladu s tim odbili tu beni zahtjev.

(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev. br. 578/2001 od 20. 05. 2002. godine)

20

Pravni karakter akta o eksproprijaciji ( l.187 ZPP-a)

Rje enje o eksproprijaciji, u parni nom postupku, nema karakter javne isprave, jer se njegova istinitost ne mo e ispitivati po tu bi za utvr enje ali se mo e pobijati vanrednim pravnim sredstvima u postupku u kome je donijeto.

Iz obrazlo enja:

Pobijano i prvostepeno rje enje donijeto je bez bitne povrede odredaba parni nog postupka iz l.354. st.2. ta .11. ZPP, na ije postojanje revizijski sud u skladu sa odredbom l.386.

navedenog zakona pazi po slu benoj du nosti. S druge strane, neosnovano se revizijom ukazuje da je

drugostepeni sud prilikom odlu ivanja po albi pri inio bitnu povredu odredaba parni nog posutpka iz l.375 st.1. ZPP. Jer, drugostepeni sud je re avaju i po albi tu ilaca ocijenio sve albene navode koji su bili od odlu nog zna aja za dono enje zakonite odluke, pravilno prihvataju i pravno rezonovanje prvostepenog suda. To to drugostepeni sud prilikom re avanja po albi nije cijenio prilo ene dokaze, te navode tu ilaca kojima se ukazuje na povredu Zakona o eksproprijaciji nema zna aja kod injenice da je predmet ocjene drugostepenog suda bilo re enje o apsolutnoj nenadle nosti suda za postupanje u predmetnoj stvari.

Ina e, i po ocjeni ovoga suda pravilno su postupili ni estepeni sudovi kada su tu bu odbacili. Iz predmetnih spisa proizilazi da je sporno rje enje o eksproprijaciji 14.04.1951. godine, donio organ uprave - Eksproprijaciona komisija pri SNO Danilovgrad kojim su u korist FNRJ eksproprisane nekretnine pravnom predhodniku tu ilaca. Navedeno rje enje predstavlja javnu ispravu koju je izdao dr avni organ uprave u granicama svoje nadle nosti ija se istinitost ako se u nju posumnja mo e dokazivati. Istinitost odnosno neistinitost neke isprave mo e se utvr ivati u parnici podno enjem tu be za utvr enje iz l.187. ZPP, iako je

21

zakonska predpostavka da su sve javne isprave istinite i u njihovu sadr inu sud i u esnici u sporu se mogu pouzdati.

Me utim, u konkretnom slu aju pobijano rje enje o eksproprijaciji nema karakter isprave ija se istinitost odnosno neistinitost u smislu navedenog zakonskog propisa mo e utvr ivati u parnici. Jer, navedeno rje enje nije isprava organa uprave o kojima se vodi slu bena evidencija kao npr. uvjerenje o dr avljanstvu, izvod iz mati ne knjige ro enih, umrlih itd, ve isto predstavlja pravosna no rje enje kojim se ne to odre uje donijeto u postupku u kome je u estvovao kao stranka pravni predhodnik tu ilaca, pa je sumnja u isto isklju ena i ista se nemo e osporavati u parnici, ve se mo e pobijati vanrednim pravnim sredstvima u postupku u kojem je isto donijeto.

U skladu sa prednjim pravilno su ni estepeni sudovi postupili kada su tu bu

(Rje enje Vrhovnog suda Republike Crne Gore, Rev.br.515/2002 od 22.04.2003. godine.)

22

Zakonski osnov za stupanje u posjed i izvo enje radova na tu oj nepokretnosti mogu biti samo rje enje o izuzimanju iz posjeda i

predaji drugom korisniku, kao i rje enje o eksproprijaciji.

( l.28. Zakona o eksproprijaciji i l. 33. Zakona o gra evinskom zemlji tu)

Iz obrazlo enja:

U ovoj stvari nije sporno da je du nik sa izvo enjem radova na predmetnoj nepokretnosti, zapo eo protivno odredbama kako Zakona o gra evinskom zemlji tu, tako i Zakona o eksproprijaciji. Naime, nijesu po tovane odredbe l.33. Zakona o gra evinskom zemlji tu, koje pored ostalog predvi aju da raniji vlasnik neizgra enog gradskog gra evinskog zemlji ta, ima pravo da isto koristi, do dana kada je na osnovu odluke nadle nog organa lokalne uprave, du an da ga preda jedinici lokalne samouprave, odnosno odre enom korisniku. Nije sporno da takva odluka nije donijeta.

S druge strane, odredbama l.28. Zakona o eksproprijaciji predvi eno je da korisnik eksproprijacije sti e pravo na posjed eksproprisane nepokretnosti danom pravosna nosti rje enja o eksproprijaciji. Me utim, postupak eksproprijacije nikada nije pokretan u pogledu predmetne nepokretnosti. Pri tome, odluka SO Plav br.02-573 od 10.XI 2000. godine, u kojoj se navodi da e kupiti spornu nepokretnost, ni u kom slu aju nije mogla zamijeniti, bilo rje enje o izuzimanju iz posjeda, bilo rje enje o eksproprijaciji. Samo takve odluke mogle su predstavljati valjani zakonski osnov za stupanje du nika u posjed i izvo enje radova.

Prema tome, nesumnjivo je da du nik izvo enje radova na predmetnoj nepokretnosti preduzeo samovlasno, to su ni estepni sudovi propustili da ocijene, te u skladu s tim pravilno odlu e o predlogu, primjenom l.254. st.2. Zakona o izvr nom postupku. Time je, na ta se s pravom ukazuje u zahtjevu za za titu zakonitosti, ne samo pogre no primijenjen citirani zakonski propis, ve je

23

davanjem nejasnih i protivre nih razlog, po injena bitna povreda odredaba parni nog postupka iz l.354. st.2. ta .14. ZPP.

(Rje enje Vrhovnog suda RCG, Gzz.br.59/2001 od 6.II 2002. godine).

24

GRA ANSKO MATERIJALNO PRAVO

OBLIGACIONO PRAVO

Ru ljivi ugovori

( l. 111. 112. i 113.Zakona o obligacionim odnosima)

Na ru ljivost mogu se pozivati samo pravno zainteresovana lica, a ne i sudovi po slu benoj du nosti.

Iz obrazlo enja

"Ovo zbog toga to za razliku od ni tavih ugovora ( lan 103.-110. ZOO), ru ljivi ugovori su oni koji proizvode pravna dejstva ali koji mogu biti poni teni u predvidjenom roku na zahtjev zakonom odredjenih lica i to zbog nedostataka kojima se u prvom redu vrijedjaju pojedina ni interesi. Sudskom presudom se ne ustanovljava ve izri e poni tenje ugovora, ili drugim rije ima, za razliku od ni tavih ugovora gdje presuda ima deklarativno dejstvo, kod ru ljivih ugovora ona ima konstitutivno dejstvo. Ni tavi ugovori su oni koji su nedopu teni sa stanovi ta na ela autonomije volje. Da bi jedan obligacioni ugovor proizvodio pravna dejstva potrebno je da se ispune uslovi koji se zakonom zahtijevaju za njegov nastanak i punova nost. To je zbog toga to se ni tavim ugovorom u prvom redu vrijedjaju odredjeni javni interesi ( lan 103. ZOO)."

( Presuda Vrhovni sud RCG, Rev.br.442/2001 od 23.01.2002.godine)

25

Naknada tete

(Prethodna pravna za tita)

Za podno enje tu be za naknadu tete u ostvarivanju zdravstvenog osiguranja moraju se prethodno iscrpjeti pravna

sredstva u upravnom postupku pred upravnim organima

Iz obrazlo enja

Pravilno je postupio drugostepeni sud kada je odlu io na naprijed navedeni na in, jer se, u konkretnom slu aju, radi o ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja, o emu se rje ava u odgovaraju em upravnom postupku, od strane nadle nog organa uprave. Uostalom, i iz donijetog rje enja od strane tu enog br.5080 od 23.12.1999 godine, kojim je odbijen zahtjev tu ilje da joj se iz sredstava fonda odobri refundacija u iznosu od 10.200,00 dinara, na ime kupovine vje ta kog zgloba totalne proteze za kuk, se vidi da je protiv tog rje enja tu iteljica mogla ulo iti albu Ministarstvu zdravlja Podgorica (kao drugostepenom organu uprave), u tamo odre enom roku. Stoga, ako je tu iteljica propustila prednje da u ini, ne bi mogla isto nadomjestiti podno enjem tu be redovnom sudu, radi tra enja predmetne naknade tete, za koju vrstu tu be je potrebno da budu ispunjeni odre eni uslovi (postojanje tete, postojanje odgovornog lica, - pravnog ili fizi kog).

Kako je prvostepeni sud, ipak, po podnijetoj tu bi meritorno odlu ivao, to je isti po inio bitnu povredu odredaba parni nog postupka, iz l.354 st.2 ta .3 ZPP, jer je odlu eno o zahtjevu u sporu koji ne spada u sudsku nadle nost ( l.16). Stoga je drugostepeni sud pravilno postupio kada je, primjenom odredbe l.366 st.1 ZPP, ukinuo prvostepenu presudu i podnijetu tu bu odbacio.

(Rje enje Vrhovnog suda RCG,Rev.br.362/2001-18.01.2002.god.)

26

Odgovornost za vr enje slu be u ratnim uslovima ( l.173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima )

Za tetu pri injenu u vr enju slu be vojske, u ratnim uslovima, odgovorno je, po principu objektivne odgovornosti dr ava.

Iz obrazlo enja:

Po razmatranju spisa predmeta ovaj sud je ispitao pobijanu presudu u smislu l.386. ZPP pa je na ao da je reivzija neosnovana.

Pobijana i prvostepena presuda ne sadr e bitnu povredu odredaba panri nog postupka iz l.354. st.2. ta .11. ZPP na ije postojanje revizijski sud u skladu sa odredbom l.386. navedenog zakona pazi po slu benoj du nosti.

S druge strane, pravilno su ni estepeni sudovi zaklju ili da je tu beni zahtjev osnovan. Iz predmetnih spisa proizilazi da je tu ilac kao pripadnik Vojske Jugoslavije zadobio povrede izvr avaju i borbene zadatke prilikom bombardovanja NATO snaga aerodroma u Ni u 28.03.1999. godine zbog ega je bio na vi ednevnom lije enju. I ovaj sud smatra da na strani tu ene postoji odgovornost za nastalu tetu koja je posledica NATO agresije na Jugoslaviju. Njena odgovornost se zasniva na pravilima o objektivnoj odgovornosti na osnovu l.173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima, jer je vr enje slu be u ratnim uslovima opasna djelatnost. Tu ena se pri tome nebi mogla osloboditi odgovornosti na osnovu l.177. st.2. navedenog zakona (uticaj vi e sile i krivice tre eg lica)jer su se ratni dogadjaji mogli predvidjeti tim prije to su bili najavljeni, a predvidljivost je injenica koja isklju uje oslobadjenje od odgovornosti. injenica to odgovornost dr ave za ovako nastalu tetu nije regulisana Zakonom o vojsci Jugoslavije, ne oslobadja dr avu za tetu koju pretrpe lica u vr enju vojne slu be u uslovima ratnog stanja, zbog primjene pravila o objektivnoj odgovornosti. Stoga pozivanje tu ene na odredbe l.206. Zakona o vojsci Jugoslavije nemaju zna aja za predmetni spor

27

obzirom da se ovim odredbama reguli e pitanje materijalne odgovornosti dr ave za vrijeme ratnog stanja.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br.392/2002 od 22.10.2002. god.)

28

Prenos prava na naknadu tete u obliku nov ane rente ( lan 197.stav 2. Zakona o obligacionim odnosima)

Dospjeli iznosi naknade tete mogu se prenijeti drugome, ako je iznos naknade odredjen pismenim sporazumom stranaka ili

pravosna nom sudskom odlukom. Pravosna na sudska odluka treba da postoji u trenutku smrti o te enog, u suprotnom, preno enje nije mogu e, iako o te eno lice ima pravo na

naknadu tete, jer se ne mo e prenositi ne to to nije odredjeno, na osnovu prava koje se ima.

Iz obrazlo enja

"Predmet spora je naknada tete, nastale usled povrede tijela odnosno o te enja zdravlja, za izgubljenu zaradu u vidu nov ane rente.

Tu ilac je u toku parni nog postupka pred prvostepenim sudom umro, a njegov punomo nik je tu beni zahtjev opredijelio tako to je zahtijevao isplatu dospjelih iznosa naknade (za period od dana povredjivanja do dana smrti tu ioca).

Tako postavljeni tu beni zahtjev prvostepeni sud je usvojio, uz zaklju ak da je tu ilac pretrpio tetu za koju se tra i naknada i da, u skladu sa odredbom lana 197.stav 2. ZOO, dospjeli iznosi naknade tete u vidu nov ane rente se mogu prenijeti drugome. To iz razloga to su ti iznosi svojom dospjelo u ve u li u imovinu o te enog i oni kao i ostali djelovi imovine se mogu prenijeti na druga lica, jer su dospjeli iznosi nov ane rente samim tim izgubili obilje je li nog prava na naknadu iz kog ina e proizilaze i postali isklju ivo imovinska prava.

Drugostepeni sud je prihvatio injeni ni zaklju ak i pravno shvatanje prvostepenog suda.

Pravno stanovi te ni estepenih sudova nije pravilno i zasnovano je na pogre noj primjeni materijalnog prava.

29

Prema lanu 197.st.2. Zakona o obligacionim

odnosima-dospjeli iznosi naknade (predmetne tete) mogu se prenijeti drugome, ako je iznos naknade odredjen pismenim sporazumom stranaka ili pravosna nom sudskom odlukom.

Navedena zakonska odredba reguli e pitanje prenosa prava na naknadu tete u obliku nov ane rente, koje o te eno lice ima na ime pretrpljene materijalne tete u slu aju usmr enja lica, tjelesne povrede ili naru enja zdravlja, tako to pravo na naplatu dospjelih iznosa naknade, bez obzira na to u kom je vidu naknada odredjena, mo e se prenositi na druga lica. Medjutim, ovo preno enje se mo e vr iti samo ako je iznos naknade odredjen pismenim sporazumom stranaka (o te enog kao povjerioca i odgovornog lica kao du nika) ili pravosna nom sudskom odlukom.

Prema stanju u spisima, sporazuma stranaka nije bilo. Pravosna na sudska odluka treba da postoji u trenutku smrti o te enog, u suprotnom, preno enje nije mogu e, iako o te eno lice ima pravo na naknadu tete, jer se ne mo e prenosti ne to to nije odredjeno (na jedan od naprijed navedenih na ina), na osnovu prava koje se ima.

(Vrhovni sud RCG, Rev.br.166/2000 od 4.12.2002.)

30

Odgovornost za nedostatke ( lan 615. Zakona o obligacionim odnosima)

Poslenik se ne mo e pozivati na odredbe l.615 i 616 ZOO, kad se nedostatak odnosi na injenice koje su mu bile poznate, ili mu

nijesu mogle ostati nepoznate.

Iz obrazlo enja:

Ni estepeni sudovi su pravilno postupili kada su obavezali tu enog da tu iocu, na ime naknade tete, isplati naprijed pom.iznos, sa pripadaju om kamatom, kako je to odlu eno prvostepenom presudom. Ovo bez obzira to tu ilac nije obavijestio tu enog, odnosno njegovog pravnog prethodnika, u roku predvi enom odredbom l.615 st.1 Zakona o obligacionim odnosima, kako se to pogre no smatra podnijetom revizijom. Prednje sa razloga to ni estepeni sudovi pravilno nalaze i pravilno zaklju uju da, u konkretnom slu aju, dolazi do primjene odredba l.617 istog Zakona, kojom je propisano da se poslenik ne mo e pozvati na neku odredbu prethodnih lanova kad se nedostatak odnosi na injenice koje su mu bile poznate, ili mu nijesu mogle ostati nepoznate, a nije ih saop tio naru iocu. Jer, po to je tu enom osnovna djelatnost prerada drveta i izrada stolarije, ni estepeni sudovi pravilno nalaze da mu, zbog toga, nijesu mogli ostati nepoznati nedostaci o kojima je naprijed bilo rije i, a zbog ega je do lo do deformacije predmetne stolarije, pa je sa tog razloga i osnovano pozivanje na naprijed pom.zakonsku odredbu.

Ina e, po to je tu enom predmetna stolarija isporu ena 17.03.1993 godine, a tu ilac je ustao sa predmetnom tu bom 30.12.1994 godine (dok je obezbje enje dokaza

tra eno predlogom od 9.11.1994 godine), proizilazi da nije istekao objektivni rok iz l.615 st.2 ZOO, prema kome se naru ilac vi e ne mo e pozivati na

nedostatke, ako je isteklo dvije godine od prijema obavljenog posla. (Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br.367/2001 -

22.02.2002.god.)

31

Odgovornost za tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti

( l.176. i 177. Zakona o obligacionim odnosima)

Za tetu od opasne stvari odgovara njen imalac, ako je ista bila povjerena licu koje je kod imaoca u radnom odnosu.

Iz obrazlo enja:

to se, pak, ti e navoda podnijete revizije, u vezi osnova tu benog zahtjeva, valja ukazati, da ovaj sud, tako e, prihvata pravno shvatanje prvostepenog i drugostepenog suda, koje je izra eno u ni estepenim presudama. Naime, i po ocjeni ovoga suda, neprihvatljivo je reviziono isticanje, u tom pravcu, da umjesto tu enog, kao imaoca opasne stvari, shodno l.176 st.1 ZOO, za tetu treba da odgovara lice kome je opasna stvar povjerena da se njome slu i, konkretno, Ota evi Vladan, vojnik po ugovoru, pri emu se ukazuje i na odredbu l.177 st.2 ZOO. Prednje zbog toga, kako to pravilno nalaze i ni estepeni sudovi, to se navedena zakonska odredba ( l.176 st.1), ne bi mogla primijeniti na lica koja su u radnom odnosu sa imaocem stvari, kao to je bio pom.Ota evi sa tu enim, jer imalac odgovara za tetu koju ta lica u radu, ili u vezi sa radom, pri ine tre im licima. Naprotiv, pom.zakonska odredba reguli e pitanje odgovornosti za tetu nastalu od opasne stvari za vrijeme dok se ona nalazi kod ovla enog dr aoca (po volji imaoca stvari), kakav status imaju lica kojima je imalac povjerio stvar da se njome privremeno slu e (poslugoprimac, zakupac), ili ona lica koja su po nekom osnovu du na da stvar nadgledaju (majstor kome je stvar data radi opravke). Nesumnjivo je da se pom.Ota evi , koji je bilo vojnik po ugovoru kod tu enog, dakle, u ugovornom radnom odnosu, ne mo e upodobiti sa naprijed pom.licima, pa navodi

32

podnijete revizije, u vezi odgovornosti ovog lica, nemaju nikakvog osnova.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br.523/2001-5.4.2002. godine.

33

Odgovornost za tetu

( l.1061. Zakona o obligacionim odnosima)

Za tetu prouzrokovanu nestankom stvari u sefu banka odgovara njihovom vlasniku, kao zakupcu po principu

pretpostavljene krivice.

Iz obrazlo enja

Ne stoje navodi revizije koji bi ukazivali na pogre nu primjenu materijalnog prava. Polaze i od injenica utvr enih u prvostepenom postupku, koje je sa razlogom prihvatio i drugostepeni sud, ni estepeni sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kada su usvojili tu beni zahtjev. U postupku koji je prethodio dono enju pobijane presude utvr eno je da su nepoznata lica u no i izme u 3. i 4.02.1998 godine, obili sef tu ioca kao i sefove ostalih korisnika, koji su se nalazili u prostorijama tu enog i pritom odnijeli sav novac koji se u sefu zatekao. Dakle, u pitanju je povreda sefa koja je imala za posledicu odno enje i nestanak tu io evog novca iz sefa, pa su ni estepeni sudovi u skladu sa l.1061 st.2 Zakona o obligacionim odnosima, pravilno zaklju ili da tu eni svoju zakonsku i ugovornu obavezu nije uredno izvr io u emu se i sastoji osnov njegove obaveze da tu iocu, kao zakupcu

sefa plati prouzrokovanu tetu. Jer tu eni je imao obavezu uvanja sefa i obezbje enje takvog nadzora kojim bi se onemogu ilo tre im licima pristup sefu i odno enju njegove sadr ine. Kako ni im nije dokazao odsustvo njegove krivice, koja se kod ugovora ove vrste pretpostavlja, ni estepeni sudovi su pravilno zaklju ili da je tu eni odgovoran za nastanak i gubitak sadr ine sefa u kome je tu ilac, kao korisnik sefa, ostavio na uvanje svoja devizna sredstva.

O sadr ini sefa, tj.visini deponovanih sredstava, ni estepeni sudovi su dali potpune i pravilne razloge koje prihvata i ovaj sud. Revizijski navodi kojima se ukazuje na nedostatke u pogledu sadr ine sefa tj.visine dosu enog iznosa, ti u se injeni nih pitanja koja upu uju na pogre no i nepotpuno utvr eno injeni no stanje i

34

kao takva nijesu relevantna, jer u skladu sa l.385 st.3 Zakona o parni nom postupku ne mogu biti revizijski razlog.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br.629/01 od 6.11.2002. godine)

35

Obim ovla enja za zastupanje.

( lan 91. st. 4. ZOO.)

Prema odredbi lana 91. st. 4. Zakona o obligacionim odnosima, punomo nik, koji nije advokat, ne mo e bez posebnog - specijalnog ovla enja zaklju iti ugovor o poravnanju.

Iz obrazlo enja:

Naime, u postupku koji je prethodio dono enju prvostepene presude utvrdjeno je, a to medju strankama nije sporno, da je rje enjem Osnovnog suda u Herceg Novom od 26. 05. 1995. godine pod I. br. 188/95 prihva en predmetni sporazum, koji je u ime tu ioca potpisao i saglasio se sa istim advokat Vajagi Milan, te da je isti bio ovla en po punomo ju od 26. 05. 1995. godine, da pred Osnovnim sudom u Herceg Novom, u ime i za ra un HTP "Boka" DD Herceg Novi podnese predlog i potpi e sporazum o upisu zalo nog prava - hipoteke, radi obezbjedjenja potra ivanja, na objektu Hotela "Pla a", koji je vlasni tvo HTP "Boka" DD Herceg Novi. Ovo punomo je je potpisao direktor tu ioca.

Isto tako, nije sporno da je advokat Vajagi Milan u vrijeme davanja punomo ja i zaklju enja predmetnog sporazuma, bio brisan iz registra advokata.

Pri tako utvrdjenom injeni nom stanju, ni estepeni sudovi su pravilno primijenili odredbu lana 91. st. 4. Zakona o obligacionim odnosima, kada su na li da je tu beni zahtjev osnovan. Ovo zbog toga, to punomo nik ne mo e bez posebnog - specijalnog ovla enja zaklju iti ugovor o poravnanju, kojim bi mu bila ta no odredjena upustva - direktive za preduzimanje odredjenog posla, to nije u injeno u predmetnom slu aju, jer se ne vidi o ijem se potra ivanju radi, kao ni iznosu toga potra ivanja. Sem toga, direktor tu ioca nije bio ovla en Statutom za upis zalo nog prava - hipoteke na osnovnim sredstvma tu ioca ( l. 30. i 35. Statuta), pa se neosnovano revizijom ukazuje da je direktor bio ovla en u smislu

36

lana 39. Statuta za upis pomenutog zalo nog prava - hipoteke. Stoga je drugostepeni sud pravilno odlu io kada je odbio albu tu enog kao neosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu, kojom je utvrdjena ni tavost pomenutog ugovora, pa je valjalo odbiti reviziju kao neosnovanu.

(Presude Vrhovnog suda RCG, Rev. br. 44/2002 od 9. 07. 2002. godine)

37

STVARNO PRAVO

Ustanovljenje prava slu benosti ( lan 53. Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa)

Da bi se ustanovila stvarna slu benost odlukom suda potrebno je da postoji nemogu nost upotrebe povlasnog dobra i da za tu

nemogu nost nije kriv vlasnik poslu nog dobra.

Iz obrazlo enja

"Predmet tu benog zahtjeva je ustanovljenje prava slu benosti postavljanja kanalizacionih cijevi preko zemlji ta tu enog, kao poslu nog dobra ( lan 53. Zakona o osnovama svojinskopravnioh odnosa).

Prilikom dono enja odluke sud cijeni ne samo opravdane potrebe vlasnika povlasnog dobra, ve procjenjuje i eventualnu tetu i uznemirenja koja se mogu prouzrokovati, to podrazumijeva ocjenu da li se ustanovljene stvarne slu benosti vr i u uslovima najmanje tetnih za nepokretnost preko koje se tra i uspostavljanje stvarne slu benosti i ocjenu kao i obrazlo enje postoje ih drugih varijanti, odnosno uspostavljanja prava slu benosti na drugom mjestu koje nije skop ano sa nesrazmjernim tro kovima."

(Vrhovni sud RCG, Rev.br.409/2001 od 4.12.2002.god.)

38

Opoziv ugovora o poklonu

(Pravna pravila imovinskog prava-Op ti imovinski zakonik za Knja evinu Crnu Goru)

Kod postojanja velike odnosno krajnje neblagodarnosti u injene od strane poklonoprimca, je bez zna aja to je ista u injena u

toku trajanja parnice, nakon podno enja tu be za opoziv ugovora o poklonu, jer zbog prirode samog spora sud je du an,

sve do dono enja odluke po zahtjevu za opoziv ugovora o poklonu, da utvrdjuje sve injenice i okolnosti koje na opoziv uti u, nezavisno kad su one nastupile, prije ili tokom parnice.

Iz obrazlo enja

"Predmet tu benog zahtjeva je opoziv ugovora o poklonu koji je tu ilac, kao poklonodavac, zaklju io sa tu enim, kao poklonoprimcem, 19.09.1991.godine.

Prvostepeni sud je odbio kao neosnovan tu beni zahtjev nalaze i da se nijesu stekli uslovi za opoziv predmetnog ugovora o poklonu. Pri tome, prvostepeni sud zaklju uje da tu ilac, kao poklonodavac, od momenta zaklju enja ugovora o poklonu- pa do danas, nije u toj mjeri osiroma io da bi po tom osnovu stekao pravo da tra i povra aj poklona koji je u inio tu enom, a da stoji da je tu eni prema tu iocu u inio veliku odnosno krajnju neblagodarnost, ali da se ne mo e uzeti u obzir jer ista nije postojala u vrijeme podno enja tu be, i kona no, da je tu ilac izgubio pravo da tra i opoziv ugovora o poklonu po tom osnovu zbog zastarelosti.

Drugostepeni sud je preina io prvostepenu presudu usvajanjem tu benog zahtjeva, prihvataju i zaklju ak prvostepenog suda da ne stoji prvi razlog za opoziv poklona (osiroma enje poklonodavca), ali da su se stekli uslovi za opoziv poklona zbog velike odnosno krajnje neblagodarnosti, pa je zaklju io da je stanovi te prvostepenog suda, u tom dijelu, neprihvatljivo, jer, po nala enju drugostepenog suda, kod postojanja velike neblagodarnosti u injene od strane poklonoprimca, je bez zna aja

39

to je ista u injena u toku vodjenja parnice, odnosno nakon

podno enja tu be. Vrhovni sud prihvata pravno shvatanje

drugostepenog suda. Prema utvrdjenom injeni nom stanju tu eni je, kao

poklonoprimac, u inio prema tu iocu, kao poklonodavcu, veliku odnosno krajnu neblagodarnost krivi nim djelom. U krivi nom postupku je ustanovljena krivi na odgovornost poklonoprimca u odnosu na poklonodavca. Djelo je izvr eno u toku trajanja parnice po tu bi tu ioca protiv tu enog za opoziv poklona.

Pravilan je zaklju ak drugostepenog suda da kod postojanja velike odnosno krajnje neblagodarnosti u injene od strane poklonoprimca, je bez zna aja to je ista u injena u toku trajanja parnice, nakon podno enja tu be za opoziv ugovora o poklonu, jer zbog prirode samog spora sud je du an, sve do dono enja odluke po zahtjevu za opoziv ugovora o poklonu, da utvrdjuje sve injenice i okolnosti koje na opoziv uti u, nezavisno kad su one nastupile, prije ili tokom parnice."

(Vrhovni sud RCG, Rev.br.583/2001 od 19.12.2002.god.)

40

NASLJEDNO PRAVO

Raskid ugovora o do ivotnom izdr avanju ( lan 120. Zakona o nasledjivanju)

Raskid ugovora o do ivotnom izdr avanju se mo e tra iti u slu aju ispunjenja uslova iz l.120. st.2. Zakona o naslje ivanju.

Iz obrazlo enja:

Odredbom l.120 st.2 Zakona o naslje ivanju ("Sl.list SRCG", br.4/76), propisano je da ako prema ugovoru o do ivotnom izdr avanju ugovara i ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete, da zajedni ki ivot postane nepodno ljiv, svaka strana mo e tra iti od suda raskid ugovora. Kako je u postupku pred prvostepenim sudom utvr eno, to je naprijed pomenuto, da su odnosi izme u sada pok.Martin Stanke i tu ene bili toliko poreme eni, da je njihov zajedni ki ivot postao nepodno ljiv, te kada se ima u vidu i naprijed navedena odredba iz samog ugovora o do ivotnom izdr avanju, u vezi raskida istog, onda nesumnjivo proizilazi da su ni estepeni sudovi pravilno postupili kada su usvojili tu beni zahtjev za raskid predmetnog ugovora. Sledstveno tome, ni estepeni sudovi su pravilno postupili i kada su usvojili drugi dio tu benog zahtjeva, odnosno, kada su obvezali tu enu da se, u tamo odre enom roku, iseli iz predmetnog stana, o emu su pobijanom, a posebno prvostepenom presudom, dati potrebni razlozi, koje prihvata i ovaj sud i na iste revidenta upu uje.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br.450/2001-22.02.2002.god.)

41

PORODI NO PRAVO

Imovina bra nih drugova i upravljanje zajedni kom imovinom ( l.283. i 284. Porodi nog zakona RCG.)

Ni tav je kupopordajni ugovor o kupoprodaji stana, koji predstavlja zajedni ku nepodijeljenu imovinu bra nih drugova, ukoliko je takvo raspolaganje bilo bez saglasnosti drugog supru nika.

Iz obrazlo enja:

Prednje stanovi te prvostepenog i drugostepenog suda ne mo e se prihvatiti. Ovo sa razloga, kako je naprijed navedeno, to svojim dijelom u nepodijeljenoj zajedni koj imovini ne mo e bra ni drug ni raspolagati, niti ga mo e opteretiti pravnim poslom me u ivima ( l.283 Porodi nog zakona), ve zajedni kom imovinom

bra ni drugovi u toku braka upravljaju i raspola u zajedni ki i sporazumno ( l.284 Porodi nog zakona). Kako je drugotu eni sa predmetnim stanom, koji predstavlja bra nu tekovinu tu iteljice i drugotu enog, raspolagao u cjelosti, time to ga je prodao prvotu enom, bez znanja i saglasnosti tu iteljice, to je sporni ugovor o kupoprodaji predmetnog stana, zaklju en izme u tu enih, ni tav, jer je protivan prinudnim propisima, konkretno, naprijed citiranim odredbama Porodi nog zakona. Stoga je pobijanu i prvostepenu presudu valjalo preina iti i usvojiti tu beni zahtjev tu iteljice, kako je i odlu eno izrekom ove presude.

(Presudi Vrhovnog suda RCG, Rev.br.349/2001- 7.3.2002. god.)

42

Otkup stana i imovina bra nih drugova ( l.20. Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima u vezi

l.281. Porodi nog zakona)

Stan koji je otkupio jedan od roditelja neke od stranaka, ne mo e predstavljati zajedni ku imovinu bra nih drugova.

Iz obrazlo enja:

U postupku koji je prethodio dono enju pobijane i prvostepene presude je utvr eno da je sporni stan, prema ugovoru od 26.08.1992 godine, zaklju enim sa Ma insko - tehni kom kolom "Ivan Uskokovi " iz Podgorice, otkupila sada pok.Radoman

Vasiljka, koja je majka tu enog, a koja je i bila nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu. Otkupom spornog stana pom.Radoman Vasiljka je postala vlasnik istog, pa je u ostavinskom postupku, vo enom kod prvostepenog suda iza njene smrti, pod oznakom O.br.615/97, predmetni stan u ao u njenu zaostav tinu, te je ostavinskim rje enjem od 05.06.1998 godine, tu eni ogla en za jedinog zakonskog naslednika iza smrti sada pok.Radoman Vasiljke. Tako je tu eni postao vlasnik predmetnog stana, u smislu odredbe l.20 st.1 Zakona o osnovama svojinsko - pravnih odnosa. Stoga su

ni estepeni sudovi pravilno na li i pravilno zaklju ili da predmetni stan ne mo e predstavljati zajedni ku imovinu tu iteljice i tu enog, u smislu odredbe l.281 Porodi nog Zakona, te da je, sledstveno tome, neosnovan tu beni zahtjev tu iteljice, kojim je tra ila da se utvrdi da je vlasnik jedne idealne polovine (1/2) predmetnog stana, po osnovu udjela u zajedni koj imovini. O tome su pobijanom i prvostepenom presudom dati valjani razlozi, koje prihvata i ovaj sud i na iste revidenta upu uje.

(Presuda Vrhovog suda RCG, Rev.br.77/2002-19.4.2002.

43

RADNO PRAVO

Disciplinska odgovornost slu benika ( l.37. Zakona o dr avnim slu benicima)

Za disciplinski prestup iz l.37. st.1. ta .5. Zakona o dr avnim slu benicima, ne mo e se izre i mjera prestanka slu be, ako nije

nastupila teta za dr avni organ i ako postoje olak avaju e okolnosti na strani slu benika.

Iz obrazlo enja:

Prema disciplinskim spisima i osporenom rje enju tu enog, tu iteljici je stavljen na teret disciplinski prestup iz l.37 st.1 ta .5 Zakona o dr avnim slu benicima ("Sl.list RCG", br.45/91), - zloupotreba slu benog polo aja ili prekora enje ovla enja, te joj je, zbog istog prestupa, izre ena disciplinska mjera, - prestanak slu be. Me utim, odredbom st.2 l.37 istog Zakona propisano je da se za disciplinske prestupe iz stava 1 ovog lana, ta .1) do 19) obavezno izri e mjera prestanka slu be, ukoliko je nastupila teta za dr avni organ i ako nijesu utvr ene olak avaju e okolnosti za slu benika koji je prestup u inio. Dakle, ovi uslovi su postavljeni kumulativno, kako to pravilno nalaze i ni estepeni sudovi. To, prakti no, zna i da ako bilo koji od njih nije ispunjen, mjera prestanka slu be se ne mo e izre i. U konkretnom slu aju, kako je to naprijed navedeno, teta za tu enog nije nastupila, dok je disciplinska komisija tu enog

na la da postoje olak avaju e okolnosti za tu iteljicu, koje se bli e navode u prvostepenoj presudi, pa se mjera prestanka slu be tu iteljici nije mogla izre i. Stoga, po ocjeni ovoga suda, nijesu osnovani navodi zahtjeva za za titu zakonitosti, u tom pravcu, da se mjera prestanka slu be, u smislu pom.zakonskog propisa ( l.37 st.2 pom.Zakon), mo e izre i i u slu aju kada teta za dr avni organ nije

44

nastupila, s obzirom da iz sadr ine pom.zakonske odredbe to ne proizilazi, kako se to pogre no smatra podnijetim zahtjevom.

(Presuda Vrhovnog suda RCG,Gzz.br.12/2002 - 7.03.2002.god.)

45

Zasnivanje radnog odnosa

( l. 10. Zakon o radnim odnosima)

Sporazumom stranaka ne mo e se predvidjeti da je tu eni du an da tu ioca vrati u radni odnosa.

Iz obrazlo enja:

Prvostepeni i drugostepeni sud pravilno nalaze i pravilno zaklju uju da odre enje sadr ano u ta .2 Sporazuma o raskidu radnog odnosa, br.01-129/1 od 15.05.1993 godine, zaklju enog izme u tu iteljice i tu enog, ne mo e imati nikakvog uticaja na druga ije presu enje sporne stvari. Ovo zbog toga to takvo odre enje ne mo e biti pravni osnov za obavezivanje tu enog da tu iteljicu vrati na rad, s obzirom da Zakon o radnim odnosima RCG, kao ni Zakon o osnovama radnih odnosa, ne poznaju ovakav na in zasnivanja radnog odnosa. Upravo, ni estepeni sudovi pravilno nalaze da se zasnivanje radnog odnosa, po pravilu, vr i putem javnog ogla avanja, dok je bez toga zasnivanje radnog odnosa mogu e samo u slu ajevima koji su izri ito odre eni zakonom ( l.10 Zakona o radnim odnosima RCG). Dakle, ni estepeni sudovi pravilno zaklju uju da radnog odnosa nema, ako radnik, van slu ajeva koji su predvi eni zakonom, bude primljen na rad, bez javnog ogla avanja slobodnog radnog mjesta. Prema tome, iako je tada va e i Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa, predvi ao prestanak radnog odnosa po pismenom sporazumu izme u poslodavca i radnika ( l.75 st.1 ta .2), kako se u reviziji navodi, isti Zakon (kao ni Zakon o radnim odnosima RCG), nije predvi ao i zasnivanje radnog odnosa na taj na in, pa odredba iz ta .2 Sporazuma zaklju enog izme u tu iteljice i tu enog, ne mo e poslu iti kao osnov za vra anje tu iteljice u radni odnos kod tu enog, kako to pravilno zaklju uju ni estepeni sudovi.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br.395/2001 -18.01.2002.)

46

PRIVREDNO PRAVO

Imovina akcionarskog dru tva i imovina akcionara ( l. 50 i 53 Zakona o preduze ima - "Sl. list SRJ" br. 29/96 i 33/96)

Po to je imovina Akcionarskog dru tva odvojena od imovine akcionara to prodavci akcija ne mogu raspolagati imovinom dru tva ve samo akcijama iji su vlasnici u akcionarskom

dru tvu.

Iz obrazlo enja:

U albi se neosnovano navodi da je ugovor o kupoprodaji akcija raskinut saglasno u volja tu ioca i tu enog, jer izvedeni dokazi ne potvrdjuju da se tu ilac saglasio da se raskine ugovor. To to je tu ilac u pismu od 8. 08. 2001. godine pozvao tu enog da

izmiri preostali dio duga i naveo mogu nost da za slu aj neizvr enja ugovorne obaveze upravni odbor tu ioca mo e donijeti "odluku o poni taju odluke o prodaji akcija", ne zna i da je time dao ponudu za raskid ugovora, jer ponuda za raskid ugovora mora da sadr i jasno izra enu volju ponudioca da eli raskid ugovora, to se ne mo e poistovjetiti sa upozorenjem na posledice za slu aj neispunjenja ugovorne obaveze, koje je u pismu tu ilac u inio tu enom. Stoga je izjava tu enog, data tu iocu, da raskida ugovor, jednostrani akt koji ne mo e dovesti do raskida ugovora, jer pravo na jednostrani raskid ugovora, prema lanu 124. ZOO, ne pripada tu enom koji nije ispunio svoju obavezu.

Neosnovani su i navodi albe da se tu ilac ugovorom obavezao da tu enom preda poslovnu zgradu preduze a u kome je tu ilac bio vlasnik akcija koje su predmet ugovora o prodaji, kojima se pledira na to da tu ilac nije ispunio svoju obavezu, a i na nedopu tenost osnova ugovora.

47

Prije svega, pomenuti ugovor ne sadr i odredbu o predaji

poslovne zgrade navedenog preduze a, niti on mo e predstavljati osnov za sticanje vlasni tva na poslovnoj zgradi. Ovo zbog toga to je imovina akcionarskog dru tva odvojena od imovine akcionara, pa tu ilac i ostali prodavci akcija iz ugovora ne mogu raspolagati imovinom dru tva, ve samo akcijama iji su vlasnici u akcionarskom dru tvu, to su i u inili u konkretnom slu aju. Raspolaganje imovinom akcionarskog dru tva je stvar u nadle nosti njegovih organa.

(Presuda Vrhovnog suda RCG P . br. 150/2002 od 15. oktobra 2002. godine.)

48

Raskid ugovora o cesiji ( l. 436. i 438. ZOO)

Za raskid ugovora o cesiji nije potreban pristanak cezusa

Iz obrazlo enja:

Pobijana presuda je donijeta bez apsolutno bitnih povreda odredaba parni nog postupka iz lana 354. stav 2. ZPP. Dakle, nije po injena ni povreda postupka iz lana 354. stav 2. ta ka 14. ZPP, na koju se ukazuje u albi, jer su u prvostepenoj presudi dati jasni i prihvatljivi razlozi o odlu nim injenicama a u albi se i ne daju razlozi o tome u emu alilac vidi postojanje ove povrede.

Prvostepeni sud je na osnovu izvedenih dokaza nesumnjivo utvrdio da tu eni nije izmirio nov anu obavezu prema tu iocu u iznosu od 26.469,12 dinara, pri emu je tvrdnju tu enog da je obavezu izmirio na osnovu ugovora o cesiji pravilno ocijenio neprihvatljivom s obzirom da je opovrgnuta izvedenim dokazima.

Naime, tu eni se poziva na ugovor o cesiji zaklju en 24.06.1997. godine izmedju tu ioca, kao cedenta i Preduze a "Mako" Kru evac kao cesionara, koji je potpisan i ovjeren i od strane tu enog, kao cesusa. Medjutim, tu ilac i Preduze e "Mako" - Kru evac su dopisom od 25.11.1997. godine obavijestili tu enog da su raskinuli ugovor o cesiji, nakon ega je Preduze e "Mako" Kru evac izvr ilo povra aj sredstava tu enom u iznosu od 3.684,25 dinara, pa je tu eni ostao u obavezi da tu iocu plati potra ivanje.

Tu ilac i navedeno preduze e su bili ovla eni da po principu autonomije volja iz lana 10. ZOO raskinu ugovor o cesiji po to su kao cedent i cesionar stranke ugovora o cesiji u skladu sa odredbom lana 436. stav 1. ZOO, a prema lanu 438. stav 1. ZOO za zaklju enje ugovora nije potreban pristanak cesusa, pa ni za njegov raskid.

Stoga je prvostepeni sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tu beni zahtjev.

49

Bez pravnog zna aja su navodi iznijeti u albi da je tu eni

po raskidu ugovora o cesiji isti realizovao, uplatom iznosa od 26,469,12 dinara u korist ra una "Mako" Kru evac, jer kod injenice da je ugovor bio raskinut radilo bi se o prenosu koji nema svoj osnov u nekom pravnom poslu i tu eni bi od navedenog preduze a mogao zahtijevati vra anje po pravilima o sticanju bez osnova.

(Presuda Vrhovnog suda RCG P .br.33/2002 od 03. 09. 2002. godine).

50

Stranke i njihovi zakonski zastupnici ( lan 77. st. 1. ZPP)

Brod, kao stvar sui generis, nema pravnu ni strana ku sposobnost, jer prema l. 77. st. 1. ZPP-a stranka u postupku

mo e biti samo fizi ko i pravno lice koje mo e biti nosilac prava i obaveza u pravnom prometu.

Iz obrazlo enja:

Prema podacima iz spisa predmeta umje a je u podnesku od 18. 01. 2002. godine, kao i u daljem postupku obrazlo io svoj pravni interes zastupanjem u parnicu na strani drugotu enog, svojstvom zalo nog povjerioca na brodu "Novi", zastava St. Vincent & Grenadines, luka pripadnosti Kingstown, na osnovu ugovora o privilegovanom zalo nom pravu prvog reda, zaklju enog 5. septembra 1996. godine sa firmom "Odyssey Maritime" LTD iz Kingstauna, ne spore i pravo posade tog broda na postojanje privilegovanog pomorskog potra ivanja osnovom zaklju enih ugovora o radu. Medjutim, istakao je prigovor nedostatka sposobnosti prvotu enog broda "Novi" da bude parni na stranka, jer Zakon o parni nom postupku priznaje svojstvo stranke samo fizi kim i pravnim licima, a ne reguli e, za razliku od anglosaksonskog prava, mogu nost da brod - stvar bude stranka u postupku. Takodje je istakao i nedostatak pasivne legitimacije na strani drugotu enog "Jugooceanija" Kotor, uz isticanje da ona nije vlasnik broda "Novi", ve firma "Oyssey Maritime" LTD.

Kod takvog stanja stvari i injenice da svi tu ioci nisu bili lanovi posade broda "Novi", jer se odredjeni broj legitimi e sa

svojstvom pomoraca na drugim brodovima, prvostepeni sud je pogre no primijenio materijalno pravo kada umje a u nije priznao svojstvo jedinstvenog suparni ara u smislu odredbe lana 209. stav 1. ZPP, kojom je propisano da ako pravno dejstvo presude treba da se odnosi i na umje a a, on ima polo aj jedinstvenog suparni ara

51

( lan 201. ZPP). Ovo stoga to interes ugovornog zalo nog povjerioca po pomorskom zalo nom pravu direktno zavisi od broja zakonskih zalo nih povjerilaca - lan 252. st. 1. ta . 2. Zakona o pomorskoj i unutra njoj plovidbi, koji prema lanu 983. istog zakona imaju prioritet u naplati u odnosu na ugovorne zalo ne povjerioce - lan 237. stav 4. istog zakona. Ina e, stranke ne spore usagla enost doma eg zakona sa Medjunarodnom konvencijom o privremenom zadr avanju brodova potpisanoj u Briselu 1952. godine, a iz samog ugovora o zalozi proizilazi da je zalo ni povjerilac zadr ao i neka ira prava ( lan 6. Ugovora). Interes zalo nog povjerioca je naro ito izra en kada se ima u vidu visina obezbijedjenog potra ivanja i direktna korelacija tog potra ivanja sa visinom privilegovanog potra ivanja posade broda "Novi" koju u smislu lana 133. Zakona o pomorskoj i unutra njoj plovidbi sa injavaju samo lica ukrcana za izvr enje poslova na brodu i upisana u popis posade.

U albi se osnovano navodi da prvotu eni brod "Novi" nema sposobnost da bude stranka u postupku. Ovo zbog toga to je sa stanovi ta imovinskog prava brod u prvom redu stvar, a kako se na njega primjenjuju specifi ne norme pomorskog prava brod je stvar sui generis. S obzirom da je brod stvar zakonodavac mu ne priznaje pravnu sposobnost pa time mu se ne priznaje ni strana ka sposobnost, jer prema lanu 77. stav 1. ZPP stranka u postupku mo e biti samo fizi ko ili pravno lice, koje mo e biti nosilac prava i obaveza u pravnom prometu. Kako je na strani prvotu enog u estvovao brod koji ne mo e biti stranka u postupku u pobijanoj presudi je po injena bitna povreda odredaba parni nog postupka iz lana 354. stav 2. ta ka 11. ZPP, pa je primjenom lana 369. stav 3.

istog zakona, tu bu u odnosu na prvotu enog valjalo odbaciti, a pokazuje se bezpredmetnim da se ona vra a na ispravku, po to je njome obuhva en tu eni koji je vlasnik broda.

Kako je umje a , koji u ovoj parnici ima polo aj jedinstvenog suparni ara, osporio tu beni zahtjev, nijesu bili ispunjeni uslovi da se donese presuda na osnovu priznanja u odnosu na drugo i tre e tu enog u smislu lana 331. ZPP, pa je po injena bitna povreda odredaba parni nog postupka iz lana 354. stav 2.

52

ta ka 7. ZPP, koja predstavlja ukidni razlog prema odredbi lana 369. stav 1. ZPP.

U ponovnom postupku prvostepeni sud e izdeferencirati svojstvo tu ilaca na osnovu kojih u tu bi iskazuju svoja potra ivanja, odnosno koji od njih potra uju zaradu kao lanovi posade broda "Novi" a koji kao pomorci na ostalim brodovima, raspravi e sva sporna pitanja, pri emu e posebno ocijeniti da li tu iocima pripadaju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje imaju i u vidu navode umje a a da su ta prava ekskluzivno regulisana ugovorom o radu koji podlije e pravu zastave broda, te uz otklanjanje navedene povrede postupka donije e pravilnu i zakonitu odluku.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, P . br. 210/2002 od 15. oktobra 2002. godine)

53

Mjesna nadle nost u statusnom sporu

( lan 20. st. 3. Zakona o sudovima u vezi l. 41. st. 1. st. 3. Zakona o privrednim dru tvima)

Neovisno od pravila o mjesnoj nadle nosti za sudjenje o sporovima na koje se primjenjuje statusno (kompanijsko pravo), isklju ivo je nadle an Privredni sud u Podgorici.

Iz obrazlo enja:

Prema odredbi lana 20. st. 3. Zakona o sudovima ("Sl. list RCG" br. 5/2002) Privredni sud u Podgorici, nezavisno od pravila o mjesnoj nadle nosti, sudi u sporovima na koje se primjenjuje statusno (kompanijsko) pravo.

U konkretnom slu aju predmet spora je zahtjev tu ioca, koji je akcionar tu enog, za poni taj odluka skup tine akcionara zbog nepo tovanja odredbi zakona o sazivanju i odr avanju skup tine akcionara. Na podno enje takvog zahtjeva akcionar je ovla en u skladu sa odredbom l. 41. st. 1. ta . 3. Zakona o Privrednim dru tvima ("Sl. list RCG" br. 6/2002). Nepo tovanje odredbi zakona o sazivanju i odr avanju skup tine ima za posledicu onemogu avanje akcionara da koristi pravo glasa na skup tini akcionara i druga upravlja ka prava, koja se druga ije nazivaju statusnim pravima. Prema tome, po stanovi tu ovog suda, u konkretnom slu aju radi se o sporu na koji se primjenjuje statusno pravo, koji se rje ava u skladu sa odredbama Zakona o privrednim dru tvima. Saglasno tome, za sudjenje u takvom sporu mjesno je nadle an Privredni sud u Podgorici, a ne Privredni sud u Bijelom Polju. Stoga je pobijano rje enje zakonito, a alba neosnovana.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, P . br. 281/2002 o 24. januara 2003. godine)

54

Ovla enje za zastupanje ( l.77. st.1. Zakona o privrednim dru tvima)

Izvr ni direktor jedno lanog privrednog dru tva sa ograni enom odgovorno u, ovla enje za zastupanje crpi iz punomo ja osniva a, a ne iz zakona i tu funkciju ostvaruje u

onom obimu koji mu je povjeren odlukom lana dru tva

Iz obrazlo enja:

Iz spisa predmeta proizilazi da su prvostepenom sudu dana 25.11.2002.godine dostavljeni podnesci tu ioca i tu enog, prema kojima su povu ene tu ba i protivtu ba u ovoj pravnoj stvari. Podnesak tu ioca je potpisan od strane Beljka Jovete i ovjeren je pe atom preduze a.

Punomo nik tu ioca je uz albu dostavio izvod iz Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici iz koga se vidi da je Beljka Joveta jedini osniva tu ioca a da je izvr ni direktor i ovla eni zastupnik istog Beljka Slavica.

Neosnovano se u albi navodi da je podnesak kojim je izvr eno povla enje tu be potpisan od neovla enog lica i da nije bilo mjesta dono enju pobijanog rje enja.

Naime, Beljka Joveta je jedini osniva tu ioca. Dakle, tu ilac ima samo jednog lana i on je prema lanu 77.st.1. Zakona o privrednim dru tvima ("Sl.list RCG",br. 6/2002) jedno lano privredno dru tvo sa ograni enom odgovorno u.

Prema lanu 77.st.3. istog Zakona, jedini lan dru tva ima ovla enje skup tine dru tva u ijoj je nadle nosti dono enje statuta dru tva kojim se odredjuju lica ovla ena za zastupanje dru tva, s obzirom da Zakon ne predvidja postojanje zakonskog zastupnika privrednog dru tva, a shodno lanu 73.st.5. istog Zakona lan dru tva mo e prenijeti generalno ovla enje za zastupanje dru tva na izvr nog direktora, radi preduzimanja pravnih radnji u njegovo ime.

55

Iz prednjeg slijedi da izvr ni direktor ovla enje za

zastupanje crpi iz punomo ja osniva a, a ne iz zakona i tu funkciju ostvaruje u onom obimu koji mu je povjeren odlukom lana dru tva. Stoga se pogre no u albi navodi da je za davanje izjave o povla enju tu be ovla en samo izvr i direktor, koji je istovremeno i zastupnik dru tva, jer tu bu mo e povu i i sam osniva jedno lanog dru tva, po to izvr ni direktor preduzima pravne radnje u njegovo ime.

(Rje enje Vrhovnog suda RCG, P .br.316/2002 od 26. marta 2003. godine)

56

UPRAVNO PRAVO

Privremeni uvoz robe ( lan 18. Uredbe o izvozu i uvozu robe)

Privremeni uvoz, mo e se dozvoliti samo za one vrste roba koje su izri ito utvr ene posebnim propisom

Iz obrazlo enja:

Sud je ocijenio, da su u provedenom upravnom postupku, u ovoj upravnoj stvari potpuno i pravilno utvrdjene sve odlu ne injenice od zna aja za dono enje pravilnog i zakonitog akta i na

takvo utvrdjeno injeni no stanje pravilno primijenjen materijalni propis. Pravilno je tu eni organ, u osporenom aktu, izveo zaklju ak da nije dozvoljen privremeni uvoz robe koju je zahtijevao tu ilac, a koja je bli e nazna ena u stavu II dispozitiva citiranog rje enja prvostepenog organa, a sa razloga to su odredbom l.18. Uredbe o privremenom izvozu i uvozu robe ("Sl. list SRJ", br.49/92 i 52/94), taksativno utvrdjeni osnovi i uslovi privremenog uvoza odredjenih vrsta roba (mehanizacija, ma ina, aparata, uredjaja, osnovnih sredstava, specijalnih inskih vozila, medicinske opreme i uredjaja), a nazna ena vrsta roba koja je predmet zahtjeva za uvoz, u ovoj pravnoj stvari, ne spada u strukturu roba iji je privremeni uvoz dozvoljen citiranom odredbom nazna ene Uredbe niti je ista u funkcionalnoj vezi sa potrebom rada i odvijanja funkcija onih roba koje su nazna ene odredbom l.18. citirane Uredbe. Ne mo e se, po ocjeni suda, prihvatiti stanovi te tu ioca da privremeni uvoz robe treba dozvoliti i ako je ista u vezi sa izgradnjom odredjeno investicionog objekta, jer je to u protivnosti sa izri itim odredjenima i duhom Uredbe o privremenom izvozu i uvozu robe u kojoj su precizno definisani uslovi i vrsta roba koja se mo e privremeno

57

uvoziti odnosno izvoziti. O svemu ovome tu eni organ je dao, u osporenom aktu, potpune i valjane razloge koje ovaj sud prihvata i na njih upu uje.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, U.br.239/2002 od 30.01.2003.god.)

58

Odobrenje za organizovanje igara na sre u ( l. 40. Zakona o igrama na sre u)

Ugovor o poslovno - tehni koj saradnji radi anga ovanja aparata za prire ivanja igara na sre u ne mo e nadomjestiti

nedostatak odobrenja nadle nog organa za organizovanje igara na sre u.

Iz obrazlo enja:

Polaze i od injeni nog stanja utvrdjenog u provedenom upravnom postupku u ovoj upravnoj stvari, a posebno zapisnika o izvr enoj finansijskoj kontroli od 15.03.2002. godine, pravilno je i osnovano tu eni organ, osporenim aktom, privremeno oduzeo od tu ioca aparate za igru na sre u i odredjenu koli inu cigareta, bli e nazna ene u dispozitivu prvostepenog rje enja, a sa razloga to tu ilac nije posjedovao odobrenje nadle nog organa za organizovanje igara na sre u shodno l.40. Zakona o igrama na sre u, kao ni dokaze o na inu pribavljanja oduzetih koli ina cigareta koje nijesu bile obilje ene akciznom markicom, ime bi bili ispunjeni uslovi za primjenu l.82. Zakona o poreskoj administraciji, za privremeno oduzimanje robe, do okon anja postupka pred nadle nim organom. Po ocjeni suda, bez pravnog osnova je pozivanje tu ioca na Ugovor o poslovno tehni koj saradnji sa firmom "Dank" - Bar, oko anga ovanja aparata za igranje na sre u, jer se njime ne mo e nadomjestiti odobrenje za organizovanje igara na sre u nadle nog organa, to je i utvrdjeno l.2. ovog ugovora.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, U.br.395/2002 od 06.03.2003.god.)

59

Upis prava na nepokretnostima

( l.11. Zakona o fiducijalnom prenosu prava svojine)

U postupku upisa prava svojine na nepokretnostima, primjenom Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine, mora se utvrditi

injenica da li je du nika izmirio svoje obaveze prema povjeriocu.

Iz obrazlo enja:

Upravni organi nalaze da su se u konkretnoj stvari stekli uslovi iz l.11. st.2. Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine za definitivan upis prava svojine u korist povjerioca Montenegrobanke a.d. Podgorica, na nepokretnostima koje su kao vlasni tvo tu ioca prenijete na povjerioca radi obezbjedjenja naplate potra ivanja iz ugovora o kreditu, ugovorom o fiducijarnom prenosu prava svojine. Kao dokaz o ispunjenu uslova za dono enje rje enja o definitivnom upisu prava svojine po zahtjevu Montenegrobanke a.d. Podgorica, u osporenom rje enju se navodi akt - upozorenje du niku br.011-1876 od 04.07.2002. godine na obavezu izmirenja duga.

Po ocjeni suda, osporeno rje enje se zasniva na nepotpuno uvrdjenom injeni nom stanju.

lanom 11. st.2. Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine je propisano da je du nik du an predati stvar povjeriocu ako svoj dug ne izmiri u roku. Odlu na injenica da li je du nik svoj dug izmirio u roku nije u postupku utvrdjenja, pa je u cilju utvrdjivanja te injenice potrebno odr ati usmenu raspravu, uz u e e stranaka u postupku.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, U.br.886/2002 od 15.05.2003. godine)

60

Naknada za kori enje gradjevinskog gradskog zemlji ta (propisi lokalne samouprave)

Uzurpacija lokacije za privremeno kori enje gra evinskog zemlji ta ne mo e biti razlog i osnov za nepla anje naknade za

njegovo kori enje od strane njegovog korisnika.

Iz obrazlo enja:

Po ocjeni suda, a na temelju pravilno i potpuno utvrdjenog injeni nog stanja u ovoj upravnoj stvari, pravilno su upravni organi

utvrdili obavezu tu ioca na pla anje naknade za privremeno kori enje gradjevinskog zemlji ta uz poslovni prostor koji koristi za djelatnost svoje fotografske radnje u povr ini od 26 m2, polaze i od isklju ivo relevantne injenice da je tu iocu navedeno sporno zemlji te, odobreno na kori enje kao privremena lokacija (rje enje Sekretarijata za urbanizam i stambeno komunalne poslove, Tivat, br.0902-up-350 od 15.10.2001. godine) pa je utvrdjena obaveza pla anja sporne naknade utemeljena na propise lokalne samouprave - Odluka o privremenim objektima - l.21. ("Sl. list RCG" - op tinski propisi, br.20/97). Bez zna aja je, sa aspekta obavezivanja na pla anje naknade, po ocjeni suda, okolnost koja se ti e uzurpacije navedenog zemlji ta od strane drugog lica, jer ova obaveza se konstitui e u odnosu na nosioca prava kori enja lokacije.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, U.br.355/2002 od 06.03.2003.god.

61

Uslovi za izjavljivanje zahtjeva za vanredno preispitivanje

pravosna nog rje enja o prekr aju ( l.174. Zakona o prekr ajima).

Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosna nog rje enja o prekr aju, kada je uz nov anu kaznu izre ena za titna mjera

oduzimanja vatrenog oru ja, je nedozvoljena.

Iz obrazlo enja:

Prema l.174. Zakona o prekr ajima zahtjev za vanredno preispitivanje drugostepenog rje enja o prekr aju je dopu ten kada je okrivljenom izre ena kazna zatvora ili neka od za titnih mjera taksativno pobrojanih u st.1. iste zakonske odredbe.

U ovom slu aju,podnosilac zahtjeva nije za prekr aj reme enja javnog reda i mira ka njen zatvorom, a kako se zbog izre ene za tite mjere, odnosno oduzimanje sredstava sa kojim je prekr aj u injen (vatreno oru je) po pomenutom l.174., citiranog zakona ne mo e izjaviti navedeni vanredni pravni lijek, zahtjev podnosioca valjalo je odbaciti kao nedozvoljen.

(Rje enje Vrhovnog suda RCG, Up.br.9/2002 od 27.02.2003. godine)

62

Ugovor o stranom ulaganju i poreske obaveze ( l.435. Zakona o stranim ulaganjima)

Na odnose utvr ene ugovorom o stranom ulaganju, u smislu l.27. Zakona o stranim ulaganjima, odnosno povoljnijeg

tretmana ugovora a kod vremenske sukcesije propisa ne spadaju materijalno pravni odnosi u oblasti poreskih ovla enja.

Iz obrazlo enja:

Obrazla u i svoj stav da se izmjene Zakona o porezu na promet, ne mogu primijeniti, u konkretnom slu aju, tu ilac se poziva na odredbu l.27. Zakona o stranim ulaganjima ("Slu beni list RCG", br.52/2000). Tom odredbom je propisano da ako se izmijeni zakon na osnovu koga je zaklju en ugovor o stranom ulaganju, odnosno odluka done ena, na odnose utvr ene tim ugovorom, odnosno odlukom primjenjuju se odredbe ugovora, odluke, odnosno statuta i zakona koji je va io na dan zaklju enja ugovora, odnosno dono enja odluke ako je to za ulaga a povoljnije ili ako ulaga i odre ena pitanja sporazumno ne urede u skladu sa izmijenjenim odredbama zakona. Takav stav je neprihvatljiv. Ovo sa razloga to je l.34. i 35. istog Zakona propisano to je sadr aj ugovora o ulaganju i odluke o osnivanju preduze a. U tim zakonskim odredbama nije navedeno ugovaranje poreza, pa porez ne spada u odnose utvr ene ugovorom shodno l.27. navedenog Zakona.

Poreske i druge olak ice propisane su l.16. Zakona o stranim ulaganjima tako da strani ulaga ne e biti oporezovan na nepovoljniji na in nego to se oporezuje doma e pravno lice. Iz takve odredbe proizilazi da i strani ulaga pla a porez i na opremu za obavljanje djelatnosti pod istim uslovima kao doma e pravno lice.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, U.br.475/2002 od 10.03.2003.g.)

63

Gradsko gradjevinsko zemlji te i nadle nost lokalne

samouprave ( lan 33. Zakona o gradskom gradjevinskom zemlji tu)

Za prenos prava na gradskom gra evinskom zemlji tu u dr avnoj svojini kao i dono enju odluke o predaji gradskog

gra evinskog zemlji ta koje koristi raniji vlasnik, nadle na je jedinica lokalne samouprave.

Iz obrazlo enja:

Na temelju utvr enog injeni nog stanja u provedenom upravnom postupku u ovoj upravnoj stvari, konstatuje se da je predmetno sporno zemlji te - gradsko gra evinsko zemlji te u dr avnoj svojini i da je u tom re imu bilo i prije stupanja na snagu Zakona o gra evinskom zemlji tu ("Sl.list RCG",br.55/2000), na kojim raniji vlasnici imaju pravo kori enja.

Prema odredbi l.33. st.1. Zakona o gra evinskom zemlji tu, raniji vlasnik neizgra enog gradskog gra evinskog zemlji ta nastavi e da koristi to zemlji te i da ga upotrebljava za dozvoljene svrhe, na na in kojim se ne mijenja oblik i svojstvo zemlji ne parcele, do dana kada je, na osnovu odluke nadle nog organa lokalne uprave, du an da ga preda jedinici lokalne samouprave, odnosno odre enom korisniku, ili ga sam privede namjeni odre enoj planom.

Shodno utvr enom injeni nom stanju i re imu zakonskog regulisanja ove upravne stvari, pravilno je , po ocjeni suda, postupio tu eni organ kada je osporenim upravnim aktom odbio albu tu ioca na citirani prvostepeni akt kojim je njegov zahtjev za eksproprijaciju nazane nog gradskog gra evinskog zemlji ta u dr avnoj svojini, odba en zbog nenadle nosti i tu ilac upu en nadle nom organu lokalne uprave u ijem djelokrugu se, shodno l.33. Zakona o gra evinskom zemlji tu, nalazi rje avanje ove upravne stvari.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, U.br.115/2002 od 18.02.2003. godine)

64

Vau erska privatizacija - rok za ulaganje vau era ( lan 56. Uredbe o na inu izdavanja, sticanja i kori enja

privatizacionih vau era)

Propu tanjem utvr enog roka za ulaganje vau era u toku postupka masovne vau erske privatizacije, gubi se pravo na

njihovo naknadno ulaganje.

Iz obrazlo enja:

U postupku dono enja osporenog rje enja nesumnjivo je utvr eno da tu ilac vau ere nije ulo io u zakonskom roku. To je injenica koja se ne osporava ni tu bom. Kod takvog utvr enja

osnovano je tu eni odbio prigovor tu ioca jer rokove za VMP, kako je to propisano l.56. Uredbe o na inu izdavanja, sticanja i kori enja privatizacionih vau era ("Sl.list RCG",br.17/2001), mo e produ iti samo Vlada Republike Crne Gore, a ista odluku o produ enju roka nije donijela.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, U.br.154/2002 od 14.5.2002. god.)

65

Aktivna legitimacija u upravnom sporu

( l.12. ZUS-a)

Politi ke stranke nemaju aktivnu stvarnu legitimaciju kao ni polo aj zainteresovanog lica za podno enje tu be u upravnom sporu, radi poni taja akta o imenovanju sekretara skup tine

op tine.

Iz obrazlo enja:

Nije sporno da je u nadle nosti tu enog, izmedju ostalog i pravo na dono enje osporenog rje enja kao i drugih rje enja koja se ti u izbora, imenovanja, razrje enja i dr.

Dono enjem sporne odluke u okviru svoje nadle nosti, nije povrijedjeno pravo tu ioca ili na njegov na zakonu zasnovan interes ime tu ioci nemaju svojstvo stranke u smislu l.12. ZUS-a, a ni

polo aj zainteresovanog lica u smislu l.15. ZUS-a samom injenicom to tra e poni taj upravnog akta.

O igledno je da se tu ba jedino mo e pravno shvatiti kao zahtjev upravljen na utvrdjenje da je osporenim aktom povrijedjen zakon u korist drugih politi kih stranaka koje participiraju u Skup tini op tine Nik i . Ovo tim prije to je tu ba utemeljena na tvrdnji da su nezakonito potvrdjeni mandati etvorici odbornika, koja odborni ka mjesta nijesu pripadala tu iocima i usled ega po mi ljenju tu ioca nije bilo potrebnog kvoruma za odlu ivanje.

Medjutim, odredbom l.2. st.3. ZUS-a utvrdjeno je da upravni spor kad je upravnim aktom povrijedjen zakon u korist fizi kog lica, pravnog lica ili druge stranke, mo e pokrenuti nadle ni dr avni, odnosno javni tu ilac ili drugi zakonom ovla eni organ.

Stoga je nesumnjivo, da politi ke stranke, a time i tu ioci nijesu ovla eni za pokretanje upravnog spora zbog povrede zakona u korist fizi kog lica, pravnog lica ili druge stranke, odnosno druge

66

ili drugih politi kih stranaka. Odnosno, jedini ovla eni tu ilac u ovakvoj pravnoj situaciji je tu ilac ozna en u lanu 2. st.3. ZUS-a.

(Rje enje Vrhovnog suda RCG, U.536/2002 od 19.11.2002. godine)

67

Ovla enje inspektora rada

( l.3. Zakona o inspekciji rada)

Inspektor rada mo e rje enjem odlo iti, do dono enja pravosna ne sudske odluke, izvr enje kona ne odluke o

prestanku radnog odnosa, a ne i drugih odluka u oblasti radno pravnih odnosa.

Iz obrazlo enja:

Po ocjeni ovog suda, nije bilo pravnog osnova da tu eni organ kao drugostepeni, osporenim upravnima aktom, oglasi ni tavim citirano rje eje prvostepenog organa - Podru ne jedinice Inspeckije rada u Podgorici, jer za sankciju ni tavosti, nije bilo osnova i uslova utvr enih u l.257 Zakona o op tem upravnom postupku. Isto tako, treba po i od razloga za odlaganje izvr enja odre ene odluke u vezi sa pravima iz radnog odnosa, koja se u smislu l.3 st.1 ta .6 Zakona o inspekciji rada mo e donijeti samo u slu aju kona ne odluke kontrolisanog subjekta, o prestanku radnog odnosa radnika. U tom smislu, citirani prvostepeni akt Inspekcije rada pokazuje se na zakonu utemeljen, s obzirom da se u konkretnoj upravnoj stvari ne radi o odlaganju akta o prestanku radnog odnosa nego o aktu o raspore ivanju radnika na drugo radno mjesto, koji akti ne u ivaju za titu inspekcije rada sa aspekta odlaganja njihovog izvr enja.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, U.br.849/2002 od 18.02.2003. godine)

68

Vr enje inspekcijske kontrole Ovla enja inspektora

( l.7. Zakona o inspekcijskoj kontroli)

Mjere i radnje radi otklanjanja utvrdjenih nepravilnosti kod povrede zakona ili drugog propisa u toku inspekcijske kontrole,

inspektor naredjuje rje enjem.

Iz obrazlo enja:

Sud konstatuje, da je rje enjem Agencije Crne Gore za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, br.01-557 od 20.05.2002. godine tu ilac rasporedjen na radno mjesto sekretara projekta "Uvodjenje sistema kvaliteta u RCG", te da je nadle ni inspektor rada, postupaju i po njenom zahtjevu za za titu prava od 27.05.2002. godine svojim aktom - obavje tenjem Up.br.07-1-511/1 od 11.07.2002. godine izvijestio tu ioca u vezi sa inspekcijskim nadzorom u ovoj stvari, konstatuju i da su njeni navodi u zahtjevu ta ni, ali da povrede u vezi sa rasporedjivanjem na druge poslove i zadatke mo e utvrditi nadle ni sud, u radnom sporu, po prethodno podnijetoj tu bi. Sud utvrdjuje, da radno mjesto na kome je izvr en raspored tu ioca ne postoji kao takvo sistematizovano u op tem aktu nazna enog organa - Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta donijetom 01.10.2001. godine, pri emu nije cijenjena ni injenica o ispravci tog rje enja, br.01-659 od 10.06.2002. godine. Nadalje, donosiocu spornog akta o rasporedjivanju tu ioca na nazna ene poslove i zadatke - direktoru navedene Agencije, mandat u trenutku dono enja rje enja bio je istekao, to se utvrdjuje iz rje enja o njegovom postavljanju na nazna enoj du nosti br.02-885/3 od 19.02.1998. godine koji je donijela Vlada Republike Crne Gore i koji je objavljen u "Slu benom listu" RCG br.6/98, a koja je du nost u smislu l.22. Statuta Agencije ograni ena na period od etiri godine. Kod ovako utvr enog injeni nog stanja, inspektor

rada morao je da preduzme mjere u smislu l.7. st.1 ta .1 Zakona o inspekcijskoj kontroli, na osnovu radnji koje, u smislu l.8. citiranog

69

Zakona, nare uje rje enjem, kao upravnim aktom, a ne da istaknute nepravilnosti konstatuje navedenim obavje tenjem, pri emu se osnov za postupanje inspektora ne nalazi samo u citiranoj odredbi nazna enog Zakona nego i u obavezama iz op teg upravnog postupanja - l.192., l.196., l.149. i l.208 ZUP-a, to zna i da specijalni upravni postupak iz Zakona o inspekcijskoj kontroli ne isklju uje, na izri it na in i po prirodi stvari, primjenu op teg upravnog postupka. Pored ovoga, treba imati u vidu i zakonsko pravo svakog zaposlenog, da se radi za tite svojih prava mo e obratiti nadle noj inspekciji rada ( l.70. Zakona o osnovama radnih odnosa).

(Presuda Vrhovnog suda RCG, U.br.839/2002 od 18.02.2003. godine)

70

Upravni akt ( l. 6 st.1. ZUS-a)

Sporazum o poravnanju u oblasti imovinskog prava i akt o davanju saglasnosti od strane nadle nog organa op tine na

takav sporazum, nije upravni akt.

Iz obrazlo enja:

Prema odredbi l.6. st.1. Zakona o upravnim sporovima, upravni spor mo e se voditi samo protiv upravnog akta.

Po ocjeni suda, u konkretnoj stvari, nazna eni Sporazum o poravnanju i citirani zaklju ak o davanju saglasnosti na Sporazum o proavnanju, nemaju karakter upravnog akta u smislu citirane odredbe navedenog zakona, jer se istim ne rje ava o odredjenom pravu ili obavezi fizi kog ili pravnog lica ili druge stranke u kakvoj upravnoj stvari, ve se u konkretnom slu aju radi o aktu raspolaganja, u stvarima iz oblasti imovinskih prava u kojima je obezbijedjena sudska za tita van upravnog spora ( l.9. st.1. ta .1. ZUS-a). S obzirom na utvrdjenje da se tu bom osporava akt koji nije upravni akt, to je u smislu l.28. st.1. ta .2. ZUS-a, valjalo odlu iti kao u dispozitivu rje enja.

(Rje enju Vrhovnog suda RCG, U.br.130/2002 od 16.12.2002. godine)

71

Stvarna nadle nost

( l.2. i 3. Zakona o vra anju zemlji ta vlasnicima poljoprivrednog zemlji ta iz dru tvene svojine)

Za povra aj u svojinu uma stvarno su nadle ni redovni sudovi a ne upravni organi

Iz obrazlo enja:

Po ocjeni suda, osporenim aktom, tu eni organ izrazio je pravilno materijalno pravo stanovi te, da po to sporno zemlji te nije poljoprivredno nego umska povr ina, to u smislu l.2. i 3. Zakona o vra anju zemlji ta vlasnicima poljoprivrednog zemlji ta iz dru tvene svojine, u vezi l.7. istog zakona, u ovoj stvari, nije nadle an upravni organ, nego shodno nazna enim odredbama citiranog zakona i tada va e em Zakonu o umama, sudski organ u parni nom postupku, po svojinskoj tu bi.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, U.br.425/2002 od 20.03.2003. godine)

72

Dvostepenost upravno-pravne za tite ( alba) ( l. 9. Zakon o inspekcijskoj kontroli)

U rje avanje upravnih stvari u vr enju inspekcijske kontrole mora biti obezbijedjena dvostepenost upravno pravne za tite

Iz obrazlo enja:

Odredbom lana 9. stav 1. Zakona o inspekcijskoj kontroli, jasno je predvidjeno dvostepenost u rje avanju stvari koje podlije u inspekcijskoj kontroli, a to, u ovom slu aju, zna i da je i protiv rje enja ekolo kog inspektora dozvoljena alba.

Sa izlo enih razloga, a na osnovu lana 28. st.1. ta .4. Zakona o upranvim sporovima odlu eno je kao u dispozitivu ovog rje enja pod ta .I.

Ina e, u osporenom rje enju tu iocu je data pogre na pravna pouka, a zbog ega on ne mo e snositi bilo kakve tetne posledice, pa je sud odlu io da spise predmeta dostavi Ministarstvu za tite ivotne sredine i uredjenja prostora da, kao nadle an organ, uzme

predmetnu tu bu kao albu i po njoj odlu i.

(Rje enje Vrhovnog suda RCG, U.br.160/2002 od 16.12.2002. godine)

73

Upravni spor

Aktivna legitimacija ( l.12. ZUS-a)

Politi ke stranke ije izborne liste konstitui u odborni ke mandate na temelju volje gradjana, nemaju aktivnu legitimaciju niti na zakonu zasnovani pravni interes za pokretanje upravnog spora usled povrede zakona u korist fizi kog lica, pravnog lica

ili druge stranke.

Tre e - zainteresovano lice ima polo aj stranke u upravnom sporu samo ako bi poni taju u upravnom aktu bio na njenu tetu, odnosno zainteresovano lice je ono lice kome je pravni

interes da osporeni akt ostane na snazi.

Iz obrazlo enja:

Rje enjem Vrhovnog suda Republike Crne Gore, U.br.627/2002 od 23.09.2002. godine, odba ena je, u upravnom sporu, tu ba tu ilaca - Op tinskog odbora Demokratske partije socijalista Crne Gore - Nik i i Op tinskog odbora Socijaldemokratske partije Crne Gore - Nik i , podnijeta protiv akta tu ene - Skup tine op tine Nik i , br.01-7614 od 23.07.2002. godine, kojim su potvrdjeni mandati novoizabranim odbornicima u SO Nik i - Milovi Slavku, sa liste "Liberali Nik i a - Nego to", Bla u urkovi u, Veri Mijanovi i Loli Nik evi u sa izborne liste "Zajedno za Nik i , SMP - NS - SNS".

Protiv citiranog rje enja Vrhovnog suda Republike Crne Gore, podnio je zahtjev za za titu zakonitosti Dr avni tu ilac Republike Crne Gore, zbog pogre ne primjene Zakona o upravnim sporovima, isti u i da je osporeno rje enje zasnovano na pogre noj primjeni lana 28. st.1. ta .3. citiranog Zakona, sa predlogom da se usvoji zahtjev za za titu zakonitosti i poni ti citirani upravni akt tu enog.

74

Tu eni, u odgovoru, predla e da se zahtjev za za titu zakonitosti odbije kao neosnovan.

Po razmotrenju spisa predmeta ovaj sud je na ao da je zahtjev za za titu zakonitosti neosnovan.

Po ocjeni vije a ovog Suda, osporeno rje enje Vrhovnog suda Republike Crne Gore, zasnovano je na pravilnoj primjeni Zakona o upravnim sporovima - l.28. st.1. ta .3. Pravilno je stanovi te iznijeto u osporenom rje enju Vrhovnog suda Republike Crne Gore, da se citiranim upravnim aktom donijetim od strane tu enog, koji se tu bom osporava, ne dira, u konkretnom slu aju, u pravo tu ilaca i njihov na zakonu zasnovan interes, temeljiv i takav stav na procesnom polo aju tu ioca u upravnom sporu, koji mo e biti fizi ko lice, pravno lice ili druga stranka, ako smatra da joj je upravnim aktom povrijedjeno neko pravo ili na zakonu zasnovan interes ( l.12. ZUS-a) odnosno, na nedostatku aktivne legitimacije tu ilaca, u konkretnoj stvari, ne samo po istaknutom osnovu, nego i nepostojanju, na strani tu ioca, svojstva zainteresovanog lica ( l.15 ZUS-a).

Naime, po ocjeni vije a ovog suda, osporenim rje enjem, nije povrijedjen zakon na tetu tu ilaca, jer oni svojstvo tu ioca u upravnom sporu mogu konstituisati samo uz postojanje, pored ostalih procesnih pretpostavki, aktivne - stvarne (strana ke) legitimacije (legitimatio ad causam), jer se citiranim upravnim aktom donijetim od strane tu enog ne rje ava o pravu i obavezi tu ilaca i ija subjektivna pravna situacija tim aktom nije izmijenjena, niti se istim tangira u njihove interese zasnovane na zakonu ( l.12. ZUS-a), zbog ega je osporeno rje enje ovog suda pravilno utemeljeno na osnovi iz l.28. st.1. ta .3. Zakona o upravnim sporovima. Nadalje, pravilan je stav ovog suda, zauzet u osporenom rje enju, da tu ioci nemaju ni svojstvo zainteresovanog lica, u smislu l.15. ZUS-a, jer je citiranom odredbom tog zakona propisano da tre e (zainteresovano) lice ima polo aj stranke u upravnom sporu samo ako bi poni taj osporenog akta bio na njegovu tetu, odnosno zainteresovano lice je ono lice kome je interes da

osporeni akt ostane na snazi, a to sve nije slu aj u konkretnoj stvari, jer tu ioci tu bom tra e poni taj nazna enog upravnog akta,

75

donijetog od strane tu enog. Samim predlogom u tu bi, da se osporeni akt poni ti, tu ioci su isklju ili svojstvo zainteresovanog lica, u smislu l.15. ZUS-a.

Po stanovi tu vije a ovog suda, neosnovano se u zahtjevu za za titu zakonitosti navodi da pogre na primjena od strane tu enog, odgovoraju eg propisa materijalnog zakona - Zakona o izboru odbornika i poslanika, u postupku verifikacije mandata odbornika sa nazna enih izbornih lista, mo e da predstavlja valjani zakonski razlog da se tu iocima prizna svojstvo stranke u upravnom sporu, jer je njihov interes, kao politi kih stranaka koje u estvuju u vr enju vlasti u skup tinskoj strukturi tu enog, da se ta verifikacija izvr i prema zakonu, kako bi skup tina tu enog bila konstituisana na legalnom principu, to im daje svojstvo ovla enog lica u pokrenutom upravnom sporu u smislu l.12. ZUS-a. Ovaj sud, preispituju i razloge iz podnijetog zahtjeva, smatra da politi ke stranke, medju kojima su i tu ioci, ije izborne liste konstitui u odborni ke mandate tu enog, na temelju izborne volje gradjana u postupku izbora odbornika u skup tini lokalne zajednice, nijesu ovla eni na pokretanje upravnog spora usled povrede zakona u korist fizi kog lica, pravnog lica i druge stranke, jer to pravo mogu imati samo organi nazna eni u l.2. st.3. Zakona o upravnim sporovima - dr avni odnosno javni tu ilac ili drugi zakonom ovla eni organ.

( Presuda Vrhovnog suda RCG, Uzz.br.6/2002 od 08.11.2002.godine)

76

Zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke ( l.19.ZUS-a)

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Crne Gore donijete u upravnom sporu, ne mo e se podnijeti zahtjev za vanredno

preispitivanje sudske odluke

Iz obrazlo enja:

Presudom Vrhovnog suda U.br.285/2000 od 26.10.2000. godine odbijena je tu ba podnijeta protiv kona nog rje enja tu enog Ministarstva rada i socijalnog staranja - Podgorica br.0203-431/2000 od 07.04.2000. godine.

Protiv navedene presude tu ilac je podnio zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke.

Zahtjev je nedozvoljen. Shodno l.18. st.2. ZUS-a, zahtjev za vanredno

preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu u republici mo e se podnijeti protiv pravnosna ne odluke suda ija nadle nost u upravnom sporu nije odredjena za cijelu teritoriju Republike, a to zna i, da obzirom na zakonom propisanu nadle nost Vrhovnog suda RCG tu ilac ne mo e predmetni zahtjev podnijeti ovome sudu.

Ina e, ovo vanredno pravno sredstvo prema l.19. st.1. ZUS-a, tu ilac mo e upotrijebiti pred Saveznim sudom, ako smatra da je pomenutom odlukom Vrhovnog suda RCG povrijedjen neki od saveznih propisa.

(Rje enje Vrhovnog suda RCG, U.br.342/2001 od 24.05.2001. godine)

77

STAMBENO PRAVO

Autonomno pravo rje avanja stambenih potreba zaposlenih Pravo na stan

( l.6 i 7 Zakona o eta noj svojini)

Prvenstvo na rang listi opredjeljuje prioritet u rje avanju stambenih potreba.

Iz obrazlo enja:

S druge strane, polaze i od injeni nog utvrdjenja prvostepenog suda koje spravom prihvata i drugostepeni sud ni estepeni sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kada su postavljeni tu beni zahtjev odbili kao neosnovan . U postupku pred prvostepenim sudom utvrdjeno je da je tu eni 06.12.1996. godine raspisao konkurs za dodjelu kredita za kupovinu est stolova u Podgorici, i izdvojio sredstva od 200.000 dinara takodje za dodjelu kredita za kupovinu stanova. Nije sporna injenica da su tu ilja i umje a M. T. na rang listi za dodjelu stana dijelile sedmo i osmo mjesto sa po 88 bodova, pri emu umje a ivi sam a tu ilja je etvrdi lan svoje porodice. Takodje nije sporna ni injenica da

umje a obavlja poslove na elnika odjeljenja AOP-a koji su vi e vrednovani od poslova instruktora ME koje obavlja tu ilja, to je umje a u dalo prednost na rang listi.

Odredbom l.3. Pravilnika o rje avanju stambenih potreba tu enog je odredjeno da se stambene potrebe slu benika rje avaju po osnovu zakupa stana i dodjelom kredita za izgradnju ili kupovinu stana, dok je l.5 istog pravilnika propisano da se slu beniku samcu kakav status ima umje a dodjeljuje garsonjera ili manji jednosoban stan. Odredbom l.19. istog pravilnika je dalje odredjeno da se u slu aju kada dva ili vi e slu benika imaju isti broj bodova prednost

78

na rang listi se odredjuje prema redosledu kriterijuma iz l.14. Pravilnika medju kojima je prvi kriterijum slo enost poslova.

Imaju i u vidu utvrdjeno injeni no stanje te odredbe pravilnika tu enog o rje avanju stambenih ptoreba slu benika pravilno su ni estepeni sudovi postupili kada su odbili zahtjev da se poni te odluke tu enog . Jer, i po ocjeni ovoga suda stan odnosno stambeni kredit mora se dodijeliti prvom na rang listi i kad stan koji se dodjeljuje odnosno kupuje po strukturi ne odgovara stambenim potrebama prvog na rang listi. Stoji pri tome injenica da je umje a u pripadao manji stan. Medjutim umje a koji je u prednosti na rang listu u odnosu na tu ioca ne mo e snositi posledice zbog toga to mu je tu eni dodijelio kredit za kupovinu ve eg stana od onog to mu po pravilniku pripada. Jer u protivnom bi svaka druga ija odluka dovela do povrede njegovog prava na dodjelu stana. Dakle, mora se uva iti prioritet prvog na rang listi bez obzira dali stan po strukturi odgovara njegovim potrebama, to odluke tu enog ini pravilnom i zakonitom.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br.640/2001 od 13.06.2002.godine)

79

Stanarsko pravo na stanovima gradjana

( l. 76. st. 1. Zakona o eta noj svojini)

Nakon dono enja Odluke Ustavnog suda RCG (U.br.52/95 i 4/96 od 11. marta 1997. godine ("Sl. list RCG", br.12/97) stranka se vi e ne mo e pozivati na odredbu l. 76. st.1. Zakona o eta noj

svojini, u vezi kori enja stana u svojini gra ana.

Iz obrazlo enja:

Tu eni se ne mo e sa uspjehom pozivati ni na odredbu l.76 st.1 Zakona o eta noj svojini ("Sl.list RCG", br.21/95), kojom je bilo propisano da nosilac stanarskog prava na stanu u svojini gra ana zadr ava pravo kori enja stana pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona. A odredbom st.2 istog zakonskog propisa je bilo predvi eno da se po isteku roka od pet godina, pravo kori enja stana pretvara u zakup stana na neodre eno vrijeme. Ovo zbog toga to je Odlukom Ustavnog suda RCG U.br.52/95 i 4/96 od 11.marta

1997 godine ("Sl.list RCG", br.12/97), utvr eno da odredbe l.76 Zakona o eta noj svojini, nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i da prestaju da va e danom objavljivanja ove odluke. Dakle, naprijed navedena Odluka Ustavnog suda je donijeta jo prije podno enja tu be u ovoj stvari (08.11.1999 godine), pa se tu eni, utoliko prije, ne mo e pozivati na pom.odredbu Zakona o eta noj svojini.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br.22/2002 - 17.05.2002. god.)

80

IZVR NI POSTUPAK

Tu ba za utvr ivanje i upu ivanje na parnicu radi progla enja izvr enja nedopu tenim

( l.57. st.1. ranijeg Zakona o izvr nom postupku koji je prestao da va i stupanjem na snagu Zakona o izvr nom postupku "Sl.list SRJ

br.28/2000)

Podno enje svojinske tu be u pogledu predmeta izvr enja, ni ranijim ni va e im Zakonom u izvr nom postupku, nije

ograni eno i uslovljeno predhodnim upu ivanjem na parnicu.

Iz obrazlo enja

Predmet spora u ovoj stvari je tu beni zahtjev za utvr enje prava svojine na nepokretnostima ozna enim u izreci prvostepene presude, kao i zahtjev da se izvr enje na tim nepokretnostima proglasi za nedopu teno. Dakle, radi se o izlu noj tu bi, na ije podno enje je tu ilac kao tre e lice, protiv povjerioca, upu en rje enjem prvostepenog suda I.br.188/87 od 23.XII 1993. godine. Tim rje enjem tu ilac je upu en na parnicu, radi progla enja da je izvr enje na predmetnim nepokretnostima, odre eno po predlogu tu enog kao povjerioca, protiv Domek Geze, kao du nika, rje enjem prvostepenog suda I.br.188/87 od 13.IV 1987. godine, nedopu teno. Prema tome, u pitanju je bila tu ba iz l.57. st.1. ranijeg Zakona o izvr nom postupku koji je prestao da va i stupanjem na snagu Zakona o izvr nom postupku ("Sl.list SRJ",br.28/2000).

Za razliku od ranijeg zakona, sada va e i Zakon o izvr nom postupku, koji se u skladu sa l.262. ima primijeniti u ovoj stvari, ne predvi a mogu nost vo enja sporova po tu bama za nedopustivost izvr enja.

81

Me utim, pored zahtjeva za nedopustivost izvr enja

povodom koga je u skladu sa l.57. st.1. ranijeg Zakona o izvr nom postupku, bio upu en na parnicu, tu ilac je postavio i svojinski zahtjev u pogledu istih nepokretnosti, tj. tra io je da se utvrdi da je na osnovu ugovora o kupoprodaji sa du nikom kao prodavcem stekao pravo svojine to bi tu eni bio du an da prizna i u skladu sa tim trpi uknji bu njegovog prava svojine u pogledu predmetnih nepokretnosti.

To zna i da je u pitanju svojinska tu ba na predmetu izvr enja, ije podno enje ni ranijim, ni novim Zakonom o izvr nom postupku, nije bilo, niti moglo biti bilo ime ograni eno i uslovljeno prethodnim upu enjem na parnicu. Ovo zbog toga to se radi o za titi svojine, kao jednog od osnovnih stvarnih prava.

Nesumnjivo je da tu eni kao povjerilac vo enjem izvr nog postupka u pogledu istog predmeta izvr enja, tra e i njihovu predaju osporava tu io evo pravo svojine, pa je neosnovan zaklju ak drugostepenog suda o nepostojanju stvarne legitimacije tu enog.

Obzirom da je drugostepeni sud svoju presudu temeljio prakti no samo na tome da tu enom nedostaje stvarna legitimacija, izostala je bilo kakva ocjena bitnih albenih navoda koji su od odlu nog zna aja za pravilno i zakonito presu enje. Time je, na to se u reviziji s pravom ukazuje, drugostepeni sud po inio bitnu povredu odredaba parni nog postupka iz l.354. st.2. ta .14. Zakona o parni nom postupku. Zbog tog nedostatka valjalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti drugostepenom sudu na ponovni postupak po albi tu enog.

(Rje enje Vrhovnog suda RCG, Rev.br.444/01 od 06.XI 2002. godine)

82

Ograni enje sredstava i predmeta izvr enja ( lan 29. ZIP-a.)

Na osniva kom ulogu, radi izmirenja obaveza osniva a, ne mo e se odrediti izvr enje.

Iz obrazlo enja:

Prema odredbi l. 29. ZIP-a, samo imovina du nika ozna enog u izvr noj ispravi mo e biti predmet izvr enja, pa se osnovano zahtjevom za za titu zakonitosti ukazuje da se u konkretnom slu aju ne radi o imovini i nov anim sredstvima du nika, ve o imovini drugog subjekta, iji je jedan od osniva a du nik sa ulogom od 52% kapitala "Pe ter banke". Za nov ana sredstva upla ena u osniva ki kapital banke od strane osniva a, osniva i dobijaju akcije, s tim to ne mogu povla iti sredstva ulo ena u osniva ki kapital banke, niti vi e sa njim slobodno raspolagati u smislu odredbe l. 19. Zakona o bankama i drugim finansijskim organizacijama. Unijeti ulog ulazi u imovinu akcionarskog dru tva, kojom ono obavlja svoju djelatnost i odgovara za svoje obaveze. Ulozi osniva a - osnovni kapital, prema odredbi l. 50. st. 2. Zakona o preduze ima, a u vezi sa odredbom l. 4. Zakona o bankama i drugim finansijskim organizacijama, ine po etnu imovinu preduze a odnosno banke. Taj osnovni kapital mora biti trajno obezbijedjen da bi banka mogla da obavlja djelatnost zbog koje je osnovana.

Prema tome, na osniva kom ulogu, radi izmirenja obaveza osniva a, ne mo e se odrediti izvr enje jer on predstavlja imovinu "Pe ter banke", a ne du nika kao jednog od njenih osniva a. Osniva i na ulo enim sredstvima gube stvarna prava. To to je du nik u konkretnom slu aju dobio odredjene akcije, je bez zna aja, jer akcije ne daju nikakva prava njenom imaocu u pogledu imovine akcionarskog dru tva, po to je imovina dru tva odvojena od imovine akcionara. Akcije daju odredjena lanska prava - imovinska i upravlja ka, ili samo imovinska, pa akcionar koji je ulo io

83

odredjena sredstva u dioni arsko dru tvo, postaje lan toga dru tva, koje mu izdaje dionice, ime sti e odredjena lanska prava u tom dru tvu, zavisno od vrste akcije - dionice. Stoga se izvr enje ne mo e odrediti na osniva kom ulogu radi izmirenja obaveza osniva a, jer taj ulog ne predstavlja imovinu du nika - osniva a, ve se izvr enje mo e odrediti samo na akcijama i udjelima u kojima su sadr ana odredjena imovinska prava, pa se tek njihovom prodajom i unov enjem mogu namiriti nov ana potra ivanja povjerilaca.

Pri takvom stanju stvari, Osnovni sud nije pravilno postupio kada je dozvolio predlo eno izvr enje i odbio prigovor du nika protiv toga rje enja, pa je valjalo usvojiti zahtjev za za titu zakonitosti Dr avnog tu ioca RCG, preina iti pobijana rje enja i ukinuti sprovedene radnje, kako je to i odlu eno u izreci, a na osnovu l. 408. u vezi sa l. 400. st. 4. i l. 395. st. 1. ZPP.

(Presuda Vrhovnog suda RCG, Gzz 12/2001 od 19. 09. 2001. godine)

85

S A D R A J

FORUM IURIDICUS Dr. edomir Bogi evi : Pravo kao sfera slobode ......................5

GRADJANSKO PROCESNO PRAVO ...................................15

GRADJANSKO MATERIJALNO PRAVO ............................24 Obligaciono pravo ....................................................................24 Stvarno pravo............................................................................37 Nasljedno pravo........................................................................40

PORODI NO PRAVO ............................................................41

RADNO PRAVO .....................................................................43

PRIVREDNO PRAVO.............................................................43

UPRAVNO PRAVO ................................................................56

IZVR NI POSTUPAK.............................................................80